Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Osijeku

    Europska avenija 7

    31000 Osijek

    Poslovni broj: Kzd-19/2020.-61.

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Osijeku, po sutkinji za mladež Dunji Petrović, uz sudjelovanje zapisničarke Melite Kovačević, u kaznenom predmetu protiv I. optuženog LG i dr., zbog kaznenog djela iz članka 177. stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18. - dalje u tekstu: KZ/11.), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, od 17. prosinca 2019., poslovni broj KMP-DO-281/2019-55, nakon javne rasprave održane 24. siječnja 2024., 10. travnja 2024., 9. srpnja 2024. i 20. rujna 2024. , a održane i zaključene 19. prosinca 2024., u prisutnosti državnoodvjetničke savjetnice GG, te I. optuženog LG i II. optuženog ZG i njihovih branitelja Davora Bestvine (po zamjeničkoj punomoći) i HG, odvjetnika u [adresa], **.**.2024. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    I. I. Optuženi LG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin L i BG r. G, rođen **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom stručnom spremom, po zanimanju policijski službenik, zaposlen u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava osječko-baranjska, Služba za očevide i krim. tehniku, s mjesečnim primanjima od 1.200,00 eura, oženjen, otac jednog maloljetnog djeteta u starosti od dvije i pol godine, vlasnik kuće na adresi prebivališta, bez čina i odlikovanja, dobrog imovnog stanja, kazneno i prekršajno neosuđivan,

    i

    II. Optuženi ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Z i IG r. H, rođen **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa] str. 21, državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom stručnom spremom, zaposlen u Wieiman kao skladištar, s mjesečnim primanjima od oko 2.000,00 eura, oženjen, otac dvoje maloljetne djece, starosti 6 i 3 godine, suvlasnik stana na adresi prebivališta u 1/5 dijela, bez čina i odlikovanja, dobrog imovnog stanja, kazneno i prekršajno neosuđivan,

    k r i v i s u

    što su:

    I. optuženi LG i II. optuženi ZG - zajedno

    dana 28. lipnja 2019. oko 01,00 sati u [adresa], I. optuženi LG i II. optuženi ZG, kao policijski službenici koji su postupali prema dojavi građanke RG da joj nepoznate osobe opetovano zvone na ulazna vrata, svjesni da bi DG (rođen **.**.2003.) mogao biti dijete, odnosno mlađi od 18 godina i pristajući na to, krenuli policijskim automobilom za njim, pa kada su ga sustigli u prolazu stambene zgrade u kojoj stanuje, iako svjesni da svojim postupanjem istome nanose intenzivnu psihičku i fizičku bol, I. optuženi LG srušio ga na tlo, gdje su ga obojica optuženika udarali nogama po tijelu, dok je isti ležao sklupčan na podu, uslijed kojih postupanja policijskih službenika se dijete DG toliko uplašio za svoj život da je izvršio veliku nuždu, nakon čega su od njega zatražili osobnu iskaznicu i naložili mu da uđe s njima u policijski automobil, gdje su ga zastrašivali govoreći mu da o tome što se dogodilo ne smije nikome govoriti, jer će u protivnom završiti u domu, nakon čega su mu rekli da izađe iz vozila i ostavili ga na ulici, uslijed čega su dijete DG izložili strahu i fizičkoj boli, te ugrozili njegov pravilan psihofizički razvoj,

    dakle, zlostavili dijete,

    čime su počinili kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - povredu djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11.

    II. Na temelju članka 177. stavka 2. KZ/11. I. optuženi LG

    o s u đ u j e  s e

    NA KAZNU ZATVORA

    U TRAJANJU OD 10 (DESET) MJESECI

    III. I. optuženom ČG uz daljnju primjenu članka 56. stavka 2. i 3. KZ/11.

    i z r i č e s e

    UVJETNA OSUDA

    tako što se kazna zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci na koju je osuđen neće izvršiti ako u vremenu od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

    IV. Na temelju članka 177. stavka 2. KZ/11. II. optuženi ZG

    o s u đ u j e  s e

    NA KAZNU ZATVORA

    U TRAJANJU OD 10 (DESET) MJESECI

    V. II. optuženom ZG uz daljnju primjenu članka 56. stavka 2. i 3. KZ/11.

    i z r i č e s e

    UVJETNA OSUDA

    tako što se kazna zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci na koju je osuđen neće izvršiti ako u vremenu od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

    VI. Na temelju članka 148. stavka 1. i 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. - dalje u tekstu ZKP/08.) u vezi članka 145. stavka 2. točaka 1. i 6. ZKP/08. nalaže se I. optuženom ČG podmiriti trošak provedenog medicinskog vještačenja u iznosu od 53,09 eura (pedesetitrieuraidevetcenti), te II. optuženom ZG trošak provedenog medicinskog vještačenja u iznosu od 53,09 eura (pedesetitrieuraidevetcenti), kao i I. optuženom ČG i II. optuženom ZG, svakom ponaosob, platiti paušalnu svotu u iznosu od 150,00 eura (stopedeseteura), u roku od 15 (petnaest) dana.

    Obrazloženje

    1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku (dalje u tekstu: ODO u Osijeku), od 17. prosinca 2019., poslovni broj KMP-DO-281/2019-55 optuženi su LG i ZG zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece - povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11.

    2. Optuženici su se očitovali da se ne smatraju krivima u odnosu na kazneno djelo iz optužnice.

    3. U dokaznom postupku na temelju članka 292. stavka 1. i 2. ZKP/08. i članka 115. stavka 4. Zakona o sudovima za mladež („Narodne novine“ broj 84/11., 143/12., 148/13., 56/15. i 126/19.) reproducirana je snimka ispitivanja oštećenog djeteta DG s dokaznog ročišta od 22. studenog 2019., te je pročitan pripadajući zapisnik s dokaznog ročišta od 22. studenog 2019. Nadalje, ispitani su svjedoci ĐG, CG i OG, te je provedeno medicinsko vještačenje po vještaku Dariju Lizatoviću, dr. med., time da je pročitan njegov pisani nalaz i mišljenje od 30. rujna 2019., te je vještak na raspravi neposredno ispitan. Nadalje, pročitana je medicinska dokumentacija za dijete DG, službena zabilješka o dojavi I. policijske postaje Osijek sa izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju od 28. lipnja 2019., službena zabilješka policijskih službenika o postupanju od 28. lipnja 2019., službena zabilješka I. Policijske postaje Osijek o dojavi od 28. lipnja 2019. i izvješće I. policijske postaje Osijek od 30. srpnja 2019., te je izvršen uvid u spis Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Osijek poslovni broj UP/I-114-04/20- 02/124., a na kraju dokaznog postupka su pročitani izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženike (stranice 181-188 spisa). Kako su optuženici naveli da na raspravi nemaju više ništa za izjaviti, te da ostaju u cijelosti kod svega što su iznijeli u svojoj obrani ranije tijekom postupka, na temelju članka 435. stavka 2. ZKP/08. reproducirane su snimke ranijih ispitivanja optuženika u dijelu u kojem su isti iznosili svoje obrane, te su pročitani pripadajući zapisnici o njihovom ispitivanju.

