REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr Ob-95/24-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja GU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Irena Plevnjak, odvjetnica u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja OU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, 23. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja prema protivniku osiguranja određuje se

privremena mjera

na način da se zabranjuje protivniku osiguranja otuđiti ili opteretiti nekretninu upisanu u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, z. k. ul. [broj ZK uloška], k.o. 339318, Donje Vrapče, kat. čest. br. [katastarska čestica], Palinovečka ulica- Rudeška cesta površine 2671 m2, dvorište površine 1039 m2, zgrada mješovite uporabe, Zagreb, Palinovečka ulica 51, 53 površine 823 m2, Zgrada mješovite uporabe, Zagreb, Rudeška cesta 177, 179 površine 809 m2, 21. suvlasnički dio: 9/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-21) stana smještenog na drugom katu zgrade u [adresa] nacrtne oznake 205 površine 73 m2, u dijelu 6/10 upisanom na ime protivnika osiguranja.

II Zabilježbu ove privremene mjere provest će Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, po primitku ovog rješenja.

III Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P Ob-1479/24 ili do drugačije odluke suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ova privremena mjera određena.

IV Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

V O troškovima postupka osiguranja biti će odlučeno u odluci kojom se završava parnični postupak pred ovim sudom pod poslovnim brojem P Ob-1479/24.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja podnijela je ovom sudu prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere zabranom protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja nekretnine, upisane u zemljišne knjige ovog suda, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, z. k. ul. [broj ZK uloška], k.o. 339318, Donje Vrapče, kat. čest. br. [katastarska čestica], Palinovečka ulica-Rudeška cesta površine 2671 m2, dvorište površine 1039 m2, zgrada mješovite uporabe, Zagreb, Palinovečka ulica 51, 53 površine 823 m2, Zgrada mješovite uporabe, Zagreb, Rudeška cesta 177, 179 površine 809 m2, 21. suvlasnički dio: 9/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-21) stana smještenog na drugom katu zgrade u [adresa] nacrtne oznake 205 površine 73 m2, u dijelu 6/10 upisanom na ime protivnika osiguranja, a koja privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod ovog suda pod poslovnim brojem P Ob- 14790/24, uz zabilježbu privremene mjere u zemljišnim knjigama ovog suda.

2. U prijedlogu navodi da je ovom sudu podnijela tužbu radi utvrđenja prava suvlasništva i upisa suvlasništva na temelju bračne stečevine protiv protivnika osiguranja, a koju bračnu stečevinu čini nekretnina opisana u točki 1. obrazloženja ove odluke, koji se postupak vodi pod poslovnim brojem P Ob- 1479/24. Navodi da stranke sklopile brak 18. rujna 1993. u Zagrebu, koji je upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Trešnjevka za godinu 1993, pod rednim brojem 365, a da brak stranaka još formalno egzistira, iako je bračna zajednica prestala na način da je predlagateljica osiguranja odselila iz zajedničkog doma u studenom 2024. te se iz Njemačke preselila u Sloveniju gdje joj je i sada prebivalište. Navodi da je protivnik osiguranja odmah nakon odlaska predlagateljice osiguranja iz zajedničkog doma pokrenuo postupak pred Općinskim sudom u Pazinu radi utvrđenja suvlasništva na nekretnini koja je u Novigradu upisana na predlagateljicu osiguranja te u tužbi protivnik osiguranja tvrdi da je on bio taj koji je privređivao za vrijeme trajanja braka i da je nekretnina kupljena novcem koji je u obiteljsku zajednicu privredio isključivo on, a iz kojih tvrdnji je razvidno da je isključivo protivnik osiguranja privredio svu imovinu stranaka, što upućuje na realnu opasnost da bi isti uslijed tog uvjerenja mogao raspolagati ili opteretiti predmetnu nekretninu. Nadalje navodi da su predmetnu nekretninu stranke stekle za vrijeme trajanja braka od zajedničkih sredstava, a dio od vlastitih sredstava predlagateljice osiguranja, dakle, nenovčana tražbina predlagateljice osiguranja na ime prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini je vjerojatna. Navodi da priroda predložene privremene mjere ukazuje da protivniku osiguranja ne prijeti nikakva šteta, a kojom mjerom istome ni na koji način ne bi bila umanjena imovina, jer mu nekretnina ne bi bila oduzeta, niti bi bio onemogućen u vršenju svojih prava. Sve i da predlagateljica osiguranja mora dokazati opasnost iz čl. 346. Ovršnog zakona činjenica je da je protivnik osiguranja osoba koja je uvjerena da je jedina zaslužna za stjecanje imovine stranaka uz istovremeno umanjivanje i kompletno negiranje doprinosa predlagateljice osiguranja koja je činjenica jasno vidljiva iz tužbe iz postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Pazinu pod poslovnim brojem P-1055/24 te navedeno jasno ukazuje na opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio i znatno otežao ostvarenje tražbine predlagateljice osiguranja, osobito time što bi mogao promijenio postojeće stanje stvari (npr. prodajom nekretnine ili osnivanjem zaloga na istoj i sl.). Stoga, predlaže sudu na temelju odredbe čl. 346. i 347. st. 4. Ovršnog zakona odrediti predloženu privremenu mjeru. Potražuje troškove ovog postupka.

