Poslovni broj: Pn-404/2022-30

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Katarini Bajčić Ivančević, u pravnoj stvari tužiteljice UI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćniku Saši Jelušiću odvjetniku iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri odvjetnicima iz Rijeke protiv tuženika Croaton d.o.o., Sesvete, Sesvetska cesta 29, OIB 13209291800, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 25. listopada 2024. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, tužiteljice osobne, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, te javne objave od dana 23. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužiteljici osnovom naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati pravičnu naknadu u novčanom iznosu od 3.000,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim kamatama tekućim od dana 25.11.2022. do dana namirenja koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana.

II.

Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da na elektroničkoj publikaciji Braniteljski portal, nalazećoj na poveznici www.braniteljski-portal.com, prvog dana nakon nastupa pravomoćnosti presude, na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora na kojem je publiciran sporni članak s pratećim naslovom i tekstom, u integralnom obliku, jednakom vrstom i veličinom slova, publicira prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu.

Nalaže se tuženiku da s elektroničke publikacije Braniteljski portal, poveznice https://www.braniteljski-portal.com/134001-2/, prvog dana nakon nastupa pravomoćnosti presude, ukloni navedeni članak s pratećim naslovom i tekstom kao izvor opasnosti od kojeg tužiteljici prijeti pričinjavanje daljnje neimovinske štete povredom prava osobnosti, u roku od 15 dana.",

te sa zahtjevom da joj se na ime naknade neimovinske štete naknadi daljnji iznos od 2.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama zatraženim na taj iznos kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici prouzročeni parnični trošak u visini od 759,49 u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom počam od 23. prosinca 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u roku od 15 dana dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadom parničnog troška tužiteljica odbija.

Obrazloženje

Tužiteljica u tužbi koju je podnijela ovome sudu 25. studenog 2022. navodi da je tuženik je medijski nakladnik elektroničke publikacije Braniteljski portal kao elektroničkog medija odnosno internet portala nalazećeg na poveznici www.braniteljski-portal.com.15. je listopada 2022., na poveznici https://www.braniteljski-portal.com/134001-2/, publiciran članak pod naslovom …TOP 20 žena i kćerki hrvatskih političara koje imaju ”ušteđeno” gotovo 100 milijuna eura… i podnaslovom …TOP 20 žena koje su ukupno (što se zna) ”uštedjele” 95.891,800 eura, cca 720 milijuna kuna!!!... Citiranim neistinitim tvrdnjama - informacijama tužiteljici je pričinjena nemjerljiva neimovinska šteta povredom prava osobnosti to, kumulativno, pravo na tjelesno i duševno zdravlje, pravo na ugled, čast i dostojanstvo, pravo na dobro ime, pravo na osobnost i pravo na vlastitu sliku odnosno lik. Istina je, naime, manifestirana u činjenici da tužiteljica nije ni uštedjela ni uštedjela, odnosno kako se čitateljima sugerira protupravno otuđila, navedeni novčani iznos. Drugo, tužiteljica nije bivša supruga, nego supruga g. JI, ine preziva se ĆI nego JI. Pravna su osnova tužbe i impostiranih tužbenih zahtjeva odredba čl. 35. Ustava Republike Hrvatske, odredba čl. 10.1. t. 2. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, odredbe čl. 7., 16., 21. i 22. Zakona o medijima, odredbe čl. 15. i 21. Zakona o elektroničkim medijima i odredbe 8., 19., 29., 1045., 1046., 1047., 1048., 1099. i 1100. Zakona o obveznim odnosima.

