REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Pp-5083/2024

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Meliti Tužinski, uz sudjelovanje Tee Frančić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice DR, zastupane po braniteljici Jadranki Sloković odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 41/77, 52/87, 47/89, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Zagrebačke, VII Policijske postaje, Klasa: 211-07/24-5/9461, od dana 14.04.2024. godine, nakon glavne i javne rasprave, dana 23. prosinca 2024., javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenica: DR, OIB [osobni identifikacijski broj], kći D, rođena **.**.1979. u [adresa], državljanka RH, sa prebivalištem u [adresa]., VŠS, odgajatelj, zaposlena Lumen tržišne komunikacije, sa mjesečnim primanjima 1.300,00 eura, dobrog imovnog stanja, izvanbračna zajednica, majka 2 maloljetne, prekršajno nekažnjavana, vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak,

k r i v a  j e

što je dana 09. travnja 2024. godine, u 10:45 sati, u [adresa], na ulici, prilikom postupanja, vrijeđala i omalovažavala policijske službenike riječima: "Nepismen si, glupani, znate li gdje ja radim, govnari, neobrazovani "

čime je počinila prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 41/77, 47/89, 55/89, 47/90, 55/91, 29/94, 114/22, 47/23)

pa joj se temeljem istog članka citiranog Zakona,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 700,00 eura (sedamsto eura),

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenica u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

Temeljem odredbe članka 139. stavak 3., u svezi s odredbom članka138. stavak 2. točka 3.a. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeset eura) u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom, na temelju odredbe članka 152. stavak 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava Zagrebačka, VII Policijska postaja Zagreb, Klasa: 211- 07/24-5/9461, od dana 14.04.2024. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Pozvana na glavnu raspravu kako bi se očitovala na navode optužnog prijedloga okrivljenica je porekla počinjenje prekršaja i navela da je dana 09.04.2024. godine oko 10,45 sati bila na ulici gdje stanuje u [adresa]., te je došla u sukob s jednom osobom koja je odlagala komunalni otpad ispred njezine zgrade. Radi toga je pozvala policiju kako bi ju zaštitila od napada te osobe. Nakon što je policija došla nije točno da bi prilikom postupanja vrijeđala i omalovažavala policijske službenike riječima: "Nisi normalan, nepismen si, glupani, budale, vidjet ćete vi, znate li gdje ja radim, govnari, uhljebi neobrazovani". Naprotiv, događaji su se odvijali tako da je ostala šokirana i nema više namjeru pozivati policiju u takvim situacijama kako bi ju zaštitila. Nakon što ju sutkinja pita koliko je došlo policijskih službenika, braniteljica je sugerirala okrivljenici da ne odgovara na pitanja te pojasnila sudu da okrivljenica ne želi odgovarati na pitanja suca iz razloga što je protiv nje podignuta optužnica od strane Općinskog kaznenog državnog odvjetništva radi događaja od istog dana.

3. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka saslušao policijske službenike ŠR i CR te je izvršio uvid u službenu zabilješku o dojavi od 09.04.2024., izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju policijskog službenika VII PP, optužnicu Općinskog kaznenog državnog odvjetništva broj KO-DO 1455/2024 i izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenicu.

4. Svjedok policijski službenik ŠR je naveo da je dana 09.04.2024. godine poslan na intervenciju u [adresa]., oko 10,45 sati, gdje je došao sa službenim vozilom i dvojicom kolega. U [adresa] su se nalazile dvije gospođe, g. Š i okrivljena g. DR koje su se verbalno sukobile jer je g. Š bacala smeće u spremnik na ovom broju, iako tu ne stanuje. U ovom verbalnom sukobu, obzirom da su se na javnom mjestu međusobno vrijeđale, on im je objasnio da će objema biti iznad prekršajni nalog radi remećenja javnog reda i mira i povrede čl. 13 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Nakon toga je otišao u službeno vozilo kako bi svakoj od ovih gospođa napisao prekršajni nalog, a najprije je prekršajni nalog uručio g. Š. Za vrijeme dok je pisao prekršajni nalog g. DR je dolazila do vrata i propitkivala se, iako joj je sve objasnio u kojem smjeru će biti njegovo postupanje. Nakon što je napisao prekršajni nalog i u odnosu na g. DR izašao je iz vozila kako bi joj dao prekršajni nalog na potpis. Tada mu je ona protestirala govoreći da zašto piše prekršajni nalog i njoj, da ona nije kriva, te ga je rukama odgurnula u predjelu prsa. On je tada htio završiti sa svojom intervencijom te uručiti gospođi prekršajni nalog, iako ga nije potpisala, a tada ga je gospođa krenula vrijeđati govoreći mu da je nepismen, neobrazovan, da će vidjeti gdje ona radi, da će dobiti otkaz ,da je glupan, govnar i sl. Tijekom ovog vrijeđanja on se vratio u službeno vozio, ali je gospođa došla do njega i sjela na prag službenog vozila te nije dozvolila da zatvori vrata, a radi svega ovoga gospođa je uhićena i privedena u VII PP.

