REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru
Borelli 9, 23000 Zadar
Poslovni broj: 73 P Ob-146/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Mariji Dukić, u pravnoj stvari tužiteljice UK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Josipi Bakočević, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Nataši Smoljan, odvjetnici u Zadru, radi bračne stečevine, nakon glavne i javne rasprave održane 12. studenog 2024., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice te tuženika osobno uz punomoćnika, i objave 23. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
I Utvrđuje se da je nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 254 m2, upisana u zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška], bračna stečevina UK, OIB: [osobni identifikacijski broj], i SK, OIB: [osobni identifikacijski broj], na jednake suvlasničke dijelove.
II Utvrđuje se da je tužiteljica UK, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekla pravo vlasništva ½ suvlasničkog dijela nekretnine označene kao 18/28 k. o. [katastarska općina], površine 254 m2, upisana u zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška], što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava suvlasništva predmetnih nekretnina u zemljišnoj knjizi na ime i u korist tužiteljice, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana.
III Utvrđuje se da je nekretnina označena kao jednosoban stan na drugom katu zgrade izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ulaz: [adresa], i to Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-7), ukupne površine 35,82 m2, koji se sastoji od spavaće sobe, kupaonice, predsoblja, kuhinje i dnevnog boravka, te lođe i drvarnice, upisan u zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška], bračna stečevina UK, OIB: [osobni identifikacijski broj], i SK, OIB: [osobni identifikacijski broj] za ¾ dijela, te su oni suvlasnici na jednake suvlasničke udjele dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog do zatraženog za utvrđenjem preostale ¼ dijela bračnom stečevinom, tužbeni zahtjev, odbija kao neosnovan.
IV Utvrđuje se da je tužiteljica UK, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekla pravo vlasništva ½ suvlasničkog dijela od ¾ dijela, odnosno 3/8 suvlasničkog dijela nekretnine označene kao jednosoban stan na drugom katu zgrade izgrađene
73 P Ob-146/2023
na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ulaz: [adresa], i to Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-7), ukupne površine 35,82 m2, koji se sastoji od spavaće sobe, kupaonice, predsoblja, kuhinje i dnevnog boravka, te lođe i drvarnice, upisan u zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška], što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava suvlasništva predmetnih nekretnina u zemljišnoj knjizi na ime i u korist tužiteljice, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog do zatraženog (½ dijela), odnosno za 1/8 dijela, tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan. V Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva koji glasi;
" I. Utvrđuje se da je nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 410 m2, upisana u zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška], bračna stečevina UK, OIB: [osobni identifikacijski broj] i SK, OIB: [osobni identifikacijski broj], na jednake suvlasničke dijelove,
II. Utvrđuje da je tužiteljica UK, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekla pravo vlasništva ½ suvlasničkog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 410 m2, upisana u zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška]. što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava suvlasništva predmetnih nekretnina u zemljišnoj knjizi na ime i u korist tužiteljice, uz istovremeni upis brisanja tog prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana
III. Utvrđuje se da su novčana sredstva koja se nalaze na tekućem računu SK, OIB: [osobni identifikacijski broj], otvorenom kod PBZ Banka d.d. i koja na dan 22. svibnja 2023. godine iznose 43.711,01 EUR, zajednička ušteđevina stranaka i bračna stečevina UK, OIB: [osobni identifikacijski broj] i SK, OIB: [osobni identifikacijski broj], na jednake dijelove.
IV. Nalaže se tuženiku SK, OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici UK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 21.855,50 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana podnošenja ove tužbe 27. srpnja 2023. godine, pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema članku 29. stavcima 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, zajedno s odmjerenim troškovima parničnog postupka, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."
r i j e š i o j e
I Odbija se, kao neosnovan, zahtjev za donošenjem privremene mjere koji glasi:
" I. Zabranjuje se tuženiku, protivniku osiguranja poduzimanje bilo kakvih radnji kojima može nanijeti štetu protivniku osiguranja, osobito poduzimanjem i izvođenjem građevinskih radova kojima bi se promijenilo postojeće stanje stvari na nekrentinama označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], površine 254 m² i i čest. zem. [katastarska čestica], površine 410 m², k. o. [katastarska općina].
II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru provedba zabilježbe zabrane po privremenoj mjeri kao u toč. l. Izreke ovog rješenja, s time da
73 P Ob-146/2023
se zabrana smatra provedenom danom dostave ovog rješenja zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda.
III. Za slučaj da tuženik, protivnik osiguranja postupi protivno zabrani iz toč. l. ovog rješenja zaprječuje mu se novčanom kaznom u iznosu od 6.636,14 EUR / 50.000,00 kuna, koju će na prijedlog tužiteljice, predlagateljice osiguranja, izreći ovaj sud.
IV. Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja predmetnog parničnog postupka ili do drugačije odluke suda, ako se okolnosti zbog kojih je mjera određena promjene tako da mjera više nije potrebna.
V. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere."
II Svaka stranaka snosi svoj trošak.
Obrazloženje
1. Tužiteljica PK podnijela je ovom sudu tužbu protiv tuženika SK, radi utvrđenja bračne stečevine i isplate. U tužbi navodi kako su tužiteljica i tuženik u vezi od rujna 2003. godine kada započinju zajednički život. Brak su sklopili 8. kolovoza 2009. godine, a tužiteljica je pred Općinskim sudom u Zadru 18. srpnja 2023. godine pokrenula postupak radi sporazumnog razvoda braka, jer stranke nemaju namjeru nastaviti zajednički život, te su zaključili plan zajedničke roditeljske skrbi o mlt. djetetu. Za vrijeme trajanja veze i bračne zajednice stekli su imovinu i preuzeli imovinskopravne obveze. Bračnu stečevinu i predmet ovog spora čini zajednička ušteđevina stranaka koja se nalazi na tekućem računu tuženika, otvorenom kod PBZ Banka d.d. i koja na dan 22. svibnja 2023. godine iznosi 43.711,01 EUR. Bračnu stečevinu i predmet ovog spora čine sljedeće nekretnine: čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 254 m2, upisana u zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 410 m2, upisana u zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška], koje zajedno predstavljaju jedno građevinsko zemljište, upisane kao vlasništvo SK za cijelo (1/1). Nekretnine su stečene kupoprodajom od MK, nakon čega su stranke zajednički rješavale parcelaciju i upis vlasništva na nekretninama