Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šet. dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: P-76/2023-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Tomislavu Mrazoviću, a na prijedlog sudske savjetnice Sabine Cuvaj, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, koga zastupa punomoćnica Tihana Svetec, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Leko i partneri d.o.o. Zagreb, Ulica kneza Domagoja 18, protiv tuženika Lovačka udruga "FAZAN" Sopje- Kapinci, OIB 45202716707, [adresa], koga zastupa punomoćnik Darko Novačić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Radomir Borotić i Darko Novačić iz Virovitice, T. Masaryka 14, radi 2.588,09 eura / 19.500,00 kuna[1] (slovima: dvijetisućepetstoosamdesetosameuradevetcenti / devetnaesttisućapetstokuna), u pisanom postupku, 23. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Lovačka udruga "FAZAN" Sopje-Kapinci, OIB 45202716707, [adresa], da tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, isplati iznos od 2.588,09 eura / 19.500,00 kuna[1] (slovima: dvijetisućepetstoosamdesetosameuradevetcenti / devetnaesttisućapetstokuna) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od 5. kolovoza 2021.do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Tuženik Lovačka udruga "FAZAN" Sopje-Kapinci, OIB 45202716707, [adresa], je dužan tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 197,34 eura (slovima: stodevedesetsedameuratridesetčetiri centa) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 za naknadu parničnog troška u iznosu od 72,32 eura (slovima: sedamdesetdvaeuratridesetdvacenta).

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu radi isplate iznosa od 2.588,09 eura / 19.500,00 kuna. Tužitelj u svojoj tužbi navodi da je dana 20. lipnja 2021. u 4,25 sati, na [adresa], Općina Sopje, pred vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao OĐ, sa područja lovišta tuženika istrčala divljač/srneća divljač i udarila u vozilo, čime je na vozilu nastala imovinska šteta. Za vozilo reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo SĐ, je na dan 20. lipnja 2021. kod tužitelja bio zaključen Ugovor o osiguranju automobilskog kaska o čemu je izdana polica osiguranja br. [broj police osiguranja]. Temeljem zaključenog Ugovora o osiguranju tužitelj je osiguraniku naknadio štetu u iznosu od ukupno 2.588,09 eura / 19.500,00 kuna. Tužitelj navodi kako lovištem iz kojeg je divljač istrčala gospodari tuženik i za nastalu štetu odgovara sukladno odredbama iz Zakona o lovstvu i Zakona o obveznim odnosima (čl. 1063., 1064. i 1067. ZOO-a). Naime, divljač na javnoj cesti neprijeporno predstavlja opasnu stvar. Imajući u vidu odredbe važećeg Zakona o lovstvu, iz odredbe čl. 76. st. 2., jasno proizlazi da u slučaju, kada je do štete došlo naletom divljači na vozilo u vrijeme kada se nije provodio lov, u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije. Tužitelj ističe da je pozvao tuženika i tuženikova osiguravatelja na podmirenje regresnog duga, ali je namirenje ostalo bezuspješno. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev i potražuje trošak.