Na pitanje branitelja da koliko je prekršajnih naloga napisao na licu mjesta, svjedok je odgovorio dva, na daljnje pitanje u kojem vremenskom periodu, odgovorio je 15-20 minuta. Na pitanje branitelja je li o ovom događaju već negdje iskazivao, odgovorio je da o prekršajnom djelu nije, a o naknadnim događajima vezanim za kazneni postupak je. Na daljnje pitanje je li uobičajeno da se osoba koja se žali na javni red i mir u konačnici uhiti, sudac je zabranio pitanje budući da ovo pitanje nije predmet postupka. Na daljnje pitanje da li bi drugačije postupao da vježbenici nisu bili sa njim, odgovorio je da bi postupak bio apsolutno identičan, a eventualno bi brže napisao prekršajne naloge jer je u ovoj situaciji sam pisao oba prekršajna naloga. Na daljnje pitanje koliko je vremenski prošlo od samog vrijeđanja do uhićenja i stavljanja u vozilo, izjavio je oko 5 minuta.

5. Branitelj je stavio primjedbu na iskaz svjedoka navodeći da je u kaznenom postupku drugačije iskazivao u odnosu na trenutak kada je okrivljenica sjela na prag vozila, a u odnosu na uvredljive riječi, u dijelu gdje svjedok rekao različite riječi u kaznenom postupku u odnosu na današnje iskazivanje.

6. Svjedokinja policijska službenica CR je navela da je ovom prilikom **.**.2024. g. DR tražila intervenciju policije u [adresa] radi gospođe koja je iznijela smeće pred njenu zgradu. Na intervenciju su krenuli njih troje policijskih službenika kolega ŠR, OR i ona. Dolaskom pred zgradu u [adresa] zatekli su tražiteljicu intervencije g. DR i još jednu gospođu koje su se svađale. Obavili su razgovor s obje gospođe te su svakoj rekli da će im biti izdan prekršajni nalog radi remećenja javnog reda i mira. Gospođa koja je ostavila smeće je uzela prekršajni nalog i otišla dalje jer joj se žurilo. Gospođa DR je dok je čekala da joj se napiše prekršajni nalog upitala da zašto joj pišu kaznu, pa joj je rekla da su obje kršile javni red i mir, nakon čega je prestala sa upitima. Kolega ŠR joj je pisao prekršajni nalog sjedeći u službenom vozilu, te je gospođa i dalje pitala da zašto joj se piše prekršajni nalog, na što joj je on odgovorio da joj je već sve rečeno i upozorio ju je da pričeka. Kada je napisao prekršajni nalog, izašao je iz auta i zamolio gospođu da se potpiše na prekršajni nalog. Gospođa DR je rekla da neće potpisati, na što joj je kolega rekao da ne mora da će konstatirati da odbija, a ona mu se u tom razgovoru sve više približavala. Kolega ŠR joj je rekao da se odmakne od njega, na što ga je ona odgurnula rukama u predjelu prsa i tada je krenula s vrijeđanjem govoreći da je nepismen, da su svi nepismeni te da li znaju gdje ona radi, da je novinar, da će ih dati u novine, da su bezobrazni. Nakon toga kolega ŠR joj je samo rekao da se makne i vratio se do službenog vozila, sjeo u vozilo, a g. DR je išla za njim, zapriječila mu zatvaranje vrata tako da je gotovo sjela u službeno vozilo. Radi toga je gospođa uhićena i privedena, te je u tom trenutku nastavila s vrijeđanjem govoreći da su govnari, nepismeni i sl.