Tužiteljica apostrofira da se prvopostavljeni obveznopravni tužbeni zahtjev usmjeren na naknadu neimovinske štete zbog kumulativne povrede više prava osobnosti bazira na odredbi čl. 22/1. ZM-a u vezi s odredbama čl. 19., 1045., 1046., 1100. i 1107. ZOO-a, a drugopostavljeni obveznopravni glavni publikacijski tužbeni zahtjev usmjeren na publikaciju presuda na odredbi čl. 1099. ZOO-a. Konačno, trećepostavljeni glavni tužbeni zahtjev usmjeren na nalaganje činidbe uklanjanja spornog sadržaja s elektroničke publikacije se obveznopravno bazira na odredbi čl. 1047. ZOO-a. Tužiteljica se, ispunjavajući pozivnu procesnu pretpostavku, ali i dajući tuženiku prigodu da pričinjenu neimovinsku štetu nastalu povredom prava osobnosti barem djelomično sanira vansudskim putem u formi pružanja nenovčane satisfakcije objavom ispravka u smislu odredbe čl. 22/1. ZM-a, u skladu s odredbom čl. 21/2. ZM- a, tuženiku obratila s zahtjevom za objavom ispravka spornih informacija kojeg isti do dana utuženja protupravno i nezakonito, u smislu odredaba čl. 41. i 42. ZM-a, nije publicirao. Opisanom je nepublikacijom ispravka tužiteljici povrijedio i ustavno pravo na ispravak zajamčeno odredbom čl. 38/5. Ustava. Slijedom navedenog tužiteljica predlaže naslovnom sudu da donese presudu kojom se tuženiku nalaže da tužiteljici isplati iznos od 60.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od utuženja do isplate, da se tuženiku naloži da po pravomoćnosti objavi prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu na elektroničkoj publikaciji Braniteljski portal sadržaja pobliže navedenog u točki 2. izreke, te da se s elektroničke publikacija Braniteljski portal po pravomoćnosti presude ukloni navedeni članak kao izvor opasnosti od pričinjavanja daljnje imovinske štete sadržaja pobliže navedenog u točki 3. izreke sve uz naknadu parničnog troška. Tužiteljica je na ročištu održanom 25. listopada 2024. smanjila tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti te od tuženika konačno potražuje iznos od 5.000,00 EUR.

Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Navodi kako nije nakladnik elektroničke publikacije Braniteljski portal niti je vlasnik iste. Tuženik nikada nije bio raniji nakladnik elektroničke publikacije Braniteljski portal, sukladno saznaju tuženika Udruga hrvatski branitelja obrambenog Domovinskog rata, braniteljski portal jer udruga u sklopu koje egzistira elektronika publikacija Braniteljski portal. Predlaže odbiti tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

Sud je proveo dokaze uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži sudskom spisu, proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice.

Ocjenom svih provedenih dokaza, a u smislu odredbe čl. 8 ZPP-a ovaj sud drži tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovanim.

Tužiteljica u iskazu navodi kako nema običaj čitati takve portale no očito to drugi ljudi čitaju. Nakon što je taj članak objavljen zvali su je članovi njene obitelji, rodbina, prijatelji i pitali o čemu se to radi, zašto je navedena kao 6. na toj listi. Da se insinuiraju lopovluk, pljačka, grabež, bila je iznenađena, to ju je sve povrijedilo i fizički i psihički. Nakon objave tog članka odlučila je potražiti zaštitu, najprije je tražila ispravak te informacije, zatim da se članak povuče, no do podnošenja ove tužbe nije napravljeno ništa od toga. Stoga je odlučila podnijeti tužbu protiv društva Croaton zbog nanošenja štete koja joj je učinjena jer se insinuira da je nešto stekla lopovlukom, pljačkom i sl.

Tužiteljica ističe kako je svoj cijeli radni vijek radila pošteno. Od 1978. pa do 2012. radila je u Općini Rijeka, kasnije Grad Rijeka. Najprije kao tajnica izvršnog vijeća, a kasnije pročelnica ureda grada. Na te pozicije je izabrana, a ne imenovana i jako ju boli i vrijeđa sve što je u tom tekstu o njoj napisano. Vezano uz objavu na Facebooku navodi da je to objavio AI koji je prof. na ekonomskom fakultetu, tu objavu je držao 48 h na svom profilu. O tome su je obavijestili prijatelji, ona nema facebook profil i pita se kako onda obični ljudi kojima su ti profili duševna hrana reagiraju na ovakav članak, doživljavaju je kao lopova i pljačkaša. Naravno da nije uštedjela tih 6.000.000,00 eura to je ljaga na njen stečeni ugled koji je dugo godina gradila. Svoju plaću primala je iz proračuna grada Rijeke a od 2002. g. kada je postala supruga političara njena imovina je objavljena na stranicama gdje se nalaze imovinske kartice državnih dužnosnika koje kartice su dostupne Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa. Smatra se moralnom i poštenom osobom, odlučila je da se treba zaštiti da neće čekati ispriku i da ide u sudski postupak. Nije joj ugodno kada joj netko nepoznat dođe pred kućni prag ili kada dobije poziv s nepoznatog broja. Interes publiciste i autora ovog teksta bio je isključivo nju ocrniti i da javnost stekne negativan dojam o njoj. Za JI udala 2002. g. i njegova je zakonita supruga i dan danas. Što se tiče prezimena ĆI to je prezime njenog 1. supruga. 2012. g. otišla je s radnog mjesta u gradu Rijeci jer se razboljela, nije dobila otkaz.