    3.1. Iako je sud prvotno prihvatio dokazni prijedlog obrane za ponovnim ispitivanjem svjedoka oštećenog djeteta DG, nakon reprodukcije snimke njegovog iskaza danog pred sucem istrage, sud je ovaj dokazni prijedlog ipak odbio na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. KP/08. kao nevažan. Naime, nakon preslušane snimke njegovog iskaza danog pred sucem istrage sud je utvrdio da je oštećenik potpuno i detaljno iskazivao o svim odlučnim činjenicama vezanim za predmet ovog postupka, a u smislu članka 292. stavka 1. ZKP/08. dijete koje je ispitano kao svjedok može se samo iznimno ponovno ispitati, time da sudu nisu predočene okolnosti koje bi bile iznimne, a radi kojih bi bilo potrebno ponovno ispitivati oštećenika. Točno je da je oštećenik u međuvremenu postao punoljetan, međutim to po mišljenju suda nije okolnost zbog koje bi bilo potrebno ponovno ispitivati oštećenika, koji je ispitan pred sucem istrage u prisutnosti oba optuženika i njihovih branitelja, a čiji iskaz je snimljen i reproduciran na raspravi sukladno članku 292. stavku 1. ZKP/08. i članku 115. stavku 4. ZSM.

    4. I. optuženi LG iznoseći obranu naveo je da su kritične večeri on i ZG u dva navrata postupali po dojavi obitelji RG da im netko baca kamenje i lupa po ulaznim vratima. Kad su drugi puta došli do te kuće, ponovno nisu nikoga zatekli, pa su se krenuli voziti policijskim automobilom po naselju. Vozilom je upravljao ZG. U jednoj ulici, na nekih 100-ak metara od Sučićeve kuće vidjeli su skupinu osoba, pa su krenuli vozilom prema njima, a oni su se razbježali. Jedna od tih osoba je bila pješice i počeo je trčati rema [adresa], a oni su krenuli vozilom za njim. Kad je ta osoba ušla u dvorište stambene zgrade, oni su vozilom išli za njim, on je prvi izašao iz vozila i trčao je za tim dečkom. Taj dečko se spotakao i pao, stavio je ruke iznad glave kao da se predaje. On je tom dečku pružio ruku kako bi se ustao. Tada im je dao osobnu iskaznicu i rekao da živi gore na katu u zgradi, da mu je majka bolesna, da roditelji ne žive skupa, te da se boji oca. Ispričao im je da on nije ništa radio, nego da su to radili drugi dečki. Tada je s balkona neki čovjek rekao: „ B što si opet napravio?“, te je taj čovjek sišao dolje i potvrdio im navode maloljetnika da živi s bolesnom majkom. DG im je rekao da sjednu u auto i da će im pokazati gdje se skuplja njegovo društvo. Oni su ga odvezli na to mjesto gdje im je pokazao, potom je izašao policijskog auta i rekao da ide sam kući. U policijskom automobilu oni su mu samo pojasnili kakva je standardna policijska procedura postupanja prema maloljetnicima. Dalje su postupali prema tom drugom dečku KG. Kada su došli u policijsku postaju nisu napisali nikakvo izvješće o svom postupanju prema mlt. DG, a donijeli su odluku kako neće ništa prema njemu poduzimati jer im je on odao osobe koje su bacale kamenje na Sučićevu kuću.

    5. II. optuženi ZG iznoseći obranu naveo je kako je kritičnog dana radio večernju smjenu s TG. Te večeri su u dva navrata postupali prema dojavi obitelji RG da im netko baca kamenje na kuću. Kada su u drugom navratu došli do njih, vidjeli su da je gospođa RG u visokom stupnju trudnoće i uplašena. Krenuli su tražiti te osobe po naselju, pa su na udaljenosti od nekih 150 metara zatekli skupinu mladića, koji su se razbježali kada su ih vidjeli. Jedan dečko je krenuo trčati u smjeru [adresa], a LG je upalio razglas i govorio je tom dečku da se zaustavi što ovaj nije poslušao, nego je utrčao u jedan haustor, a on je krenuo policijskim vozilom za njim. Kada se zaustavio, LG je prvi istrčao iz vozila, a on je krenuo za kolegom. Vidio je kako je LG trčao iza oštećenika, te su se LG i oštećenik zapleli i oštećenik je pao na pod. Okrenuo se na leđa i stavio ruke iznad glave te se sklupčao. LG mu je pomogao da se ustane. Rekli su mu da stane uza zid kako bi ga pregledali. Izvadili su mu osobnu iskaznicu te su utvrdili da je maloljetan. Tada im je DG rekao da stanuje u toj zgradi, da su mu roditelji razvedeni, a da mu je majka bolesna. S balkona je neki čovjek viknuo: „ I jesi opet napravio sranje?“, te je taj čovjek sišao dolje i potvrdio policajcu da poznaje maloljetnika i da mu je majka bolesna. S tim čovjekom je razgovarao LG. Potom je DG rekao da sjednu u auto i da će im on pokazati gdje su dečki koji su bacali kamenje. Nakon nekog vremena su se zaustavili i on im je pokazao jednog dečka. Potom je DG izašao iz auta i rekao da će otići sam kući, a oni su dalje postupali prema tom KG. Nisu podnosili izvješće o svom postupanju prema DG, jer su procijenili da to nije potrebno. Nisu bili nasilni prema njemu, nisu ga udarali i nisu mu prijetili, samo su mu pojasnili koja je standardna procedura postupanja prema maloljetnicima koje zateknu vani u to doba noći. Također smatra da nije istina da je maloljetnik izvršio nuždu u gaće, jer bi to sigurno osjetili u autu.