Na pitanje branitelja da u trenutku kada je kolega ŠR pisao prekršajni nalog, gdje se nalazila, odgovorila je na suvozačevom mjestu. Na daljnje pitanje je li tada kolega ŠR izašao iz auta svjedokinja je odgovorila da je njen suvozačev prozor bio spušten i da je kolega s te strane razgovarao s g. DR te da je ona izašla iz službenog auta tek kada je gospođa sjela s njegove strane. Na daljnje patnje koliko je trajalo pisanje prekršajnog naloga za g. DR, svjedokinja je odgovorila oko 5 minuta. Na daljnje pitanje da li je svjedokinja o ovom događaju još negdje iskazivala sudac je zabranio odgovor na pitanje iz razloga što pitanje nije vezano za konkretni događaj. Na daljnje pitanje da li je uobičajeno da osoba koja je zvala policiju bude uhićena, svjedokinja je odgovorila da ukoliko je utvrđeno da je potrebno privođenje onda je to uobičajeno. Na daljnje pitanje da li je uobičajeno da osoba kojoj se oduzima sloboda bude nervozna, sudac je zabranio odgovor kao irelevantan. Na daljnje pitanje koliko je prošlo vremena od odbijanja potpisivanja prekršajnog naloga do uhićenja, svjedokinja je odgovorila sigurno više od 5 minuta. Na daljnje pitanje da koje je točno riječi izgovarala okrivljena prema njoj, svjedokinja je odgovorila da je kolektivno govorila svima te se nije obratila njoj osobno.

7. Branitelj je stavio primjedbu na iskaz svjedokinje u odnosu na sadržaj uvredljivih riječi navodeći da je različit u odnosu na prethodno ispitanog svjedoka djelatnika policije te njen sadržaj u kaznenom predmetu, te je također stavio primjedbu na njenu procjenu svjedokinje koliko je trajalo sve skupa postupanje prema okrivljenici što je svjedokinja rekla 5 minuta, a svjedok ŠR 20-ak minuta.

8. Uvidom u službenu zabilješku o dojavi od 09.04.2024. razvidno je toga dana u 9:36 sati DR dojavila VII Policijskoj postaji da je u [adresa]. u [adresa] uznemirava NN ženska osoba. Na mjesto događaja su upućeni policijski službenici ŠR, OR i CR.

9. Uvidom u izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju policijskog službenika VII Policijske postaje proizlazi da su toga dana, u 9,50 sati, dolaskom na adresu u [adresa] zatečene DR i FR. U obavljenom informativnom razgovoru kao i neposrednim opažanjem utvrđeno je kako su navedene narušavale javni redi mir na način da su vikala, galamile i svađale se oko bacanja otpada u spremnik zbog čega su im uručeni prekršajni nalozi radi prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Nakon čega se FR bez prigovora uputila dalje u nepoznato. Prilikom uručenja prekršajnog naloga za počinjeni prekršaj DR odbila je potpisati isti, te je primila policijskog službenika lijevu ruku, nakon čega ju je upozorio da se odmakne od njega, na što ga je ona odgurnula rukama u predjelu prsa i počela vrijeđati sljedećim riječima :„ Nisi normalan, nepismen si, glupani, budale, vidjet ćete vi, znate li gdje je ja radim, govnari i uhljebi neobrazovani“. Nakon toga joj je izdana zapovijed da prestane sa protupravnim ponašanjem na što se ista oglušila. Potom je uhićena u 10:40 sati zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 314. stavak 1. Kaznenog zakona, kao i prekršaja iz članka 6. i članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda mira uz uporabu sredstva prisile – lisice preventivno. Smještena je u službeno vozilo 190-81 te je tijekom prijevoza u VII policijsku postaju u 10:45 sati kod adrese u Zagrebu I Crikvenička broj 57, počela lupati nogama po unutrašnjost službenog vozila, zbog čega je policijski službenik stao i otvorio zadnja vrata iza suvozača, kojom prilikom ga je DR desnom nogom udarila u prsa, zbog čega je zajedno sa policijskom vježbenicom CR uporabio tjelesnu snagu na način da ju je primio za njenu desnu ruku izvukao iz vozila, a ona je CR uhvatila za njenu lijevu ruku. U 10:8 sati na mjesto je dojave stigla patrola Z724 na čelu s policijskim službenikom prilikom VR koji je na DR zajedno sa policijskim vježbenikom GR pješke priveo u VII Policijsku postaju na daljnju kriminalističku obradu.

10. Uvidom u optužnicu Općinskog kaznenog državnog odvjetništva broj KO- DO 1455/2024 razvidno je 20. rujna 2024. godine podignuta optužnica protiv okrivljene DR da je :" 9. travnja 2024. godine, na adresi u [adresa], nezadovoljna postupanjem policijskog službenika SR te time što joj je isti izdao prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda mira, vrijeđala ga, nosila mu se u lice, odgurivala ga, hvatala za njegovu lijevu ruku, pri čemu ga je ogrebla i uslijed čega je ŠR zadobio tjelesnu ozljedu u vidu manje giljotine kože u području lijevog zapešća, a kada joj je imenovani rekao da je završio sa svojim postupanjem i krenuo se udaljavati, išla je za njim te je sjela pored njega na prag vrata službenog policijskog vozila, ne dopuštajući mu pri tome da zatvori vrata policijskog vozila i udalji se sa adrese mjesta događaja, a nakon što je uhićena, prilikom vožnje u službenom policijskom vozilu, nogama je lupala po sjedalu, vratima, staklu i stropu, da bi potom, nakon što je ŠR na njezino traženje zaustavio službeno policijsko vozilo u I Crikveničkog ulici 57, te joj otvorio vrata vozila, objema nogama ga udarila u više navrata po lijevom ramenu i prsima" , dakle da bi uporabom sile izvan slučajeva iz članka 312. članka 314. Kaznenog zakona, napala policijskog službenika i pružala otpor službenoj osobi u obavljanju njezine službene radnje, a pri tome je policijskom službeniku nanesena tjelesna ozljeda, pa da je time počinila kazneno djelo protiv javnog reda i mira – napadom na službenu osobu opisano u članku 315. st. 1., 2. i 4. Kaznenog zakona.

11. Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenicu je razvidno da ista ranije nije prekršajno kažnjavana.

12. U završnoj riječi tužitelj je naveo kako u cijelosti ostaje kod optužnog prijedloga podnesenog protiv okrivljenice.

13. Branitelj okrivljenice u završnoj riječi je naveo cit. "da s obzirom na utvrđeno činjenično stanje u ovom prekršajnom postupku obrana smatra da nema dokaza da je okrivljena počinila prekršaj koji se stavlja na teret. Naime, oba svjedoka različito pa čak i kontradiktorno iskazuju o uvredljivim sadržajima koje je navodno okrivljena iznijela prema njima. Također obrana smatra da su eventualne neprimjerene riječi pol. službenicima kao što su vi ste bezobrazni, vidjet ćete itd., uopće ne spadaju pod vrijeđanje niti umanjuju ičiji ugled i čast, a pogotovo pol. službenika koji kao čuvari reda i mira moraju imati znatno viši prag tolerancije na eventualno psihičko i fizičko nasrtanje na njih. Smatraju da se u konkretnom slučaju evidentno desila velika nepravda s obzirom je okrivljenica kao nekažnjavana osoba kojoj je stalo i do javnog reda i mira pozvala policiju žaleći se na nezakonito odlaganje smeća od strane njoj nepoznate osobe, a javno je poznato kako u ovom gradu se dobivaju komunalne kazne za nepropisno odložen komunalni otpad. Stoga je ironično da osoba koja se žali i zove policiju na kraju dana bude uhićena i sa dva prekršajna i jednim kaznenim postupkom u tijeku. Smatraju da u konkretnom slučaju iskazi svjedoka ne prenose relevantnu i objektivnu sliku događaja te da isti su izrazito subjektivni. Također valja istaknuti kako se ovakvim postupanjem policije gubi povjerenje u njihovo objektivno postupanje na što se u svojoj obrani okrivljena žalila. Eventualni ton ili koja neprimjerena riječ koja je iskazana u afektu od strane okrivljene u ovom slučaju je opravdana jer ista nije dobila podršku i zaštitu od snaga red i sigurnosti što policija mora biti. Također bi istaknuo da se o predmetnom događaju već vodi kazneni postupak te da je podignuta optužnica o čemu i već prileži dokaz u spisu ovog predmeta te smatraju da je ovaj činjenični opis koji se okrivljenici stavlja na teret u potpunosti konzumiran kaznenim djelom koji se u predmetnoj optužnici okrivljenoj stavlja na teret. Smatra kako nema dokaza da je okrivljena počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret. Predlaže sudu da donese oslobađajuću presudu.

14. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, analizirajući sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, temeljem iskaza saslušanih svjedoka policijskih službenika ŠR i CR, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenica doista počinila prekršaj na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci presude, te da je prekršajno odgovorna, pa ju je za počinjeno djelo valjalo proglasiti krivom i kazniti.

15. Naime, sud je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne iskaze saslušanih svjedoka – policijskih službenika ŠR i CR koji su predmetni događaj utvrdili neposredno, prilikom obavljanja službenih radnji. Oba svjedoka su iskazivala sigurno i uvjerljivo, detaljno opisujući predmetni događaj, u odnosu na bitne činjenice međusobno sukladno, radi čega sud nije našao niti jedan razlog za sumnju u objektivnost i istinitost njihovih iskaza. U odnosu na sadržaj uvredljivih riječi koje se stavljaju na teret okrivljenici, svjedoci su iskazivali neznatno različito, što Sud smatra životno logičnim radi proteka vremena od počinjenog prekršaja. Stoga je, temeljem iskaza navedenih svjedoka sud utvrdio da je okrivljenica predmetne prilike prilikom postupanja, policijske službenike, kao službene osobe prilikom vršenja službe vrijeđala i omalovažavala riječima: "Nepismen si, glupani, znate li gdje ja radim, govnari, neobrazovani", čime je ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

16. Samim time, sud nije prihvatio obranu okrivljenice ocjenjujući je neuvjerljivom, suprotnom iskazu saslušanih svjedoka, te usmjerenom prema otklanjanju prekršajne odgovornosti. Sud nije prihvatio stav obrane da se radi o prekršaju koji je u potpunosti konzumiran kaznenim djelom za koji se tereti okrivljenica u optužnici Općinskog državnog odvjetništva. Uvidom u optužnicu Općinskog državnog odvjetništva je utvrđeno da se okrivljenoj se stavlja na teret kazneno djelo iz čl. 315. st. 1., 2. i 4. Kaznenog zakona – napad na službenu osobu, kojim je propisano da će se kazniti "kaznit će se tko silom ili prijetnjom uporabe sile pruža otpor službenoj osobi u obavljanju njezine službene radnje ili u provođenju zakonite odluke ili mjere državnog tijela .

." Iz zakonskog opisa navedenog kaznenog djela proizlazi da se navedenim kaznenim djelom štiti tjelesni integritet službene osobe u obavljanju službene radnje, dok se prekršajnim djelom čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira štite službene osobe od vrijeđanja, omalovažavanja i sl. tijekom vršenja službe, dakle radi se o različitim objektima zaštite.

17. Sud je sukladno utvrđenom činjeničnom stanju ispustio iz činjeničnog opisa prekršaja dio uvredljivih riječi za koje se tereti okrivljenica, čime nije išao na štetu okrivljenici, niti je mijenjao objektivni identitet optužbe.

18. Odlučujući o vrsti i visini kazne, sud je okrivljenici izrekao novčanu kaznu, za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju njene odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, kao i okolnostima pod kojima je prekršaj počinjen. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona, te je sud kao olakotno okrivljenici cijenio raniju prekršajnu nekažnjavanost radi istovrsnog djela prekršaja, dok otegotno okolnosti nisu nađene. Za navedeni prekršaj je odredbom članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisana novčana kazna u iznosu od 700,00 do 4000,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana. Sud je okrivljenici izrekao novčanu kaznu u visini propisanog zakonskog minimuma, pri tome je uvjerenja da su vrsta i visina kazne primjerene težini počinjenog prekršaja, njegovim posljedicama, okolnostima pod kojima je prekršaj počinjen, stupnju odgovornosti počinitelja, osobnim prilikama i držanju okrivljenice nakon počinjenog prekršaja, te svim okolnostima konkretnog slučaja.

19. Ukoliko okrivljenica u roku kojemu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

20. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenica proglašena krivom, to je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka, te njezino imovno stanje.

U Zagrebu, 23. prosinca 2024.

Zapisničar

Sutkinja

Tea Frančić

Melita Tužinski

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik br.8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. Okr: DR, [adresa].,

2. Braniteljica: Jadranka Sloković, Zagreb, Opatička 4.,

3. tužitelju PUZ-u, VII PP

4. spis