Uvidom u članak objavljen na portalu www.braniteljski-portal.com 15. listopada 2022 pod naslovom" Top 20 žena i kćeri hrvatskih političara koje imaju " ušteđeno" gotovo 100 milijuna eura", utvrđeno je kako je u istome poimence navedeno 20, kako autor članak navodi, političarki/bivših supruga/kćeri političara među ostalim pod rednim brojem 6. spominje se ĆI kao bivša supruga JI za koju se navodi kako nije obnašala važnu i odgovornu dužnost kao II (op.a., II), ali je uspjela dvostruko više "uštedjeti", gotovo 6 milijuna eura (5.962,700 eur).

Nadalje je utvrđeno kako je tužiteljica 20. listopada 2022. izvršnom uredniku elektroničke publikacije poslala zahtjev za objavom ispravka informacije temeljem odredbe čl. 40-42 Zakona o medijima te temeljem odredbe čl. 1048 ZOO-a da se s poveznice www.braniteljski-portal.com ukloni sporni članak kao izvor opasnosti. Po tom zahtjevu tuženik nije postupio.

Uvidom u dopis agencije za elektroničke medije, a vezano za elektroničku publikaciju www.braniteljski-portal.com, navadebo je da je 1. rujna 2022 Vijeće za elektroničke medije donijelo odluku kojom upisuje Croaton d.o.o., Sesvetska cesta 27, Sesvete kao pružatelja elektronici publikacije Braniteljski portal, www.braniteljski- portal.com u knjigu pružatelja elektroničkih publikacija pod rednim brojem 57/22. Nakon šoi su Agenciji za elektroničke medije prijavljene promjene, Vijeće ta elektroničke medije je na sjednici održanoj 27. travnja 2023 donijelo odluku kojom se ispisuje Croaton d.o.o. te je na istoj sjednici donesena odluka kojom se upisuje Udruga hrvatskih branitelja obrambenog Domovinskog rata braniteljski portal, Sesvetska cesta 29, Sesvete kao neprofitni pružatelj elektroničke publikacije Braniteljski portal, www.braniteljski-portal.com. Dakle na dan 15. listopada 2022 u upisniku pružatelja elektroničkih publikacija kao pružatelj elektroničke publikacije Braniteljski portal, www.braniteljski-portal.com bio je upisan Croaton d.o.o., Sesvestka cesta 27, Sesvete.

Člankom 21. Zakona o medijima propisano je (1) Nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, izuzev u slučajevima propisanim ovim Zakonom. (2) Šteta je umanjenje nečije imovine ili sprječavanje njezina povećanja (materijalna šteta) te nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta). (3) Na utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete primjenjuju se propisi o obveznim odnosima, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. (4) Nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena:– vjerno izvješće s rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti, te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili na javnom skupu ili je prenesena iz akta tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom – objavljena unutar autoriziranog intervjua, – utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri – fotografija oštećenika snimljena na javnome mjestu ili je fotografija oštećenika snimljena uz njegovo znanje i pristanak radi objavljivanja, a oštećenik nije zabranio objavljivanje, odnosno ograničio pravo autora fotografije na iskorištavanje djela – točna, a iz okolnosti slučaja proizlazi da je novinar u dobroj vjeri zaključio da se oštećenik slaže s njezinim objavljivanjem – proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu i ako je ta informacija dana u dobroj vjeri. (5) Stavak 4. ovoga članka ne odnosi se na osobne podatke kojih je tajnost propisana zakonom, na informacije o maloljetnim osobama, te informacije prikupljene na nezakonit način. (6) Postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužitelj, dok postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu iz stavka 4. ovoga članka dokazuje tuženik. (7) Ako je informacija autorizirana, a pojedini dijelovi sadrže očevidne uvrede ili klevete, autorizacija ne isključuje i solidarnu odgovornost nakladnika i glavnog urednika, ukoliko nisu postupali u dobroj vjeri.

Člankom 22 Zakona o medijima propisano je (1) Nematerijalna šteta u pravilu se naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava. (2) Pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć.

Prema čl. 3. st. st. 1. i 2. ZM jamči se sloboda izražavanja i sloboda medija, koja obuhvaća osobito: slobodu izražavanja mišljenja, neovisnost medija, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja i raspačavanja informacija u cilju informiranja javnosti; pluralizam i raznovrsnost medija, slobodu protoka informacija i otvorenosti medija za različita mišljenja, uvjerenja i za raznolike sadržaje, dostupnost javnim informacijama, uvažavanje zaštite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva, slobodu osnivanja pravnih osoba za obavljanje djelatnosti javnoga informiranja, tiskanja i raspačavanja tiska i drugih medija iz zemlje i inozemstva, proizvodnju i objavljivanje radijskog i televizijskog programa, kao i drugih elektroničkih medija, autonomnost urednika, novinara i ostalih autora programskih sadržaja u skladu s pravilima struke.

No ova sloboda nije apsolutna, već je ograničena odredbom čl. 7. st. 1. ZM prema kojoj svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti .

Tužiteljica tužbom traži naknadu štete smatrajući da je predmetnim člankom, povrijeđeno njegovo dostojanstvo, ugled i čast, jer da se i naslovom te sadržajem članka insinuira da je uštedjela novčani iznos od gotovo 6.000.000,00 EUR da je protupravno otuđila-stekla navedeni novčani iznos te da je bivša supruga JI.

Sagledavajući naslov, podnaslov i sam sadržaj članka indikativno je to da se riječ ušteđeno, uštedjele i sl. ističe navodnicima u cijelom tekstu/naslovu/podnaslovu čime se zapravo toj riječi pridaje neko drugo značenje, čak i suprotno od napisanog, ovaj sud je mišljenja da se pisanjem te riječi pod navodnicima kod prosječnog čitatelja stvara negativan dojam o tužiteljici da je navedeni novčani iznos stekla protupravno-nezakonito.

Nadalje u tekstu nigdje nije naveden izvor iz koje se crpi saznanje o navodnoj ušteđevini tužiteljice od gotovo 6.000.000,00 EUR, te je potpuno pogrešno navedeno kako se radi o bivšoj ženi JI.

Objavom ovakvog članka tužiteljicu se prikazuje kao osobu koja je na nezakonit/nelegalan način stekla poveći novčani iznos kao žena/bivša žena političara, stvarajući time kod prosječnog čitatelja dojam da biti političar, žena-bivša žena-kći političara znači i nezakonito stjecati novac.

Tuženik ničim nije dokazao od kuda crpi informaciju o navodnoj ušteđevini tužiteljice kao niti informaciju da je novac stečen nezakonito niti da je tužiteljica bivša supruga JI. Dakle ovakvim članom stvara se negativan dojam o tužiteljici.

Tužiteljica u svom iskazu opovrgava sve navode iz spornog članka, ističe kako je i danas zakonita supruga JI, cijeli život je pošteno radila, primala plaću za svoj rad, a od kada je 2022. godine postala žena političara njezina imovinska kartica je dostupna na stranicama Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa.

Razmatrajući predmetni članak proizlazi da iznesene informacije nisu objavljene u dobroj vjeri, imajući na umu da je tu odlučan dojam prosječnog čitatelja.

Slijedom navedenoga ispunjene su pretpostavke da tuženik je kao nakladnik dužan tužitelju naknadi štetu primjenom odredbe čl. 21. st. 1. ZM, a nisu se ostvarile iznimke u vidu ekskulpacijskih razloga iz odredbe čl. 21. st. 4. ZM.

U smislu odredbe čl. 1100. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05 i 41/08-dalje ZOO) pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, sud prvog stupnja vodi računa o jačini i trajanju duševnih boli, cilju kojemu služi ta naknada, ali i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

Pravična novčana naknada ima najprije kompenzacijsku i preventivnu, a uzgredno i satisfakcijsku funkciju. Dok se kompenzacijska i satisfakcijska funkcija pravične naknade fokusiraju na oštećenika i potrebu da se on bar približno dovede u stanje u kojemu je bio prije poduzimanja štetne radnje i nastupanja štetnih posljedica, dotle preventivna funkcija pravične novčane naknade znači da se pri dosuđenju naknade mora voditi računa i o potrebi ostvarivanja nekih općih, društveno poželjnih interesa i ciljeva jer pravična novčana naknada i njena visina mogu utjecati na ponašanje potencijalnih štetnika budući da se prijetnjom isplate te naknade, kao i njezinom visinom mogu stimulirati potencijalni štetnici da povećaju stupanj pažnje kod obavljanja djelatnosti kojima se može prouzročiti povreda nečijeg prava osobnosti, odnosno kojima je moguće odvratiti potencijalne štetnike od radnji kojima se povrjeđuje pravo osobnosti.