    7. Svjedok oštećeni DG u iskazu je naveo kako su kritične zgode bili ljetni praznici, on je prvo bio u [adresa] sa KG, R i AG, potom je otišao kući po mobitel i jogurt, te je iza ponoći opet otišao van s društvom, a zatekao ih je na raskrižju [adresa] i [adresa]. Tada je iz jedne ulice naišao policijski automobil, svi su počeli bježati pa je i on počeo trčati prema svojoj zgradi u [adresa]. Pretpostavljao je da su ti dečki nešto napravili. Kada je ušao u dvorište svoje zgrade na broju 289, začuo je na policijskom razglasu kako govore da je opkoljen. Pojasnio je da kada se dođe do njegove zgrade, tu ima jedan prolaz i tada se uđe u drugi dio zgrade. Prvi policajac se zaletio prema njemu i kad je došao do njega srušio ga je na pod, bez da ga je išta pitao, te ga počeo šutati nogama. To je trajalo par sekundi, a tada mu je prišao i drugi policajac i također ga krenuo šutati bez da ga je išta pitao. Dok je bio na podu, ležao je na leđima sklupčan i držao ruke iznad glave da se obrani. Vikao je policajcima da nije ništa kriv i da nije ništa napravio. Policajci mu se nisu predstavili i pokazali policijsku iskaznicu niti su mu pojasnili zašto su išli za njim. Prvi policajac je bio starosti oko 25 do 35 godina, imao je naočale i bradicu. Po njegovom sjećanju taj policajac ga je udarao nogama po cijelom tijelu, oko 8 ili 9 puta. U međuvremenu im je pristupio i drugi policajac koji je od prilike iste starosti kao i prvi, koji ga je također nekoliko puta udario nogom. Prvi policijski službenik mu je psovao i vrijeđao ga, govoreći mu „Majmune mali“. Dok su ga tukli, na balkon je izašao otac od njegovog prijatelja OG, koji stanuje u toj zgradi na prvom katu. OG je vikao policajcima: „Što vi to radite, jeste normalni?“. Policajci nisu stali, nego su ga nastavili tuči. Dok je ležao na podu, izvršio je veliku nuždu u gaće. Boljeli su ga udarci. Osjećao se uplašeno i iznenađeno postupanjem policajaca jer nije ništa napravio. OG je sišao iz stana i došao do njih. Policajci su ga digli, stavili su mu ruke uza zid, onda su mu uzeli osobnu i vidjeli su da je on maloljetan. Jedan od njih ga je stavio u policijski automobil, a drugi je razgovarao sa OG. Dok je bio u autu, taj policajac ga je pitao što da radi s njim, a on mu je odgovorio da ne zna. Krenuli su ga voziti do ugla Mlinske ulice, gdje su ugledali UG i pitali ga je li to taj „ D“, a on je odgovorio da je to on. U autu su mu govorili da ne govori ništa roditeljima i da se neće ništa dogoditi i da samo ode kući. Zaustavili su auto i jedan policajac je ostao s njim, a drugi je otišao do LGU. Potom su mu rekli da on ode kući. Kada je došao do svoje zgrade, prvo je pozvonio susjedu OG i zamolio ga da ne kaže njegovoj mami i tati što se dogodilo jer je mislio da će on biti kriv. Kada je došao kući prvo se istuširao, a potom je otišao spavati. Ujutro ga je nazvao otac i pitao što je to bilo, pa je potom ocu, a poslije majci sve ispričao. Taj dan ga je otac odveo u bolnicu na pregled.

    8. Tijekom postupka nije bilo sporno da su kritične večeri I. optuženi LG i II. optuženi ZG, kao policijski službenici, postupali prema oštećenom tada maloljetnom DG, a povodom dojave ĆG da joj netko lupa po vratima i baca kamenje na vrata. Također, nije bilo sporno da optuženici o svom postupanju prema oštećeniku nisu sačinili nikakvo službeno izvješće o postupanju.

    9. Bilo je sporno jesu li optuženici kritične večeri zlostavili oštećenog dijete DG tako da ga je I. optuženi LG srušio na tlo, gdje su ga obojica optuženika udarali nogama po tijelu, dok je isti ležao sklupčan na podu, je li se uslijed takvog postupanja policijskih službenika dijete DG toliko uplašio za svoj život da je izvršio veliku nuždu, jesu li optuženici zastrašivali oštećenika govoreći mu da o tome što se dogodilo ne smije nikome govoriti, jer će u protivnom završiti u domu, te jesu li optuženici prilikom postupanja prema oštećeniku znali da je on dijete, odnosno osoba mlađa od 18 godina.

    10. Svjedok ĐG u iskazu je naveo da u vrijeme kritičnog događaja više nije živio na adresi [adresa]. Na toj adresi živjeli su njegova bivša supruga zajedno sa sinom DG i kćerkom. Za kritični događaj on je saznao tek drugog dana i tu mu je informaciju prenio njegov bivši susjed OG. OG ga je nazvao i rekao mu da je prethodnog dana u večernjim satima policija tukla DG u dvorištu ispred zgrade na ulazu, ispred vrata stubišta. OG mu je rekao da pošto je bilo ljetno doba da je imao otvorene prozore i gledao nekakav film, te je u jednom trenutku čuo galamu i Petrov glas. Goranov stan nalazi se u prizemlju prvog ulaza u zgradu. Kad je čuo tu galamu, OG je sišao dolje i prišao policajcima, te ih je rastavljao od DG da ga prestanu tući. Nadalje, OG mu je ispričao da misli da je DG imao kod sebe osobnu iskaznicu, odnosno policajci su ustanovili njegovu dob, međutim stavili su ga u auto i odvezli ga iz dvorišta u Retfalu. Nakon što je njemu to OG ispričao, on je odmah kontaktirao DG i tada je prvi put s njim razgovarao o tom događaju. DG mu je rekao da su mu policajci prijetili da će ako bilo kome ispriča o tome što se dogodilo, završiti u domu. DG mu je također prepričao što se dogodilo. Pojasnio mu je da kad je vidio da njegovo društvo s kojim se družio prethodno te večeri počelo bježati od policije, on je refleksno počeo bježati također. Policajci su ga sustigli, te su ga tukli na podu nogama, time da ga je prvo počeo ga tući jedan od policajaca da bi se onda pridružio i drugi. DG je rekao da se branio na način da je vikao da je samo jeo jogurt. DG je u to doba imao 15 godina, samo je ležao na podu dok su ga oni tukli. Od susjeda osim OG događaj je vidio CG. CG mu je ispričao slično kao i OG. Sljedećeg dana nakon događaja kad je razgovarao s DG, vidio je da je DG uplašen, policajci su mu prethodno prijetili da će završiti u domu. DG se bio „sakrio“ u svoju sobu, čak ni njegova bivša supruga tada nije znala što se bilo tada dogodilo. Nakon što je razgovarao s DG, odvezao ga je kod liječnika i u policijsku postaju.

