REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-3459/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezgi te Ljerki Perica, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ZJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Vlado Rebić, odvjetnik u Zagrebu, Cankarova 1, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Službe za upravne poslove, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB: 36162371878, radi ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole, 23. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Službe za upravne poslove, KLASA: UP/I-211-03/24-07/1230, URBROJ: 511-19-22-24-3 od 14. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-211-03/24-07/1230, URBROJ: 511-19-22-24-3 od 14. lipnja 2024. u točki 1. ukida se i oduzima vozačka dozvola broj [broj vozačke dozvole], izdana na ime tužitelja, a točkom 2. određeno je da je tužitelj dužna vozačku dozvolu predati tuženiku u roku od 8 dana od dana primitka rješenja.

2. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da u prekršajnim postupcima nije bio upozoren na negativne prekršajne bodove te smatra da mu nisu bila omogućena sva zakonska prava tijekom postupaka, uključujući pravo na pravedno saslušanje i pravo na informiranost o posljedicama prekršaja. Ističe da mu je vozačka dozvola prijeko potrebna za obavljanje poslovnih aktivnosti te da bi oduzimanje vozačke dozvole značajno utjecalo na njegovu sposobnost za rad i osiguranje prihoda. Ističe da je uzoran građanin s pozitivnim doprinosom društvu te smatra da stroga, štura i striktna primjena navedenih sankcija nije u skladu s načelom proporcionalnosti. Tužitelj predlaže poništenje rješenja i naknadu troškova upravnog spora.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom osporava tužbene navode. Predlaže odbiti tužbu.

4. Ocjenjujući zakonitost osporavanih rješenja Sud je pregledao sudski spis i spis tuženika. Sud je presudom riješio spor bez rasprave primjenom odredbe članka 98. točke 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24., dalje ZUS).

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. U postupku koji je prethodi donošenju osporavanog rješenja utvrđeno je da tužitelj u razdoblju dvije godine na temelju pravomoćnih odluka o prekršajima prikupio 13 negativnih prekršajnih bodova.

7. Na temelju tih činjenica tuženik je utvrdio da su ispunjeni uvjeti iz članka 286. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20., dalje Zakon) za ukidanje i oduzimanje tužiteljeve vozačke dozvole.

8. Prema odredbi članka 286. stavka 4. Zakona vozaču koji je u razdoblju od dvije godine prikupio 12 negativnih prekršajnih bodova rješenjem će se ukinuti i oduzeti vozačka dozvola.

9. Ovaj Sud je na temelju članka 49. stavka 3. ZUS-a uzeo u obzir pravno relevantne činjenice o pravomoćnim prekršajnim odlukama, koje su utvrđene u postupku donošenja osporavanog rješenja jer sukladne podacima spisa predmeta upravnog postupka. Naime, tužitelj je prekršajnim nalogom Policijske uprave zagrebačke, II. Postaje Prometne policije Zagreb, KLASA: 211-07/22-3/15365, URBROJ: 511-19-45-22-1 od 12. kolovoza 2022., pravomoćnim 31. kolovoza 2022., proglašen krivim za prekršaj iz članka 199. stavka 2. Zakona kažnjiv po članku 199. stavku 7. Zakona. Nadalje, tužitelj je presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj: 18. Pp-17234/2022-10 od 22. veljače 2023., pravomoćnom 11. ožujka 2023., proglašen krivim za prekršaj iz članka 199. stavka 6. Zakona te za prekršaj iz članka 289. stavka 4. Zakona.

10. U konkretnom predmetu ex lege su nastupile pravne posljedice osude za prekršaj. Naime, za prekršaj iz članka 199. stavka 7. Zakona, koji je počinjen 7. lipnja 2022., tužitelj je dobio na temelju članka 199. stavka 15. Zakona četiri (4) negativna prekršajna boda. Nadalje, za prekršaj iz članka 199. stavka 6. Zakona, koji je počinjen 31. listopada 2022., tužitelj je dobio na temelju članka 199. stavak 14. Zakona tri (3) negativna prekršajna boda. Konačno, za prekršaj iz članka 289. stavka 4. Zakona, koji je počinjen 31. listopada 2022., tužitelj je dobio na temelju članka 289. stavka 6. Zakona šest (6) negativnih prekršajnih bodova.

11. Negativni prekršajni bodovi nisu ni kazna niti druga mjera koja se primjenjuje u prekršajnom postupku, već su pravna posljedica osude koja se propisuje zakonom za počinitelja koji je pravomoćno proglašen krivim za osobito teške prekršaje. Stoga se u izreci odluke o prekršajima ne određuje da će okrivljeniku u evidenciju vozača upisati negativni prekršajni bodovi, već se negativni prekršajni bodovi po sili zakona upisuju u evidenciju. Pritom je očito da je zakonodavac smatrao da su navedeni prekršaji osobito teški prekršaji zbog čega je propisao negativne prekršajne bodove za te prekršaje.

