Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Stalna služba u Ivanić-Gradu

Ivanić Grad, Športska 2

Poslovni broj: Pn-46/2020-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, po sucu pojedincu Damiru Gazdiku u pravnoj stvari tužitelja TG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćniku Tomislavu Štefanoviću, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Listopadska 2, Zagreb, OIB 94472454976, zastupani po punomoćniku Ivani Štih, odvjetnici iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave 15. listopada 2024. u prisustvu tužitelja osobno i punomoćnika stranaka, objavljeno, 23. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I Tuženiku Adriatic osiguranje d.d., OIB 94472454976, nalaže se da tužiteljici TG, OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi štetu u iznosu od 3.716,24 EUR, sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena počevši od dana podnošenja tužbe 27.07.2020. god. do 31.12.2022., od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve do isplate, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.728,24 € s pripadajućim zateznim kamatama počevši od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve do isplate, dok se odbija u iznosu od 250,00 €, sve u roku od 15 dana.

III Nalaže se tužiteljici da u roku od 15 dana naknadi tuženiku troškove postupka izazvane odlučivanjem o povratu u prijašnje stanje u iznosu od 250,00 €.

IV Odbija se tuženik Adriatic osiguranje d.d. sa zahtjevom za isplatu svojih toškova parničnog postupka kao neosnovanim.

Obrazloženje

1.1. Tužiteljica je ovom sudu podnijela tužbu u kojoj navodi da je dana 11.01.2019. god. u 06:50 sati na raskrižju Ulice Pavla Hatza i Draškovićeve ulice u Zagrebu došlo je do prometne nesreće kada je BG upravljajući putničkim vozilom VW Passat reg. oznake [registarska oznaka] naletio na tužiteljicu TG koja je u prometu sudjelovala kao pješak. Uslijed ovog štetnog događaja tužiteljica je zadobila tjelesne ozlijede zbog kojih je dugo vremena osjećala tjelesne i psihičke tegobe, pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. Time je povrijeđeno pravo tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje. Tužiteljica je zbog posljedica prometne nesreće bila na bolovanju te je bila izložena dugotrajnom liječenju i odlascima na terapije. Osim tjelesnih posljedica, tužiteljica se svakodnevno suočavala sa strahom kada je prelazila pješački prijelaz, a taj strah ju je, kako je opisano u medicinskoj dokumentaciji, dovodio u javnosti u neugodne situacije. Također, tužiteljica je nelagodu osjećala jer je nošenje Schanzova ovratnika privlačilo poglede ljudi kada bi se kretala ulicom. Tijekom liječenja tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega, a što su joj pružali ukućani. Stoga, tužiteljica uslijed povrijeđenog prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, imajući u vidu težinu povreda, zaostale trajne posljedice i sve okolnosti štetnog događaja, potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 25.000,00 kn, iznos od 3.000,00 kn po osnovi pružene tuđe pomoći i njege te parnični trošak. Za nastali štetni događaj isključivo je odgovoran vozač putničkog vozila BG koji je vozilom upravljao protivno prometnim propisima, ne propustivši pješakinju prilikom prelaska kolnika na pješačkom prijelazu. Vozilo kojim je u vrijeme štetnog događaja upravljao BG bilo je osigurano kod tuženika policom osiguranja broj: [broj police osiguranja].

1.2. Po provedenom vještačenju i s obzirom na promjenu valute u Republici Hrvatskoj tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev (list 126-127) te potražuje ukupni iznos od 3.716,24 € sa zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu (list 56-66) tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška. Priznaje kao neprijepornu činjenicu da se dana 11.01.2019 g. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen, temeljem članka 22. stavak 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama. Tuženik priznaje odgovornost svog osiguranika za izazivanje prometne nezgode. Tuženik osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata jer da tužiteljici kao oštećenoj osobi pripada pravo na zatezne kamate od dana donošenja prvostupanjske presude sa ostavljanjem paricijskog roka tuženiku za dobrovoljno ispunjenje eventualne tražbine u roku od 90 dana od dana donošenja prvostupanjske presude.

3. U dokaznom postupku pročitana je potvrda PU zagrebačke I postaje prometne policije Zagreb broja:511-19-44/6-8-0142/19 od 20.03.2019. (list 4- 5), izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 6-48), provedeno je medicinsko vještačenje po po stalnom sudskom vještaku dr. Mladenu Frketiću ortopedu-traumatologu i po stalnom sudskom vještaku dr. Tiji Žarković Palijan forenzičnom psihijatru te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke.