    10.1. Nakon što je svjedoku predočen dio njegovog iskaza kojeg je dao kod državnog odvjetnika 13. studenog 2019., u dijelu u kojem je naveo da mu je DG prepričao da mu je policijski službenik koji ga je prvi počeo udarati nogama, govorio „što je majmune, što bježiš od nas?!“, a također i u dijelu u kojem je DG prepričao da se toliko uplašio da je od straha obavio veliku nuždu u gaće, svjedok je naveo da je točno to što je iskazao kod državnog odvjetnika i da ostaje kod toga što je rekao.

    11. Svjedok CG u iskazu je naveo da mu je poznato zbog čega je pozvan radi svjedočenja, međutim zbog proteka vremena više se ne može sjetiti svih detalja kritičnog događaja. Zna da je tog dana u noćnim satima bio u svom stanu u [adresa]. Ta zgrada ima tri ulaza, s tim da je njegov ulaz skroz zadnji u dvorištu, na „dnu“. U jednom trenutku čuo je veliku buku, te je izašao na terasu i vidio da se točno „ispod“ njegove terase dvojica policajaca sukobljavaju s nekim djetetom. Prepoznao je da se radi o policajcima po tome što su imali svijetlo plave polo majice i na leđima im je pisalo „Policija“. Oni su to dijete tukli na podu, sjeća se da su ga tukli nogama, te su ga prislonili o zid, ali se zbog proteka vremena ne sjeća jesu li ga prvo naslonili na zid ili su ga tukli nogama na podu. Nedugo nakon što je s terase vidio što se događa, krenuo je da ću sići dolje vidjeti što se točno događa, kad je vidio da je već sišao susjed OG koji je rekao policajcima „Što to radite?“, prepoznao je dječaka, a to je primijetio po tome što je OG viknuo nešto u smislu " I, što se događa?". Tada je i on shvatio da se radi o dječaku DG, kojeg on također poznaje iz zgrade. Kako je vidio da se već „spustio dolje“ susjed OG, on na kraju nije izlazio iz svog stana, nije bio u nikakvom kontaktu s policajcima, vidio je da se oni zajedno s DG i OG udaljavaju iz dvorišta. Zna da su policajci nešto govorili dječaku, misli da su ga pitali „Zašto bježiš“ ili nešto u tom smislu, ali sada se zbog proteka vremena ne može točno sjetiti što su govorili. Kad je OG prišao policajcima i DG, OG je upitao DG što se to događa i što je to napravio, a DG mu je odgovorio u smislu da nije on ništa kriv, da nije ništa napravio, a OG se obratio policajcima rekavši im da je DG maloljetan i da ne mogu tako postupati prema njemu. Sjeća se da je dao svoj iskaz kod državnog odvjetnika, tamo je čak iskazivao s više detalja jer je bio manji protek vremena od događaja, te ostaje u cijelosti kod svog iskaza kojeg sam dao ranije.

    11.1. Budući da je svjedok izjavio da se ne sjeća pojedinih detalja svojeg ranijeg iskaza zbog proteka vremena, na temelju članka 426. ZKP/08. svjedoku su pročitani dijelovi njegovog iskaza o kojima na raspravi nije iskazivao jer se nije mogao sjetiti svih detalja događaja, čemu se obrana protivila navodeći da se svjedoku mogu predočavati i čitati samo dijelovi iskaza o kojima je svjedok različito iskazivao u odnosu na iskaz na raspravi. Nakon što je svjedoku pročitan dio njegovog iskaza od 22. studenog 2019. koji glasi: „Ondje sam vidio dva policijska službenika koji su bili obučeni u policijsku odoru, te je jedan od tih policijskih službenika rukom držao oštećenika prislonjenog na zid zgrade. Taj policijski službenik je vikao na oštećenika zašto je bježao, a oštećenik je govorio da on ništa nije napravio i da nije ništa kriv, nego da je samo išao po jogurt. Potom je taj policijski službenik srušio oštećenika na pod, a drugi policijski službenik je stajao sa strane i to je gledao. Moram navesti da je u tom trenutku ispred zgrade bio mrak i da je bila noć i ja nisam vidio lica policijskih službenika niti sam u prvi tren prepoznao oštećenika. Za vrijeme dok je oštećenik ležao na tlu taj prvi policijski službenik koji ga je i srušio ga je udarao nogom po cijelom tijelu. Oštećenik se sklupčao, imao je podignute ruke i stisnute oko svoje glave. Primijetio sam da je taj prvi policijski službenik bio izrazito brutalan, on je oštećenika baš šutao. Drugi policijski službenik je također udarao oštećenika, ali ne baš na tako brutalan način, odnosno vidio sam da ga je isto udarao nogom oko dva puta dok ga je ovaj prvi udario sa najmanje deset udaraca.“, svjedok je naveo da ostaje kod tog što je naveo, tada je iskazivao s više detalja jer mu je događaj bio u boljem sjećanju. I na današnjoj raspravi potvrdio je da su oštećenika prislonili na zid, te da su ga tukli na podu, ali ovaj iskaz kod državnog odvjetnika je bio detaljniji.

