REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Poslovni broj: P-611/2022-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. OK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. ĐK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Jadranku Kozariću, odvjetniku u Makarskoj, protiv tuženika UK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Alanu Noli, odvjetniku u Makarskoj, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 16. prosinca 2024. u nazočnosti generalnog punomoćnika tužitelja Bojana Žarnića, odvjetnika u Makarskoj i punomoćnika tuženika Alena Nole, odvjetnika u Makarskoj, dana 23. prosinca 2024. objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelji OK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnici na jednake dijelove, dijela č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Baška Voda, a koji dio je prikazan u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl.ing.geod. Perice Puljića od 25. listopada 2023. godine, označen slovima A-B-C-D-E-F-G-HI- A, površine 134 m2, a koji dio će se temeljem prijavnog lista izdvojiti u posebnu katastarsku česticu, pa su tužitelji ovlašteni temeljem tog prijavnog lista i ove presude i po pravomoćnosti iste, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj nekretnini, na svoje ime, svaki za po ½ dijela, uz istodobnu uknjižbu brisanja prava vlasništva u cijelosti s imena tuženika.

II. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 3.060,00 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, koja na taj iznos teče od dana presuđenja do isplate, a sve po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

III. Odbija se zahtjev tuženika za nadoknadom trošak parničnog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji OK i ĐK su dana 25. svibnja 2022. podnijeli tužbu protiv tuženika UK. U tužbi se navodi kako je tuženik u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Makarskoj samo formalno, bez stvarnog sadržaja prava vlasništva upisan kao isključivi vlasnik nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa]. Međutim, unatoč takvom zemljišnoknjižnom stanju tužitelji su isključivi, stvarni vlasnici i posjednici dijela predmetne nekretnine i to dijela nekretnine površine 134 m2, a koji dio je prikazan na skici terena koju je izradio ovlašteni inženjer geodezije dipl.ing.geod. OKJ iz [adresa] u svibnju 2019. Predmetna nekretnina, koja u naravi predstavlja dio kuće i okućnicu tužitelja, bila je vlasništvo oca tužitelja IK i njegove sestre EK. IK i EK su na predmetnoj nekretnini krajem 70. -ih i početkom 80.-ih godina prošloga stoljeća izgradili kuću u kojoj su živjeli obitelj tužitelja i njihova teta EK, i to većinom u ljetnim mjesecima godine. EK je umrla **.**.1993., a naslijedio ju je temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj O-214/93 od 30. rujna 1993., brat IK - otac ovdašnjih tužitelja. IK je umro **.**.2000., a naslijedili su ga temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu O-2026/00 od 24. prosinca 2001., sinovi OK i ĐK, ovdašnji tužitelji.

Predmetna nekretnina većim dijelom predstavlja okućnicu, koja je jasno omeđena suhozidima i dijelom betonskim zidom. Na istoj je zasađeno par stabala smokvi i loze, a većim dijelom je predstavljala vrt u kojem se sadilo sezonsko povrće.

Tužitelje ni njihove pravne prednike nikad nitko nije ometao u posjedovanju predmetne nekretnine, niti im osporavao kakvo pravo na istoj pa se tužitelji nalazi u mirnom, kontinuiranom i aktivnom posjedu predmetne nekretnine putem svojih pravnih prednika dugi niz godina.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i zahtjevu u cijelosti. Tuženik napominje da je spornu nekretninu, cijelu zk.č.br. 1165/1 k. o. [katastarska općina]- [adresa] stekao njegov otac FK i to kupoprodajom. Dokaz o tome nalazi se u zbirci isprava zemljišnoknjižnog odjela ovoga suda pa se predlaže od istoga zatražiti kopiju ugovora kao dokaz. Nadalje, tužitelji nisu nikakvi „stvarni“ niti „isključivi“ vlasnici bilo kojeg dijela navedene čestice, jer je vlasnik isključivo i samo tuženik koji je kao takav upisan u zemljišne knjige, a kako je i Zakonom (čl. 119. i 120. ZoViDSP), određeno. Svoje je pravo stekao temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza pok. oca FK, a koje je rješenje doneseno dana 30. listopada 2017. od strane vršitelja dužnosti javnog bilježnika Anamarije Arapović Vranješ kao sudske povjerenice Općinskog suda u Splitu – Stalna služba u Makarskoj posl. br. O-4267/2017 UPP/OS- 135/17.

Temeljem toga pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju zemljišnoknjižni odjel ovoga suda dana 08. siječnja 2018. donio je rješenje br . Z-38509/2017 kojim je proveo upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama za korist tuženika.

Povrh toga, tuženik je prednik ĆK koji je upisan u posjedovni list Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska, br. 1452 kao jedini i isključivi posjednik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa]. Tuženik je osporavao da bi tužitelji bili u dugotrajnom poštenom i mirnom posjedu sporne nekretnine. Činjenica jest da zemljište zkč. br. [katastarska čestica] k. [adresa] – [adresa] nije ograđeno ogradom, pa svatko može njime prolaziti, a tuženik koji ne živi u blizini nije u mogućnosti isto braniti, no tužitelji nikako nemaju pošten niti bilo kakav drugi posjed što je vidljivo i iz prethodnih dokaza.

Podneskom od 23. travnja 2024. tužitelj je priznao dio tužbenog zahtjeva i to dio koji je u nalazu i mišljenju sudskog vještaka Perice Puljića označen kao prostor omeđen slovima A-B-C-H-I.

Nadalje, naveo je kako osporava vlasništvo tužitelja u dijelu označenom kao C-D-E-F- G-H.

3. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom zemljišnoknjižnog izvatka br.2635 k. o. [katastarska općina] – [adresa], skice terena K. O. [katastarska općina] ovlaštenog dipl. ing. geod. OKJ iz [adresa], svibanj 2019., rješenja o nasljeđivanju broj O-214/93 od 30. rujna 1993., rješenja o nasljeđivanju broj O-2026/00 od 24. prosinca 2001., rješenja o nasljeđivanju O-4267/17 od 30. listopada 2017.. rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Makarskoj broj Z-38509/2017 od 8. siječnja 2018., prijepisa posjedovnog lista broj 1452, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Perice Puljića te pregledom njegova nalaza i mišljenja, saslušanjem svjedoka ŽK, ČK i VK, te je izvršio uvio u predmet Općinsko suda u makarskoj broj P-187/1984.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja OK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da se utvrde suvlasnicima za po ½ dijela prava vlasništva, dijela č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa].

6. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak broj 2635 K. O. [katastarska općina] – [adresa] utvrđeno je da je u isti upisana čest. zem. [katastarska čestica] oranica i da je kao vlasnik upisan MK.

Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj broj O-214/93 utvrđeno je da je isto doneseno iza smrti EK i kao njen nasljednik proglašen je brat IK.

Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. IK broj O-2026/00 donesenog od Općinskog suda u Splitu utvrđeno je da su njegovim nasljednicima proglašeni OK i ĐK.

Uvidom u rješenje o nasljeđivanju donesenom iza pok. FK od vršitelja dužnosti javnog bilježnika Anamarije Arapović Vranješ broj O-4267/17 dana 30. listopada 2017. utvrđeno je da je njegovim nasljednikom proglašen MK.

Uvidom u posjedovni list broj 1452 za k. o. [katastarska općina] – [adresa] utvrđeno je da je kao posjednik upisan FK.

Tijekom postupka sud je izvršio uvid u postupak istog suda broj P-187/1984, a u kojem je tužbu podnio FK protiv više tuženika, a među kojima je bila i EK. Tužbom tužitelj je tražio da se utvrdi vlasnikom cijele čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – [adresa], iako je isto temeljio na kupoprodajnom ugovoru sklopljenom u Makarskoj dana 25. maja 1982., a kojim ugovorom je FK od KK kupio dio čest. zem [katastarska čestica] površine 350 m2. Uvidom u predmet utvrđeno je da je dana 19. lipnja 1984. na sud nepozvan pristupio IK, kao punomoćnik EK te da je isti u njezino ime priznao tužbeni zahtjev.

7.1. Nekretnina je identificirana očevidom na licu mjesta, kada je tužitelj pokazao sporni dio zemljišta. Utvrđuje se da isti predstavlja okućnicu kuće u širini od oko 3 metra, koji se proteže duljinom kuće i na koje je zasađena loza, cvijeće i smokva. Sporni dio nadalje predstavljaju stepenice koje vode na tesaru kuće i dio same kuće. Također, dio spornog dijela je zasađeni vrt. Cijeli sporni dio nekretnine je omeđen dijelom betoniranim zidom, a dijelom gomilom, odnosno suhozidom. U vrtu je zasađeno različito povrće.

7.2. Dana 25. listopada 2023. zaprimljen je pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Pericu Puljića u kojem isti navodi kako se predmetna nekretnina nalazi na predjelu [adresa] u [adresa]. Radi se o nekretnini na kojoj se nalazi dio tužiteljeve kuće, dio stepenica uz nju te u ostatku ograđeno dvorište.

Granice predmetne nekretnine definirane su na slijedeći način da:

- Sjeveroistočna međa je pravac od točke A na spoju betonskih zidova do točke B na rubu kuće. Od točke B do točke C međa je rub kuće, a od točke C do točke D međa je obilježena međašnim oznakama.

- Sjeveroistočna međa je suhozid (gomila) koji ne pripada nekretnini od točke D do točke E.

- Jugoistočna međa je polovica suhozida (gomile) od točke E do točke F. Od točke do točke G međa je suhozid koji pripada nekretnini dok je drugu polovicu suhozida uklonio susjed.

- Jugozapadna međa je betonski zid koji pripada nekretnini i nastavak tog pravca prema točkama G i H. Od točke H preko točke I do točke A međa je betonski zid koji pripada nekretnini.

Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, budući je napravljen sukladno pravilima struke, isti je argumentiran i jasan, a također niti stranke nisu imale primjedbe na isti.

8.1. U dokaznom postupku izveden je i dokaz saslušanjem tužitelja pod 1. i tuženika te svjedoka ŽK, ČK i VK.

8.2. Tužitelj pod 1. OK iskazao je kako su predmetnu nekretninu njegov brat ĐK i on naslijedili svaki po ½ od njihovog oca IK. Njihov otac je tu nekretninu naslijedio 1993. nakon smrti svoje sestre EK, koja je živjela i umrla u Švicarskoj. Otac IK umro je 2000. Još za vrijeme života svoje sestre njegov otac je koristio kuću, sadio vrt i obrađivao masline i njegov posjed je bio u istim granicama kao što je i danas. Dakle, on je cijelo vrijeme koristio sporni vrt. Njihova kuća je rađena krajem 70-ih godina, tada su izgrađeni betonski zidovi, koji omeđuju njihovu nekretninu, napravljene su stepenice, ploča, a sa stražnje strane izlaz u vrt. Vrt je omeđen i betonskim zidom koji je napravljen u isto vrijeme kao i svi ostali radovi, a cijelo vrijeme međe se nikada nisu mijenjale. Tužitelj pod 1. naveo je da u tom vrtu sadi krumpir i drugo povrće, a posađen je i šipak. Također je istaknuo kako nikada nije vidio susjede na susjednoj nekretnini tuženika niti njegovog prednika nikada nije upoznao niti ih ikada vidio na toj čestici, ta nekretnina se nije obrađivala. Tužitelj pod 1. napomenuo je da je prvi vlasnik parcele 1165/1 bio KK pok. O, koji je bio prvi rođak njegove tete EK i njegova oca. On je umro 1988., dakle bio je živ u vrijeme kada je njegova teta EK počela sa izgradnjom kuće i vrta i nikada nije prigovorio da bi to bilo njegovo vlasništvo. Nitko nikada ni tužitelju ni njegovu bratu, a niti ranije ni njegovom ocu nije osporavao pravo vlasništva niti smetao u posjedu.

Odgovarajući na pitanja istaknuo je da se čestica 1165/1 sastojala od dva dijela i to dijela iznad ceste, zatim je dio uzela cesta i dijela ispod ceste, a što sve zajedno ulazi u površinu od otprilike 320 m2 koje je kupio prednik tuženika, dok česticu oko koje se vodi predmetni spor tuženik nije mogao kupiti jer je bila u vlasništvu njegove obitelji, odnosno da prvo je dio parcele kupila njegova obitelj i potom na istoj napravila kuću i vrt i u isto vrijeme kada i kuća napravljeni su svi ogradni zidovi.

8.3. Tuženik je iskazao kako je njegov otac FK 1982. kupio nekretninu od KK. U Ugovoru o kupoprodaji navedeno je da isti ima 350 m2, s time da je navedeno da točan broj kvadrata biti će određen nakon što geometar izađe na teren i istu premjeri. Cijela čestica sastoji se od četiri dijela. Sa donje strane je parking, zatim ide cesta i na gornjem dijelu su dvije parcele. Naime, nakon toga se nalazi jedna parcela nakon toga ide kameni zid, iza tog kamenog zida se nalazi sporni dio, odnosno zadnja parcela od otprilike 134 m2. Navodi kako je na predmetnu nekretninu dolazio do rata i to svako ljeto iz razloga što ima staru kuću u [adresa]. U vrijeme kada je dolazio na spornoj nekretnini nije bio vrt, on taj vrt nikada nije vidio.

Na tom dijelu čestice na kojoj se sada nalazi vrt on je pristupao, istu je čistio od korova. Navodi kako tužitelje nikada prije nije vidio, a dok je pristupao navedenoj čestici nitko mu nije prigovorio da koristi tuđe.

Odgovarajući na pitanja naveo je da njegova je jedna čestici zemlje, ali zbog visinske razlike oni su to u govoru nazivali da se radi o više parcela, odnosno, radi se o terasasto položenom terenu, s time da iznad ceste u njegovom vlasništvu jasno su bile dvije parcele, odnosno pristave ili lazi, jedna veća i druga koja je predmetnom ovog postupka te da je na međi između dviju terasa držao sanduk sa alatom. Također je istaknuo da je na čestici zadnji put bio1992. ili 1993. i tada je bilo izgrađeno stepenište, dok ogradnih zidova nije bilo.

8.4. Saslušana svjedokinja ŽK je iskazala kako se udala 27. travnja 1985. i tada je došla živjeti u [adresa]. Živi u kući do kuće tužitelja i stoga joj je poznato tko je što koristio od tih nekretnina. Kada je došla živjeti u [adresa] zemlju je obrađivao otac tužitelja IK. Zna da su tužitelji imali dvije tete, odnosno da je IK imao dvije sestre. Jedna sestra zvala se EK, ona je živjela u [adresa] i ona bi dolazila otprilike 2 puta godišnje po mjesec dana. Ta kuća bila je njezina. Druga sestra zvala se HK i ona je živjela u [adresa]. Navodi da od kada je došla u [adresa] da joj je poznato da je otac tužitelja obrađivao sporni vrt i da je tu sadio krumpir, blitvu i drugo povrće. Od kada je došla međe su uvijek bile iste, bio je napravljen zid od blokova, a i bilo je nešto betonsko. Nikakvi zidovi poslije nisu rađeni. Navodi kako nikada nije vidjela niti UK niti njegova oca FK. Koliko joj je poznato nitko tužiteljima nije osporavao pravo da se koriste predmetnim vrtom.

Odgovarajući na pitanja navela je da je EK dolazila u tu kuću kad je dolazila iz Švicarske, da je bila neudata i nije imala djece. Nadalje, navela je da OK i njegovu ženu viđa najviše, dok ĐK dolazi povremeno, oni svi žive u [adresa]. OK sadi na tom spornom zemljištu pome, raštiku, blitvu i kapulu, a kada on ode u Split ona zna zalijevati taj vrt. Također u blizini ima masline, a posadio je i neke voćke. OK zna biti i po tri mjeseca u [adresa], a onda ode u Split, pa se opet vrati. Iskazala je da je poznavala IK i da je umro prije više od 10 godina. On nije živio u [adresa], ali je dolazio svaki tjedan i koristio je vrt na isti način. Također je iskazala da je poznavala KK i da je on bio vlasnik zemlje koju je kasnije prodao IK, a to je sporni vrt.

8.5. Saslušani svjedok ČK je iskazao kako je s tužiteljima rođak u trećem koljenu i da cijeli svoj život živi u [adresa], a 1980. uselio se u kuću koja se nalazi odmah do kuće tužitelja, udaljena je par metara. Zna da su zemlju kupili IK i teta EK od KK. Na njoj su napravili djelomično kuću, a dio su koristili kao vrt. Vrt je uglavnom obrađivao otac tužitelja IK, navodi kako bi mu pomagao i njegov otac budući su oni svi živjeli u [adresa]. Također ponekad je pomagala i druga teta HK, koja je živjela u njihovoj staroj kući. Teta EK živjela je u Švicarskoj i ona bi ponekad dolazila, dok bi IK često bio na toj zemlji. Međe spornog dijela napravljene su kada je napravljena i kuća. Prije su tu bili suhozidi, odnosno međe su bile od kamena, a kada je napravljena kuća dio je betoniran. Navodi kako taj vrt sada koristi OK. On na zemlji ima lozu i trešnje, a u vrtu sadi rajčice, raštiku, paprike, peršin i sl. Koliko je svjedoku poznato niti ranije IK, a niti sada OK i ĐK nitko nikada nije osporavao pravo da se koriste tim vrtom. Zemlja koja je južno od spornog dijela nekretnine, prema moru zna da je bila u vlasništvu rođaka od njegova kuma ŠK, koji je to prodao DK prije otprilike 4 godine.

Odgovarajući na pitanja navela je da joj je poznat KK pok. O, on joj je bio susjed i čestica oko koje se vodi ovaj postupak je prije bila njegova te su IK i EK su od KK kupili sporni dio nekretnine.

8.6. Saslušani svjedok VK je iskazao kako živi u [adresa] i blizu predmetne nekretnine sagradio je svoju kuću, koja je kasnije prerasla u tvornicu obuće. Prije toga dolazio je otprilike 2 – 3 puta godišnje, a od 1989. - do 2005. dolazio je svaki dan i pod 10 puta dnevno. Kuću je prije 4 godine poklonio svome sinu i sada često dođe kod njega. Što se tiče spornog vrta poznato mu je da je njega obrađivao IK. On je imao trešnje oko kuće i vrt u koji je sadio povrće, odnosno krumpir. Prije su tu bile međe, kao međe gomile, suhozidi i danas se one negdje vide, a kada je napravljena kuća tada su napravljeni i betonski zidovi, a to je sve bilo osamdesetih godina. Koliko se sjeća poslije toga više ništa nije rađeno na međama. Navodi kako nije točno vidio kako i tko obrađuje tu zemlju, ali vidio je da je vrt zasađen i da su trešnje obrane. Prije je viđao IK, a nakon što je napravio svoju radionu često bih viđao i OK. Nikada nije čuo da bi postojao neki spor oko predmetnog vrta ili da bi nekome netko nešto osporavao.

Svjedoku je pokazana skica lista mjesta koja priloži listu 61 spisa te je svjedok naveo da se po istoj može orijentirati i da je on bio bio vlasnik čestice 1154/2 i tu se nalazi kuća, a prije otprilike 4 godine njegov sin je kupio zemlju od rođaka ZK, s time da ti rođaci žive u [adresa]. Granicu između čestice njegovog sina te OK i ĐK čini zid od bloketa, odnosno među na liniji I-H čini zid od bloketa, dok među na liniji G-H čini gomila ispod koje je njegov sin napravio parking. Istaknuo je da je prodavatelje je zastupao njihov rođak ZK, koji je pokazao što se prodaje i on je također imao skicu lica mjesta i tada je rekao da vlasnici žive u [adresa], Srbija i da nisu bili na toj nekretnini možda 30, 40 godina. Na terenu su bile jasno vidljive međe, odnosno granice između nekretnine OK i zemlje koju je kupovao.

Naveo je da sjeverna međa zemlje koju je njegov sin kupio ostala ista, napravljena je od kamena, odnosno suhozid. Istaknuo je da punomoćnik prodavatelja prilikom kupoprodaje nije rekao da bi i sporno zemljište bilo vlasništvo prodavatelja, ali niti da je vlasništvo treće osobe.

Izjavio je da je poznavao SK pok. O, ali s njime nikada nije pričao o vlasništvu zemlje.

Sud je poklonio vjeru iskazima tužitelja i svjedoka, budući su isti u bitnim dijelovima podudarni i sukladni su ostalim dokazima provedenim u postupku, poglavito nalazu i mišljenju vještaka, odnosno provedenom očevidu, ali i priloženom kupoprodajnom ugovoru sklopljenom između KK i FK. Sud je djelomično poklonio vjeru iskazu FK. Naime, iz iskaza tužitelja i svjedoka proizlazi da su sve međe, granice napravljene u vrijeme kada je napravljena i kuća, te da je IK cijelo vrijeme obrađivao sporni vrt, slijedom čega nije istinit njegov iskaz u dijelu u kojem navodi da tom dijelu čestice na kojoj se sada nalazi vrt on je pristupao, istu je čistio od korova i da tamo nikada prije nije vidio tužitelje.

9. Dakle, provedenim dokaznim postupkom je utvrđen posjed tužitelja od 2000., što znači da se isti treba promatrati kroz primjenu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1996., koji je stupio na snagu 01. rujna 1980.) i Zakona o vlasništvu (("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje ZV, koji je stupio na snagu 01.01.1997.), sve temeljem odredbe čl. 388. st. 2. ZV-a budući da se na stjecanje, postanak, pravni učinak i promjenu stvarnih prava primjenjuju pravila koja su bila na snazi u trenutku njihovog stjecanja, promjene i postanka.

Čl. 28. ZOVO je propisano da savjesni i zakoniti nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

Nadalje, određeno je da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa.

Odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, s time da je stavkom 2. i 3. istog članka određeno da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

Nadalje, odredbom čl. 160. ZV-a propisano je vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, s time da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

Odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine temeljem zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

10. Prema stavu ovog suda, tijekom dokaznog postupka, nedvojbeno je utvrđeno da je prednik tužitelja kupio predmetno zemljište od KK, cijelog je ogradio te na dijelu je izgradio kuću, a dio je koristio kao vrt. Također je utvrđeno da je prednik tuženika kupio dio čest. zem, iako se uknjižio na cijeloj. Tuženik se uknjižio na cijeloj čestici temeljem presude zbog izostanka i presude na temelju priznanja, a koja je donesena na temelju priznanja oca tužitelja IK, koji je tužbu priznao u ime EK, svoje sestre i vlasnice nekretnine.

Također je utvrđeno na temelju uvida u kupoprodajni ugovor sklopljen između KK i FK dana 25. maja 1982. da je kupac kupio dio čest. zem. [katastarska čestica], točno određene površine, dok se je uknjižio na cijeloj čestici, dakle njegovo postupanje nije u dobroj vjeri.

Ovdje valja napomenuti da je tijekom dokaznog postupka utvrđeno da je AK obrađivao navedeni vrt i prije i poslije navedene presude, a to nedvojbeno proizlazi iz iskaza tužitelja, kao i svjedoka.

Ovdje valja napomenuti da je odredbom čl. 28. ZOVO propisano da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa.

Presuda donesena je 1984., dok je otac tužitelja IK preminuo 2000. godine.

Dakle, prema stavu ovog suda, nakon otvaranja nasljedstva iza IK njegovi sinovi postaju pošteni posjednici, budući su nastavili koristiti vrt u istim granicama kao što je isti koristio i njihov otac, a nitko im to nije osporavao. Kako je IK umro **.**.2000., to je do dana podnošenja tužbe 25. svibnja 2022. protekao rok propisan za izvanrednu dosjelost, slijedom čega je odlučeno kao u izreci.

Tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da tužitelje nitko nije ometao u posjedovanju navedenog vrta, ali isto tako niti prije, budući je nedvojbeno utvrđeno da su isti vrt koristili još u vrijeme dok su tuženici pristupali svojem zemljištu.

11. Sud pazi na pravomoćno presuđenu stvar po službenoj dužnosti, slijedom čega nije prihvatio prijedlog tužitelja da ne uzme u obzir navode tuženika o postojanju presude Općinskog suda u Makarskoj broj P-187/1984, a sve kako isti nisu predloženi do okončanja pripremnog ročišta.

Također, prema stavu ovog suda ne radi se presuđenoj stvari, budući ne postoji identitet spora. Naime, predmet ovog spora jesu pitanje jesu li se ostvarili uvjeti za izvanrednu dosjelost u odnosu na tužitelje, a sve obzirom na čl. 28. ZOVO. Nakon donašanja presude 1984. došlo je do novih činjenica, slijedom čega je promijenjen pravni identitet spora, odnosno ne radi se o presuđenoj stvari.

12. Odluka o parničnom trošku temelji se odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a. Budući da je u cijelosti uspio u postupku, tužitelju je kao parnični trošak priznata nagrada za sastav tužbe od 200 eura sukladno Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 91/04, 37/05, 59/07, 148/09, 142/12, 103/14 dalje: Tarife), kao i pristupa na ročište dana 29.03.2023., 17.10.2023., 24.04.2024., 18.07.2024., 12.11.2024. i 16.12.2024., također sve u vrijednosti 200 eura (Tbr. 9. Tarife), kao i nagradu za sastavak podnesaka od 7.1.2023., 19.12. 2023 i 4.12.2024, također u vrijednosti od 200 eura (Tbr. 8. Tarife), što daje ukupni iznos od 2.000,00 eur, koji iznos valja uvećati za vrijednost PDV-a od 25 %, odnosno 500 eur, kao i trošak očevida od 400,00 eur i trošak pristojbi od 160 eur, što daje ukupni trošak u iznosu od 3.060,00 eur.

Tužitelju nije priznata nagrada za sastavak podnesaka od 31.3.2023. i 2.8.2024. budući njima ne iznosi nove navode.

Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci pod točkom II. Budući da tuženik nije uspio u postupku, to mu nije niti priznat trošak postupka, sukladno odredbi čl. 154. st. 1 ZPP-a, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod točkom III.

Makarska, 23. prosinca 2023.

SUTKINJA:

Mirjana Urlić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste.

Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao dan primitka pismenog otpravka presude.

U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.

DNA:

-pun. tužitelja

-pun. tuženika

-u spis.