4. Potvrdom PU zagrebačke I postaje prometne policije Zagreb broja:511-19-44/6-8-0142/19 od 20.03.2019. (list 4-5) potvrđuje se da se dana 11.01.2019. oko 06,50 sati u Zagrebu u raskrižju Ulice Pavla Hatza i Draškovićeve ulice dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali BG kao vozač osobnog automobile reg. oznake [registarska oznaka], osigurano kod tuženika policom osiguranja broj: [broj police osiguranja], te tužiteljica u svojstvu pješaka kojoj je nakon nesreće pružena liječnička pomoć u KB “Dubrava”, a da je protiv ŠG podnijeto izvješće o počinjenom prekršaju zbog izazivanja prometne nesreć i počinjenog prekršaja iz čl.133. st.2. kažnjivo po čl.133. st.4. uz primjenu čl.293. st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

5. Tužiteljica TG izjavila je da je dana 11.01.2019. doživjela prometnu nesreću na način da dok je pješice prelazila obilježeni pješački prijelaz i dok je bilo upaljeno zeleno svjetlo za prelazak pješaka na nju je naletio osobni automobil. Pala je na tlo, osjećala je bol, a promet vozila oko nje nastavio se odvijati te je bila u strahu I mobitelom je pozvala pomoć na broj 112, a HMP je brzo stigla i odvežena je u KB Dubrava u Zagrebu. Sjećam da su mi zdravstveni radnici rekli da sam odvežena u KB Dubrava iz razloga što je pri padu udarila i glavom o cestu te je u KB Dubrava odvežena radi neurološke obrade. Prijelome kostiju nije zadobila već samo kontuzije te je nakon obrade u KB Dubrava puštena na kućnu njegu. Kod kuće je tri tjedna bila na strogom mirovanju, bila je u modricama jer ju je vozilo udarilo u desnu stranu tijela, a na cestu je pala i udarila lijevom stranom tijela. Nakon mirovanja liječniku je išla krajem siječnja te godine. Imala je vrtoglavice i omaglice te ju je kćer odvezla u KB Dubrava, a budući da su joj ondje prilikom obrade nakon nesreće rekli da dođem u KB u slučaju vrtoglavica i omaglica. Na daljnju neurološku obradu odlazila je u bolnicu Sestre milosrdnice u Zagrebu u trajanju od tri mjeseca gdje je obrađivana kroz dnevnu bolnicu, fizijatru je otišla u trećem mjesecu te godine i potom odlazila na fizikalne terapije u lječilište Naftalan u [adresa] što je trajalo do kraja lipnja te godine. Na bolovanju je bila oko 6 mjeseci te se na posao vratila u srpnju 2019. Odlazila je i psihijatru. Za obavljanje kućanskih poslova pomagali su joj suprug i kćer koja je povremeno dolazila, budući da s kćeri više ne živi u istom kućanstvu. Ranije tijekom svojeg života nije sudjelovala u prometnoj nesreći niti imala ozljede kakve je zadobila u predmetnoj nesreći. Vještaku dr. Frketiću i potom u bolnicu u Popovači odnijela je svoju medicinsku dokumentaciju koju je imala od fizijatra, neurologa i psihijatra.

6. Kako odgovornost tuženika za štetu nije sporna, budući da je za izazivanje predmetne prometne nesreće odgovoran osiguranik tuženika provedeno je medicinsko vještačenje, a sud smatra da iskaz tužiteljice nije potrebno posebno analizirati i ocjenjivati, a može se konstatirati da je taj iskaz u suglasju sa drugim provedenim dokazima.

7. Stalni sudski vještak Mladen Frketić,ortoped-traumatolog, u svojem nalazu (list 85-86) naveo je da je pregledao medicinsku dokumentaciju i tužiteljicu. Navodi da je iz medicinske dokumentacije vidljivo da je tužiteljica odmah po ozljeđivanju pregledana i obrađena u KB “Dubrava” Zagreb, u Hitnoj službi Kirurške klinike, gdje su tužiteljici utvrđene ozljede natučenja desnog lakta, trzajne ozljede vratne kralješnice i natučenje lijevog bedra. Po obradi tužiteljici je ordiniran Schanzov ovratnik, dane upute o potrebi mirovanja i uzimanja analgetika te je otpuštena s klinike na kućnu njegu. Potom je zbog glavobolje, trnaca, bolnosti i napetosti paravertebralne musculature i slabinske regije obrađivana kroz dnevnu bolnicu, propisana joj je fizikalna terapija, zbog pogoršanja stanja bolnički je liječena u KBC “Sestre milosrdnice” Zagreb na Klinici za neurologiju od 12.2.2019. do 25.2.2019. Dana 06.06.2019. neurolog nalazi djelomičnu regresiju smetnji i preporuča daljnje lječenje po fizijatru. Upućena je psihijatru koji nalazi F43.1 - posttraumatski stresni poremećaj te stanje F32.1 - umjerena depresijska epizoda. Subjektivne smetnje kod tužiteljice koje su se javile iza ozljeđivanja sastoje se u čestim glavoboljama praćenim vrtoglavicama, s trncima u rukama, bolovima i grčevima u obje noge, a osobito u lijevoj.

