REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-1067/24-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužitelja OCP [adresa], Britanska Kolumbija, Kanada, kojeg zastupa opunomoćenik Karlo Novosel, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 32, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Službe za državljanstvo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, OIB: 36162371878, radi šutnje uprave, nakon održane javne rasprave, dana 23. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev da se odredi tuženiku da u roku od 60 dana donese odluku o zahtjevu tužitelja za prethodno utvrđivanje pretpostavki za utvrđenje hrvatskog državljanstva od 1. prosinca 2022.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 9. veljače 2024. ovom Sudu podnio tužbu zbog šutnje uprave iz razloga jer tuženik nije odlučio o njegovom zahtjevu za prethodno utvrđivanje pretpostavki za utvrđenje hrvatskog državljanstva od 1. prosinca 2022.
2. Predlaže da Sud odredi tuženiku da u roku od 60 dana donese odluku o njegovom zahtjevu za prethodno utvrđivanje pretpostavki za utvrđenje hrvatskog državljanstva od 1. prosinca 2022. Traži trošak za sastav tužbe, podneska od 15. travnja 2024., zastupanje na ročištu i ročište za objavu, svako u iznosu od 1.250,00 eura, pristojbu na tužbu u iznosu od 53,09 eura, pristojbu na presudu u iznosu od 66,36 eura te čekanje na raspravu u iznosu od 437,50 eura.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom spora u bitnome navodi da je tužiteljev opunomoćenik podnesak naslovljen „Zahtjev za upis u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu" poslao putem pošte izravno Matičnom uredu Grada Zagreba, a koji ga je proslijedio tuženiku, uz dopis da za isti matični uredi nisu nadležni. Istovremeno je tužiteljev opunomoćenik 8. prosinca 2022. godine dostavio podnesak tuženiku, uz presliku isprava, u svrhu “prethodnog utvrđivanja pretpostavki iz odredbe članka 8. stavka 1. točke 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu”, a na što se odnosi ovaj spor. Ukazuje, kako matični uredi vrše upise u matice rođenih državljana koji ispunjavaju uvjete iz članka 5. stavak 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu, dok se postupak utvrđenja pretpostavki iz članka 5. stavka 2. Zakona pokreće samostalnim zahtjevom. Stoga navodi da je tužitelj takav zahtjev trebao podnijeti temeljem obrasca zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva na način propisan člankom 24. stavcima 3., 4. i 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Ističe da se samo uredan zahtjev može unijeti u sustav te se tek tada mogu tražiti propisane provjere. Iz ovog zaključuje da je tužitelj trebao podnijeti samostalan zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem te da se neko posebno postupanje, a koje je zamislio tužitelj, u konkretnom i ne provodi. Navodi kako je tužitelj rođen prije **.**.1991., odnosno prije stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu, iz kojeg razloga se njegov zahtjev može rješavati isključivo temeljem članka 30. stavka 1. Zakona, a što je potvrđeno nizom odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, primjerice U-III-16125/2005 od 16. prosinca 2009. i U-III- 2489/2008, od 4. srpnja 2012., odnosno odluka Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, primjerice Usž-2380/22 od 26. siječnja 2023. i Usž-2590/23 od 24. listopada 2023. Bez obzira na navedeno, ukazuje da tužitelj ne može steći hrvatsko državljanstvo ni temeljem članka 30. stavka 1. Zakona, jer je samo jedan njegov roditelj O, upisan u knjigu državljana. Ukazuje da je sukladno načelu pomoći neukoj stranci zatraženo od veleposlanstva da pozove stranku na uredno i osobno podnošenje zahtjeva, odnosno da zahtjev podnese kao potomak hrvatskog iseljenika.
4. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u spis te dostavljeni spis tuženika i održao je usmenu i javnu raspravu.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud ocjenjuje tužbeni zahtjev neosnovanim.
7. Odredbom članka 101. stavka 1.-3. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21 – dalje: ZUP) propisano je da je službena osoba dužna u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Službena osoba dužna je u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Ako službena osoba u propisanom roku ne donese rješenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti žalbu, odnosno pokrenuti upravni spor.
8. Odredbom članka 22. stavka 2. točke 2. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24 - dalje: ZUS) propisano je da se tužbom može zahtijevati donošenje pojedinačne odluke koja nije donesena u propisanom roku.
9. Člankom 5. stavkom 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine, broj 53/91, 70/91, 28/92, 130/11, 110/15, 102/19 i 138/21), propisano je da podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i osoba starija od 21. godine života, rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova prethodno utvrdi da ne postoje zapreke iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.
10. Spisu tuženika prileži zahtjev tužitelja od 30. studenog 2022. za prethodno utvrđenje pretpostavki radi upisa u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu, utemeljen na članku 5. stavku 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu. Tom zahtjevu priložen je i zahtjev tužitelja za naknadni upis u maticu rođenih od **.**.2022., koji zahtjev je upućen Gradu Zagrebu, Gradskom uredu za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, kao i preslika izvatka iz matice rođenih, preslika putovnice tužitelja, preslike vjenčanog lista, izvoda iz kaznene evidencije, rodnog lista oca tužitelja.
11. Prema ocjeni ovog Suda, u konkretnom slučaju ne postoji propust javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke.
12. Naime, prema mišljenju ovog Suda, odredba članka 5. stavka 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu ne uspostavlja mogućnost samostalnog postupka prethodnog utvrđenja pretpostavki radi upisa u maticu rođenih i evidenciju o državljanstvu, a kako ga postavlja tužitelj, već se tom odredbom propisuje uvjet za jedan od mogućih načina stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom. Postupovne radnje podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom, propisane su izvan citirane odredbe i to glavom IV Zakona.
13. Osim toga, pravilno navodi tuženik u odgovoru na tužbu da se odredbe o stjecanju hrvatskog državljanstva temeljem članka 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu primjenjuju na osobe rođene nakon stupanja na snagu toga Zakona, odnosno nakon 8. listopada 1991., što u konkretnom predmetu nije slučaj, (u vezi s čime se pravilno poziva na upravno-sudsku praksu Visokog upravnog suda RH npr. Usž-2380/22-4 od 26. siječnja 2023., Usž-2511/23-2 od 4. listopada 2023. i dr.) pa je stoga, s obzirom na takav zahtjev, koji se sukladno odredbama Zakona o hrvatskom državljanstvu ne može smatrati urednim, primjenom načela pomoći stranci, pravilno tužitelj, putem Veleposlanstva RH u Ottawi, upućen na poduzimanje radnji koje bi mu eventualno omogućile stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno odredbama važećeg Zakona o hrvatskom državljanstvu.
14. Imajući u vidu odredbe važećeg Zakona o hrvatskom državljanstvu, tužitelj neosnovano zahtjeva donošenje rješenja o zahtjevu za prethodno utvrđivanje pretpostavki za utvrđenje hrvatskog državljanstva te nema neriješenog zahtjeva za donošenjem pojedinačne odluke koja nije donesena u propisanom roku.
15. Valjalo je stoga, temeljem članka 116. stavka 1. ZUS-a presuditi kao u točki I. izreke presude.
16. Odluka o trošku u točki II izreke presude temelji se na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a.
U Zagrebu, 23. prosinca 2024.
Sudac:
Jasna Peroš Nikolić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. Odvjetnik Karlo Novosel, Zagreb, Radnička cesta 32
2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara
3. U spis