proveden je temeljem pravomoćne presude. Također bračnu stečevinu čini i jednosoban stan na drugom katu zgrade izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ulaz: [adresa], i to Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 7), ukupne površine 35,82 m2, koji se sastoji od spavaće sobe, kupaonice, predsoblja, kuhinje i dnevnog boravka, te lođe i drvarnice, upisan u zemljišnoknjižni uložak broj: [broj ZK uloška], kao vlasništvo SK za cijelo (1/1). Nekretnina je stečena kupoprodajom od GK. Opisane nekretnine stečene su kupoprodajom i zajedničkim sredstvima za vrijeme trajanja braka, bez obzira na izvršene upise u zemljišnoj knjizi. Stan na adresi [adresa], opterećen je založnim pravom na temelju Ugovora o stambeno potrošačkom kreditu, za iznos od EUR 55.000,00, (pedesetpettisuća eura). Stranke su kao partneri i tijekom braka ulagali i u druge nekretnine, do 2015. godine žive u [adresa], gdje za sebe uređuju i opremaju stan u vlasništvu tuženikove majke, otplaćuju njezine dugove po ovrsi za stan i slično, a svaka od stranaka posjeduje osobni automobil kojeg nastavlja koristiti i nakon prestanka bračne zajednice. Nakon prestanka bračne zajednice svaka od stranaka živi sa svojim roditeljima, tužiteljica s mlt. djetetom, a tuženik s novom partnericom, dok je stan u [adresa] iznajmljen. Prema članku 36. Obiteljskog zakona,
73 P Ob-146/2023
bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Primjena stvarnopravnih i obveznopravnih propisa propisana je člankom 38. Obiteljskog zakona. Članak 129. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uređuje: Kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka. Članak 130. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima uređuje: Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Članak 1111. Zakona o obveznim odnosima u vezi stjecanja bez osnove propisuje: Kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvršenom radnjom. Obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala. U svezi opsega vraćanja, člankom 1115. Zakona o obveznim odnosima propisano je: kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu na osporava činjenicu razvoda braka stranaka. U odnosu na zahtjev za utvrđenje bračne stečevine ističe kako je tužiteljica propustila u tužbi navesti kako je majka tuženika ĆK bila upisana vlasnica stana u [adresa], 5.Suvlasnički dio:318/1000 Etažno vlasništvo (E-5). koji stan je bio upisan kao posebni dio nekretnine suvlasnički udio redni broj 5 , zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižnog odjela u Rijeci. Majka tuženika, ĆK, stvarnopravno je raspolagala svojim stanom na način da je 14. listopada 2019. prodala predmetni stan, a kompletan iznos ostvarene kupoprodajne cijene od 605.206,00 kuna odnosno 82.000,00 EUR je darovala svome sinu, u ovom postupku tuženiku. Za istaći je i to kako je stan u [adresa] bio kreditno opterećen te je u otplati tog duga uz tuženika sudjelovao i njegov otac RK. Po prodaji stana u [adresa] ostvarena je kupoprodajna cijena od 605.206,00 kuna odnosno 82.000,00 EUR i tako ostvaren novčani iznos je ĆK darovala svome sinu, u ovom postupku tuženiku. Navedeni novčani iznos ne može predstavljati bračnu stečevinu, već, kako je ista ostvarena darovanjem od majke, predstavlja vlastitu imovinu tuženika. Nadalje, novčanim sredstvima koje je tuženik dobio od svoje majke, tuženik je kupio jednosoban stan u [adresa], u [adresa], u zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška] k. o. [katastarska općina] za novčani iznos od 73.000,00 EUR dakle za novčani iznos manji od iznosa kojega mu je darovala majka koji je ostvaren prodajom stana u [adresa]. Stan koji je tuženik kupio u [adresa] danas je evidentiran kao etažno vlasništvo (E-7), zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i isti ne može predstavljati za cijelo bračnu stečevinu stranaka u ovom postupku, već se svakako iz njegove vrijednosti mora izdvojiti unos vlastite imovine tuženika prilikom kupnje stana. Naime, način kupnje predmetna stana je bio takav da je vlastitom imovinom tuženik uplatio učešće za predmetni stan u iznosu od 20.000,00 EUR, dok se za ostatak kupoprodajne cijene od 55.000,00 EUR tuženik kreditno opteretio kod Privredne banke Zagreb, a što je razvidno iz zk. uloška za predmetni stan. Razlog zašto je tuženik kupio predmetni stan djelomično u gotovini vlastitim sredstvima, a djelomično putem kredita, jest taj što je tužiteljica za vrijeme trajanja bračne
73 P Ob-146/2023
zajednice bila uglavnom nezaposlena, pa je tuženik planirao novčanim sredstvima ostvarenim darovanjem od majke osigurati stambeno pitanje za mlt. kćer. Za istaći je i to da kupljeni stan, stranke u postupku, ranije supružnici, nisu koristili za stanovanje već za davanje u najam. Stan je tuženik iznajmio za mjesečni iznos od 360,00 EUR, a kako je mjesečna rata kredita iznosila 238,00 EUR, na takav način je isplaćivan kredit za stan , sve poradi osiguranja stambenog pitanja pro futuro za kćer stranaka. Novčani iznos od 43.711,01 EUR ne predstavlja zajedničku ušteđevinu stranaka, ovaj novčani iznos stranke nisu zaradile za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice. Posve suprotno, navedena novčana iznosa predstavlja ostatak kupoprodajne cijene stana u [adresa] koji novčani iznos je ĆK, majka tuženika, istome darovala, slijedom čega je neosnovano potraživanje tužiteljice radi isplate 21.855,50 EUR budući navedeni novčani iznos predstavlja vlastitu imovinu tuženika. Glede potraživanja tužiteljice da se u bračnu stečevinu uvrste i dvije nekretnine, i to čest. zem. [katastarska čestica], oranica , površine 254 m², k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, površine 410 m², k. o. [katastarska općina], i u odnosu na ove nekretnine tuženik se protivi da bi iste predstavljale bračnu stečevinu stranaka , svakoga za ½ dijela. Naime, jednu od predmetnih nekretnina tuženik je stekao usmenim darovanjem od svojega oca RK, dok je drugu nekretninu stekao kupnjom od MK, što ukazuje kako se ne može govoriti u cijelosti o bračnoj stečevini, već jednim dijelom o vlastitoj imovini tuženika.
3. U nastavku postupka tužiteljica je navela kako su stranke početkom 2003. godine preselile iz [adresa] u [adresa], gdje su 2009. godine stupile u brak U zajedno žive u stanu u [adresa] na adresi [adresa], od rujna 2008. godine pa do 2015. godine, kada sele u [adresa], a stan izdaju u najam do listopada 2019. godine, kada je stan prodan. Istodobno s useljenjem u stan u [adresa] započinju zajednička ulaganja stranaka u uređenje i opremanje nekretnine, koja su se nastavila prema potrebama zajedničkog života, osobito nakon rođenja mlt. kćeri. Nakon vjenčanja 2009. godine, roditelji tužiteljice posebno su strankama kupili spavaću sobu za stan , s tim i da su strane same stan opremale namještajem i uređajima. Stan u [adresa] formalno jeste vlasništvo majke tuženika, ali netočno je da bi kredite kojima je stan bio opterećen otplaćivali tuženik i njegov otac. Dugove stana da nitko nije otplaćivao, pa je protiv majke tuženika dugo godina vođen ovršni postupak. Tužiteljica i tuženik su nakon pokretanja ovršnog postupka, kada je određena prodaja nekretnine u ovrsi, odlučili stan prodati kako bi se isplatili dugovi kojima je ta nekretnina bila opterećena, a da se ipak postigne realna tržišna cijena nekretnine. Tužiteljica je s tuženikom i zajedničkim mlt. djetetom 2015. godine preselila u [adresa] na adresu [adresa], kod svojih roditelja. U kući tužiteljičinih roditelja stranke žive sve dok tuženik nije počeo živjeti s novom partnericom 2023. godine. Kompletan iznos postignute kupoprodajne cijene za stan u [adresa] upotrijebljen je za vraćanje duga iz ovršnog postupka, a preostali iznos ĆK dala je strankama – ne samo tuženiku, jer su ostali bez nekretnine u kojoj su živjeli, obiteljskog doma u kojeg su ulagali i odluka da se presele natrag u domaćinstvo roditelja tužiteljice nije bila jednostavna. Ulaganja stranaka u stan učinjena za vrijeme bračne zajednice značajno su povećala vrijednost nekretnine, tako da je ostvarena kupoprodajna cijena upravo tolika iz razloga što je stan održavan i opremljen novim namještajem, tj. prodan kompletno opremljen. Nema ikakvog dokaza da bi ĆK darovala svog sina za ikakav iznos, niti da bi na bilo kakav način otac tuženika sudjelovao u bilo kakvoj otplati ili isplati. Sva ulaganja poduzele su parnične stranke za nekretninu koja je bila njihov jedini zajednički obiteljski dom. Suprotno navodima tuženika, novac koji se nalazi na računu tuženika otvorenom kod PBZ Banka d.d. nije nikakav ostatak postignute
73 P Ob-146/2023
kupoprodajne cijene za stan u [adresa]. Novac predstavlja bračnu stečevinu stranaka, zajedničku štednju za planiranu izgradnju vlastite obiteljske kuće u [adresa]. Suprotno navodima tuženika iz odgovora na tužbu, tužiteljica je zaposlena, za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka i prije braka, za vrijeme izvanbračne zajednice, zaposlena je u [adresa], u [adresa], u [adresa], a i danas je zaposlena. Netočan je navod tuženika kako je novčanim sredstvima koje je dobio od svoje majke kupio stan u [adresa] na adresi [adresa]. Predmetna i sporna nekretnina kupljena je sredstvima iz odobrenog kredita od 13. svibnja 2020. godine i zajedničkim sredstvima stranaka, a tužiteljica je sudužnik po odobrenom kreditu. Točno je da je predmetni stan u najmu, te da prihod od najma stana ostvaruje isključivo tuženik po svojem računu otvorenom kod PBZ Banka d.d., te da jednim dijelom iz tog prihoda vraća kredit za stan, a drugim dijelom za sebe ostvaruje korist, koju nema namjeru dobrovoljno podijeliti s tužiteljicom. Za vrijeme braka sav prihod stranke su štedjele u svrhu izgradnje vlastite kuće. Tako je i nastala štednja koju se potražuje tužbom, kroz zajednički rad, suživot s roditeljima tužiteljice, u obiteljskoj kući gdje ništa nisu trebali plaćati, kroz odricanje od ikakvog luksuza i štednju. Usmeno darovanje nije valjani pravni osnov stjecanja nekretnine, te se takav navod tuženika, u kontekstu ostalih neistinito prikazanih obiteljskih okolnosti, ne smije uvažiti kao način stjecanja nekretnina u [adresa] i notorna je laž. Na nekretninama kupljenim u [adresa] čest. zem. [katastarska čestica], površine 254 m² i čest. zem. [katastarska čestica], površine 410 m², k. o. [katastarska općina], stranke su planirale izgradnju vlastite obiteljske kuće. Nekretnine su stečene kupoprodajom, nikakvim usmenim darovanjem, a ZK stanje nije bilo uredno. Tužiteljica je sudjelovala u troškovima kupoprodaje, izrade parcelacije, zastupanja u sudskom sporu te u izradi građevinskih planova. Kako i sam tuženik dostavlja dokaze u prilog načina stjecanja, nakon sređivanja prava vlasništva u sudskom postupku, jasno je da je vlasništvo stečeno presudom, a takav način stjecanja predstavlja zajedničku imovinu stranaka.
3.1. Nadalje, kako tuženik poduzima radnje kojima pokušava promijeniti postojeće stanje stvari na nekretninama koje su predmet tužbenog zahtjeva, nekretnine u [adresa] jer je započeo s navoženjem građevinskog materijala i s poduzimanjem građevinskih radova na čest. zem. [katastarska čestica], površine 254 m² i čest. zem. [katastarska čestica], površine 410 m², k. o. [katastarska općina], a izvođenjem kojih građevinskih radova bi se znatno otežalo i spriječilo dokazivanje i ostvarivanje prava tužiteljice, čime bi ista pretrpjela znatnu i teško nadoknadivu štetu, to postavlja zahtjev za donošenjem privremene mjere radi osiguranja te nenovčane tražbine. Osnovanost i opravdanost takvog prijedloga dokazuje se činjeničnim navodima, iznesenim u dosadašnjem tijeku postupka.
4. Podneskom od 28. studenog 2023., tuženik osporava navode da je majka tuženika, ĆK, samo formalno bila vlasnicom stana u [adresa]. Iz povijesnog zk. izvatka za stan u [adresa] je razvidno kako je ĆK stan u [adresa], kupila 10. listopada 2006., uz njezino pravo prvokupa. Dakle, imajući u vidu kako je stan u [adresa] majka tuženika kupila puno prije sklapanja braka stranaka u ovom postupku, više je nego nekorektno u zadnjem podnesku tužiteljice naznačiti kako je ĆK tek formalno bila vlasnica toga stana. Ukoliko je tužiteljica kupovala namještaj za stan u [adresa] svakako je za naglasiti kako takvim postupanjem, ukoliko je točno, nije mogla steći stvarnopravni zahtjev u odnosu na stan. Tuženikov otac RK da je pomogao u otplati dugova koji su teretili stan u [adresa], o čemu mogu posvjedočiti uplate koje je vršio u korist računa tuženika. Tužiteljica, iako je bila u radnom odnosu, da se radilo o većem broju poslodavaca kod kojih je radila u pravilu tek par mjeseci, kod nekih poslodavaca. [katastarska čestica]
73 P Ob-146/2023
k. o. [katastarska općina] jer da tužiteljica nije dokazala da bi postupanjem tuženika za tužiteljicu nastala nenadoknadiva šteta pa je njezin prijedlog neutemeljen. Radnjom zamjene postojećeg suhozida betonskim zidom koji u cijelosti ograđuje terene ne čini se nikakva šteta, već upravo suprotno učinjen je boljitak na nekretnini.
5. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao sljedeću dokumentaciju; zk. izvadak za k. o. [katastarska općina] br. zk. ul. [broj ZK uloška] sa povijesnim prikazom (l.s. 6-14) zk. izvadak za k. o. [katastarska općina] br. zk. ul. [broj ZK uloška] (l.s. 15), zk izvadak za k. o. [katastarska općina] br. zk. ul. [broj ZK uloška], etažno vlasništvo (E-7) ( l.s. 16-18), e-mail korespondenciju stranaka od 14. do 16. lipnja 2023. godine (l.s. 20-23)
, potvrdu stanju računa kod PBZ Banka d.d., ( l.s. 28), rješenje Općinskog suda u Zadru posl. br. R1 Ob- 262/2023 ( l.s. 36), kupoprodajni ugovor zaključen 14. listopada 2019. između ĆK i ČK i NK ( l.s. 37-39), potvrdu o prijenosu kupoprodajne cijene na račun tuženika (l.s. 41), ugovor o kupoprodaji nekretnine- stana zaključen između JK i SK ( l.s. 42-44), presudu Općinskog suda u Benkovcu, posl. br. P-3293/2019 (l.s.49-52), Zk. izvadak za k. o. [katastarska općina] br. zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] ( l.s. 53), podatke HZMO o mirovinskom osiguranju za tuženika (l.s. 54-58), zk. izvadak za k. o. [katastarska općina]( Rijeka) br. zk. ul. [broj ZK uloška] ( l.s. 60-61, 76-79), ugovor o najmu stana ( l.s. 63-65), podnesak o evidentirano uplatama RK u korist tuženika (l.s. 66-67), ugovor o pozajmici u Privrednoj banci Zagreb (l.s.68 potvrdu HZMO sa evidentiranim mirovinskim stažom i plaćom tužiteljice (l.s. 80-82), ugovor o stambenom potrošačkom kreditu (l.s. 84- 102), fotografije nekretnine (l.s.104-108), podnesak sa CD-om Privredne banke Zagreb sa prometom po računu tuženika od početka 2018. do kraja 2020. (l.s.132- 133, 143-154), predmet Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu pod posl. br- P-3293/18, predmet Općinskog suda u Rijeci pos posl. br. Ovr-1585/2014, saslušani su svjedoci AK, ŽK, ĆK, RK, ŠK, te tužiteljica i tuženik.