    12. Svjedok OG u iskazu je naveo da se kritične večeri nalazio sam u svome stanu gdje je tada živio u [adresa]. Negdje oko 23,00 sata vidio je kroz prozor DG da se vraća kući, kratko je s njim popričao i on mu je rekao da ga čekaju prijatelji vani. DG poznaje, on je u to vrijeme živio u istoj zgradi, ali u drugom ulazu, poznaje njegove roditelje, a isto tako njegov sin je išao s DG u razred. Negdje otprilike pola sata nakon što je DG bio vidio da se vraća kući opet ga je vidio kroz prozor da izlazi van iz zgrade s čašom jogurta i kreće se prema [adresa]. Nedugo zatim vidio je DG kako utrčava sa [adresa] kroz prolaz zgrade u dvorište, a za njim su išla policijska kola. Čuo je automobil kad je dolje stao ispod tog prolaza. Njegovi psi su otišli do balkona, odnosno lođe, te je on otišao tamo za njima i s balkona, odnosno lođe vidio da DG leži dolje na podu, a jedna muška osoba u kratkim rukavima s majicom na kojoj je pisalo „policija“, a ta osoba je bila njemu leđima okrenuta, udara DG nogom. Druga muška osoba koja je također imala majicu na kojoj je pisalo „policija“, a stajala je za to vrijeme sa strane. Viknuo je „ B, jesi to ti?“, a DG je odgovorio „Da“. Sišao je dolje da vidi u čemu je problem, rekao je toj dvojici da što tuku dijete, na što oni njemu nisu ništa odgovorili, nego su Č stavili u auto i odvezli. DG se nakon nekih pola sata sam vratio, on ga opet vidio kroz prozor, te ga pitao što je bilo, DG mu je rekao da ništa ne govori roditeljima, nije mu objasnio zašto on ne bi trebao ništa govoriti njegovim roditeljima. Sljedećeg dana ujutro oko 7,00 sati nazvao je Petrovog oca upitao ga da li mu je DG išta govorio o tome što se prethodnu noć dogodilo, on mu je rekao da ništa ne zna i onda mu je on ispričao što je vidio. Misli da je onda Petrov otac DG odveo kod liječnika jer je DG imao podljeve. Kad je vidio da DG bježi u dvorište bio je čuo i da viču „stani, stani“, a kad ga je bio vidio da leži na podu i da ga jedna muška osoba tuče, tada nije čuo da bi muške osobe išta govorile. Mjesto s kojeg je gledao DG kako leži na podu dosta je mračno, siguran je da je vidio jednu mušku osobu da DG tuče nogom, međutim ne može se izjasniti o tome koliko je to bilo udaraca i u koji dio tijela. Kad je sišao dolje bilo je naguravanja između DG i policajaca, on (svjedok) je bio u tom trenutku bijesan s obzirom da je DG tada bio maloljetan i misli da su policajci stvarno pretjerali. Kad je došao dolje povukao je tog muškarca kojeg je vidio da tuče DG i pitao ga što se događa, zašto to čini. Rekao im je da je DG dijete, odnosno da je maloljetan. DG je bio uplašen i upišan i imao je veliku nuždu, kad se vratio nakon što ga je policija bila odvezla, rekao mu je neka ide gore i probudi mamu. Bilo je još ljudi koji su stajali na balkonima i mogli to vidjeti i čuti, međutim ne zna točno tko.

    12.1. Nakon što je svjedoku na temelju članka 426. ZKP/08. pročitan dio njegovog iskaz sa zapisnika o ispitivanju od 10. listopada 2019. u kojem je naveo „ DG je ležao na podu, a taj policijski službenik ga je udario odnaprijed i to ga je više puta udario cipelom u tijelo“, svjedok je naveo da ostaje u cijelosti kod toga što je iskazao kod državnog odvjetnika, siguran je da je policijski službenik udario DG više puta nogom, međutim ne zna točno koliko puta. Nadalje, nakon što je svjedoku predočen dio njegovog iskaza u kojem je na zapisniku od 10. listopada 2019. izjavio da mu je DG rekao da ništa ne govori roditeljima jer da mu je policija rekla da ako nikome ništa ne bude govorio da neće zvati socijalnu službu, dok je danas na raspravi rekao da mu DG nije naveo razloge zbog kojih je od njega tražio da ništa ne govori roditeljima, svjedok je naveo da ostaje kod onoga što je rekao kod državnog odvjetnika, potvrđuje da mu je DG rekao da ne govori roditeljima jer da su mu policajci rekli da u tom slučaju neće zvati socijalnu službu.

