REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1537/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice FŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Krešimiru Rastija, odvjetniku u Osijeku, protiv I. tužene ČŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II. tužene PŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Lončarević Latković, odvjetnici u Osijeku i III. tuženika GŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o reviziji I. i II. tuženih protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-156/2018-2 od 16. svibnja 2019. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu poslovni broj P-1013/2016-14 od 6. travnja 2017., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P- 1013/2016-17 od 4. prosinca 2017., u sjednici održanoj 23. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e:

Revizija se odbacuje.

Obrazloženje

1. Protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-156/2018-2 od 16. svibnja 2019. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu poslovni broj P-1013/2016-14 od 6. travnja 2017., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-1013/2016-17 od 4. prosinca 2017., prednik I. i II. tuženih podnio je prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP/19) naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:

1. Postoji li pasivna (stvarna) legitimacija treće osobe (koja nije bračni drug, konkretno ovdje I. tuženika) u parnici za priznanjem i utvrđenjem bračne stečevine bračnih drugova?,

2. Ima li treća osoba pravo na pokretanje postupka radi proglašenja nedopuštenom ovrhe u odnosu na suvlasnički dio pokretne stvari ili se tužbeni zahtjev može odnositi samo na utvrđenje tog njenog prava na udio u pokretnoj stvari, a kako to propisuje odredba čl. 61. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12)?,

3. Predstavlja li bračnu stečevinu stranaka imovina koju je jedan bračni drug stekao u ostvarivanju svojih prava invalida Domovinskog rata po osnovi odredbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji ili se radi o posebnoj imovini toga bračnog druga - koja je stečena temeljem statusa II. tuženika kao ratnog vojnog invalida i prava koja mu iz tog statusa pripadaju (vozilo kupljeno na uvoznicu II. tuženika kao hrvatskoj branitelja)?.

1.1. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljica se protivi tom prijedlogu.

2. Prema odredbi čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 70/19) odredbe toga Zakona o reviziji primjenjivat će se na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu tog Zakona nije donesena drugostupanjska odluka. Obzirom da je navedeni Zakon stupio na snagu 1. rujna 2019. te obzirom da je pobijana drugostupanjska presuda donesena 16. svibnja 2019., to se odredbe navedenog Zakona o reviziji ne primjenjuju u ovom slučaju. Stoga predmetni prijedlog za dopuštenje revizije razmatran je kao revizija prema odredbama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP/14).

3. Prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP/14 stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude:

1. ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kn,

2. ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa,

3. ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama čl. 373.a i 373.b toga Zakona.

3.1. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP/14 u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi st. 1. toga članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, primjerice:

1. ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova,

2. ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem,

3. ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, Europskog suda za ljudska prava ili Europskog suda - trebalo preispitati sudsku praksu.

3.2. Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP/14 u reviziji iz st. 2. toga članka stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

4. Kako vrijednost predmeta spora u konkretnom slučaju ne prelazi 200.000,00 kn, kako pobijana drugostupanjska presuda nije donesena u sporu o postojanju ugovora o radu odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa te kako pobijana drugostupanjska presuda nije donesena prema odredbama čl. 373.a i 373.b ZPP/14, to je predmetni prijedlog za dopuštenje revizije razmatran kao revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP/14.

5. No, predmetni prijedlog za dopuštenje revizije nema sadržaj za reviziju u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP/14 propisan stavkom 3. istog zakonskog članka. Naime, u odnosu na pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 1. i pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 2. u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu određeno izloženi razlozi važnosti tih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U odnosu pak na pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 3. u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu određeno navedeni propisi i drugi važeći izvori prava koji se na to pitanje odnose.

6. Unatoč navedenom ovdje je ipak za ukazati i na slijedeće. Odluka ovog revizijskog suda broj Rev-103/2012 od 29. ožujka 2017., na koju se predlagatelj poziva kao na razlog važnosti pravnog pitanja navedenog pod rednim brojem 3. za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni donesena je u bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji od situacije kakva je u ovom slučaju. Stoga u odnosu na to pravno pitanje ocijenjeno je da nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

7. S obzirom na izneseno valjalo je na temelju odredbe čl. 392.b st. 2. i st. 3. ZPP/14 odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 23. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug