REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 143 R1 Ob-2120/2024-33

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Tijani Kokić u pravnoj stvari predlagateljice FF iz [adresa], zastupane po punomoćnici Ines Bojić, odvjetnici u Zagrebu protiv protustranke VF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnicama Vanji Joka Brkljačić i Ani-Mariji Vegar, odvjetnicama u Zagrebu radi donošenja odluke o povratku mlt. ĐF iz [adresa], zastupane po posebnoj skrbnici NF, mag.iur. zaposlenoj u Centru za posebno skrbništvo, Zagreb, Oreškovićeva 25, temeljem odredbi Haške konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece, dana 23. prosinca 2024.

r i j e š i o je

Nalaže se povratak mlt. ĐF iz [adresa], trenutno u Republici Hrvatskoj, na adresi [adresa] u Saveznu Republiku Njemačku u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je 09. rujna 2024. podnijela zahtjev neposredno ovome sudu, temeljem Haške konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece, 1980. ( u daljnjem tekstu HK 1980 ).

Istim je zatražila povratak svoje kćeri, mlt. KF, rođene **.**.2018. u [adresa], koja je državljanka SR Njemačke, u SR Njemačku jer je Gloria nezakonito zadržana u Republici Hrvatskoj.

Navodi kako mlt. ĐF nema upisano očinstvo te ona kao majka jedina izvršava roditeljsku skrb u smislu čl.3. HK 1980.

Pojašnjava kako je sa mlt. KF u tri navrata, od Glorijinog rođenja, dolazila u Republiku Hrvatsku, kako bi KF uspostavila kontakt sa biološkim ocem koji stanuje u [adresa], a što je bio slučaj i u rujnu 2022. Tom prilikom došlo je do počinjenja obiteljskog nasilja nad predlagateljicom radi čega je intervenirala i policija. Neposredno nakon tog događaja, predlagateljica je hospitalizirana u PB Vrapče u periodu od 09. rujna do 07. listopada 2022.

Protiv MF, biološkog oca mlt. KF, zbog počinjenog obiteljskog nasilja na štetu predlagateljice u tijeku je kazneni postupak koji se vodi pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu pod posl. brojem: K-1536/2023.

Mlt. ĐF je zbog nastalih okolnosti i nemogućnosti majčine skrbi, uz suglasnost majke smještena kod protustranke VF koja je u srodstvu sa biološkim ocem mlt. KF.

Dana 07. listopada 2022. predlagateljici kao majci mlt. KF, od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Črnomerec ( u daljnjem tekstu HZSR, PU Črnomerec ), usmeno je izrečena žurna mjera izdvajanja djeteta iz obitelji te povjeravanje mlt. KF na svakodnevnu skrb protustranci VF uz obrazloženje da je predlagateljica zbog dugogodišnje zlouporabe tableta te nedostatka kritičnosti prema vlastitom psihofizičkom stanju dovela mlt. KF u sigurnosni i razvojni rizik iako je cijela situacija potaknuta počinjenim obiteljskim nasiljem na štetu predlagateljice.

Nastavno na navedeno, HZSR, PU Črnomerec podnio je Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, dana 11. listopada 2022. prijedlog za donošenje mjere privremenog povjeravanja mlt. KF na rok od 30 dana VF, a navedeni sud je istog dana prihvatio prijedlog predlagatelja te je donio rješenje posl. broj R1 Ob-1993/2022 od 11. listopad 2022.kojim je mlt. Gloriju privremeno povjerio DF, na vrijeme do 30 dana. Navedenu odluku potvrdio je Županijski sud u Zagrebu, svojim rješenjem posl. broj: Gž Ob-97/2022-2 od 29. studenog 2022..

Nakon proteka odluke R1 Ob-1993/2022, HZSR, PU Črnomerec predložio je donošenje mjere oduzimanja prava roditeljima na stanovanje sa njihovim djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi trećoj osobi i to DF na vrijeme do godine dana. Predmet se i danas vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu jer je rješenje istog suda, posl. broj :R1 Ob-2351/22-29 od 24. studenog 2023. kojim je mjera prihvaćena, ukinuo Županijski sud u Rijeci svojom odlukom iz lipnja 2024. i vratio predmet na ponovni postupak.

Predlagateljica smatra kako je dijete nelegalno zadržano u Republici Hrvatskoj jer su odluke koje je donio sud, a tiču se roditeljske skrbi donesene od nenadležnog suda, s obzirom je mlt. ĐF, prije zadržavanja u Republici Hrvatskoj, imala uobičajeno boravište u [adresa] te je za donošenje odluka o reguliranju roditeljske skrbi jedino nadležan sud SR Njemačke, sve temeljem čl.7. Uredbe Vijeća( EU) br. 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece (preinaka), kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 2201/2003 ( u daljnjem tekstu Uredba Bruxelles II ter ).

Ujedno napominje kako je mlt. ĐF trenutno smještena kod protustranke DF temeljem rješenja o privremenoj mjeri posl. broj :R1 Ob-2351/22-3 od 02. prosinca 2022., a što također nije sukladno Obiteljskom zakonu i međunarodnom privatnom pravu.