2. U svom odgovoru na tužbu zaprimljenom kod ovog suda dana 19. listopada 2023. tuženik stavlja prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, Ministarstvo poljoprivrede zaključilo je sa EUROHERC osiguranje d.d. 31. svibnja 2021. Ugovor EBN: 95/2021/VV o osiguranju od građansko pravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj,2Klasa: 406-01/21- 01/27, Ur. Broj: 525-06/0113-21-4. Navedeni Ugovor sklopljen je za razdoblje od 12 mjeseci te je ukupna vrijednost Ugovora odnosno premija osiguranja od odgovornosti iznosi 34.850.000,00 kuna. Predmet Ugovora je usluga osiguranja od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj. Tuženik ističe da budući se predmetni štetni događaj zbio dana 20. lipnja 2021. odnosno u vrijeme kada je predmetni Ugovor o osiguranju (predviđen po propisima materijalnog prava) stupio na snagu, došlo je do izmjena u osobi dužnika pa je pasivno legitimiran (za eventualnu štetu odgovara) novi dužnik odnosno EUROHERC osiguranje d.d. a ne tuženik. Stoga tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. U podnesku tužitelja od 10. siječnja 2024. tužitelj se očituje na navode iz odgovora na tužbu ističući kako je prigovor promašene pasivne legitimacije bespredmetan jer je upravo tuženik odgovoran za nastalu štetu sukladno Zakonu o lovstvu te Zakonu o obveznim odnosima te je pasivno legitimiran, dok ugovorna prava i obveze koje proizlaze iz police osiguranja s EUROHERC osiguranjem d.d. nisu od utjecaja za legitimaciju u postupku. Upravo Zakon o lovstvu propisuje kako se oštećenici trebaju obratiti za naknadu štete isključivo lovoovlaštenicima. Tužitelj ističe kako su navodi iz podneska tuženika u potpunosti paušalni s obzirom da sukladno navedenim zakonima upravo tuženik kao lovoovlaštenik odgovara po objektivnoj odgovornosti za štetu koju divljač uzrokuje u prometu, dakle bez obzira na krivnju jer je divljač opasna stvar. Ovakav stav zauzeo je i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci poslovni br. Pž 5681/2021-3 od 01. rujna 2022. gdje je u izreci navedeno „U slučaju kada je do štete nastale u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama ZOO-a jer je divljač koja se kreće na javnoj cesti opasna stvar. Lovoovlaštenik (njegov osiguratelj) može se osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, ako dokaže da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti odnosno ako dokaže da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.“ U slučaju kada je došlo do štete na vozilu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov (kao što je to u ovom predmetu), za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima, na što upućuje i odredba čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu koja propisuje da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije. Iz navedenog je jasno da tuženik odgovara i ako se nije provodio lov jer Zakon o lovstvu propisuje kako su mjerodavne odredbe Zakon o obveznim odnosima u slučajevima koji nisu regulirani ZOL. Pa tako čl. 76. st. 2. ZOL-a 2018. propisuje primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima o objektivnoj odgovornosti za štete nastale od opasne stvari (izražene u praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, da je divljač koja se slobodno kreće okolišem stvar od koje prijeti povećana opasnost nastanka štete). Za tako nastalu štetu odgovara imatelj opasne stvari (čl. 1064. ZOO-a), dakle lovoovlaštenik, a isto je navedeno u presudi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni br. Pž- 2303/2021-2 od 4. veljače 2020., citirano: „Budući da je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, za štetu od divljači odgovara osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije (lovoovlaštenik). Odgovornost lovoovlaštenika je objektivna odgovornost, po načelu kauzaliteta pa je na njemu teret dokazivanja ekskulpacijskih razloga za oslobođenje od odgovornosti za štetu.“ Tužitelj u daljnjem tijeku postupka predlaže provesti dokazne prijedloge provođenjem tehničko/prometnog vještačenja radi utvrđivanja visine štete na vozilu, financijskog-knjigovodstvenog vještačenja na okolnost izvršenih isplata osigurnine, kao i ostalih dokaza predloženih u tužbi.

4. Ovaj sud je temeljem čl. 286. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP) po službenoj dužnosti zatražio podatke koje je predložio tužitelj, te su isti uz dopise dostavljeni strankama na očitovanje.

5. Dana 30. listopada 2024. tužitelj je dostavio podnesak u kojem je naveo kako iz zaprimljene dokumentacije nedvojbeno proizlazi odgovornost tuženika. Smatra da je prigovor promašene pasivne legitimacije bespredmetan te predlaže sudu usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

6. Tužitelj i tuženik su propisno upozoreni sukladno članku 461.a ZPP-a, a ovaj sud nije smatrao potrebnim održati ročište radi provođenja dokaznog postupka obzirom da smatra da se pravično vođenje postupka može osigurati i bez održavanja ročišta te nije održano ročište (čl. 461. st. 4. ZPP-a).

7. Radi razjašnjenja spornih činjenica sud je izvršio uvid u spis i pročitani su: dopis Ministarstva unutarnjih poslova, PU Virovitičko-podravske, PP Slatina od 14. srpnja 2021. i Potvrda o očevidu prometnog događaja na cesti koji se dogodio dana 20. lipnja 2021. (list spisa 4-6), polica osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010213233002 (list spisa 7), uvjeti za osiguranje automobilskog kaska (list spis 8-14), prijava štete i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska (list spisa 15-16), preslika prometne dozvolu za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa 17-18), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za vozača OĐ (list spisa 19), preslika vozačke dozvole i osobne iskaznice za vozača OĐ (list spisa 20-21), oznaka štete 2-AK-16840/2021 od 25. lipnja 2021. s kalkulacijom popravka za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (lis spisa 22- 23), fotografije o oštećenju za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa 24-27), obavijest o obračunu osigurnine (list spisa 28-29), regresni zahtjev (list spisa 30), rješenje RH Virovitičko-podravske županije, služba za poslove župana i opće poslove klasa: UP/I-230-02/23-01/74 od 18. travnja 2023. (list spisa 48-50), Ugovor EBN: 95/2021/VV o osiguranju od građanskopravne izvaugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj (list spisa 51-55), polica osiguranja od odgovornosti br. 804271894 (list spisa 56), te preslika dokumentacije i CD sa fotografijama koju je dostavio MUP PU Virovitičko-podravska, PP Slatina (list spisa 66-74).