    13. Sud je iskaz svjedoka oštećenog djeteta DG ocijenio vjerodostojnim budući da je isti okolnosan i detaljan, te u bitnom suglasan iskazima svjedoka OG i CG koji su osobno vidjeli kako policijski službenici zlostavljaju oštećenika. Pri tome je CG naveo da je vidio „kako se dvojica policajaca sukobljavaju s nekim djetetom“, te da su „oni to dijete tukli na po podu nogama“, dok je svjedok OG rekao da je vidio kako „jedna muška osoba udara DG nogom“, dok je druga muška osoba za to vrijeme „stajala sa strane“, te je potom „sišao dolje da vidi u čemu je problem“, te je „rekao toj dvojici da što tuku dijete“. Činjenica što je svjedok OG naveo kako je vidio da samo jedan policijski službenik udara oštećenika nogom ne utječe na zaključak suda o tome da je oštećenik istinito iskazao kad je naveo da su ga obojica policijskih službenika tukla (s tim da se drugi tome priključio naknadno). Naime, takav iskaz oštećenika potvrdio je drugi svjedok očevidac CG, s tim da nema nikakvog logičnog razloga zašto bi oštećenik neosnovano teretio i drugog policijskog službenika, lažno navodeći da su ga tukla obojica. Sud drži da je i svjedok OG iskazivao istinito kad je naveo da je vidio kako samo jedan policijski službenik tuče nogama oštećenika, međutim očito je ovaj svjedok vidio trenutak dok je doista oštećenika tukao samo jedan policijski službenik, a kad se priključio i drugi u tom je trenutku evidentno svjedok OG krenuo izlaziti iz stana pa tako nije vidio trenutak kada se „udaranju oštećenika“ priključio i drugi policijski službenik (oštećenik je naveo „da se prvi policajac zaletio prema njemu i kad je došao do njega srušio ga je na pod, bez da ga je išta pitao, te ga počeo šutati nogama, to je trajalo par sekundi, a tada mu je prišao i drugi policajac i također ga krenuo šutati bez da ga je išta pitao“). Nadalje, svjedok ĐG (otac oštećenika) također je potvrdio iskaz oštećenika navodeći da ga je susjed OG nazvao i rekao mu da je prethodnog dana u večernjim satima policija tukla njegovog sina DG u dvorištu ispred zgrade na ulazu, ispred vrata stubišta, a što mu je potvrdio i drugi susjed CG, te i sam DG koji mu je rekao da mu je policijski službenik koji ga je prvi počeo udarati nogama, govorio „Što je majmune, što bježiš od nas?!“, te je on od straha obavio veliku nuždu u gaće, policajci su mu i prijetili da će završiti u domu. Nadalje, iz medicinske dokumentacije za oštećenika proizlazi da je isti 28. lipnja 2019. u 17:10 sati došao u pratnji oca na Objedinjeni hitni bolnički prijem u Klinički bolnički centar Osijek. Premda na tom pregledu kod oštećenika nisu utvrđeni vanjski vidljivi znakovi traume na glavi i tijelu (kako to proizlazi iz provedenog medicinskog vještačenja), konstatirano je da mu je vratna kralježnica blaže bolna na palpaciju, na kraniokaudalnu kompresiju bolnost u vratnoj kralježnici, blaža bolnost oba ramena, te palpatorna bolnost donjih rebara lijevog hemitoraksa u medioklavikularnoj liniji. Važno je istaknuti da se u ovom postupku optuženici i ne terete da bi na štetu oštećenog DG počinili kazneno djelo tjelesne ozljede, nego da su ga zlostavili (tada je bio dijete). U tom pogledu medicinska dokumentacija podupire iskaz oštećenika jer je razvidno da je i tada (istog dana kad se odvio kritični događaj) oštećenik prilikom pregleda naveo „da je zadobio više udaraca od nepoznatih osoba po rebrima, obje ruke“, te je osjećao palpatornu bolnost donjih rebara. Prema iskazu oštećenika policijski službenici – ovdje optuženici udarali su ga nogama po tijelu dok je ležao sklupčan na podu, međutim sam događaj je po navodima samog oštećenika trajao vrlo kratko, te je na lice mjesta ubrzo došao susjed OG, a imajući u vidu da je oštećenik u trenutku udaranja bio „sklupčan“ (štiteći time svoje vitalne unutarnje organe od udaraca), očito intenzitet i trajanje, te lokacija udaraca nogama u tijelo oštećenika, nije bio takav da bi oštećeniku nastale tjelesne ozljede. Međutim, to što oštećenik postupanjem optuženika nije pretrpio ozljede u sudsko-medicinskom smislu, ne znači da je njegov iskaz neistinit, odnosno da ga optuženici nisu udarali nogama, uslijed čega je on od straha izvršio veliku nuždu, te mu potom i prijetili da će, ako bilo kome kaže što se dogodilo, završiti u domu (o čemu s suglasno iskazivali svjedoci ĐG i OG), a čime su ga svakako izložili strahu i fizičkoj boli. Konačno, za istaknuti je i da oštećeni DG, kao niti njegov otac ĐG, nesporno uopće ne poznaje optuženike, te ih nemaju nikakvog razloga neosnovano teretiti.

    14. Provedenim medicinskim vještačenjem po vještaku Dariju Lizatoviću, dr. med. utvrđeno je da prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji maloljetni DG ĐG prilikom pregleda u KBC Osijek nije imao vanjskih vidljivih znakova traume (ozljeda) na glavi i tijelu, te se u sudsko-medicinskom smislu postavljene dijagnoze ne mogu kvalificirati kao tjelesne ozljede. Navedene dijagnoze postavljene su na prema iskazu maloljetnog DG o bolnosti na mjestima pritiska u području glave, vrata, ramena, lijeve strane prsišta i nemaju objektivnu, vidljivu komponentu. Obzirom da nema objektivno utvrđenih ozljeda vještak se nije mogao očitovati na mehanizam nastanka i intenziteta eventualnih udaraca. Nakon uvida u radiološke snimke vratne kralježnice koje su učinjene prilikom obrade, a nalaze se pohranjene u KBC Osijek i prema kliničkoj slici kod dolaska vještak je mišljenja da je aplanacija fiziološke lordoze (izravnanja prirodne zakrivljenosti) vratnog segmenta kralježnice najvjerojatnije posljedica razvoja kralježnice i konstitucije oštećenika. U određenim slučajevima ista može biti indirektan znak traume u području vratne kralježnice zbog napetosti vratnih mišića koje tada uzrokuje prolazno izravnanje prirodne zakrivljenosti vratnog segmenta kralježnice. Obzirom da kod maloljetnog DG nije utvrđena napetost vratnih mišića, nije bilo vidljivih znakova ozljeda, niti značajnije bolnosti u području vrata izravnanja prirodne zakrivljenosti vratnog segmenta kralježnice ne može se uzročno-posljedično povezati s eventualnom ozljedom vrata.

    14.1. Navedeni nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke, na koji niti stranke nisu imale primjedbi, prihvaćen je u cijelosti jer je dan jasno, potpuno i sukladno pravilima znanosti, iskustva i struke, te njegova vjerodostojnost nijednom okolnošću nije dovedena u pitanje.

    15. Iz medicinske dokumentacije za dijete DG proizlazi da je oštećenik 28. lipnja 2019. u 17:10 sati pregledan na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu u Kliničkom bolničkom centru Osijek, te je došao na pregled u pratnji oca. Na pregledu je naveo da je zadobio više udaraca od nepoznatih osoba po rebrima i po obje ruke, ne sjeća se je li zadobio udarce po glavi. Oštećenik je prilikom pregleda bio pri svijesti, kontaktibilan, orijentiran u prostoru i vremenu. Zjenice izokorične, urednih reakcija na svjetlo, uredne bulbomotorike. Grubo neurološki b. o. Pri pregledu GCS 15. Glava izvana bez tragova traume, palpatoran bolnost lijevo temporookcipatalno. Vratna kralježnica blaže bolna na palpaciju, torakalna i lumbalna kralježnica bezbolne. Na kraniokaudalnu kompresiju bolnost u vratnoj kralježnici. Blaža bolnost oba ramena, urednog opsega pokreta u oba ramena, lakta i šake, pokreti bezbolni. Palpatorna bolnost donjih rebara lijevog hemitoraksa u medioklavikularnoj liniji. Kardiopulmonalno kompenziran. Abdomen palpatorno mekan, bezbolan, bez defensa. Zdjelica na kompresiju čvrsta, stabilna. Oba kuka, koljena i noge bez tragova traume izvana, bezbolne, urednih opsega pokreta. NC status ureda.