Nadalje, predlagateljica FF pojašnjava kako je identičan zahtjev za povrat nelegalno zadržanog djeteta u RH podnijela još 05. rujna 2023. godine, dakle unutar roka propisanog Konvencijom o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece u daljnjem tekstu HK 1980 te Uredbom Bruxelles II ter. Navedeni zahtjev zaprimljen je putem Središnjeg tijela RH, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH koji je prijedlog dostavio HZSR, PU Črnomerec radi dobivanja informacija o postupcima provedenim u odnosu na mlt. KF, a koji je zahtjev HZSR, PU Črnomerec proslijedio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, no po predmetnom zahtjevu nikad nije formiran spis niti je o njemu nadležni sud donio odluku.

Upravno suprotno odredbama Konvencije i Zakona o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece (Nar. Nov. broj 99/2018 ), Središnje tijelo RH, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH samostalno je odlučilo kako po zahtjevu predlagateljice neće postupati jer ne nalazi protupravnosti pri zadržavanju mlt. KF u [adresa]. Sve navedeno proizlazi iz dopisa Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH i HZSR, PU Črnomerec, priloženih uz prijedlog. Međutim, o navedenoj odluci nije pravovremeno obavijestilo niti Središnje tijelo SR Njemačke niti predlagateljicu niti joj je dalo uputu kako je ona osobno ovlaštena podnijeti zahtjev neposredno nadležnom sudu.

Pri svemu navedenom ostala je i u svom iskazu danom na ročištu 10. listopada 2024. Stoga predlagateljica smatra kako su odluke o roditeljskoj skrbi u odnosu na mlt. KF donijela ne nadležna tijela te su time iste odluke protivne zakonu, a mlt. ĐF je protuptravno zadržana u Republici Hrvatskoj pa predlaže naložiti protustranci VF vraćanje mlt. KF u [adresa].

2. Protustranka VF se u svom očitovanju na zahtjev predlagatelja ( stranica 97 spisa) istaknula je kako je predlagateljica nakon incidenta u rujnu 2022. na policiji potpisala da se protustranke brine o mlt. KF, a kasnije joj je skrb za KF dodijelio sud i HZSR, PU Črnomerec te smatra kako ne postoji nezakonito zadržavanje.

Ujedno je navela kako se KF dobro socijalizirala u Zagrebu, živi i sa njom i sa svojim biološkim ocem sa kojim protustranka dijeli dvorište i odlično se slaže sa sinom protustranke..

Tijekom postupka, kako u iskazu danom na ročištu 10. listopada 2024. pojasnila je situaciju povezanu sa održavanjem osobnih odnosa majke i mlt. F te je iskazala protivljenje vraćanja djeteta u SR Njemačku, čak i ako sud osigura adekvatne mjere zaštite nakon povratka jer ne želi da mlt. V živi kao prije, a o čemu ima saznanja od susjede Glorjine majke, gđe. Đ.

U podnesku od 21.listopada 2024. ( stranice 287-296 spisa) osim naprijed navedenog osporila je i svoju pasivnu legitimaciju, smatra kako nije ona nezakonito dijete dovela u Hrvatsku pa stoga nije niti pasivno legitimirana, a nije bila stranka niti postupaka donošenja žurnih ni privremenih mjera.

Smatra da bi povratak djeteta isto izložio psihičkoj traumi, smatra da su ispunjeni uvjeti iz čl.13.st.1. b) HK 1980. jer majka FF ima problema sa ovisnošću o tabletama, a otac mlt. KF, MF ima dobre roditreljske kompetencije te pravilno skrbi o djetetu.

Zbog svega naprijed navedenog predlaže odbiti zahtjev predlagateljice FF.

3. U ovom je postupku sud mlt. KF imenovao posebnu skrbnicu sukladno odredbi čl.6.st.1. i st. 2.točke d Zakona o provedbi HK 1980 ( NN 99/18) jer je procijenio kako interes majke mlt. Glorije ne znači nužno predstavljanje i Glorijinog najboljeg interesa.

Dijete ima pravo na roditeljsku skrb koju izvršava neposredno jedan roditelj, ili oba ukoliko oba imaju roditeljsku skrb te je odnos roditelja i djece pretpostavljen intervencijama državnih tijela koje u obiteljski život mogu intervenirati samo kada je život i zdravlje djeteta ugroženo.

U protivnom, stručne službe poput HZSR, PU Črnomerec moraju dati i osigurati pravilnu i pravovremenu podršku roditelju, a tek ako i nakon takve podrške život i zdravlje djeteta budu i nadalje ugroženi, može pribjeći većoj intervenciji u obiteljski život, međutim u ovom specifičnom postupku, s obzirom je KF zadržana u RH upravo po prijedlogu HZSR, PU Črnomerec, potrebno je ukazati na obvezu nadležnih tijela jedne države članice na suradnju u vezi zaštite najboljeg interesa djeteta sa nadležnim tijelima države članice posljednjeg uobičajenog boravišta djeteta, posebno u situaciji kada dijete ima samo jednog upisanog roditelja i samo jedan roditelj ima isključivu roditeljsku skrb, a na što je upozorilo i Središnje tijelo SR Njemačke u svojem dopisu.