8. Tužitelj je predložio saslušanje svjedoka OĐ, ĆĐ, policijskih službenika koji su obavili očevid, ZĐ te provođenje knjigovodstveno-financijskog vještačenja i prometno-tehničkog vještačenja. Tuženik je predložio saslušanje tuženika.

8.1 Ovaj sud nije izveo gore predložene personalne dokaze, obzirom ih smatra nepotrebnim jer činjenično stanje u dovoljnoj mjeri proizlazi iz dokumentacije u spisu. Tuženik je osporio svoju pasivnu legitimaciju, a vezano za činjenično stanje je naveo da se štetni događaj dogodio 20. lipnja 2021. bez decidiranih detaljnih argumenata. S obzirom da odlučne činjenice proizlaze iz dokumentacije u spisu, a personalni dokazi su predloženi na iste okolnosti, to ovaj sud nije smatrao potrebnim izvesti gore navedene personalne dokaze.

8.2. Nadalje, ovo je spor male vrijednosti te je riječ o pisanom postupku, sukladno čl. 492.a ZPP-a, u postupku pred trgovačkim sudovima sud će u pravilu odlučne činjenice utvrditi na temelju isprava. Zaključno, obzirom da odlučne činjenice proizlaze iz dostavljene dokumentacije, a ovo je spor male vrijednosti pred trgovačkim sudom, to nije bilo potrebe izvoditi gore navedene personalne dokaze.

9. Predmet ovog spora je regresna isplata naknađene materijalne štete u iznosu od 2.588,09 eura.

10. Nije sporno da se dana 20. lipnja 2021. u 4,25 sati, dogodila prometna nezgoda na način da je na cesti L40039- [adresa], Općina Sopje, pred vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao OĐ, sa područja lovišta tuženika istrčala divljač/srneća divljač i udarila u vozilo, čime je na vozilu nastala imovinska šteta.

11. Nije osporeno da se osiguranik tužitelja OĐ obratio tužitelju radi procjene i naknade štete, kao niti činjenica da je tužitelj ocijenio zahtjev za naknadu štete svom osiguraniku osnovanim i istu naknadio isplatom.

12. Tuženik nije osporio da on gospodari lovištem iz kojeg je divljač istrčala na kolnik niti je osporio visinu nastale štete.

13. Sporna je pasivna legitimacija tuženika i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja.

14. Tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije ovaj sud ocjenjuje neosnovanim. Naime iz Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO) niti iz dostavljenog Ugovora o osiguranju ne proizlazi dužnost oštećenog da se prvo obrati osiguratelju štetnika te po mišljenju ovoga suda se primjenjuje opća odredba čl. 1045. st. 1. ZOO-a da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je tj. pasivno je legitimiran štetnik, ovdje tuženik. Čl. 963. st. 1. ZOO-a određen je prelazak prava iz osiguranja na osiguratelja prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

14.1. Temeljem gore navedenih članaka ovaj sud smatra da je tuženik u ovom postupku pasivno legitimiran, dok će detaljno obrazloženje svojstva štetnika uslijediti kasnije u obrazloženju ove presude.

15. Iz dopisa Ministarstva unutarnjih poslova, PU Virovitičko-podravske, PP Slatina od 14. srpnja 2021. i Potvrde o očevidu prometnog događaja na cesti koji se dogodio dana 20. lipnja 2021. (list spisa 4-6) proizlazi da se dogodila prometna nezgoda na cesti između mjesta [adresa] i [adresa] u kojoj je sudjelovao vozač OĐ, a tom prilikom je na automobilu reg. oznake [registarska oznaka] nastupila materijalna šteta uslijed naleta na divljač-srnu. Na mjestu događaja pronađena je uginula srna koju je preuzeo lovnik tuženika ZĐ. Na mjestu događaja vozaču OĐ nije utvrđena prekršajna odgovornost. Na dijelu ceste gdje je došlo do prometne nezgode ne postoji postavljen prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“, a brzina je ograničena prometnim znakom na 60 km/h.

16. Iz police osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010213233002 (list spisa 7) proizlazi da je ugovaratelj SĐ za osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] sa ugovorenim rizikom od, između ostalih, sudara sa životinjama, s periodom važenja od 14. kolovoza 2020. do 14. kolovoza 2021. Polica osiguranja je potpisana od strane ugovaratelja.

