REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-827/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki, članice vijeća, u pravnoj stvari u pravnoj stvari tužitelja JT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Željko Živković, odvjetnik u Šibeniku, protiv I-tuženika TT pok. J, [adresa] i II-tuženika Republika Hrvatska, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko - upravni odjel Šibenik, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o tužiteljevoj reviziji protiv presude Županijskog suda u Šibeniku, posl. br. Gž-869/15-2 od 20. ožujka 2017., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku, posl. br. P-1985/14 od 20. svibnja 2015., u sjednici održanoj 23. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
Revizija se prihvaća, ukida se presuda Županijskog suda u Šibeniku, posl. br. Gž-869/15-2 od 20. ožujka 2017. i predmet vraća sudu drugog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Šibeniku, posl. br. Gž-869/15-2 od 20. ožujka 2017., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku, posl. br. P-1985/14 od 20. svibnja 2015., tužitelj je podnio reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP).
2. Odgovor na reviziju nije podnesen.
3. Revizija je osnovana.
4. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva nekretnine.
5. Sud prvog stupnja utvrdio je da je tužitelj stekao vlasništvo nekretnine kao što je to opisano u izreci prvostupanjske presude.
6. Sud drugog stupnja preinačio je prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev, sam je utvrđivao činjenice, preocjenjivanjem personalnih dokaza, bez provođenja rasprave, pri čemu je sud drugog stupnja sam primijenio pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP), a zbog čega je pobijana presuda donesena primjenom odredbe čl. 373.a ZPP, a ne kako je naznačeno na temelju odredbe čl. 373. ZPP.
7. Zbog navedenog ispunjene su pretpostavke za podnošenje revizije na temelju odredbe čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP.
8. Ovaj revizijski sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji, sukladno odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP.
9. Pobijanom presudom naznačeno je da tužitelj nije podnio odgovor na drugotuženikovu žalbu, iako odgovor na drugotuženikovu žalbu prileži spisu (str. 44 i 45 spisa). U slučaju kada sud drugog stupnja nije uzeo u obzir odgovor na žalbu koja prileži spisu, tada tužiteljevi navodi nisu uzeti u obzir prilikom odlučivanja o drugotuženikovoj žalbi, a zbog čega je nezakonitim postupanjem suda drugog stupnja tužitelj onemogućen u raspravljanju, pa je time počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka propisana odredbom čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP (tako i u Rev-2289/95, Revr-1859/14), kao što osnovano ističe revident.
10. Osim toga, potpuno je nejasna i paušalna ocjena saslušanih svjedoka koja se bazira isključivo na starosti istih, koji su, prema ocjeni drugostupanjskog suda, u relevantnom razdoblju imali tek pet i šest godina, a zbog čega pobijanu presudu nije moguće ispitati, pa je time počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka propisana odredbom čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
11. Nadalje, pogrešno je stajalište da je tužitelj sa svojim prednicima morao posjedovati predmetnu nekretninu 40 godina prije 6. travnja 1941., jer je takvo stajalište u suprotnosti sa izraženim stajalištem u nizu odluka ovog revizijskog suda (npr. Rev-1628/15, Rev-291/14 itd.).
12. Budući da je sud drugog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom čl. 354. st. 2. toč. 6. i 11. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 23. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