Što predstavlja najbolji interes petogodišnjeg djeteta? Svakako ljubav i sigurnost koji mu treba osigurati roditelj, a svakako i socio-ekonomske uvjete koji će djetetu osigurati nesmetan i poticajni razvoj i rast u svim pogledima.

S obzirom na nisku kronološku dob djeteta, posebna skrbnica nije informirala dijete o ovom postupku niti je sa mlt. KF provela razgovor kojim bi joj omogućila iznošenje mišljenja, a to nije proveo niti sud neposredno (čl.21. Uredbe Bruxelles II ter) procjenjujući kako je dob djeteta (6 godina ) takva da ista nije dovoljno zrela shvatiti značaj i posljedice ovog postupka kao niti izraziti svoje mišljenje o istom. Dapače, sud smatra kako mlt. KF, s obzirom je prisilno razdvojena od svoje majke te sa njom već dvije godine ne stanuje te često samo posredno održava osobne odnose niti ne može izraziti mišljenje o svojem životu sa majkom u Njemačkoj s obzirom na dob koje je bila u vrijeme zadržavanja u R. Hrvatskoj. Protivljenje djeteta povratku iz čl.13.st.2. HK 1980. mora biti zasnovano na činjenici da dijete ima negativna iskustva života u državi članici u koju bi se trebalo vratiti, a ne može za isto samo biti razlog da se navedenog života ne sjeća te da joj je u trenutnoj sredini dobro. Također, dijete mora biti dobi i zrelosti koja mu omogućuje shvaćanje značaja postupka te izrečenog mišljenja.

U odnosu na sam zahtjev za povratak djeteta u SR Njemačku, posebna skrbnica podržala je isti smatrajući kako su ispunjeni svi uvjeti za povratak mlt. KF u [adresa].

4. Sud je dokazni postupak proveo u skladu sa čl.18. Zakona o provedbi Haške konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece, 1980 ( u daljnjem tekstu Zakon o provedbi HK 1980).

5. S obzirom je ovaj zahtjev postavljen u skladu sa HK1980. sud je utvrđivao prvenstveno da li su ispunjeni svi preduvjeti za primjenu iste.

S obzirom da je dijete u vrijeme podnošenja zahtjeva navršilo tek 5 godina života, HK 1980. se primjenjuje u ovom postupku jer se primjenjuje na djecu do 16 godina starosti.

S obzirom da niti protustranka ( udomiteljica djeteta ) nije sporila da je posljednje uobičajeno boravište mlt. djeteta prije zadržavanja u R. Hrvatskoj bilo u SR Njemačkoj sud je utvrđivao postojanje uvjeta propisanih čl.3. HK 1980.

S obzirom da je mlt. KF državljanka SR Njemačke, rođena u [adresa] te nema upisano očinstvo, njezina majka, u ovom predmetu predlagateljica, UF jedina ima roditeljsku skrb u odnosu na mlt Gloriju te ju jedina i izvršava. Sud pri tom napominje kako biološki otac mlt. djeteta, MF, mora prvenstveno upisati svoje očinstvo u Maticu rođenih koja se za mlt. KF vodi u [adresa], no samim time neće dobiti pravo na roditeljsku skrb prema njemačkom obiteljskom pravu, koji se primjenjuje na mlt. KF s obzirom je njezino uobičajeno boravište, prije zadržavanja u [adresa] bilo u SR Njemačkoj. Naime, prema obiteljskom pravu SR Njemačke, otac koji nije u braku sa majkom djeteta, odnosno ne radi se o bračnom djetetu, roditeljsku skrb ne ostvaruje temeljem zakona, kao što je to na pr. u Republici Hrvatskoj već mu je za to potrebna odluka nadležnog tijela SR Njemačke. Slijedom navedenog MF, s obzirom na naprijed navedeno nije bio stranka ovog postupka, niti je nositelj niti izvršava roditeljsku skrb u odnosu na mlt. KF, sve temeljem čl. 3. HK 1980..

Sud napominje kako punomoćnica protustranke, u svom podnesku od 13.12.2024. pogrešno drži da je MF stekao roditeljsku skrb ex lege jer se i na stjecanje roditeljske skrbi primjenjuje mjerodavno pravo propisano Haškom Konvencijom o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece, 1996. ( u nastavku HK 1996 ) na koju direktno upućuje i Uredba Bruxelles II ter i temeljem koje se primjenjuje mjerodavno pravo uobičajenog boravišta djeteta, u konkretnom slučaju SR Njemačke.

Sud dodatno podsjeća da se podnošenjem zahtjeva po HK 1980. , uobičajeno boravište mlt. KF u [adresa] nije moglo ustaliti bez obzira na protek vremena od njezinog zadržavanja u Republici Hrvatskoj.

Stoga je podnositeljica zahtjeva za povratak Glorije u SR Njemačku FF, kao njezina majka i jedina nositeljica roditeljske skrbi, ovlaštena podnijeti predmetni zahtjev u smislu čl.3. HK 1980.