17. Iz uvjeta za osiguranje automobilskog kaska (list spis 8-14) proizlazi da predmet osiguranja mogu biti vozila, da je moguće ugovoriti puni kasko te da punim kasko osiguranjem osiguratelj pokriva sve rizike koji mogu prouzročiti oštećenje, uništenje ili nestanak predmeta osiguranja, a koji rizici nisu zakonom, ugovorom ili ovim uvjetima isključeni iz osiguranja. Isplatom osigurnine na osiguratelja prelaze sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu i to do visine isplaćene osigurnine.

18. Iz prijave štete i odštetnog zahtjeva iz osiguranja automobilskog kaska (list spisa 15-16) proizlazi da je vozač OĐ vozio automobil reg. oznake [registarska oznaka] te mu je 20. lipnja 2021. oko 4 sata ujutro istrčala srna i oštetila desnu prednju stranu automobila. Na mjesto događaja izašao je lovnik ZĐ, a policija je izišla na teren ali nije napravljen očevid. Iz skice štetnog događaja proizlazi kako je srna ostala na cesti, a odštetni zahtjev je podnio osiguranik tužitelja SĐ.

19. Iz preslike prometne dozvolu za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa 17-18) proizlazi da je vlasnik automobila SĐ.

20. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za vozača OĐ (list spisa 19) proizlazi da proizlazi da vozač OĐ nije bio pod utjecajem alkohola, utvrđena je koncentracija alkohola od 0,00 g/kg u organizmu.

21. Iz preslike vozačke dozvole za vozača OĐ (list spisa 20-21) proizlazi da je u trenutku nastanka štetnog događaja imao važeću vozačku dozvolu za vozila B kategorije.

22. Iz oznaka štete 2-AK-16840/2021 od 25. lipnja 2021. s kalkulacijom popravka za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (lis spisa 22-23) proizlazi da je oštećeno vozilo AUDI A6 (4F) QUATTRO, god. proizvodnje 2006. Proizlazi da oštećenja odgovaraju opisanom štetnom događaju te da je potrebna zamjena branika pr grund, rešetke zraka pr d, držača vanj d bran pr, ukr letv d bran pr, cilindra mlaz fara d, rešetke hladnjaka kpl, pokrov mlaznice d, fara d kpl kontrola ugradnje, fara za maglu d kpl, blatobrana d i nosača blatobrana d. Također proizlazi kako je potrebno lakiranje branika prednjeg, pokrova mlaznice d i blatobrana d. Prijedlog iznosa nagodbe iznosi 19.500,00 kuna.

23. Iz fotografija o oštećenju za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa 24- 27) vidljiva su oštećenja na prednjem desnom dijelu automobila AUDI A6 reg. oznake [registarska oznaka] i to od branika do fara.

24. Iz obavijesti o obračunu osigurnine (list spisa 28-29) proizlazi da je CROATIA osiguranje d.d. izvijestila oštećenog SĐ da je izvršila obračun štete te da će isplatiti nesporni iznos od 19.500,00 kuna. Iz tablice priložene obavijesti o obračunu osigurnine proizlazi da je SĐ isplaćen iznos od 19.500,00 kuna 4. kolovoza 2021. po 2-AK-16840/2021/1.

25. Iz regresnog zahtjeva (list spisa 30) proizlazi da je ovdje tužitelj obavijestio tuženika kako se 20. lipnja 2021. dogodila prometna nezgoda između mjesta [adresa] i [adresa] uslijed naleta vozila na divljač (srna) koja je pretrčavala kolnik ceste, a izašla je iz njegovog lovišta. Oštećeno je vozilo reg oznake [registarska oznaka] u vlasništvu OĐ koje je osigurano kod CROATIA osiguranja d.d. s policom kasko osiguranja br. 010213233002 s valjanošću od 14. kolovoza 2020. do 14. kolovoza 2021. Dalje obavještava kako je temeljem navedenog zahtjeva isplatio svom osiguraniku naknadu štete u iznosu od 19.500,00 kuna te da su time temeljem čl. 963. ZOO-a na njega prešla sva prava sa kasko osiguranika te ovim putem poziva Lovačku udrugu da u roku od 15 dana doznači iznos od 19.500,00 kuna na račun ovdje tužitelja.

26. Iz rješenja RH Virovitičko-podravske županije, služba za poslove župana i opće poslove klasa: UP/I-230-02/23-01/74 od 18. travnja 2023. (list spisa 48-50) proizlazi da se upisuje nova osoba ovlaštena za zastupanje Lovačke Udruge „FAZAN“ Sopje-Kapinci, OIB 45202716707, sa sjedištem u [adresa], i to ZĐ, predsjednik udruge.