    16. Iz službene zabilješke o dojavi I. policijske postaje Osijek sa izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju od 28. lipnja 2019., te službene zabilješke policijskih službenika o postupanju od 28. lipnja 2019. proizlazi da je ĆG **.**.2019. dojavila „da joj djeca ponovno lupaju po ulaznim vratima“, te su na mjesto događa u 00,50 sati upućeni policijski službenici ZG i LG. Imenovani policijski službenici sačinili su izvješće o utvrđenom činjeničnom stanju u kojem su naveli da su izvršili obilazak Diljske ulice, te okolnih ulica, a kojom prilikom su na adresi u [adresa], u 1,10 sati zatekli mlađeg maloljetnika LGU rođenom **.**.2005. s adresom prebivališta u [adresa], te su maloljetnika predali njegovoj majci VG.

    17. Iz službene zabilješke I. Policijske postaje Osijek o dojavi od 28. lipnja 2019. i izvješća I. policijske postaje Osijek od 30. srpnja 2019. proizlazi da je FG **.**.2019. u 15,41 sati dojavio da mu je sin „navodno“ dobio batina od policijskih službenika, te su na mjesto događaja upućeni policijski službenici Đ i C.

    18. Iz spisa Odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja Osijek poslovni broj UP/I- 114-04/20-02/124. proizlazi da su ovdje I. optuženi LG i II. optuženi ZG rješenjem Prvostupanjskog disciplinskog suda Osijek od 18. veljače 2021. pravomoćno oslobođeni disciplinske odgovornosti da bi počinili težu povredu službene dužnosti iz članka 96. stavka 1. točke 2. Zakona o policiji („Narodne novine“ broj 34/11., 130/12., 89/14., 151/14., 33/15., 121/16. i 66/19.) opisano kao „nezakonit rad ili propuštanje poduzimanja mjera i radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti“, dok je utvrđena njihova odgovornost za težu povredu službene dužnosti iz članka 96. stavka 1. točke 1. Zakona o policiji, opisana kao „neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza“, a koja je činjenično bila opisana kao „o navedenom postupanju nije izvijestio neposredno rukovoditelje niti ga evidentirao u radni nalog ili u bilo koje drugo pismeno.“

    19. Iz izvatka iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženike proizlazi da isti nisu kazneno niti prekršajno osuđivani.

    20. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i sve zajedno, primjenom materijalnog prava na utvrđeno činjenično stanje, nedvojbeno je utvrđeno da su I. optuženi LG i II. optuženi ZG počinili kazneno djelo koje im se optužnicom stavlja na teret.

    21. Da je tomu tako proizlazi iz vjerodostojnog iskaza svjedoka oštećenog djeteta DG kojeg je sud u cijelosti prihvatio, a koji je u bitnom suglasan iskazima svjedoka očevidaca – CG i OG, te iskazu svjedoka ĐG (oca oštećenika), kao i materijalnoj dokumentaciji koja priliježe spisu (službena zabilješka o dojavi od 28. lipnja 2019. iz koje proizlazi da je ĆG **.**.2019. dojavila „da joj djeca ponovno lupaju po ulaznim vratima“ te su na mjesto događaja upućeni optuženici; medicinska dokumentacija za oštećenika). Razlozi zbog kojih sud smatra da u konkretnom slučaju nije odlučno to što medicinskim vještačenjem kod oštećenika nisu utvrđene ozljede u sudsko-medicinskom smislu već su izloženi pod točkom 13. obrazloženja presude.

    21.1. Sud nije prihvatio obrane optuženika u dijelu u kojem su porekli da su oštećenika udarali nogama i prijetili mu, odnosno zlostavili istoga kako se to terete, budući da su obrane optuženika neživotne, nelogične i u suprotnosti s ostalim izvedenim dokazima, a na zaključak da optuženici kritične zgode nisu samo „uobičajeno“ postupali prema oštećenom djetetu DG upućuje i činjenica da isti nesporno nakon postupanja nisu sačinili nikakvo službeno izvješće o postupanju i o utvrđenom činjeničnom stanju vezano za postupanje prema oštećeniku, nego vezano za kritičnu večer egzistira samo izvješće u odnosu na postupanje prema maloljetnom GGU. Ovakve obrane optuženika sud drži neistinitim i usmjerenim ka izbjegavanju kaznenopravne odgovornosti.

    21.2. Činjenica da u disciplinskom postupku vođenom protiv optuženika nije utvrđena njihova disciplinska odgovornost vezana za kritični događaj (u pogledu zlostave oštećenika) ne utječe na zaključak suda o kaznenoj odgovornosti optuženika budući da sud u kaznenom postupku odlučuje na temelju rezultata neposredno provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i dovodeći ih u vezu sve zajedno, neovisno o utvrđenjima disciplinskog suda koji je odlučivao o disciplinskoj (a ne kaznenoj) odgovornosti optuženika (o pravilu ne bis in idem primjerice u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, od 6. prosinca 2016., poslovni broj I Kž Us 120/2016-6).

    22. Kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11. čini onaj tko zlostavi dijete.

    23. Optuženici su počinili navedeno kazneno djelo tako što su kritičnog dana, oko 01,00 sati u [adresa], kao policijski službenici koji su postupali prema dojavi građanke RG da joj nepoznate osobe opetovano zvone na ulazna vrata, svjesni da bi DG (rođen **.**.2003.) mogao biti dijete, odnosno mlađi od 18 godina i pristajući na to, krenuli policijskim automobilom za njim, pa kada su ga sustigli u prolazu stambene zgrade u kojoj stanuje, iako svjesni da svojim postupanjem istome nanose intenzivnu psihičku i fizičku bol, I. optuženi LG srušio ga na tlo, gdje su ga obojica optuženika udarali nogama po tijelu, dok je isti ležao sklupčan na podu, uslijed kojih postupanja policijskih službenika se dijete DG toliko uplašio za svoj život da je izvršio veliku nuždu, nakon čega su od njega zatražili osobnu iskaznicu i naložili mu da uđe s njima u policijski automobil, gdje su ga zastrašivali govoreći mu da o tome što se dogodilo ne smije nikome govoriti, jer će u protivnom završiti u domu, nakon čega su mu rekli da izađe iz vozila i ostavili ga na ulici, uslijed čega su dijete DG izložili strahu i fizičkoj boli, te ugrozili njegov pravilan psihofizički razvoj.