8.1. Po izvršenim pregledima vještak Mladen Frketić je dao mišljenje da je tužiteljica u štetnom događaju pretrpila tjelesne ozljede, da je liječenje provela po preporukama liječnika, ali su ipak zaostale trajne tjelesne posljedice. Uvidom u kopiju zdravstvenog kartona tužiteljice vidljivo je da se tužiteljica više godina prije štetnog događaja liječila radi tegoba s vratnom i slabinskom kralježnicom, ali ozljeda nastala u u predmetnom štetnom događaju značajno je pogoršala njeno zdravstveno stanje. Postoji uzročno- posljedična veza između uzroka i navedenih posljedica.

8.2. Trajne posljedice ozljeda zadobivenih u štetnom događaju smanjuju opću životnu sposobnost tužiteljice za 5% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnim životnim aktivnostima.

8.3. Strah, tzv. primarni strah koji se javlja u trenutku ozljeđivanja bio je kratkotrajan. Takozvani sekundarni strah koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, jačeg intenziteta u trajanju od dva dana, srednjeg intenziteta oko pet dana, a manjeg još tri tjedna.

8.4. Bol jačeg intenziteta trajala je dva dana, srednjeg oko daljnjih osam dana, manjeg oko daljnjih šest tjedana.

8.5. Tuđa pomoć i njega tužiteljici je bila potrebna kroz mjesec dana i to kroz dva sata dnevno za obavljanje osnovnih kućanskih poslova.

8.6. S obzirom na opsežnu psihijatrijsku dokumentaciju u spisupredlaže sudu provođenje dodatnog vještačenja po psihijatru.

9. Nalaz i mišljenje vještaka Mladena Frketića sud je u cijelosti prihvatio jer je isti dan stručno i objektivno, temeljem relevantne dokumentacije i pregleda tužitelja, od osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem za ocjenu odlučnih činjenica, a svoja zapažanja iznio je jasno i uvjerljivo s logičnim objašnjenjima.

10. Stalni sudski vještak dr.Tija Žarković Palijan forenzični psihijatar izvršila je vještačenje na okolnost utvrđenja psihičkih tegoba tužiteljice vezano uz predmetni štetni događaj (list 96-111). U svom nalazu navela je da je pregledala medicinsku dokumentaciju, pregledala i ispitala tužiteljicu te je dala mišljenje da su tužiteljici nakon provedenog liječenja, tijekom kojeg se pridržavala preporuka liječnika, ipak zaostale trajne tjelesne posljedice koje se manifestiraju u vidu znakova kronične lumboishijalgije lijevo, zaostale nakon ozljede nastale u predmetnom štetnom događaju, s umanjenim kretnjama u slabinskom dijelu kralješnice za 1/3 u odnosu na zdravu populaciju. Iako je tužiteljica bolovala i prije predmetnog štetnog događaja od tegoba u vezi s vratnom i slabinskom kralježnicom, ozljeda nastala u predmetnom štetnom događaju je značajno pogoršala njezino zdravstveno stanje te postoji uzročno-posljedična veza između uzroka i posljedica. Vještak dr.Tija Žarković Palijan ocijenila je da je takozvani primarni strah koji se javlja u trenutku događaja bio kratkotrajan oko tri minute, intenzivan sekundaran strah trajao je dok je ležala na cesti do dolaska hitne pomoći i policije oko 15 minuta, sekundarni strah jačeg intenziteta koji je proistekao iz liječenja i rehabilitacije radi tjelesnih ozljeda i njenih posljedica trajao je osam dana, srednjeg intenziteta tri tjedna, a manjeg itneziteta još tri tjedna. Nadalje, ocjenjuje da je bol jačeg intenziteta trajala osam dana, srednjeg oko daljnja tri tjedna te manjeg oko daljnjih šest tjedana. Tuđa pomoć i njega tužiteljici je bila potrebna kroz period liječenja oko tri mjeseca četiri sata dnevno te dva sata dnevno za obavljanje osnovnih kućanskih poslova kroz daljnja tri mjeseca. Tužiteljica i dalje nstavlja liječenje kod psihijatra da bi mogla bolje funcionirati. Trajne posljedice ozljeda zadobivenih u štetnom događaju smanjuju opću životnu sposobnost tužiteljice te ona ulaže pojačane napore u svakodnevnim životnim aktivnostima u iznosu od 5%.