Mlt. ĐF u [adresa] je zadržana 07. listopada 2022. temeljem usmeno izrečene žurne mjere izdvajanja koju je donio HZSR, PU Črnomerec, a koji u smislu Uredbe ( EU ) br. 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece ( u daljnjem tekstu Uredba Bruxelles II ter) je sud u širem smislu te je obvezan primjenjivati ovu Uredbu.

Uredba direktno upućuje na primjenu odredbi HK 1980. koja se primjenjuje i u SR Njemačkoj i u R. Hrvatskoj, kao i naprijed spomenuta Uredba Bruxelles II-ter. Slijedeće što je sud utvrđivao u ovom postupku bilo je ispunjenje uvjeta iz čl.12.st. 1.HK 1980., odnosno, je li predlagateljica zahtjev za povrat nezakonito zadržanog djeteta podnijela u roku godine dana od zadržavanja mlt. KF u [adresa]. Dijete je zadržano u R. Hrvatskoj **.**.2022. temeljem usmeno izrečene žurne mjere izdvajanja koju je donio HZSR, PU Črnomerec, a prijedlog u ovom postupku podnijela je predlagateljica neposredno 09. rujna 2024., iz čega bi se dalo zaključiti kako je prijedlog podnesen nakon proteka godine dana, odnosno roka propisanog čl.12.st.1. HK 1980.

Međutim, uvidom u dokumentaciju na stranicama 38-64 spisa, sud je utvrdio kako je FF pravovremeno, 10. srpnja 2023. podnijela zahtjev za povratak mlt. KF temeljem HK 1980. putem Središnjeg tijela SR Njemačke, koji je zahtjev proslijedilo Središnjem tijelu R. Hrvatske, a koji zahtjev Središnje tijelo nije proslijedilo nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu već je o zahtjevu samostalno donijelo odluku, nakon što je dobilo očitovanja HZSR, PU Črnomerec, o sudskim odlukama temeljem kojih je mlt. Gloria zadržana u R. Hrvatskoj.

Takvu mogućnost Središnje tijelo ima temeljem čl.9. st.7. Zakona o provedbi Haške konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece, 1980. ( Nar. nov. 99/18, u daljnjem tekstu Zakon o provedbi HK 1980 ) iako je očigledno da uvjeti iz HK 1980 nisu ispunjeni.

Međutim, st. 8. istog članka, Središnje tijelu u slučaju primjene čl.9.st.7. Zakona o provedbi HK, o svojem odbijanju daljnjeg postupanja po zahtjevu, mora obavijestiti podnositelja zahtjeva ili Središnje tijelo države koje je zahtjev dostavilo, a obavijest mora biti obrazložena.

Nadalje, čl.9.st.9. Zakona o provedbi HK 1980. propisuje obvezu Središnjeg tijela u slučaju postupanja po čl.9.st.7. istog Zakona, da u tom slučaju mora upoznati podnositelja zahtjeva o mogućnosti neposrednog podnošenja zahtjeva nadležnom sudu te ga uputiti da u tom slučaju stajalište Središnjeg tijela nije obvezujuće za sud. Središnje tijelo R. Hrvatske propustilo je postupiti po čl.9. st.8. i 9. Zakona o provedbi HK 1980. jer nije obavijest o odbijanju postupanja po zahtjevu poslalo predlagateljici sa uputom iz st.9. istog Zakona.

Obavijest o ne postupanju po zahtjevu tužiteljice, Središnje tijelo RH dostavilo je Središnjem tijelu SR Njemačke tek dopisom od 22.02.2024.

Nakon što je majka mlt. KF kao jedina nositeljica roditeljske skrbi, pokrenula neposredno postupak po HK 1980, koji se kod ovog suda vodi pod posl. brojem R1 Ob-2120/2024, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Uprava uza obitelj i socijalni rad pri kojoj je i formirano središnje tijelo RH po HK 1980, proslijedilo je ovome sudu zahtjev koji je FF pravovremeno, 10. srpnja 2023. podnijela putem Središnjeg tijela SR Njemačke. Temeljem tog zahtjeva, formiran je spis posl. broj R1 Ob-2255/2024, koji je odlukom uređujućeg suca iz predmeta R1 Ob-2120/2024 spojen na taj predmet radi zajedničkog odlučivanja. Slijedom navedenog, činjenica da je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Uprava za obitelj i socijalni rad, pravovremeno podneseni zahtjev za povrat mlt. KF, sudu proslijedilo tek po proteku više od godine dana od njegovog zaprimanja, ne smije negativno utjecati na procesnu poziciju podnositeljice zahtjeva, odnosno upravo ukazuje na to da je njezin zahtjev podnesen pravovremeno u smislu čl.12.HK 1980. Imajući u vidu i sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava koji je u nekoliko odluka istaknuo pretjerani formalizam nadležnih tijela RH kada su svoje odluke temeljili na prekluzivnim rokovima, ovaj sud postupajući po prijedlogu predlagateljice, donio je odluku u izreci ovog rješenja temeljem čl.6. st. 1. i st. 2. točke d) Zakona o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece (Nar. Nov. broj 99/2018 ).

