REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-148/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužitelja Piterija d.o.o., Srijedska, Srijedska 33, OIB: 554999939082 i ČF iz [adresa], OIB: 70135812067koje zastupa opunomoćenica Maja Gorupić, odvjetnica iz Zagreba, Radnička cesta 37B, protiv tuženika Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, rOIB: 89755384389, radi registracije žiga, nakon održane javne rasprave, dana 23. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, KLASA: UP/I-384-04/22-010/0242, URBROJ: 559-03/2-23- 009/ICO od 30. studenoga 2023.

II Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijen je zahtjev za registraciju žiga broj Z20220242A podnositelja prijave tužitelja za verbalni žig ''DUVANJSKA PITA'' u dijelu koji se odnosi na sljedeće proizvode i usluge Međunarodne klasifikacije proizvoda i usluga za koje je zatražena registracija: razred 30 - tijesto sa slanim nadjevom; brašno za tijesto; tijesto; svježe pite; mesne pite [gotove]; pite koje sadrže meso; pite od svinjetine; zamrznuto tijesto punjeno mesom i povrćem; zamrznuto tijesto punjeno mesom; razred 43 - barske i restoranske usluge; oblikovanje hrane; opskrba hrane i pića u pekarama; opskrba hrane i pića u restoranima i barovima; priprema hrane; pružanje hrane i pića; usluge restorana; usluge restorana s mogućnošću iznošenja hrane (točka 1.). Podaci iz prijave registracije žiga br. Z20220242A u dijelu za koji se zatražena registracija može odobriti objavit će se po pravomoćnosti ovog rješenja u odnosu na sljedeće proizvode Međunarodne klasifikacije proizvoda i usluga: razred 29 - preradeni krumpiri; kuhani krumpir, kuhana usitnjena svinjetina; pečena svinjetina; svinjski odresci; svinjsko meso; kuhano meso; meso i mesni proizvodi; zamrznuto meso; narezano meso; pakirano meso; pečeno meso; prženo meso; razred 30 - kulinarski začini; soli, začini, arome i začinski umaci; začinske mješavine (točka 2.)

.

2. Tužitelji u tužbi i tijekom spora pobijaju zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da tužitelj Piterija d.o.o. posluje putem restorana gdje nudi više vrsta pita. Duvanjska pita, kao naziv za pitu, a ne burek, kojoj se nadjev sastoji od specifično rezanog svinjskog buta, na način da je meso mekše i krumpira prvi put je upotrijebljen u travnju 2022. godine kad je tužitelj ČF otvorio restoran. Ističu da receptura duvanjske pite nije jednaka recepturi duvanjskog bureka već se radi o specifičnoj recepturi koju samo oni koriste. Izgled pite nije jednak izgledu bureka niti se ista peče ispod peke kao burek. Navode da je tužitelj ČF prilikom otvaranja restorana davao pitama imena po gradovima ili drugim prikladnim nazivima iz njegovog života. Tako je piti koja sadrži zelje iz Ogulina dao naziv Ogulinska pita, mesnoj piti naziv Jurek, vegetarijanskoj piti Šumska pita, dok je piti od svinjskog buta i krumpira dao naziv po svom rodnom mjestu Duvnu, nazvavši je Duvanjska pita. Naglašavaju kako za žigove “Č, “Ogulinska pita” i “Šumska pita” nisu nađeni razlozi za odbijanje prema članku 9. Zakona o žigu te je za njih utvrđeno da udovoljavaju uvjetima iz članka 39. Zakona o žigu. Međutim, za žig Duvanjska pita tuženik tvrdi da nema razlikovni karakter. Napominju da u Bosni i Hercegovini postoji samo Duvanjski burek kao jelo koje tuženik ističe da postoji oduvijek, a ne duvanjska pita koju oni nude i koja je potpuno različitog izgleda i sastoji se isključivo od specifičnog dijela svinjskog buta i krumpira te se radi o specifičnoj recepturi i nije Duvanjski burek. Duvanjski burek, ističu, možda pripada u neku vrstu šireg pojma jela koje bi nazvali pitama ali se može smatrati eventualno pitom naziva duvanjski burek, a ne pitom naziva duvanjska pita. Upravo je Duvanjski burek, a ne pita proizvod koji nudi mnogo restorana i čija se receptura nalazi na Internetu. Navodi da budući nitko nije koristio takav nadjev pite niti je istom dao ime Duvanjska pita radi se o razlikovnom karakteru jer u svijesti prosječnog potrošača ne može napraviti zabunu, budući da se ostale takve pite nazivaju burek. Navode da nije obrazloženo zbog čega su za sve usluge iz razreda 43 i baš za navedeni dio usluga iz razreda 30 utvrđeni apsolutni razlozi odbijanja. Posebice ukazuju na odbijanje svih usluge iz razreda 43, iako se kao razlog odbijanja navodi činjenica da se radi o jelu-proizvodu. Smatraju da se Duvanjska pita može registrirati barem kao pita, svježe pite, pita od svinjetine, kao što je to navedeno u razredu 30, te da nema razloga za apsolutno odbijanje registracije istog žiga kao nerazlikovnog. Predlažu da Sud provede dokaz saslušanjem tužitelja ČF na okolnost utvrđenja činjenica korištenja žiga.