3. Prijedlog predlagateljice osiguranja je osnovan.

4. U postupku osiguranja sud sudi na temelju podnesaka, dok ročište održava samo kad je to odredbama Ovršnog zakona propisano ili kad ocijeni da je to svrhovito (čl. 7. st. 1. i 2. Ovršnog zakona, Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje OZ). Stoga je predlagateljica osiguranja dužna već navodima u prijedlogu za osiguranje i dokazima podnesenima uz taj prijedlog dokazati postojanje pretpostavki iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a koje bi opravdale određivanje predložene privremene mjere.

5. Prijedlog predlagateljice osiguranja nije dostavljen protivniku osiguranja na očitovanje, a s obzirom da odredbama Ovršnog zakona nije propisana dužnost suda dostavljanja prijedloga za određivanjem privremene mjere na očitovanje te je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere sud odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta s obzirom da sadržaj samog predmetnog prijedloga za određivanje privremene mjere daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju.

6. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a propisane su pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi prijedlog za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere bio osnovan. Tako u smislu te odredbe predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim: a) postojanje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja i b) opasnost da će bez predložene mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje predlagateljeve tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7. Odredbom čl. 346 st. 2. OZ-a propisano je da se odredbe čl. 344. st. 2. i 3. OZ- a primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčane tražbine, a navedenim odredbama je propisano da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu te se smatra da navedena opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

8. Tražbina (novčana ili nenovčana), čije se osiguranje može predlagati, mora se sastojati u pravu predlagatelja osiguranja na neko davanje, činjenje, nečinjenje (propuštanje) ili trpljenje. Dakle, predlagateljeva tražbina mora stvarati obvezu protivniku osiguranja prema predlagatelju osiguranja na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje (čl. 2. toč. 1. OZ-a).

9. Iz sadržaja prijedloga te uvidom u priloženu dokumentaciju sud je nedvojbeno utvrdio da je predlagateljica osiguranja podnijela ovom sudu tužbu protiv ovdje protivnika osiguranja, radi utvrđenja suvlasništva i upisa suvlasničkog djela s osnove bračne stečevine na predmetnoj nekretnini, da je brak stranaka sklopljen 18. rujna 1993. koji još uvijek nije formalno razveden, da je tijekom trajanja bračne zajednice 2009. stečena predmetna nekretnina, upisana u zemljišnim knjigama kao vlasništvo protivnika osiguranja te da predlagateljica osiguranja, a s obzirom da je nekretnina stečena tijekom bračne zajednice od zajedničkih sredstava stranaka i vlastite imovine predlagateljice osiguranja, smatra da je stekla dio bračne stečevine u 6/10 dijela. Slijedom navedenog, predlagateljica osiguranja učinila je vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, odnosno da postoji vjerojatnost da je tijekom postojanja bračne zajednice stekla pravo suvlasništva predmetne nekretnine u 6/10 dijela, a koje kao takvo predstavlja bračnu stečevinu predlagateljice osiguranja.