6. Iako niti jedan članak Uredbe Bruxelles II ter koji se odnosi na postupanje po zahtjevu za povratak djeteta kao što niti jedan članak HK 1980 direktno ne određuje osobu ( fizičku ili pravnu ) koja je pasivno legitimirana u ovim postupcima, no čl.5. zakona o provedbi HK 1980. propisano je tko su stranke postupka, a kako temeljem odluke suda o povratku djeteta u državu njegovog uobičajenog boravišta treba izvršiti osoba kod koje se dijete nalazi, u konkretnom predmetu udomiteljica VF, bez obzira na pravnu osnovu po kojoj se dijete kod nje nalazi, sud smatra kako je protustranka pasivno legitimirana u ovom postupku.

7. Nadalje, u ovom je postupku sud utvrđivao postojanje nezakonitog zadržavanja mlt. KF u [adresa].

Uvidom u rješenje ovoga suda, posl. broj R1 Ob-1993/2022 od 11. listopada 2022., kojim je mlt. KF, po prijedlogu HZSR, PU Črnomerec, privremeno povjerena DF, na vrijeme do 30 dana te rješenje Županijskog suda u Zagrebu, posl. broj: Gž Ob-97/2022-2 od 29. studenog 2022. ovaj sud je utvrdio kako je prvostupanjsko rješenje potvrđeno odlukom županijskog suda te je žalba protustranke FF odbijena.

Radi se o pravomoćnoj sudskoj odluci temeljem koje bi zadržavanje mlt. KF bilo zakonito.

Također, predmetna odluka donesena je temeljem čl.149. st.1.točki 1. Obz-a, a koja predstavlja mjeru za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti suda ( tzv. zaštitna mjera ).

Temeljem čl.15. st.1. Uredbe Bruxelles II-ter, sud države članice koji nije nadležan za donošenje odluke o roditeljskoj skrbi prema čl.7. iste Uredbe ( Opća nadležnost prema uobičajenom boravištu djeteta ), što bi u konkretnom predmetu bio sud SR Njemačke, može u hitnim slučajevima, donijeti zaštitnu ili privremenu mjeru prema nacionalnom pravu ali prema st. 2. istog članka treba bez odgode, direktno ili putem središnjeg tijela, o navedenom obavijestiti nadležno tijelo ili sud države članice koja ima nadležnost temeljem čl.7. Uredbe, ako je to potrebno radi zaštite interesa djeteta. Niti sudac u predmetu R1 Ob-1993/2022, niti sudac u predmetu Gž Ob-97/2022-2 o svojim odlukama nisu obavijestiti nadležno tijelo ili sud u SR Njemačkoj iako je to bilo u potrebno radi zaštite interesa mlt. KF jer su morali znati kako sud u RH nema nadležnost za donošenje meritorne odluke, s obzirom je uobičajeno boravište mlt. KF u trenutku donošenja odluke u predmetu R1 Ob-1993/2022 bilo u SR Njemačkoj te su morali znati kako će meritornu odluku o roditeljskoj skrbi morati donijeti nadležno tijelo ili sud SR Njemačke.

Niti u jednoj od ove dvije odluke, iako je u uvodu obje naznačena adresa mlt. djetetu u SR Njemačkoj, ne obrazlaže se nadležnost suda sukladno Uredbi Bruxelles II ter. Ujedno, s obzirom da je hitna mjera izdvajanja donesena u trenutku kada je majka mlt. KF bila otpuštena iz bolnice te se sa djetetom željela vratiti u SR Njemačku, a dijete je faktički bilo kod treće osobe kojoj je majka dijete dobrovoljno privremeno povjerila, upitno je postupanje HZSR, PU Črnomerec u smislu mogućnosti donošenja mjere hitnog izdvajanja od majke u situaciji kada se dijete niti ne nalazi kod majke već kod treće osobe. Ista situacija ponavlja se i sa prijedlogom, a samim time i oba rješenja o privremenom povjeravanju mlt. Glorije.

Nakon proteka mjera donesenih u ukupnom trajanju od 60 dana, predlagatelj HZSR, Črnomerec, umjesto da osigura povratak mlt. KF u [adresa] suradnjom sa sustavom socijalne skrbi u SR Njemačkoj od kojeg je mogao zatražiti donošenje neke mjere osiguranja kojima bi se zaštitilo dijete u SR Njemačkoj, ako je procjena stručnog tima HZSR-a bila da majka nije sposobna izvršavati roditeljsku skrb, a drugog roditelja nema, podnosi prijedlog za donošenje mjere oduzimanja prava roditeljima na stanovanje sa njihovim mlt. djetetom te povjeravanje svakodnevne skrbi za dijete ustanovi socijalne skrbi, drugoj osobi ili udomitelju.

Uvidom u rješenje ovog suda, posl. broj :R1 Ob-2351/22-29 od 24. studenog 2023. sud je utvrdio da je u navedenom postupku sud prihvatio prijedlog i donio mjeru kojom majci FF oduzima pravo na stanovanje sa mlt. KF do godine dana, a dijete povjerava udomiteljskoj obitelji VF, a točkom II. odredio je održavanje osobnih odnosa majke i djeteta.