3. Predlažu da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje. Traže trošak za sastav tužbe, zastupanje na ročištu, svako u iznosu od 1.000,00 eura te zastupanje na ročištu za objavu u iznosu od 100,00 eura, ukupno 2.100,00 eura, uvećano za PDV 25%, ukupno 2.600,00 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 eura i na presudu u iznosu od 66,36 eura.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tužba u cijelosti neosnovana. Ističe da je u upravnom postupku registracije žiga utvrđeno da znak ima nerazlikovan i opisan karakter u odnosu na dio prijavljenih proizvoda iz razreda 30 i sve prijavljena usluge iz razreda 43 Međunarodne klasifikacije proizvoda i usluga, o čemu je obavijestio tužitelje, a koji u svojem očitovanju nisu uspjeli usporiti nerazlikovni karakter prijavljenog znaka niti su uspjeli dokazati stečenu razlikovnost znaka uporabom. Razlozi za donošenje osporavane odluke navedeni su u obrazloženju rješenja.

5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika te je održao javnu raspravu.

7. Strankama je, u skladu s odredbom članka 6. (Narodne novine, broj 36/24 - dalje ZUS), dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.

9. Prema odredbi članka 6. Zakona o žigu (Narodne novine, broj: 14/19.), žig se može sastojati od bilo kakvih znakova, osobito riječi ili od crteža, slova, brojki, boja, oblika proizvoda ili pakiranja proizvoda, ili zvukova, pod uvjetom da su prikladni za razlikovanje proizvoda i usluga jednog poduzeća od proizvoda i usluga drugog poduzeća i da su prikladni za prikazivanje u registru na način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan predmet zaštite koju žig pruža nositelju žiga.

10. Odredbom članka 9. stavka 1. točke 2. istoga Zakona propisana je nemogućnost registracije žigova koji nemaju nikakav razlikovni karakter.

11. Člankom 9. stavkom 1. točkom 3. navedenog Zakona propisana je nemogućnost registracije žigova koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u trgovini mogu služiti za označavanje vrste pružanja usluge, ili za označavanje drugih karakteristika proizvoda i usluga.

12. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenog ovom Sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da su tužitelji podnijeli prijavu za registraciju žiga broj Z20220242A, za verbalni žig ''Duvanjska pita'' za proizvode i usluge Međunarodne klasifikacije proizvoda i usluga: razred 29 - prerađeni krumpiri; kuhani krumpir, kuhana usitnjena svinjetina; pečena svinjetina; svinjski odresci; svinjsko meso; kuhano meso; meso i mesni proizvodi; zamrznuto meso; narezano meso; pakirano meso; pečeno meso; prženo meso; razred 30 - kulinarski začini; soli, začini, arome i začinski umaci; začinske mješavine, tijesto sa slanim nadjevom; brašno za tijesto; tijesto; svježe pite; mesne pite [gotove]; pite koje sadrže meso; pite od svinjetine; zamrznuto tijesto punjeno mesom i povrćem; zamrznuto tijesto punjeno mesom; razred 43 - barske i restoranske usluge; oblikovanje hrane; opskrba hrane i pića u pekarama; opskrba hrane i pića u restoranima i barovima; priprema hrane; pružanje hrane i pića; usluge restorana; usluge restorana s mogućnošću iznošenja hrane.

13. Budući da su navedeni proizvodi i usluge namijenjeni potencijalno neograničenom broju potrošača svih dobnih skupina pa relevantnu javnost čine svi potrošači, razlikovni karakter ovog verbalnog znaka određuje se u svjetlu pretpostavljenih očekivanja prosječnog potrošača koji je prosječno dobro informiran i koji s prosječnom pažnjom i opreznošću pristupa nabavci tih proizvoda i usluga.

14. Tuženik je ispitujući uvijete za registraciju žiga utvrdio da se prijavljeni znak u verbalnom obliku sastoji od naziva tradicionalnog jela Š pite kao glasovitog specijaliteta pripremljenog po prepoznatljivoj recepturi od kombinacije vučenog tijesta sa usitnjenim mesom i krumpirom kojeg pod tim nazivom na tržištu nude brojni restorani pri čemu su na Internetu dostupni i recepti za njegovu pripremu. Stoga je utvrđeno da prosječni potrošač neće predmetni znak u cjelini doživjeti kao identifikacijsku oznaku koja nositelja žiga izdvaja odnosno razlikuje od ostalih konkurenata koji nude iste ili slične proizvode i usluge na tržištu, već u potpunosti i isključivo kao informaciju da se ti proizvodi u vidu raznih pita te tijesta i brašna kao njihovih elementarnih odnosno nužnih sastojaka odnose na poznatu vrstu tog proizvoda tj. koriste u njegovoj pripremi, odnosno da prijavljene usluge restorana te pripreme i ponude hrane redom pružaju takav poznati specijalitet u svojoj ponudi. Zaključeno je da takav znak ne može predstavljati isključivo pravo jednog poduzeća. Istaknuto je i da pojam burek spada u kategoriju pita od vučenog tijesta te da postoji očita i opća percepcija bureka kao pite, odnosno radi se o jelima sastavljenim od istih ključnih sastojaka, prvenstveno u vidu razvučenog tijesta. Zaključano je da prosječni potrošač element pita u kombinaciji s riječi duvanjska u znaku neće percipirati kao razlikovne u odnosu na navedene proizvode i usluge. Napomenuto je i da sami tužitelji potvrđuju da duvanjski burek možda pripada u neku vrstu šireg pojma jela kojeg bi nazvali pitama.