5.1. Sud je odbio kao nepotreban dokazni prijedlog za provođenjem građevinskog vještačenja stana u [adresa], na adresi LK radi utvrđenja tržišne vrijednosti predmetnog stana, te utvrđenja prosječnog iznosa najamnine stana, s obzirom da kupoprodajna cijena stana nije bila sporna, a pitanje iznosa najamnine za isti stan nije pravno relevantno za odlučivanje o postavljenom tužbenom zahtjevu na ime utvrđenja prava suvlasništava na stanu s osnove bračne stečevine. Također je kao nepotreban odbijen i dokazni prijedlog za provođenjem financijskog vještačenja na okolnost utvrđenja činjenice je li otac tuženika RK sudjelovao u otplati kredita podignutog za podmirenje dugova nastalih otplatom stana, s obzirom na iskaz tužiteljice i dostavu podataka Privredne banke Zadar.
5.2. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.
6. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan.
7. Predmet ovog spora je zahtjev tužiteljice da nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 254 m2, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 410 m2, stan na drugom katu zgrade izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], adrese [adresa], čine bračnu stečevinu nje i tuženika, odnosno da je ona suvlasnica za ½ udjela na istima, kao i da novčana sredstva koja se nalaze na računu tuženika u PBZ banci na dan 22. svibnja 2023. u iznosu od 43.711,01 EUR predstavljaju zajedničku ušteđevinu i bračnu stečevinu stranaka, te joj je tuženik dužan isplatiti polovicu iznosa (21.855,50 EUR).
8. Među strankama su sporne sljedeće činjenice;
73 P Ob-146/2023
- jesu li dvije nekretnine u [adresa] stečene radom stranaka za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili pak iste predstavljaju vlastitu imovinu tuženika u određenom udjelu,
- je li stan u [adresa] u cijelosti stečen radom stranaka za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili je pak za dio kupoprodajne cijene tuženik uložio vlastitu imovinu koju su mu darovali roditelji,
- je li iznos od 43.711,01 EUR položen na tekućem računu tuženika otvorenom kod PBZ banke zajednička ušteđevina i imovina stečena radom stranaka ili je to pak njegova vlastita imovina, također darovana mu od strane roditelja.
9. Za rješavanje pitanja imovinskih odnosa bračnih drugova mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme stjecanja predmetne imovine, to se u ovom predmetu primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 103/2015, 98/2019, 47/2020).
9.1. Prema odredbi čl. 36. st. 1. i st. 3. ObZ-a bračna stečevina je imovina koji su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije ugovorili.
9.2. Prema odredbi čl. 39. st. 1. i st.2. ObZ-a, imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje vlastita imovina. Vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od temelja iz čl. 36. ovoga Zakona.
9.3. Prema odredbi čl. 38. ObZ-a, na bračnu stečevinu primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje stavarnopravni i obveznopravni odnosi, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
9.4. U skladu s odredbom čl. 1111 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.
10. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], povijesni prikaz, proizlazi da je izvršeno cijepanje kat. čest. [katastarska čestica], te je kat čest. [katastarska čestica] oranica pov. 254 m2, ( cijepana od kat. čest. [katastarska čestica]), a kat. čest. [katastarska čestica] pašnjak površine 410 m2 ( cijepana od kat. čest. [katastarska čestica]) sa evidentiranim različitim suvlasničkim udjelima većeg broja suvlasnika na matičnim česticama kat. čest. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
11. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kat. čest. [katastarska čestica] ( oranica , povr. 542 m2) i 18/29 (pašnjak, povr. 410 m2) proizlazi da je kao vlasnik za cijelo evidentiran SK, pravo vlasništva uknjiženo na osnovi pravomoćne presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu posl. br. P- 3293/19.
12. Uvidom u predmet koji se pred Općinskim sudom u Zadru, Stalnom službom u Benkovcu vodio pod posl. br. P-3293/2019 proizlazi da je tužitelj SK podnio tužbu protiv 35 tuženika radi utvrđenja prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] upisan eu zk. ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] površine 254 m2 i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] upisan eu zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 410 m2 navodeći kako je dio predmetnih nekretnina u površini od 409 m2 stekao usmenim darovanjem od svog oca RK koji je isto naslijedio od dvojih predaka, a preostali dio da je stekao usmenom kupoprodajom od MK **.**.2019. sa priloženom izjavom kojom MK navodi da je SK prodao zemljište površine 73 P Ob-146/2023
250 m2 i to dio kat. čest. [katastarska čestica] i dio čest 18/16 obje k. o. [katastarska općina] za cijenu od 8.000,00 kn/1.061,78 EUR. Presudom od 21. listopada 2021., utvrđeno je da je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], oranica površine 254 m2, označena na skici lica mjesta ovlaštenog inženjera geodezije HK iz [adresa] iz kolovoza 2019. koja čini sastavni dio ove presude (dalje: skica) slovima A-B-C-D-A i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pašnjak površine 410 m2, označena na skici slovima A-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A.
12.1. U predmetnom postupku saslušan je kao svjedok MK koji je potvrdio da je dio predmetnih nekretnina i to u površini od oko 250 m2, a što je vidio u posjedovnom listu prodao OK, taj dio da je bio ograđen kamenim suhozidom, te svjedoci EK i ŽK koji su potvrdili da je Jurici otac darovao svoju nekretninu koja ima oko 400 m2, a koja je također ograđena i posjedu obitelji ŽK; OK, IK i CK sigurno preko 50 godina.
13. Uvidom u povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. odjela Rijeka, proizlazi da je na suvlasničkom dijelu 318/10000 Etažno vlasništvo ( E-5) stan broj 5, stambene zgrade na kat. čest. [katastarska čestica], prije prijenosa vlasništva na BK i NK bilo evidentirano kao vlasništvo ĆK, odnosno prije nje Sveučilišta u Rijeci.
14. Uvidom u evidenciju uplata na račun [broj bankovnog računa] proizlazi da je IK na naznačeni račun; 13. veljače 2018., 13. ožujka 2018., 11. travnja 2018., 11. 2018., 10. kolovoza 2018., 14. prosinca 2018.,. 14. siječnja 2019., 12. veljače 2019., 20. ožujka 2019., 28. listopada 2019., uplaćivao iznose od po 1.000,00 kn/132,72 EUR, 12. listopada 2018. iznos od 1.400,00 kn/185,81 EUR, 17. travnja 2019., iznos od 500,00 kn/66,36 EUR, i 28. listopada 2019., 1.500,00 kn/199,08 EUR.
15. Uvidom u ugovor o pozajmici proizlazi da je Privredna Banka Zagreb SK ( br. računa [broj bankovnog računa]) 4. rujna 2017., dala pozajmicu od 120.000,00 kn/15.926,74 EUR, sa rokom otplate 84 mjesečna anuiteta, u iznosu pojedinog mjesečnog anuiteta od 1.867,36 kn/ 247,84 EUR.
16. Uvidom u promet po računu tuženika otvoren u Privrednoj banci Zagreb u periodu od 2018. do kraja 2020., proizlazi da su vršene uplate od strane RK.
17. Uvidom u kupoprodajni ugovor zaključen s jedne strane od prodavatelja ĆK i druge strane kupaca BK i NK **.**.2019., proizlazi da im je prodavateljica prodala stan u [adresa], suvlasnički dio 318/1000 etažno vlasništvo ( E-5), sagrađen na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška], za iznos od 605.206,00 kn /80.324,64 EUR.