12. Ustavni sud Republike Hrvatske nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 286. stavaka 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. i 85/22.), odnosno nije našao da su te zakonske odredbe protivne članku 31. stavak 2. Ustava (načelo ne bis in idem) uz obrazloženje kako se u hrvatskom pravnom sustavu zabrana upravljanja motornim vozilom zbog prometnih prekršaja može izreći:

- neposredno, na temelju Prekršajnog zakona, kao dio kazne, uz novčanu kaznu ili kaznu zatvora; ona obično odražava težinu počinjenog prekršaja i njezino trajanje može se razlikovati; legitimni cilj ove zaštitne mjere jest odvraćanje počinitelja od počinjenog prekršaja i prevencija, te se treba smatrati "kaznenom" po prirodi stvari; i

- kao izravna pravna posljedica pravomoćne osude pojedinca za određene prekršaje na temelju kojih je, kroz određeno razdoblje, prikupio određeni broj negativnih prekršajnih bodova, kako je to propisano člankom 268. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i na čiju primjenu upućuje članak 79. Prekršajnog zakona; ovakva zabrana upravljanja motornim vozilom primjenjuje se automatski, bez novog ispitivanja prijašnjih prometnih prekršaja i krivnje počinitelja, te neovisno o vrsti prekršajnih djela i prekršajnopravnih sankcija izrečenim za ta djela; drukčije rečeno, ukidanje i oduzimanje vozačke dozvole vozačima iz članka 286. Zakona o sigurnosti prometa na cestama preventivnog je karaktera, te je usmjereno na osiguranje sigurnosti u prometu, a ne na kažnjavanje vozača kao počinitelja prekršajnih djela (tako Ustavni sud u odluci broj: U-I-4218/2022 od 27. rujna 2022.).

13. Prilikom izricanja mjere ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole nadležno tijelo ne ispituje počinjene prometne prekršaje tužitelja ni njegovu krivnju, već vozaču izriče tu mjeru nakon što je uvidom u evidenciju utvrdi da je vozač, u posljednje dvije godine na temelju pravomoćnih odluka prikupio dvanest (12) negativnih prekršajnih bodova. Mjera koja se izriče je izravna i predvidljiva posljedica njegovog ponašanja u ograničenom razdoblju u kojem je pokazao kako nije podoban za posjedovanje vozačke dozvole (Ustavni sud u odluci broj: U-I-4218/2022 od 27. rujna 2022.)

14. Državu obvezuje ne samo da se suzdrži od „namjernog” oduzimanja života već i da poduzme odgovarajuće korake kako bi zaštitila živote osoba pod njezinom jurisdikcijom. Pozitivna obveza države u kontekstu sigurnosti cestovnog prometa podrazumijeva, prvo, obvezu uspostavljanja odgovarajućeg skupa preventivnih mjera usmjerenih na osiguravanje javne sigurnosti i smanjenje broja prometnih nesreća i, drugo, obvezu osiguravanja učinkovitog funkcioniranja tih mjera u praksi (Europski sud za ljudska prava u predmetu Smiljanić protiv Hrvatske, zahtjev br. 3593/14, presuda od 25. ožujka 2021.).

15. Mjerodavne odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama kogentne su naravi, ne podliježu odmjeravanju niti odlučivanju hoće li biti primijenjene od strane javnopravnog tijela (niti od strane upravnog suda), neovisno o osobnim, obiteljskim i drugim okolnostima stranke. Vozači se, naime, sami izlažu riziku ukidanja i oduzimanja vozačke dozvole ako u propisanom razdoblju počine prometne prekršaje dovoljno ozbiljne za primjenu relevantnih zakonskih odredbi. Riječ je o odredbama kojima se štiti javni interes sigurnosti cestovnog prometa, i to smanjivanjem rizika da u tom prometu zakonito sudjeluju osobe koje ozbiljno krše prometne propise.

16. Tuženik je u upravnom postupku, polazeći od pravomoćnih odluka o prekršajima, osnovano utvrdio da su ispunjene pretpostavke za ukidanje i oduzimanje tužiteljeve vozačke dozvole, imajući na umu broj prikupljenih negativnih prekršajnih bodova i razdoblje u kojem su ti bodovi prikupljeni.

17. Slijedom navedenog, Sud je utvrdio da je osporavano rješenje zakonito. 18. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude primjenom odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a.

19. O troškovima upravnog spora, Sud je odlučio na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a, prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako tužitelj nije uspio u ovom upravnom sporu, nema zakonskog osnova udovoljiti njegovom zahtjevu za nadoknadu troškova upravnog spora. Stoga je Sud odlučio kao u točki II. izreke.

U Zagrebu, 23. prosinca 2024.

Sudac:

Ante Drezga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Odvjetnik Vlado Rebić, [adresa] Zagreb, Cankarova 1

2. Ministarstvo unutarnjih poslova, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 33

3. U spis