U istom predmetu, dana 2.prosinca 2022. doneseno je rješenje o privremenoj mjeri kojom je točkom I. oduzeto pravo majci FF na stanovanje sa mlt. KF, a dijete povjereno na svakodnevnu skrb VF, točkom II. odredio je održavanje osobnih odnosa majke i djeteta pod nadzorom, a točkom III. odredio trajanje predmetne mjere do pravomoćnog okončanja postupka R1 Ob- 2351/2022 ili do drugačije odluke suda. Ujedno, niti u uvodu oba rješenja, niti u obrazloženju sud ne navodi adresu mlt. KF, njezino uobičajeno boravište niti igdje obrazlaže svoju nadležnost temeljem Uredbe Bruxelles II ter koja je tada već u primjeni.

Rješenje ovog suda, posl. broj :R1 Ob-2351/22-29 od 24. studenog 2023.doneseno je u trenutku kada je već majka FF pokrenula postupak po HK 1980, a o čemu je Središnje tijelo obavijestilo HZSR, PU Črnomerec još u kolovozu 2023. te ga pozvalo dostaviti podatke gdje se dijete nalazi kao i dobrovoljnoj predaji djeteta radi povratka u SR Njemačku, uz napomenu kako je potrebno obavijestiti nadležni sud, u skladu s čl.16. HK 1980. kako sudska ili upravna tijela, nakon što su primila obavijest o odvođenju ili zadržavanju djeteta u smislu čl.3. HK 1980 ne mogu donositi meritorne odluke o pravu na skrb o djetetu sve dok se ne utvrdi da se dijete ne vraća u državu u kojoj je imalo posljednje uobičajeno boravište.

Stoga je predlagatelj HZSR, PU Črnomerec i u predmetu R1 Ob-2351/22 trebao obavijestiti sud o postojanju zahtjeva po HK 1980 te i sam procijeniti je li inzistiranje na provođenju postupka oduzimanja prava na stanovanje sa djetetom u [adresa] stvarno u najboljem interesu mlt. KF ili je trebao pokrenuti mehanizam vraćanja iste u SR Njemačku uz istovremeno osiguravanje sigurnih uvjeta pri povratku, suradnjom sa nadležnim tijelima SR Njemačke, koja su navedenu suradnju ponudila u odgovoru od 07. veljače 2023. upućenom na dopis HZSR-a.

Po žalbi FF, Županijski sud u Rijeci iz lipnja 2024. ukinuo je rješenje R1 Ob-2351/22 od 24.11.2023. te predmet vratio na ponovni postupak dok je potvrdio privremenu mjeru donesenu u istom postupku 2022.

U odnosu na privremenu mjeru donesenu u postupku koji se vodi radi donošenja zaštitne mjere po čl.149.st.1.točka 3. Obz-a ovaj sud smatra kako je upitno njezino donošenje jer prema stavu dijela pravnih praktičara ( sudaca obiteljskih odjela i sudaca Županijskih sudova te profesora sa katedre Obiteljskog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a koji stavovi su višekratno iznošeni, privremena mjera ne bi mogla biti donesena u postupku koji se vodi po prijedlogu za donošenje zaštitne mjere jer je za oba postupka propisan izvanparnični postupak sa praktički istim dokaznim postupkom i postupovnim pravilima. Nadalje, povodom podnesenog prijedloga za privremenu mjeru, sud je obvezan prema odredbi Obz-a zatražiti od nadležnog HZSR-a nalaz i mišljenje s prijedlogom, a u postupku zaštitne mjere upravo je taj HZSR podnositelj prijedloga te postoji pitanje konflikta interesa. Ujedno, prema odredbi čl.536. st.1. Obz-a , kojim je propisana aktivna legitimacija za podnošenje privremene mjere, HZSR nije u krugu osoba koji bi bile na to aktivno legitimirane. Također, privremenom mjerom može se samo odlučiti sa kojim će roditeljem ili drugom osobom dijete stanovati i o održavanju osobnih odnosa. Osobne odnose moguće je i u privremenoj mjeri odrediti pod nadzorom ali se isti mora ograničiti na 6 mjeseci jer je tako propisano čl.124.st.3. Obz-a,a što u predmetnoj privremenoj mjeri nije navedeno.

Stoga je već zbog svega naprijed navedenog, ova privremena mjera iz predmeta R1 Ob- R1 Ob-2351/22 od 2.12.2022. upitne sukladnosti s Obz-om.

Nastavno na sve naprijed navedeno, sud još napominje kako zaštitna mjera iz čl.149.st.1. točka 3. ima ograničeno trajanje, do godine dana, upravo zato što se njome značajno zadire u pravo roditelja na izvršavanje roditeljske skrbi. Privremena mjera donesena je 02.12.2022. , dakle, trenutno traje već više od dvije godine, a ako znamo da se mjera iz čl.149.st.1. točka 3. može donijeti samo dva puta uzastopce, a nakon toga samo ako se pokreće i/ili traje postupak lišenja prava roditelja na roditeljsku skrb, tada je ova privremena mjera prekoračila i vrijeme na koje bi zaštitna mjera bila produžena.