27. Iz Ugovora EBN: 95/2021/VV o osiguranju od građanskopravne izvaugovorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj (list spisa 51-55) proizlazi da je isti sklopljen između Republike Hrvatske i EUROHERC osiguranja d.d., a predmet Ugovora je usluga osiguranja od građanskopravne izvanugvorne odgovornosti prema trećim osobama svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj, sukladno svim propisanim zahtjevima u Dokumentaciji o nabavi i njezinim prilozima te Ponudi Osiguratelja. Sklapa se na razdoblje od 12 mjeseci, a stupa na snagu danom potpisa ugovornih strana. Pružanje usluge je određeno za cjelokupni teritorij RH.

28. Iz Police osiguranja od odgovornosti br. 804271894 (list spisa 56) proizlazi da je ugovaratelj Ministarstvo poljoprivrede, a osiguranik su svi davatelji prava lova i lovoovlaštenici u Republici Hrvatskoj, a osigurani su rizici od građanskopravne izvanugovorne odgovornosti za štetu od divljači koja nastane uslijed naleta motornog vozila na divljač ili divljači na motorno vozilo, a divljač su sve životinjske vrste koje su kao takve navedene u Zakonu o lovstvu. Važenje police je od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022.

29. Iz preslike dokumentacije i CD-a sa fotografijama koje je dostavio MUP PU Virovitičko-podravska, PP Slatina (list spisa 66-74) proizlazi da se dogodila prometna nezgoda na cesti između mjesta [adresa] i [adresa] u kojoj je sudjelovao vozač OĐ, a tom prilikom je na automobilu reg. oznake [registarska oznaka] nastupila materijalna šteta uslijed naleta na divljač-srnu. Na mjestu događaja pronađena je uginula srna koju je preuzeo lovnik tuženika ZĐ. Na mjestu događaja vozaču OĐ nije utvrđena prekršajna odgovornost. Na dijelu ceste gdje je došlo do prometne nezgode ne postoji postavljen prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“, a brzina je ograničena prometnim znakom na 60 km/h. Iz priloženog zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za vozača OĐ (list spisa 19) proizlazi da proizlazi da vozač OĐ nije bio pod utjecajem alkohola, utvrđena je koncentracija alkohola od 0,00 g/kg u organizmu. Iz priložene Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta proizlazi kako je privremeno oduzeta jedna divljač-srna, a na čuvanje ju je preuzeo lovnik LU „FAZAN“ Sopje-Kapinci ZĐ.

29.1. Na priloženom CD-u nalaze se fotografije na kojima je vidljivo zaustavljeno vozilo AUDI A6 reg. oznake [registarska oznaka], ostaci plastike na cesti, uginula srna u visokoj travi koja se nalazi s desne strane ceste odnosno s desne strane oštećenog, zaustavljenog automobila reg. oznake [registarska oznaka] te je vidljiv prednji dio zaustavljenog automobila sa oštećenjima desne prednje strane, a oštećenja se nalaze od fara pa do branika.

30. Sukladno čl. 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

31. Tužbeni zahtjev je osnovan.

32. Iz gore izvedenih dokaza proizlazi da je dana 20. lipnja 2021. vozač OĐ automobilom AUDI A6, reg. oznake [registarska oznaka] naletio na srneću divljač koja je istrčala iz lovišta tuženika, koja je u štetnom događaju uginula, te je na automobilu nastala materijalna šteta u visini od 19.500,00 kuna koju je ovdje tužitelj isplatio svom osiguraniku. Uginulu srnu preuzeo je lovnik tuženika ZĐ.

33. Sporni obveznopravni odnos je regresna isplata naknade štete. Ovdje tužitelj je osiguratelj oštećenika, dok je ovdje tuženik štetnik.

34. Za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva relevantni su: Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) i Zakon o lovstvu (Narodne novine broj: 99/18, 32/19, 32/20, dalje: ZL) obzirom su u vrijeme nastanka štetnog događaja ti zakoni bili na snazi. Za kamate su relevantni: Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO), Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, dalje: ZOO22) i Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO23).

35. Čl. 963. st. 1 ZOO-a navodi da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

35.1. Čl. 1045. st. 1. ZOO-a navodi da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok st. 3. istog članka navodi da se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju.

35.2. Čl. 1046. ZOO-a navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

35.3. Čl. 1063. ZOO-a navodi da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

35.4. Čl. 1064. ZOO-a navodi da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

35.5. Čl. 1067. st. 2. navodi da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, dok st. 3. istog članka navodi da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

35.6. Čl. 1085. st. 1. ZOO-a navodi da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala.

35.7. Čl. 1086. ZOO-a navodi da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

36. Čl. 80. st. 6. ZL-a navodi da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

37. Čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a navode da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

37.1. Čl. 29. st. 2. ZOO22 navodi da stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena.