Tužiteljica se osjećala vrlo nelagodno zbog objavljenog članka, a objavljenim informacijama povrijeđen je njezin ugled, čast i dostojanstvo u mjeri koja opravdava da se tuženiku naloži isplata iznosa od 3.000,00 EUR na temelju odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; .dalje: ZOO) dok je neosnovan preostali dio tužbenog zahtjeva do zatraženih 5.000,00 EUR.

Tuženik je pasivno legitimiran za isplatu štete tužiteljici jer je u trenutku objave spornog članka 15. listopada 2022. bio pružatelj elektroničke publikacije Braniteljski portal, www.braniteljski-portal.com. stoga je odlučeno kao u točkama 1 i 2.

Na dosuđeni iznos tužiteljici pripada zakonska zatezna kamata od dana podnošenja tužbe sve pozivom na odredbu čl. 1103 Zakona o obveznim odnosima pa je odlučeno kao u točki 1. izreke ove presude.

U odnosu na zahtjeve tužiteljice da se tuženiku naloži da ukloni članak s portala, i objavu ove presude u istoj publikaciji, a sve sukladno odredbama čl.1047. ZOO, čl. 1048. ZOO i čl. 1099. ZOO, u vezi sa čl. 22. st. 1. ZM, valja navesti kako istima ne može biti udovoljeno naime od 27. travnja 2023. Udruga hrvatskih branitelja obrambenog Domovinskog rata braniteljski portal, Sesvetska cesta 29,. Sesvete upisna je kao neprofitni pružatelj elektroničke publikacije Braniteljski portal, www.braniteljski-portal.com te se stoga tuženiku koji više nije pružatelj navedene elektroničke publikacije ne može naložiti objava presude te uklanjanje navedenog članka pa je u tom dijelu prigovor promašene pasivne legitimacije osnovan. Te je valjalo odlučiti kao u točki 2. izreke ove presude.

Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154 st. 2 ZPP-a pa je valjalo uzeti u obzir uspjeh tužitelja u sporu u odnosu na osnov koji iznosi 100%( u odnosu na odbijajući dio zahtjeva postavljen po čl. 1047 i 1099 ZOO-as posebni troškovi nisu nastali), a u odnosu na visinu 60% dakle ukupan uspjeh tužitelja u sporu iznosi 80%, dok uspjeh tuženika u sporu u odnosu na osnov iznosi 0%, u odnosu na visinu 40%, dakle ukupan uspjeh tuženika je 20%, pa oduzimajući tužiteljev uspjeh u sporu kao stranke koja je više uspjela od uspjeha tuženika dolazi se do 60% kao konačan uspjeh tužitelja u sporu, slijedom čega je tužitelju zastupanom po punomoćniku valjalo priznati trošak za sastav tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7 toč.1), za sastav podnesak od 27.03.2023. u visini od 100 bodova (Tbr. 8 toč.1), za pristup na ročišta dana 18.07.2024 i 25.10.2024 svaki u visini od po 100 bodova (Tbr. 9 toč.1), vrijednost boda 2,00 EUR sve uz priznanje 25% PDV-a i odmjereno sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, što ukupno iznosi 1.000,00 EUR, no navedeni trošak valja odmjeriti u omjeru od 60% pa tužiteljici na ime odvjetničkog troška pripada iznos od 600,00 EUR. Tužiteljici je u cijelosti valjalo priznati trošak sudske pristojbe na tužbu u visini od 63,04 EUR (uplaćena u 50% iznosu zbog korištenja sustava e komunikacije) i presudu u visini od 96,45 EUR što iznosi ukupno 759,49 EUR. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki III. izreke ove presude.

U Rijeci 23. prosinca 2024.

SUDAC

Katarina Bajčić Ivančević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud u RH.

DNA:

-pun tužitelja

-pun tuženika