15. U odnosu na dokazivanje steče razlikovnosti na teritoriju Republike Hrvatske pravilno tuženik navodi da je trebalo dostaviti dokaze koji moraju biti vezani za mjesto, vrijeme, opseg i prirodu korištenja žiga te što je najvažnije dokaz prepoznatljivosti ovakvog znaka kao žiga tužitelja od strane prosječnog potrošača. Dakle, tužitelji su morali dokazati da je prijavljeni žig kroz uporabu utjecao na svijest potrošača tj. publike koju definira i sam tužitelj na način da ga ona percipira kao podatak o podrijetlu proizvoda i usluga, tj. da ga povezuje s određenim proizvođačem ili pružateljem usluga na teritoriju Republike Hrvatske, kao što su primjerice istraživanje tržišta i ankete, izjave struke, dokazi o zastupljenosti u medijima i intenzitet promidžbe znaka, vjerodostojni podaci o prodaji i udjelu na tržištu i slično. 16. U konkretnom slučaju, pravilan je zaključak tuženika da tužitelji nisu dostavili relevantne i dostatne dokaze kojima bi mogli dokazati stečenu razlikovnost verbalnog znaka “Duvanjska pita”. Sama činjenica da se proizvod nalazi na jelovniku tužiteljevog restorana u Zagrebu duži niz godina, ne znači da je predmetni znak stekao razlikovnost uporabom, a niti su tužitelji potkrijepili svoje navode konkretnim dokazima o percepciji koju potrošači imaju o tom nazivu, osobito što djelatnost obavljaju samo na području Zagreba, dok su za utvrđivanje stečene razlikovnosti znaka relevantni podaci koji se odnose na cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i percepciju znaka od strane hrvatskih potrošača.

17. Slijedom navedenog, po ocijeni ovog Suda, pravilno je zaključeno da tužitelji nisu uspjeli osporiti nerazlikovni karakter prijavljenog znaka u smislu članka 9. stavka 1. Zakona o žigu, a niti su dokazali stečenu razlikovnost na teritoriju Republike Hrvatske za znak kako je prijavljen u dijelu koji se odnosi na proizvode i usluge Međunarodne klasifikacije proizvoda i usluga iz razreda 30 - kulinarski začini; soli, začini, arome i začinski umaci; začinske mješavine, tijesto sa slanim nadjevom; brašno za tijesto; tijesto; svježe pite; mesne pite [gotove]; pite koje sadrže meso; pite od svinjetine; zamrznuto tijesto punjeno mesom i povrćem; zamrznuto tijesto punjeno mesom i razreda 43 - barske i restoranske usluge; oblikovanje hrane; opskrba hrane i pića u pekarama; opskrba hrane i pića u restoranima i barovima; priprema hrane; pružanje hrane i pića; usluge restorana; usluge restorana s mogućnošću iznošenja hrane, te nije bilo uvjeta za registraciju predmetnog žiga.

18. Sud nalazi da je osporavano rješenje valjano obrazloženo te da su razmotreni svi navodi tužitelja izneseni tijekom postupka i razlozi neusvajanja zahtjeva navedeni su u obrazloženju rješenja. Također, u obrazloženju osporavanog rješenja navedeno je činjenično stanje te pravni propisi, a isto tako dani su i razlozi koji su bili odlučni za utvrđivanje činjenica u konkretnom slučaju, što Sud prihvaća te nalazi da osporavanim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Također je neosnovan prigovor tužitelja vezan za registraciju žigova “Č, “Ogulinska pita” i “Šumska pita”, a koji prigovor su tužitelji iznosili i tijekom postupka te je na njih tuženik odgovorio u obrazloženju osporavanog rješenja, a koje obrazloženje ovaj Sud prihvaća u cijelosti.

19. Sud je ocijenio nesvrsishodnim dokazni prijedlog tužitelja za saslušanjem tužitelja ČF, na okolnost utvrđenja činjenice korištenje žiga, budući da se navedeno ne može utvrditi saslušanjem tužitelja već je isto bilo potrebno dokazati primjerice istraživanjem tržišta i anketa, izjavama struke, dokazima o zastupljenosti u medijima i intenzitetu promidžbe znaka, vjerodostojnim podacima o prodaji i udjelu na tržištu i slično.

20. Valjalo je stoga, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima presuditi kao u točki I izreke presude.

21. Odluka o trošku u točki II izreke presude temelji se na članku 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima.

U Zagrebu 23. prosinca 2024.

Sudac:

Jasna Peroš Nikolić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

DNA:

1. Odvjetnica Maja Gorupić, [adresa] Zagreb, Radnička cesta 37B

2. Državni zavod za intelektualno vlasništvo, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 78 3. U spis