11. Vještak dr.Tija Žarković Palijan dopunila je svoje mišljenje (list 120) tako da je navela da je tužiteljica razvila akutnu reakciju na stres, a potom poremećaj prilagodbe u kojem su dominirale depresivne, anksiozne i fobične karakteristike u kliničkoj slici te je tražila pomoć psihijatra, o čemu je svjedočila i priložena dokumentacija. Uzimala je psihofarmakoterapiju da bi ublažila te smetnje. Kako su smetnje trajale i nisu potpuno izblijedile zaostao je psihički poremećaj koji se vodio pod dijagnozom povratnog depresivnog poremećaja te je do trenutka vještačenja još uzimala psihofarmakoterapiju. Između štetnog događaja do vještačenja protok vremena bio je četiri godine i to je vrijeme bila pod stručnom pomoći psihijatra, te se može tvrditi da je akutna stresna reakcija i poremećaj prilagodbe s anksiozno-depresivnom kliničkom slikom trajao četiri godine do trenutka vještačenjapa se mogao dalje dijagnostički voditi kao povratni depresivni poremećaj. Budući da tužiteljica ranije nije imala psihičke smetnje niti je koristila stručnu pomoć postoji direktna uzročno-posljedična veza između psihičkih smetnji tužiteljice i pretrpljenog štenog događaja.

12.1. Na ročištu 14. svibnja 2024. (list 131-132) tuženik je prigovorio mišljenju vještakinje dr. Tije Žarković Palijan što je u svojem nalazu iznijela trajanje boli i vremena potrebnog za tuđu pomoć, jer tuženik smatra da je za ocijenu trajanja boli mjerodavan vještak traumatolog.

12.2. Vještak dr. Tija Žarković Palijan ostala je kod svojeg dopunskog nalaza i mišljenja na raspravi 14. svibnja 2024. te izjavila da je bol dio psihičkog doživljaja, ono što se događa sa duševnim životom oštećene osobe te što jeste njen posao, a da je moguće da se njen nalaz i nalaz dr. Frketića razlikuju iz razloga što je ona uzela u obzir i psihološki aspekt boli.

13. Sud prihvaća kao istinit nalaz i mišljenje vještaka dr. Tije Žarković Palijan jer je pregledala tužiteljicu, za svaki svoj navod uputila je na odgovarajuću zdravstvenu dokumentaciju tužiteljice, uz jasna i logična objašnjenja te je i odgovorila na primjedbe tuženika.

14. Na ročište glavne rasprave dana 5. lipnja 2024. (list 136) nije pristupio tužitelj, a sud je zaključio glavnu raspravu jer je ocjenio da je na temelju već izvedenih dokaza i stanja spisa predmet dovoljno raspravljen. Tužitelj je podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje (list 137-140), o čemu je raspravljano na ročištu 12. srpnja 2024. (list 143-144), a prijedlog je prihvaćen te je odobren povrat u prijašnje stanje.

15. Nesporno je da je osiguranik tuženika prouzročio predmetnu prometnu nesreću i da je u nesreći tužiteljica zadobila tjelesne ozljede, da je trpila bolove i strah, da joj je smanjena životna aktivnost i da joj je tijekom liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužiteljici stoga u konkretnom slučaju doista pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu prema odredbama čl. 19. st. 1. i st. 2. te čl. 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

16. Glede intenziteta i trajanja boli tužiteljice sud je prihvatio mišljenje vještaka dr. Mladena Frketića, ortopeda-traumatologa, dok je glede intenziteta i trajanja straha tužiteljice sud prihvatio mišljenje vještaka dr.Tije Žarković Palijan, forenzičnog psihijatra. U pogledu postotka smanjenja opće životne sposobnosti tužiteljice vještaci dr. Mladena Frketića i dr.Tije Žarković Palijan mišljenja se podudaraju, odnosno isti su mišljenja da je tužiteljici smanjenja opća životna sposobnost za 5% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnim životnim aktivnostima.

17. Podneskom od 25.4.2024. tužiteljica je uskladila postavljeni tužbeni zahtjev s promjenom valute u Republici Hrvatskoj te traži naknadu štete u iznosu od 3.716,24 €, a koji iznos odgovara u tužbi traženom iznosu od ukupno 28.000,00 kuna, prema fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kn za 1€.