18. Uvidom u univerzalni nalog za plaćanje proizlazi da je 28. listopada 2019. na račun SK uplaćen iznos od 605.206,00 kn / 80.324,64 EUR. 19. Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnine – stana zaključen između VK kao prodavatelja i SK kao kupca **.**.2020., ( istog dana ovjeren kod javnog bilježnika Emila Brkića) proizlazi da prodavatelj prodaje stan u [adresa] na adresi [adresa], sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisan u zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška] za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 73.000,00 EUR. Kupac isplaćuje prodavatelju kupoprodajnu cijenu u sljedećoj dinamici; 8.000,00 EUR kapare isplaćeno kod zaključenja predugovora, 10.000,00 EUR isplaćeno kod zaključenja ovog ugovora, te 55.000,00 EUR iz Stambenog kredita koji će kupac dobiti od Privredne banke Zagreb.
73 P Ob-146/2023
20. Uvidom u ugovor o stambenom potrošačkom kreditu proizlazi da je između Privredne banka Zagreb, korisnika kredita SK, založnog dužniku JK i sudionika UK zaključen ugovor 13. svibnja 2020., te je korisniku kredita stavljen na raspolaganje iznos od 55.000,00 EUR za kupnju stambene nekretnine sukladno ugovoru o kupoprodaji nekretnina ovjerenog 11. svibnja 2020., kod javnog bilježnika Emila Brkića, sa otplatnim rokom od 360 mjeseci i sa mjesečnim anuitetom od 237,26 EUR.
21. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je na kat. čest. [katastarska čestica] ( zgrada mješovite uporabe, LK [adresa]), i to suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-7), ukupne površine 35,82 m2, koji se sastoji od spavaće sobe, kupaonice, predsoblja, kuhinje i dnevnog boravka, te lođe i drvarnice, uknjiženo pravo vlasništva SK temeljem ugovora o kupoprodaji ovjerenim pod brojem 3520/2020 kod javnog bilježnika Emil Brkića 11. svibnja 2020. U teretovnici je uknjiženo založno pravo ugovora o stambenom potrošačkom kreditu broj 9024256407 OV-3672/20 13. svibnja 2020 u iznosu od 55.000,00 EUR u korist Privredne banke Zagreb.
22. Uvidom u ugovor o najmu stana proizlazi da u najmodavca SK i najmoprimca CK zaključili 1. lipnja 2022., ugovor o najmu stana u [adresa] na adresi [adresa], na period od 1. lipnja 2022. do 1. lipnja 2023 sa ugovorenom mjesečnom najamninom od 2.700,00 kn/358,35 EUR.
23. Uvidom u potvrdu o stanju na računu Privredne banke Zagreb proizlazi evidentiran iznos od 43.711,03 na dan 22. svibnja 2023.
24. Uvidom u potvrdu HZZMO, evidencije mirovinskog staža i plaće, proizlazi da je UK bila prijavljena 2007. sa ukupnim trajanjem radnog staža 5 mjeseci i 29 dana i ukupnom plaćom u iznosu od 18.537,54 kn/2.460,35 EUR 2008. 12 mjeseci sa ukupnom plaćom u iznosu 32.055,24 kn/4.254,46 EUR 2014., 2 mjeseca i 11 dana sa ukupnom plaćom od 10.413,15 kn/1.382,06 EUR, 2015., 19 dana sa ukupnom plaćom 1.022,87 kn/135,76 EUR, 2016., 3 mjeseca i 26 dana sa ukupnom plaćom od 16.024,42 kn/2.126,81 EUR 2017., 5 mjeseci i 26 dana sa ukupnom plaćom od 33.216,65 kn/4.408,61 EUR, 2018., 11 mjeseci sa ukupnom plaćom od 65.787,13 kn/8.731,45 EUR, 2019., 1 mjesec i 7 dana sa ukupnom plaćom od 10.456,48 kn/1.387,81 EUR, 2020. 3 mjeseca i 15 dana sa ukupnom plaćom od 30.416,68 kn/4.036,99 EUR, 2021. 6 mjeseci sa ukupnom plaćom od 52.142,88 kn/6.921,35 EUR, i 2022., 5 mjeseci i 13 dana sa ukupnom plaćom 52.393,86 kn/6.953,86 EUR.
25. Elektronički zapis HZZMO prijave za mirovinsko osiguranje tuženika odnosi se na razdoblje 2001. -2018. sa posljednjim evidentiranim poslodavcem LTH Metalni lijev d.o.o. Benkovac.
26. Uvidom u predmet Općinskog suda u Rijeci koji se vodio pod posl. br. Ovr-1585/2014 proizlazi da je ovrhovoditelj Zagrebačke banke protiv ovršenika ĆK podnio prijedlog za ovrhe na nekretnini ovršenika ( stana u rijeci na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], 5. etaža 318/1000, zbog naplate novčane tražbine ovrhovoditelja prema ovršeniku u iznosu od 56.326,73 EUR ( nenamjenski kredit), te je rješenjem o ovrsi od 2, svibnja 2014, određena ovrha na nekretnini ovršenika. Podneskom od 13. rujna 2017., ovrhovoditelj je povukao ovršni prijedlog, te je rješenjem od 18. rujna 2017., ovrha na nekretnini ovršenika obustavljena.
27. Svjedokinja AK, majka tužiteljice je u svom iskazu navela kako su UK i OK stan u [adresa] kupili na način da su prvo otkupili stan u [adresa], potom ga prodali, podigli kredit i na taj način financirali kupnju stana u [adresa]. Naime, taj stan u [adresa] da je kupila Juričina majka za njih oboje. Što se tiče cijene za stan u 73 P Ob-146/2023
[adresa] nije pitala detalje, misli da je kredit podignut za iznos od nekih 50-tak tisuća EUR. Poznato joj je da su UK i OK u [adresa] jedan dio zemljišta kupili od MK, a drugi dio zemljišta je OK mijenjao sa svojom rodicom. Zemljišno knjižno stanje nije bilo uređeno, pa su oni to morali sređivati, a čak na jednom dijelu zemljišta je bila upisana njena baka DK, a to joj je poznato jer je ona u [adresa] rođena. UK i OK nakon što su živjeli u [adresa], preselili su se u vikendici Juričinog oca. U stanu u [adresa] su imali podstanare. UK i OK planirali su u [adresa] graditi kuću i zato su rješavali papire, građevinsku dozvolu i da je to uglavnom radila UK. Misli da je Juričina majka stan u [adresa] kupila preko Sveučilišta, ali da nije redovito otplaćivala kredit, pa je stan otišao pod ovrhu. Juričin otac da je radio u Italiji, a Juričina majka u vešeraju na Sveučilištu. Ona da je po zanimanju trgovac, ali sada u mirovini kao i njen suprug. Nadalje, ona i suprug da su UK i OK financijski pomagali prilikom namještanja stana.
28. Svjedok ŽK, otac tužiteljice je u svom iskazu naveo kako je stan u [adresa] koji je bio od Juričine majke bio pod ovrhom, s obzirom da je za njega bio podignut kredit. UK i OK da su isplatili taj kredit i kasnije prodali stan, pa potom kupili stan u [adresa]. Ne zna da li je ovaj stan u [adresa] kupljen samo sa iznosom od prodaje stana u [adresa]. Također je iskazao da su UK i OK kupili od MK. S u [adresa] jednu parcelu, ali se ne sjeća točno kada je to kupljeno i za koji iznos, niti o kojoj površini parcele se radilo. Nadalje, da mu je poznato da su UK i OK za stan u [adresa] podigli kredit, ali da ne zna o kojem iznosu se radi. On i supruga financijski nisu pomagali OK i UK u otplati tog kredita, ali da su im kupili namještaj za stan.