Posebno još treba napomenuti kako je privremena mjera identičnog sadržaja kao zaštitna mjera, njome nije određeno da će dijete stanovati sa udomiteljicom, što bi bilo sukladno odredbi čl.536.st.1. Obz-a već je istom oduzeto RF pravo na stanovanje sa mlt. KF, a dijete je povjereno na svakodnevnu skrb. Time je još dodano potvrđen stav ovoga suda da je faktički, sadržajno, bez obzira na naziv rješenja, sud u postupku R1 Ob-2351/22 donio odluku o zaštitnoj, a ne privremenoj mjeri.

Promatrajući trenutnu situaciju iz pozicije načela čl.8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Rim 1950. ( u nastavku EKZLJP ), prava na obiteljski život, zadiranje države, u konkretnom slučaju RH, putem njezinih sudskih i upravnih tijela, u obiteljski život RF i mlt. KF, je nesporno ali je upitna opravdanost iste.

Važući načelo zaštite najboljeg interesa mlt. KF iz UN Konvencije o pravima djeteta i prava i majke i djeteta na obiteljski život po čl.8. EKZLJP, po stavu ovog suda, miješanje RH nakon proteka odluke iz postupka R1 Ob-1993/2022, dakle nakon 60 dana je pretjerano jer su tijela RH, prvenstveno HZSR imala mogućnost zaštiti najbolji interes mlt. KF osiguravajući suradnju njemačke socijalne službe, pa makar smještajem djeteta u SR Njemačkoj gdje bi ista mogla lakše ostvarivati osobne odnose sa majkom, a u konačnici bi nadležno tijelo nadležne države po čl.7. Uredbe Bruxelles II ter donijelo meritornu odluku o roditeljskoj skrbi.

Stav suda u ovom postupku, sukladan je i stavu redovne profesorice GF, dr. sc., sa katedre za međunarodno privatno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, a koje mišljenje je FF dostavila u ovom postupku. Slijedom svega naprijed navedenog, ovaj sud smatra da je mlt. KF, nakon proteka 60 dana, počevši od 11.10.2022., nezakonito zadržana u Republici Hrvatskoj. Njezino zadržavanje temeljem privremene mjere koja traje duže no što bi mogla trajati privremena mjera nije opravdano.

Uredba Bruxelles II ter, HK 1980. i HK 1996. sadrže načelo da o mlt. djetetu odluku donosi sud najbliži djetetu jer su njegove mogućnosti utvrđenja najboljeg interesa djeteta u najkraćem vremenu, najveće.

Svrha postupaka po HK 1980 te poglavlju III. Uredbe Bruxelles II ter upravo je vraćanje djeteta u državu njegovog uobičajenog boravišta kako bi nadležni sud mogao donijeti meritornu odluku o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima. Navedeno ne priječi biološkog oca mlt. KF, ukoliko upiše svoje očinstvo u maticu rođenih u [adresa] te time dokaže očinstvo djeteta, pokrenuti postupak pred nadležnim sudom SR Njemačke radi utvrđivanja svojeg roditeljskog prava, no tu odluku ne može donijeti sud RH.

8. Sud nije utvrdio niti postojanje razloga navedenih u čl.20. HK 1980. ( kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda koje se procjenjuju prema pravnom poretku R. Hrvatske).

9. Kako je teret dokaza o postojanju ozbiljne opasnosti za dijete na osobi koja je nezakonito zadržala dijete, dakle u konkretnom slučaju, na protustranci, udomiteljici VF, sud smatra da ista nije dokazala postojanje ozbiljne opasnosti za mlt. KF u slučaju njezinog povratka u SR Njemačku.

Sud je neposrednom komunikacijom putem kontakt sudaca Haške sudačke mreže ( IHNJ ) obavijestio nadležna tijela SR Njemačke o potrebi donošenja mjera kojima će se osigurati sigurnost djeteta i zaštiti njegov najbolji interes po povratku u SR Njemačku kao i osigurati joj socio ekonomske uvjete, sve sukladno čl.21. Zakona o provedbi HK 1980. i čl.27. Uredbe Bruxelles II ter.

Podneskom od 26. studenog 2024. Središnje tijelo proslijedilo je dopis Ureda za mladež u Münchenu od 24. listopada 2024. u kojem Ured obavještava nadležni sud kako je sa majkom djeteta FF u redovitim telefonskim i osobnim razgovorima, od čega je posljednji bio 23.10.2024.

Iz dopisa proizlazi da gđu. N , koja ima isključivo pravo na roditeljsku skrb, već mjesecima doživljavaju kao vrlo kooperativnu, prisutnu i spremnu na suradnju. Ista se neumorno trudi održavati kontakt sa mlt. KF, unatoč velikoj udaljenosti Münchena od Zagreba i činjenice da je dijete u RH već dvije godine te se trudi vratiti Gloriju u svoj dom u Münchenu.

Stoga Ured navodi kako će svakako stupiti u kontakt sa majkom i djetetom, nakon što se dijete vrati u SR Njemačku te će po potrebi pružiti pomoć i podršku obitelji u vezi čega se majka pokazala vrlo kooperativnom.