18. Polazeći od mišljenja vještaka, u pogledu pretrpljenih fizičkih bolova, straha i duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti, primjenom odredaba čl. 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima i orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH, ovaj sud nalazi da tužitelju po osnovi ove nematerijalne štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.318,07 €, (25.000,00 kn).

19. Obzirom na vrijeme kroz koje je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega, o čemu vještaci nisu imali isto mišljenje, odnosno vještak dr. Mladen Frketić mišljenja je da je tužiteljici tuđa pomoć i njega trebala u kraćem trajanju no što je mišljenja dr. Tija Žarković Palijan, ali ovaj sud je mišljenja da je, s obzirom na duže vrijeme trajanje liječenja tužiteljice i rehabilitaciju primjeren iznos koji tužiteljica potražuje za tuđu pomoć i njegu, sukladno čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima. U tužbi (list 2) je tužiteljica za tuđu pomoć i njegu zatražila iznos od 3.000,00 kuna, a zbog povrede prava osobnosti 25.000,00 kuna, što je ukupno 28.000,00 kuna, a koji ukupni iznos je tužiteljica s obzirom na promjenu valute u republici Hrvatskoj izrazila u valuti euro u iznosu od 3.716,24 € (list 127). Dakle, iznos od 3.000,00 kuna u valuti euro iznosi 398,17 €, te je uz pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti tužiteljici dosuđen ukupni traženi iznos od 3.716,24 €.

20. Na dosuđenu naknadu štete sud je tužiteljici dosudio zakonske zatezne kamate tekuće počev od dana podnošenja tužbe što je u skladu sa odredbama čl. 1003. Zakona o obveznim odnosima, u visini kako propisuje čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima.

21. Tužiteljica troškovnikom (list 149) potražuje trošak postupka, a traženi troškovi tužiteljici su priznati jer je tužiteljica u sporu uspjela u cijelosti. Tražene troškove sud ocjenjuje potrebnim za vođenje parnice budući da su učinjeni izravno u tijeku spora i bili su potrebni za uspjeh tužiteljice u sporu, odnosno odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi sa čl. 155. ZPP-a. Tužiteljici su priznati traženi troškovi sastavljanja tužbe u iznosu od 200,00 € kuna po Tbr.7. t.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje Tarife), zastupanja na ročištima od 04.03.2021., 14.05.2024. i 15.10.2024. u iznosima od po 200,00 € za svako ročište po Tbr.9. t.1. u vezi Tbr.7. t.1. Tarife, sastavljanje obrazloženih podnesaka od 16.05.2022., 26.10.2023. i 25.04.2024. u iznosima od po 200,00 € za svaki podnesak po Tbr.8. t.1. u vezi Tbr.7. t.1. Tarife, za pristup ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 €, sve uvećano za PDV 25% tj. u iznosu od 375,00 €. Također su priznati troškovi za sudske pristojbe i to za tužbu u iznosu od 41,81 € te za pristojbu na presudu u iznosu od 41,81 €.

22. Troškove medicinskih vještačenja i to trošak vještačenja dr. Mladena Frketića u iznosu od 265,45 € (2.000,00 kn), trošak vještačenja dr.Tije Žarković Palijan u iznosu od 398,17 € (3.000,00 kn) i trošak pristupa raspravi dr.Tije Žarković Palijan u iznosu od 106,00 €, sud je tužiteljici priznao kao potrebne i dosudio u cijelosti.

23. Sud je odbio zahtjev tužiteljice za naknadu troška za pristup raspravi dana 12.07.2024. u iznosu od 200,00 € uvećano za 25% PDV-a tj za 50,00 € budući da je na tom ročištu raspravljano i odlučivano samo o prijedlogu tužiteljice za povrat u prijašnje stanje, a temeljem čl. 122.a Zakona o parničnom postupku stranka koja traži povrat u prijašnje stanje dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove postupka izazvane propuštanjem i odlučivanjem o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje neovisno o ishodu spora. Stoga je točkom III izreke ove presude tužiteljica obvezana na naknadu tuženiku troška za ročište na kojem je odlučivano o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje, a što je tuženi i tražio (list 180).

24. Budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela u ovoj parnici, tuženik je u cijelosti odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova ovog postupka, osim za trošak ročišta od 12.07.2024. na kojem je odlučivano o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje.

25. Slijedom naprijed izloženog, odlučeno je kao u izreci.

U Ivanić-Gradu, 23. prosinca 2024.

.

S U D A C:

Damir Gazdik

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba koja se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pismenog otpravka presude.

1. Presuda nepravomoćna

2. Vidi upisnik P

3. DNA:

- tužitelju po pun.

- tuženiku po pun.

4. sredi spis

5. kal. 15 dana