37.2. Čl. 29. st. 2. ZOO23 navodi da stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

38. Za utvrđivanje postojanja prava na regresnu isplatu potrebno je utvrditi elemente naknade štete, poglavito, postoji li odgovornost za štetu na strani osiguranika tužitelja te je potrebno utvrditi da li je i u kolikom iznosu osiguratelj naknadio štetu svom osiguraniku. Za utvrđivanje postojanja odgovornosti za štetu potrebno je utvrditi: subjekte odgovornosti za štetu (oštećenik i štetnik), štetnu radnju štetnika, štetu, uzročno posljedičnu vezu između štetne radnje i štete te protupravnost.

39. U konkretnom slučaju, oštećenik je osiguranik tužitelja obzirom je u vrijeme nastanka štete bio vlasnik vozila na kojem je nastala materijalna šteta. Identitet oštećenog proizlazi iz preslike Prometne dozvole za oštećeno vozilo te također, nije bio osporavan tijekom postupka. Obzirom je tužitelj isplatio iznos potreban za dovođenje oštećene stvari u stanje prije nastalog štetnog događaja, temeljem čl. 963. st. 1. ZOO-a zakonskom subrogacijom je pravo potraživanja prešlo na ovdje tužitelja. Štetnik je lovoovlaštenik sa čijeg područja, odnosno područja kojim gospodari, je istrčala srna (divljač) na cestu. Iz dokumentacije dostavljene od strane tužitelja i MUP RH, PU Virovitičko-podravska, PP Slatina, koje prileže u spisu proizlazi da je tuženik lovoovlaštenik te također ta činjenica nije bila osporena tijekom postupka.

40. Ovaj sud je ocjenjivao svojstvo štetnika temeljem čl. 80. st. 6. ZL-a te supsidijarnom primjenom lex generalisa što je u konkretnom slučaju ZOO, točnije, čl. 1045. st. 1. i 3. ZOO-a.

41. ZL u svom čl. 80. st. 6. navodi da za štetu naletom vozila na divljač odgovara vozač ili lovoovlaštenik. Vozač odgovara ako je upravljao vozilom protivno odredbama propisa o sigurnosti prometa na cestama i protivno znakovima izričitih naredbi.

42. Iz priloženih isprava, poglavito iz Potvrde policije, te iz dokumentacije koju je dostavio MUP PU Virovitičko-podravska, PP Slatina ovaj sud je utvrđivao da li je vozač upravljao vozilom sukladno propisima o sigurnosti prometa na cestama te protivno znakovima izričitih naredbi.

43. Iz Potvrde policije i Službene bilješke policije proizlazi kako policijski službenici obavljenim očevidom i prikupljenim podacima nisu utvrdili postojanje prekršajne odgovornosti vozača. Naime, u slučaju kršenja odredbi sigurnosti prometa na cestama te upravljanje vozilom protivno znakovima izričitih naredbi, policijski službenici po službenoj dužnosti pokreću prekršajni postupak protiv vozača. Kako iz Potvrde i Službene bilješke proizlazi da nije utvrđena prekršajna odgovornost, tako ovaj sud drži da je utvrđeno da je vozač u trenutku sraza vozio u skladu sa odredbama propisa o sigurnosti prometa na cestama te nije upravljao vozilom protivno znakovima izričitih naredbi.

44. Također, iz Potvrde policije i iz Službene bilješke policije proizlazi da nije postavljen prometni znak „Divljač na cesti“. Prometni znak „Divljač na cesti“ je sukladno Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (Narodne novine broj: 92/19, dalje: Pravilnik) čl. 18. Tablici 2, oznaka A33, znak opasnosti.

45. Iz provedenih dokaza, a pogotovo Potvrde policije i dostavljene dokumentacije ovaj sud ocjenjuje da vozač u konkretnom predmetu svojom vožnjom u konkretnom slučaju nije ugrozio sigurnost prometa na cesti, a to također proizlazi i iz potvrde policije gdje nije navedeno da je započet postupak protiv vozača zbog postojanja sumnje na počinjenje prekršaja protiv sigurnosti prometa na cestama.

46. Tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je pasivno legitimiran njegov osiguratelj. Iz priložene dokumentacije razvidno je da su davatelji prava lova i lovoovlaštenici osiguranici police osiguranja od odgovornosti koju je kao ugovaratelj sklopilo Ministarstvo poljoprivrede, ali iz priložene dokumentacije ne proizlazi obveza oštećenog da se isključivo obrati osiguratelju štetnika (ovdje lovoovlaštenika-tuženika) te je po mišljenju ovoga suda primjenjiv čl. 1046. st. 1. ZOO-a temeljem kojeg se oštećeni može obratiti izravno štetniku za naknadu nastale štete. Sud skreće pozornost da u ovom konkretnom slučaju ne drži primjenjivim čl. 11. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23) jer u ovom predmetu utvrđujemo elemente izvanugovorne štete koja je nastala uslijed sraza sa divljači, a ne isplatu štete iz Ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti gdjeje oštećenik ovlašten se obratiti izravno osiguratelju štetnika. Zaključno, ovaj sud smatra da je tuženik pasivno legitimiran u ovom sporu te je prigovor tuženika neosnovan.