S obzirom da je protustranka udomiteljica mlt. KF, a ne njezina majka ili druga osoba koja izvršava roditeljsku skrb, te se kod nje dijete nalazi temeljem naprijed navedenih sudskih odluka, a sve po prijedlogu HZSR, PU Črnomerec, ovaj sud smatra kako se ista niti ne bi mogla protiviti povratku mlt. KF u [adresa]. Nadležni HZSR, PU Črnomerec, kao predlagatelj zaštitnih mjera, pozvan je stupiti u kontakt sa Uredom za mladež u Münchenu te eventualno zatražiti neke dodatne mjere ili čak i smještaj mlt. KF u ustanovu socijalne skrbi ili udomiteljsku obitelj u SR Njemačkoj te u tom smislu organizirati primopredaju djeteta, ukoliko isto smatra opravdanim u smislu zaštite djeteta jer sud u ovom postupku ne donosi odluku o povratku mlt. KF majci FF već samo u SR Njemačku kao državu članicu EU u kojoj je mlt. KF imala posljednje uobičajeno boravište prije nezakonitog zadržavanja u [adresa].

Na HZSR, PU Črnomerec je, zajedno sa udomiteljicom, organizirati predaju djeteta jer navedeno izlazi iz okvira ovog sudskog postupka te nadležnosti suda.

10. Kako je posljednje uobičajeno boravište mlt. KF, prije njezinog nezakonitog zadržavanja u Republici Hrvatskoj bilo u SR Njemačkoj, na ovaj predmet ne primjenjuju se samo odredbe HK 1980 već i odredbe Uredbe Bruxelles II ter čije poglavlje III sadrži detaljne odredbe o postupanju u slučaju međunarodne otmice djeteta ali i postupanja stranaka i suda i nakon donošenja odluke suda o povratku djeteta, odnosno odbijanja takvog zahtjeva.

Čl.29. Uredbe Bruxelles II ter propisuje proceduru koja se provodi u slučaju kada sud odbije povratak djeteta na temelju čl.13.st.1.točke b) i čl.13. st.2. ( protivljenje djeteta) HK 1980. Upravo zbog opisane procedure iz čl.29. Uredbe sud posljednjeg uobičajenog boravišta djeteta, kao nadležni sud za odlučivanje o uređenju roditeljske skrbi i osobnih odnosa može donijeti odluku kojom će odlučiti o stanovanju djeteta u toj državi članici te će se ista ovršiti iako je druga država članica donijela odluku kojom odbija povratak djeteta.

U konkretnom postupku to bi značilo da čak i u slučaju da je ovaj sud našao temelja za primjenu čl. 13.st.1.točke b) HK 1980.i odbio zahtjev predlagateljice, u slučaju da odluka u nekom budućem postupku nadležnog suda u SR Njemačkoj bude takva da podrazumijeva povratak mlt. KF u [adresa] ista će se moći ovršiti u R. Hrvatskoj bez potrebe priznanja i potvrde izvršivosti, odnosno ravnopravno svakoj odluci suda R. Hrvatske.

11. Kako je cilj HK 1980. ali i Uredbe Bruxelles II ter u dijelu koji se odnosi na međunarodnu otmicu djece, osigurati što hitniji povratak djeteta koje je nezakonito zadržano u drugoj državi te osigurati da se pravo na roditeljsku skrb ostvareno u jednoj državi članici poštuje u drugim državama, uz poštivanje zadovoljenja načela najboljeg interesa djeteta, sud je, slijedom svega naprijed navedenog donio odluku u izreci ovog rješenja.

Sud nije omogućio ovršivost ove odluke prije nastupa njezine pravomoćnosti kako bi se izbjeglo dodatno izlaganje djeteta neadekvatnim postupcima, ukoliko ova odluka ne bude dobrovoljno ispunjena.

Posebno se napominje kako je sud, temeljem čl.15. HK 1980. osigurao provođenje adekvatne mjere zaštite najboljeg interesa mlt. KF pri povratku u SR Njemačku, a što proizlazi iz dopisa Ureda za mlade u Münchenu, koji će vršiti nadzor nad izvršavanjem roditeljske skrbi nad KF te poduzeti ostale adekvatne mjere, ukoliko isto bude potrebno.

Nadalje, s obzirom se mlt. KF vraća u SR Njemačku iz sustava socijalne skrbi, nadležni HZSR, PU Črnomerec može sa uredom za mladež dogovoriti primopredaju djeteta.

Kao što je naprijed navedeno, samo povratak mlt. KF u [adresa] kao državu njezinog posljednjeg uobičajenog boravišta, čija tijela jedina imaju nadležnost temeljem čl.7. donositi odluke o roditeljskoj skrbi, ne sprečava njezinog biološkog oca da u SR Njemačkoj pokrene postupak radi uređenja svog statusa u odnosu na mlt. dijete te ostvari pravo na roditeljsku skrb nad njom.

U Zagrebu 23. prosinca 2024.

Sudac

Tijana Kokić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu ovom sudu u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi pisanim putem u 5 istovjetnih primjeraka, a o njoj odlučuje Županijski sud u Zagrebu.

DNA

1. pun. predlagateljice

2. pun. protustranke

3. posebnoj skrbnici djeteta

4. HZSR, PU Črnomerec, po pravomoćnosti

5. Središnje tijelo RH - po pravomoćnosti