10. Po ocjeni ovog suda, predlagateljica osiguranja nije navodima iz prijedloga za osiguranje, niti ispravama podnesenima uz prijedlog, učinila vjerojatnom postojanje druge pretpostavke propisane odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a, odnosno nije učinila vjerojatnim postojanje opasnosti da bi protivnik osiguranja bez određivanja predložene mjere svojim radnjama spriječio ili znatno otežao ostvarenje njene nenovčane tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, kao niti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Naime, da bi navedena pretpostavka bila ispunjena, predlagateljica osiguranja je dužna učiniti vjerojatnom da protivnik osiguranja poduzima konkretne radnje usmjerene na sprečavanje ili onemogućivanje predlagateljičinog namirenja nenovčane tražbine, a koje se radnje mogu spriječiti određivanjem predložene privremene mjere.

11. Predlagateljica osiguranja niti tvrdi, niti dokazuje da bi protivnik osiguranja poduzeo bilo kakvu radnju s ciljem promjene postojećeg stanja, kao niti da bi vršio bilo kakvo nasilje ili da bi njegovim djelovanjem nastajala nenadoknadiva šteta predlagateljici osiguranja.

12. Unatoč činjenici da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom postojanje opasnosti propisane citiranom odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a, sud na konkretan slučaj primjenjuje odredbu čl. 346. st. 2. OZ-a sukladno kojoj odredbi predlagateljica osiguranja ne mora dokazivati postojanje opasnosti iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a ukoliko učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost. Predlagateljica osiguranja pri tome navodi da protivniku osiguranja ne prijeti nikakva šteta, a kojom mjerom istome ni na koji način ne bi bila umanjena imovina, jer mu nekretnina ne bi bila oduzeta, niti bi bio onemogućen u vršenju svojih prava.

13. Prema mišljenju ovog suda privremenom mjerom određenom na suvlasničkom dijelu od 6/10 nekretnine protivnika osiguranja, dakle, samo na suvlasničkom dijelu nekretnine koji čini udio predlagateljice osiguranja s osnova bračne stečevine, protivnik osiguranja može pretrpjeti samo neznatnu štetu.

14. S obzirom da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine te da privremenom mjerom određenom na suvlasničkom dijelu od 6/10 nekretnine, protivnik osiguranja može pretrpjeti samo neznatnu štetu, to su ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere sukladno odredi čl. 346. u vezi s odredbom čl. 344. st. 2. OZ-a, a mjera koju je sud odredio propisana je odredbom čl. 347. st. 1. t. 4. OZ-a.

15. Kako je privremena mjera sredstvo vremenski ograničenog osiguranja budućeg ostvarenja vjerovnikovog potraživanja kojom se uređuje sporni odnos između stranaka privremeno do okončanja nekog drugog postupka, u konkretnom slučaju do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi po tužbi tužiteljice GU, radi utvrđenja i podjele bračne stečevine, to je opravdano određivanje privremene mjere protiv protivnika osiguranja.

16. Slijedom iznesenog, primjenom odredbe čl. 346. OZ-a i čl. 347. st. 1. t. 4. OZ-a, valjalo je odlučiti kao pod točkama I i III izreke rješenja.

17. Na temelju odredbe čl. 75. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19, 128/22) odlučeno je kao pod točkom II izreke rješenja.

18. Na temelju odredbe čl. 352. st. 3. OZ-a odlučeno je kao u točki IV izreke rješenja.

19. Sud nije odlučivao o zatraženim troškovima postupka osiguranja primjenom odredbe čl. 151. st. 1. Zakona o parničnom postupku, Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), a s obzirom da će o istima odlučivati sud u parničnom postupku.

20. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki V izreke rješenja.

U Zagrebu 23. prosinca 2024.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti u roku 8 dana od dana dostave prijepisa žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda e- komunikacijom, odnosno pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu.

DN-a:

1. Pun. predlagatelja osiguranja

2. Protivniku osiguranja uz prijedlog od 19.12.2024. s prilozima

3. ZK odjelu Zagreb uz prijedlog od 19.12.2024. s prilozima