47. U spisu ne prileži dokaz da je u inkriminirano vrijeme tuženik provodio lov te ovaj sud ocjenjuje da šteta nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa provođenjem lova. Obzirom da nije provođen lov, tako nema mjesta primjeni odredbi ZL-a vezano za štetu nastalu zbog provođenja lova u konkretnom predmetu.

48. Obzirom da temeljem odredbi ZL-a koji je lex specialis u ovom konkretnom slučaju nije normirana pravna situacija štete nastale od divljači na vozilu kada vozač upravlja vozilom u skladu sa propisima o sigurnosti prometa na cestama te postojećim znakovima izričitih naredbi, a lovoovlaštenik nije provodio lov zbog kojeg je nastala šteta, to se za utvrđivanje svojstva štetnika primjenjuju odredbe ZOO-a, točnije odredbe čl. 1045. st. 1. u svezi sa čl. 1045. st. 3. i čl. 1064 ZOO-a.

49. Iz ranije navedenih, a gore više citiranih odredbi, proizlazi da je za štetu od stvari od kojih potječe povećana opasnost za okolinu odgovara bez obzira na krivnju njen vlasnik. Divljač na cesti, u konretnom slučaju, srna na cesti, je opasna stvar. ZL- om je gospodarenje divljači (što uključuje i zaštitu divljači) povjereno lovoovlašteniku dodjeljivanjem prava lova (čl. 1. st. 2. u svezi sa čl. 7. st. 1. t. 12. i t.19.). Dakle, lovoovlaštenik, tuženik je po mišljenju ovog suda imatelj opasne stvari- divljači (srne) koja je istrčala na cestu i time je ovaj sud stava da je lovoovlaštenik, tuženik, štetnik u konkretnom predmetu.

50. Iz Potvrde policije te Službene bilješke policije i priležećih fotografija ovaj sud je utvrdio identitet životinje koja je istrčala u inkriminirano vrijeme i čijim srazom je nastupila materijalna šteta na vozilu kojim je vozač OĐ upravljao. U Potvrdi policije i Službenoj bilješci navedeno je kako je na mjesto događaja pristupio lovnik tuženika te preuzeo srnu koja je nastradala u srazu sa automobilom te uzrokovala materijalnu štetu na automobilu. Ovaj sud drži da je šteta nastala srazom u srnu. Dakle, uzrok štete (oštećenja na vozilu osiguranika tužitelja) je sraz sa divljači – srnom na cesti.

51. Srna na cesti je opasna stvar. Srna je divljač sukladno ZL-u te je njeno uobičajeno stanište u šumama.Riječ je o biljojednoj životinji uobičajeno plahe naravi. Opće je poznato da se divlje životinje brzo kreću, a srne se kreću varijacijom skoka i trka. Ukoliko se nađu na prometnici (koja je po svojoj prirodi imisiono bogato područje mirisima, bukom i svjetlima vozila) u svih životinja nastupa strah, na nepoznatom su području te nastupa stres. Životinja u strahu ima nepredvidljive reakcije. Životinja koja se nađe na cesti je opasna za sudionike u prometu. Naime, ponašanje u prometu je striktno normirano, a ponašanje koje odudara od normiranog stvara iznimno opasne situacije. Životinje na cesti, po prirodi stvari, se ne ponašaju u skladu sa propisanim ponašanjem u prometu, djeluju instinktivno, a kada se nađu na prometnici pod utjecajem su straha i stresa. Iz svega opisanog proizlazi opasnost za druge sudionike u prometu. Zaključno, imajući u vidu da je srna na prometnici uplašena, da je brza životinja čije reakcije u strasnim situacijama (primjerice na prometnici) nisu predvidljive, a čime može nanijeti štetu većeg raspona, divljač-srna na cesti je opasna stvar za druge sudionike u prometu.

52. Obzirom da se za štete nastale od opasne stvari smatra da potječu od te stvari te se odgovara po načelu uzročnosti, a ne krivnje, uz mogućnost oslobođenja od odgovornosti u slučaju iz čl.1067.stavka 2 ZOO-a, ovaj sud drži da je štetnik tuženik. Tijekom postupka nije isticano niti dokazano da je nastupila koja od okolnosti oslobođenja od odgovornosti za konkretnu štetu, konkretnije nije dokazano da je oštećenik pridonio nastanku štete. Dakle, vozač automobila nije pridonio nastanku štete.