    24. Pri tom se ističe da se optuženici optužnicom terete za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11. počinjeno s izravnom namjerom, međutim imajući u vidu da je kritične zgode bilo noćno doba, te da je oštećenik u vrijeme inkriminacije imao 16 godina, sud drži da optuženici nisu postupali sa sviješću i sigurnim znanjem da je oštećenik osoba mlađa od 18 godina, međutim kako su nesporno postupali povodom dojave „da djeca ponovno lupaju po ulaznim vratima“ (stranica 15 spisa), te na temelju izgleda oštećenika kao osobe mlađe životne dobi, za zaključiti je da su optuženici iz samog opisa dojave, odnosno sadržaja njihovog službenog zadatka zbog kojeg su bili upućeni na mjesto događaja, te mladolikog izgleda oštećenika, bili svjesni da se u odnosu na osobu oštećenika može raditi o osobi mlađoj od 18 godina, odnosno djetetu u smislu članka 87. stavka 7. KZ/11. prema kojem postupaju, pa su dok su ga udarali nogama na to i pristali, nakon čega su ga legitimirali (prije izgovaranja prijetnji da će završiti u domu) te su se i sa sigurnošću uvjerili da je isti mlađi od 18 godina. Zbog navedenog, sud je izmijenio činjenični opis u dijelu koji se odnosi na opisivanje subjektivnog odnosa počinitelja prema djelu (njihove krivnje) tako da je, umjesto postupanja s izravnom namjerom, navedeno i opisano postupanje optuženika s neizravnom namjerom (članak 28. stavak 3. KZ/11.).

    24.1. Nadalje, ističe se da nije dvojbeno da je intenzitet psihičke i fizičke boli te straha oštećenog djeteta DG, uzrokovan ponašanjem optuženika kritične zgode, bio takav da predstavlja zlostavu djeteta u smislu članka 177. stavka 2. KZ/11., a što je vidljivo iz same činjenice da se oštećenik kritične zgode toliko uplašio da je izvršio veliku nuždu.

    24.2. U odnosu na tvrdnje obrane da se ne može raditi o kaznenom djelu povrede djetetovih prava jer da to djelo može počiniti samo roditelj ili skrbnik, odnosno osobe koje su pozvane da odgajaju djecu, ističe se da člankom 177. stavkom 2. KZ/11. nije opisano posebno svojstvo počinitelja kaznenog djela (navodi se riječi „Tko zlostavi dijete“), dok se svojstvo roditelja, skrbnika i posvojitelja samo primjerice navode, ali u odnosu na kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 1. KZ/11. , a ne u odnosu na kazneno djelo iz članka 177. stavka 2. KZ/11.

    25. Ubrojivost optuženika, kao niti njihova svijest o protupravnosti, nije dovedena u pitanje.

    26. Tijekom postupka nije utvrđeno postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

    27. Slijedom svega navedenog, nedvojbeno je utvrđeno da su I. optuženi LG i II. optuženi ZG počinili kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11., te su za navedeno kazneno djelo i proglašeni krivima.

    28. Sukladno članku 47. KZ/11., pri izboru vrste i mjere kazne, sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja (članak 41. KZ/11.), ocijenio sve okolnosti koje utječu na to da kazna, za svakog optuženika ponaosob) po vrsti i mjeri bude lakša ili teža.

    28.1. Od olakotnih okolnosti sud je optuženicima (svakom ponaosob) uzeo u obzir njihovu kaznenu i prekršajnu neosuđivanost, I. optuženom EG kao olakotnu okolnost sud je uzeo u obzir i činjenicu da je otac jednog maloljetnog djeteta, dok je II. optuženom ZG uzeo u obzir činjenicu da je otac dvoje maloljetne djece

    28.2. Od otegotnih okolnosti sud je optuženicima (svakom ponaosob) uzeo u obzir njihovu okrutnost i bezobzirnost u počinjenju kaznenog djela (oštećenika su prvo udarali nogama, pa mu potom i prijetili da će završiti u domu), te činjenicu da su postupali kao policijski službenici u obavljaju svoje službene dužnosti i to na način suprotan od onoga kako bi se policijski službenici trebali ponašati predstavljajući svojim ponašanjem uzor svim drugim građanima, pa su tako svojim ponašanjem naštetili ugledu policijske službe u cjelini.

    29. Analizirajući olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika, sud drži da će se svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju ostvariti osudom optuženika na kaznu zatvora u okviru zakonom propisane kazne za kazneno djelo povrede djetetovih prava za koje su proglašeni krivima (u vrijeme počinjenja kaznenog djela za navedeno kazneno djelo bila je propisana kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina, koja kazna je blaža od kazne sada propisane za navedeno kazneno djelo) pa su tako svaki ponaosob osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci.

    30. Budući da su optuženici ranije prekršajno i kazneno neosuđivani, sud im je na temelju članka 56. stavka 2. i 3. KZ/11. izrekao uvjetnu osudu uz rok provjeravanja od tri godine, držeći da optuženici i bez izvršenja kazne više neće činiti kaznena djela.

    31. O imovinskopravnom zahtjevu sud nije odlučivao, budući da oštećeni DG u konačnici nije postavio specificirani imovinskopravni zahtjev.

    32. Na temelju članka 148. stavka 1. i 3. ZKP/08. u vezi članka 145. stavka 2. točaka 1. i 6. ZKP/08. naloženo je I. optuženom ČG podmiriti trošak provedenog medicinskog vještačenja u iznosu od 53,09 eura, te II. optuženom ZG trošak provedenog medicinskog vještačenja u iznosu od 53,09 eura, te je naloženo optuženicima svakom ponaosob, platiti paušalnu svotu u iznosu od 150,00 eura koja je odmjerena s obzirom na složenost i trajanje ovog kaznenog postupka, sukladno točki I. Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka („Narodne novine“ broj 145/11.). Navedene troškove optuženici su dužni uplatiti u državni proračun nakon pravomoćnosti presude, o čemu će primiti poziv suda na plaćanje s uplatnicom.

    33. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

    Osijek, 23. prosinca 2024.

    Sutkinja za mladež

    Dunja Petrović

    Uputa o pravu na žalbu:

    Protiv ove presude stranke i branitelji mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i branitelja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

    Dostaviti:

    1.ODO u Osijeku, na poslovni broj KMP-DO-281/2019

    2. I. optuženi LG

    3. branitelj I. optuženika ŽG, odvjetnik u [adresa]

    4. II. optuženi ZG

    5. branitelj II. optuženika HG, odvjetnik u [adresa]

    6. oštećeni DG

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.