29. Svjedokinja ĆK, majka tuženika je iskazala kako je ona kao djelatnik Studentskog centra imala mogućnost povoljno kupiti stan na kredit u Rijeci, pa je tu priliku iskoristila. Nije istina da je UK s njom išla pregovarati prilikom kupnje stana, već je samo odnijela jedan papir na Sveučilište. Početno je navela kako ona ne zna jesu li UK i OK živjeli u tom stanu, a potom je istaknula kako je pogriješila, i da su ipak živjeli u tom stanu, s tim da se ne sjeća do kada, ali da to sve piše u dokumentaciji. Ona da nikada nije živjela u stanu koji je kupila u Rijeci, jer da oni imaju svoju nekretninu. Kredit za taj stan je otplaćivala ona prvih 8 godina, ali je nakon toga "kiksala", pa su se njen suprug i sin OK dogovorili da oni zajedno podignu kredit, odnosno suprug je imao neku ušteđevinu u gotovini u iznosu od 10.000,00 EUR, a OK je podigao kredit kako bi se podmirilo dugovanje prema banci, koje je ona imala. Suprug da je u otplati kredita koji je OK podigao sudjelovao i mjesečnom uplatom od 1.000,00 kn/132,72 EUR. Ona i suprug su se sa sinom dogovorili da on, s obzirom da se vratio živjeti u [adresa], nakon što proda stan u [adresa] kupi sebi stan u [adresa]. Taj dogovor da je bio samo između njenog supruga, nje i sina i u njemu UK da nije sudjelovala. Što se tiče stana u [adresa] taj stan je bio namješten, a UK da je kupila tek spavaću sobu. Istaknula je da je dogovor za stan bio samo dogovor koji su imali sa OK. Ona da je OK novac od prodaje stana u [adresa] darovala, i dalje se nije upuštala u nikakve rasprave i ne zna što je s tim novcem bilo i da li ga je on u cijelosti potrošio za kupnju stana. Nadalje, je iskazala kako je OK u dogovoru s njom i njenim suprugom kupio teren u [adresa], pola je platio on, a pola oni. Kada je ona prestala redovno plaćati kredit za stan u [adresa] njen suprug da je bio u Italiji gdje je i radio 16 godina. UK i OK da su nakon kupnje stana u [adresa] stanovali kod njih, a da se stan u [adresa] iznajmljivao. Kada su se UK i OK vratili u [adresa], UK da nije bila zaposlena. Nekretnina u [adresa] kupljena od MK je parcela od nekih 200 m2. Na tom zemljištu UK i OK su planirali graditi kuću. Uz tu parcelu koju su kupili od Damira Vrsaljka je i 73 P Ob-146/2023
parcela koju je imao njen suprug odnosno bila je u njihovoj obitelji i ta je parcela veća po svojoj površini. Za ovu veću parcelu da je postojao dogovor između oca i sina i da su to i riješili papirima, a da je za tu česticu trebalo rješavati i pitanje vlasništva. Ne zna da li je UK sudjelovala u otplati kredita koji je podignut za namirenje duga stana u [adresa].
30. Svjedok FK, otac tuženika je iskazao kako je u vrijeme kupnje stana u [adresa] radio u Italiji, ali zna da su taj stan odlučili kupiti jer imaju dva sina, pa da jednog stambeno zbrinu. U Italiji da je radio od 2002. do polovice 2017. Uvjeti za kupnju tog stana bili su povoljni. Njegova supruga koja je bila zaposlena u Studentskom centru i bila član zadruge mogla je ostvariti povoljnije uvjete za kupnju stana u [adresa] pa je zato taj stan i kupljen. Iako je on u periodu kupnje stana u [adresa] radio u Italiji vikendom je dolazio u [adresa] i UK da nije pomagala prilikom kupnje tog stana, već da je samo jednom nosila jedan ugovor kada ju je vozila njegova rodica. Naime, stan je kupljen na kredit koji se jedno vrijeme uredno otplaćivao i otplaćivala ga je njegova supruga, a kad je ona oboljela otplata se zanemarila, pa im je došla ovrha na taj stan. Nakon toga on je nazvao sina da se dogovore što će napraviti. Sin mu je rekao da može podignuti neki kredit, a on je imao nešto ušteđevine budući je radio u Italiji. Sin je podigao kredit, a on mu je dao 10.000,00 EUR ušteđevine, i podmiren je dug prema banci. U tom stanu u [adresa] su živjeli njegov sin sa ženom. Stan s namještajem da je opremio on, a sin i snaha su samo kupili spavaću sobu. 2014. ona da je uzela dijete iz Rijeke i pobjegla u [adresa] kod majke. Nakon što je OK otišao iz [adresa] u [adresa] nekih godinu dana se taj stan u [adresa] iznajmljivao. Iznos od najma išao je OK koji je plaćao kredit, s tim da mu je i on pomagao uplatama za redovito otplaćivanje kredita, i to mjesečno s iznosom od 1.000,00 kn/132,72 EUR, sve dok se stan u [adresa] nije prodao. Znao mu je i novac dati kada bi dolazio u [adresa]. Stan u [adresa] kasnije je prodan, a novac je išao na račun njegove supruge koja je bila vlasnica. On i supruga su rekli OK s obzirom da je otišao u [adresa], da uzme taj novac i kupi sebi stan. Oni su mu taj novac darovali, darovanje se odnosilo samo na sina, jer nakon 2014. nisu imali neke veze sa nevjestom. OK su darovali iznos od nekih 605.000,00- 606.000,00 kuna. Iznos od prodaje stana u [adresa] da je prebačen OK na račun, a ne zna na koji način je on kupio stan u [adresa] da li sa cijelim tim iznosom ili je podizao kredit, ali misli da nije jer je imao dovoljno novaca nakon prodaje stana u [adresa]. Što se tiče nekretnina u [adresa] jednu česticu koja je bila veće kvadrature on je mijenjao sa svojim rođacima, ali bez pisanog traga već su kao djeljenici išli na riječ prilikom mijenjanja zemljišta. A manji dio odnosno manju česticu su on i sin popola kupili od MK.
31. Svjedokinja ŠK, tuženikova daljnja rodica, je u svom iskazu navela kako joj je poznato da je ĆK kupila stan u [adresa]. godine, a upravo ona je od njene firme nosila papire zajedno sa UK kako bi se taj stan mogao kupiti. Stan je kupljen na kredit kojeg je otplaćivala ZK, međutim kako je došlo do njene bolesti i ona je bila na bolovanju, kredit se nije uredno otplaćivao. Za kreditno dugovanje zna da je uskakao RK koji je radio u Italiji i da je OK digao kredit, a kasnije mu je FK vraćao dio iznosa podignutog kredita. Kada je ZK prodala taj stan za 85.000,00 EUR taj iznos je isključivo uplatila i darovala sinu da on kupi nekretninu u [adresa]. Ne zna da li je sa cjelokupnim iznosom od prodaje tog stana kupljen stan u [adresa], ali zna da ga je OK na koncu kupio. Poznato joj je da su UK i OK živjeli u ovom stanu u [adresa] od kada se on kupio, pa dok se UK nije vratila u [adresa], ali joj nije poznato da li se stan nakon toga iznajmljivao. Dok su UK i OK živjeli u [adresa] da ih je često posjećivala pa da zna da UK nije radila već se kući brinula za dijete, a da je 73 P Ob-146/2023
OK bio zaposlen radio je u Vindiji i igrao nogomet, odnosno da je UK povremeno raditi u nekom osiguranju, i po Josipinoj priči zna da je povremeno radila i kada se vratila u [adresa]. RK da je radio u Italiji desetak godina ako ne i više i to negdje do 2014./2015., i ostvario je veću mirovinu radom u Italiji nego u Hrvatskoj. Nadalje, da joj nije poznato koliko je iznosilo dugovanje prema banci za stan u [adresa], niti koliki je kredit OK podigao da bi podmirio to dugovanje, ali da zna da je novac u gotovini dao RK i da je OK podigao kredit za preostalu razliku dugovanja. Ove činjenice da su joj poznate jer ona stanuje u [adresa] u blizini stana gdje su živjeli OK i UK, kao što je rekla često ih je znala posjećivati, došla bi vidjeti njihovu kćer P, a i sam OK joj se obratio da li pozna nekoga u banci, kada je planirao podignuti kredit, ali da se konkretnih iznosa dugovanja i iznosa podignutog kredita ne sjeća. Iznosa od 85.000,00 EUR koji je ostvaren prodajom stana u [adresa] se ipak sjeća, s obzirom da je ona znala brinuti o tom financijskom dijelu, odnosno provjerila je uplatnicu kada je ZK taj novac prebacivala na račun OK, jer se radi o velikom iznosu pa je to netko trebao i prekontrolirati. Ona da je s UK u dobrim odnosima, te da s njom nije imala nikakvih svađa. Kada se UK vratila iz [adresa] u [adresa] živjela je u kući RK i s njom su živjeli OK i njihova zajednička kćer M.