53. U konkretnom slučaju, temeljem čl. 1046. ZOO-a, šteta je imovinska, a sastoji se u iznosu izvršene isplate radi popravka automobila oštećenog u štetnom događaju. Visina štete proizlazi iz dostavljene dokumentacije. Iz izvida štete vidljiv je iznos koji je određen kao potreban za povrat stvari u prijašnje stanje- stanje prije sraza sa srnom. Sud ocjenjuje da visina štete proizlazi iz dostavljene dokumentacije na spis.

54. Tužitelj je zatražio i zakonske zatezne kamate počevši od 5. kolovoza 2021. (dan nakon dana valute prema Nalogu za doznaku po šteti).

55. Obzirom da čl. 1086. ZOO-a navodi da obveza naknade štete se smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a tužitelj je zatražio kamate od dana nakon što je isplatio štetu svom osiguraniku te time tražio kamate za kraće vremensko razdoblje, tako je su tužitelju, temeljem čl. 2. st. 1. ZPP-a dosuđene kamate počevši sa tim danom, a u visini za ostale odnose obzirom da je ovdje riječ o izvanugovornom odnosu naknade štete. Kamate teku sukladno čl. 29. st. 1. i st. 2. ZOO-a za period od 5. kolovoza 2021. pa do 31. prosinca 2022., po čl. 29. st. 2. ZOO22 za period od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. i po čl. 29. st. 2. ZOO23 za period od 30. prosinca 2023. pa do isplate.

56. Slijedom navedenog, obzirom da je sud utvrdio da vozač vozila osiguranog kod tužitelja nije ugrožavao sigurnost prometa, a tuženik je imatelj opasne stvari – srne, koja je prouzročila štetu, a istovremeno nije uspješno dokazano postojanje elemenata oslobođenja od odgovornosti, to je temeljem odredbi čl. 1045. st. 1. i 3. u svezi s čl. 1064. ZOO-a valjalo tužbeni zahtjev tužitelja usvojiti i odlučeno je kao u toč. I izreke ove presude.

57. Temeljem odredbe čl. 154. i čl. 155. ZPP-a tuženik je dužan tužitelju, kao troškove potrebne za vođenje postupka, naknaditi trošak parničnog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT15), Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje: OT23), Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine broj: 118/18 i 51/23, dalje: ZSP) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj: 37/2023, dalje: Tarifa).

58. Vrijednost predmeta spora u ovom predmetu iznosi 2.588,09 eura.

59. Tužitelj je zatražio trošak sudske pristojbe na tužbu i sudske pristojbe na presudu, za svaku iznos od 72,33 eura, kao i trošak sastava podneska od 30. listopada 2024. u iznosu od 100,00 eura uvećan za PDV.

60. Tužitelju je priznat trošak sastava podneska od 30. listopada u iznosu od 100,00 eura (Tbr.8. t.1.OT), kao i trošak PDV-a u iznosu od 25,00 eura (Tbr.46. OT).

60.1. Tužitelju je također priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 36,17 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 36,17 eura.

60.2. Zaključno, tužitelju je priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 197,34 eura.

60.3. Tužitelj je također zatražio i kamate na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a pa mu na temelju gore navedenog članka na utvrđen parnični trošak pripadaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, te je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

61. Tužitelju nije priznat trošak sudske pristojbi na tužbu u zatraženom iznosu od 72,33 eura jer je utvrđeno da je na ime pristojbe na tužbu platio iznos od 36,17 eura, pa se odbija za iznos od 36,16 eura.

61.1. Nadalje, tužitelj je u obvezi plaćanja sudske pristojbe na presudu u iznosu od 72,33 eura, no obzirom da se radi o pisanom postupku te se odluka (presuda) dostavlja putem e-komunikacije, tužitelj ima pravo umanjenja visine sudske pristojbe za 50%, ukoliko istu plati u roku od 3 dana (čl. 7. st. 2. ZSP-a) pa se tužitelju priznaje trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 36,17 eura kao trošak koji je bio potreban za vođenje ove parnice, dok se odbija za iznos od 36,16 eura.

61.2. Zaključno, tužitelju nije priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 72,32 eura te je odlučeno kao u točki III izreke ove presude.

62. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Bjelovar, 23. prosinca 2024.

Sudac

Tomislav Mrazović

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka odluke, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u tri primjerka. Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim zbog povreda iz čl. 354. st. 2. t.

3. ZPP-a. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije (čl. 467.a ZPP-a).

Nacrt odluke izradila sudska savjetnica Sabina Cuvaj.