32. Tužiteljica je u svom iskazu navela kako su ona i suprug za kupnju stana u [adresa]., podigli kredit od nekih 55.000,00 EUR u Privrednoj banci Zagreb. Međutim, kako je stan ukupno koštao 72.000,00 ili 73.000,00 EUR preostali iznos akontacije i poreza za utuženi stan namirili su iz iznosa koji je ostvaren prodajom stana u [adresa] u kojem su stanovali ona i suprug. Taj stan je suprugova majka ĆK kupila 2006. godine. U početku izvanbračne zajednici sa bivšim suprugom od 2003. godine su najprije živjeli kao podstanari u Rijeci, a potom u stanu od suprugove majke. ĆK da je stan kupila s namjerom da u njemu žive ona (UK) i Zorkin sin odnosno OK i da ZK nikad nije stanovala u tom stanu. Stan je prodan za 82.000,00 EUR i cijeli iznos kupoprodajne cijene gospođa ZK prebacila je na račun njenog bivšeg supruga. Stan u [adresa] je imao dugovanje prema Zagrebačkoj banci d.d. u iznosu od nekih 120.000,00 kuna/15.926,74 EUR, pa je dio iznosa koji je ostvaren od prodaje stana išao je na podmirenje tog duga, a ostatak za akontaciju plaćanja Poreza stana kojeg su oni kupili u [adresa] za vrijeme trajanja braka. Kasnije je dodala da je za stan u [adresa] zbog neplaćanja kredita Zagrebačkoj banci d.d. u iznosu od nekih120.000,00 kn /15.926,74 EUR, stan bio pod ovrhom, pa su ona i suprug morali uzeti pozajmicu u PBZ od 120.000,00 kn/15.926,74 EUR kako bi stan spasili. Njena bivša svekrva da nije redovito plaćala kredit za taj stan i da su ona i tuženik na koncu podmirili sva dugovanja po tom stanu. Njen bivši svekar participirao je za dugovanje koje je nastalo vezano za stan u [adresa] uplatom nekih 1.000,00 kuna/132,72 EUR mjesečno na račun njenog bivšeg supruga, ali da ne zna kroz koje točno razdoblje, s tim da nikakav iznos u gotovini za dugovanje stana nije dao. Stan u [adresa] se iznajmljivao od 2015. i iznos najamnine je išao na račun njenog bivšeg supruga. U stanu u [adresa] ona i bivši suprug nisu nikada živjeli, taj stan se iznajmljivao za iznos od 500,00 EUR koji je išao na račun tuženika, a pretpostavlja da se i danas iznajmljuje. Za stan u [adresa] koji je kupljen na kredit mjesečni anuitet iznosio je nekih 2.700,00- 2.800,00 kuna/358,35-371,62 EUR, da se ne sjeća točno iznosa, ali da zna kada bi na Juričin račun stigao iznos to bi plaćali podstanari i nakon podmirenja mjesečnog anuiteta kredita da bi mu ostalo odnosno da je njima ostalo čistih 500,00 kuna/66,36 mjesečno, a da mjesečne režijske troškove za stan plaćaju podstanari, s kim da ne zna tko plaća trošak pričuve.
73 P Ob-146/2023
32.1 Nadalje ona i suprug su za vrijeme trajanja braka od MK kupili dvije čestice na kojima su planirali izgraditi kuću u kojoj bi zajedno stanovali i to su platili s iznosom od 8.000,00 kuna/1.061,78 EUR, a taj iznos imali su od novaca od svog rada. Nije joj poznato da bi njen bivši svekar njenom bivšem suprugu darovao jednu od dvije nekretnine u [adresa] za koje ona traži da se utvrde bračnom stečevinom. Te dvije nekretnine u [adresa] su samo ograđene na njima se ništa ne nalazi i ne gradi. U razdoblju od 2009. do 2014. nije bila prijavljena kao zaposlena, ali da je u razdoblju 2011. i to 6 mjeseci radila neprijavljena kao babysitter. U periodu kada su kupovali ove nekretnine odnosno zemljište u [adresa], a potom i stan u [adresa], ona i suprug su živjeli kod njegove obitelji i imali su podmirene troškove režija i hrane. Suprug je radio u firmi u Benkovcu LTH sa mjesečnom plaćom od nekih 8.500,00 kuna/1.128,14 EUR. Ona je 2018. radila kao referent nabave sa otprilike jednakim iznosom plaće. U razdoblju 2019. bila je u fazi traženja posla, da bi se 2020. zaposlila u Benkovcu na Europskom projektu sa 4 sata radnog vremena i imala plaću od nekih 3.600,00 kuna/. Njihovi mjesečni rashodi su varirali, a kao glavni izdatak izdvajam troškove struje otprilike u zimskim periodima po 1.000,00 kuna, što se tiče hrane dosta proizvoda su im znali davati njeni roditelji koji žive na selu, a neke stvari je i ona sama sadila. Traži da se utvrdi i bračnom stečevinom iznos koji se u svibnju 2023. od cca 43.000,00 EUR nalazio na računu njenog bivšeg supruga otvoren u Privrednoj banci d.d., a to je preostali iznos novaca koji je ostao nakon prodaje stana u [adresa]. Taj iznos da je bio planiran za gradnju njihove zajedničke kuće.
33. Tuženik je u svom iskazu naveo kako je stanu [adresa]. godine kupljen za iznos od nekih 75.000,00 EUR. Trećina iznosa odnosno 20.000,00 EUR akontacije da je platio od posudbe koju su mu izvršili njegovi roditelji, nakon prodaje stana u [adresa] kojeg je vlasnica njegova majka, s tim da se ispravio navodeći da mu je taj iznos bio darovan. Preostali iznos od 55.000,00 EUR ostvaren je kreditom podignutim u PBZ banci. Stan u [adresa] prodan je za 82.000,00 EUR i cjelokupan iznos kupoprodajne cijene prebačen je na njegov račun u PBZ d.d.. Kako je stan u [adresa] bio pod dugovanjem a koje je prema Zagrebačkoj banci iznosilo nekih 160.000,00 kuna, on njegov otac su popola podijelili to dugovanje na način da je on podigao nenamjenski kredit u PBZ d.d. a otac je podigao iznos sa svog računa u Italiji i taj novac donio kući istog dana kada je on podigao nenamjenski kredit u PBZ d.d. i tada je podmiren dug prema Zagrebačkoj banci d.d. Potom se ispravio, odnosno precizirao da je on prvo podigao nenamjenski kredit u PBZ d.d., a stan u [adresa] prodan je nekih godinu dana nakon podizanja kredita i njegov otac je njemu pomagao otplaćivati ovaj nenamjenski kredit u PBZ banci i to s iznosom od 1.000,00 kuna mjesečno kroz razdoblje od godine, godine i pol dana dok se stan u [adresa] nije konačno prodao. Nakon prodaje stana u [adresa] i prebačaja iznosa kupoprodajne cijene na njegov račun, dogovor s roditeljima je bio da se taj iznos utroši za kupnju stana ili da se njima vrati novac. Iznos koji je na njegovom računu bio u svibnju 2023. u Privrednoj banci d.d. od cca 43.000,00 EUR je dio koji je ostao od prodaje stana u [adresa]. Nadalje, dio iznosa od prodaje stana u [adresa] preusmjerio je na zatvaranje nenamjenskog kredita u PBZ, a kako bi mogao podignuti ovaj kredit za kupnju stana u [adresa]. U tom periodu njegova bivša supruga je radila samo kratko, pa je on radio i dupli posao. Od 2015. radi u Benkovcu u firmi NTH, s tim da je njegova početna plaća iznosila 6.000,00 kuna, ali je imao i prihod od nogometa od nekih 2.000,00 kuna. Iznos koji je bio položen na njegovom računu u Privrednoj banci planirali su utrošiti na gradnju obiteljske kuće, ali do toga u konačnici nije došlo.
73 P Ob-146/2023
33.1. Vezano za dvije utužene nekretnine u [adresa] m2 jedne čestice da je njemu darovao otac, 250 m2 druge čestice da su on i otac zajedno kupili od MK i to za iznos od 20.000,00 kuna, s tim da je u papirima naveden iznos od 8.000,00 kuna radi plaćanja manjeg Poreza. Otac je dao iznos od 10.000,00 kuna i on preostalih 10.000,00 kuna koje je uštedio igrajući nogomet u Sukošanu u periodu od 2019. do 2020. godine. Iako je imao iznos od prodaje stana u [adresa], stan u [adresa] nije kupio u gotovini s tim iznosom, već je podigao kredit jer su imali plan graditi obiteljsku kuću, ali je htio i sa dijelom gotovine od prodaje stana u [adresa] dodatno osigurati budućnost svoje obitelji, budući je bivša supruga tek u kraćim vremenskim intervalima bila zaposlena. U stanu u [adresa] on i bivša supruga nisu živjeli, već da je stan kupljen kako bi se osigurala budućnost njihovog zajedničkog djeteta i da se iznajmljivanjem stana podmirivala mjesečna rata kredita. Mjesečna rata kredita za stan u [adresa] početno je iznosila 2.200,00 kuna, a sada iznosi 240,00 EUR. Stan se najprije iznajmljivao za 270,00 EUR, a potom za 360,00 EUR i da on podmiruje troškove održavanja stana, pričuve i Poreza. Rrata kredita kod PBZ banke d.d. koji je podignut kako bi se platilo dugovanje stana u [adresa] iznosila je 1.300,00 kuna, a da je taj stan iznajmljen za 1.700,00 kuna mjesečno. Za obiteljsku kuću u [adresa] su izradili projekt i on ga je platio.
34. U odnosu na zahtjev tužiteljice na ime utvrđenja bračne stečevine na dvije čest. zem. [katastarska čestica] pov. 254 m2 i 18/29 pov. 410 m2 obje k. o. [katastarska općina], proizlaze sljedeća utvrđenja suda;
- čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je kupljena za vrijeme trajanja bračne zajednice od MK i to od sredstava ostvarenih radom, budući i sam tuženik navodi da je ista kupljenja od ušteđevine ostvarene njegovim radom. Iako tuženik, njegova majka i njegov otac navode da je u kupnji iste sudjelovao i njegov otac RK, materijalni dokazi ne potkrepljuju ove navode budući da je u izjavi koja je korištena za potrebe predmeta P- 3293/2019 kao kupac naznačen i u svom iskazu to potvrđuje prodavatelj (KK), samo SK. Dovodeći u korelaciju navode tuženika da je njemu otac darovao drugu, veću česticu, da su stranke planirale na tim česticama graditi obiteljsku kuću, to je životno i logično da su na koncu OK i TK, bez učešća Juričinog oca kupili drugu nekretninu, odnosno čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. S obzirom na utvrđenja da je ista kupljena za vrijeme trajanja bračne zajednice stanaka sredstvima od rada, to ista predstavlja njihovu bračnu stečevinu, odnosno tužiteljica je suvlasnica na istoj za ½ dijela, u skladu s odredbom čl.36. ObZ-a.
- čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s druge strane nije stečena radom stranaka za vrijeme trajanja bračne zajednice, budući se radi o nekretnini koja predstavlja djedovinu tuženika, pa je u odnosu na utvrđenja bračne stečevine na istoj tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan. Iako tužiteljica navodi da su oni od MK kupili dvije čestice i da joj nije poznato da je njen bivši svekar darovao njenom bivšem suprugu jednu česticu utvrđenja iz točke 10., 11. i 12., uz iskaz tužiteljičine majke AK potvrđuju navode da od ĐK ipak nisu kupljene dvije čestice.
35. U odnosu na zahtjev tužiteljice na ime utvrđenja bračne stečevine na stanu u [adresa] na adresi [adresa], proizlaze sljedeća utvrđenja suda:
- stan je kupljen 2020., za kupoprodajnu cijenu od 73.000,00 EUR, od toga je 55.000,00 EUR ostvareno kreditom, a iznos od 18.000,00 EUR od prodaje stana u [adresa],
- stan u [adresa] koji je prodan 14. listopada 2019., bio je vlasništvo majke tuženika, ZK o čemu svjedoči materijalna dokumentacija priložena spisu
73 P Ob-146/2023
(toč. 13., 17.), a što zapravo u svom iskazu nit ne spori tužiteljica. Činjenica da su stranke u predmetnom stanu stanovale, uz oca tuženika sudjelovale u otplati dugovanja vezana za taj stan, pa i eventualnog angažmana tužiteljice u kupnji stana, ili opremanja stana ne utječe na pitanje njegovog vlasništva. Sve i da je nekretnina kupljena s ciljem da tužiteljica i tuženik stanuju u njoj ne utječe na pitanje njenog vlasništva. Budući se radilo o stanu koji je bio u vlasništvu tuženikove majke, da je ista cjelokupan iznos ostvarene kupoprodajne cijene ( 80.324,64 EUR) prebacila na račun sina, potvrđujući uz supruga i svjedokinju ŠK da se radilo o darovanju učinjenom isključivo u korist sina, to predmetni iznos predstavlja vlastitu imovinu tuženika, budući ista nije stečena radom stanaka za vrijeme trajanja bračne zajednice. Uvažavajući činjenicu da je otac tuženika također sudjelovao u otplati dugovanja koja su nastala zbog neredovite otplate kredita za stan u [adresa] koji je početno plaćala majka tuženika, također ide u prilog činjenice da se predmetni stan, odnosno njegova ostvarena kupoprodajna cijena nije imala smatrati darovanjem u korist tužiteljice i tuženika, već samo tuženika. U prilog utvrđenja činjenica da se iznos kupoprodajne cijene imao smatrati darovanjem u korist tužiteljice i tuženika zajedno, tužiteljica nije pružila dovoljno pravno relevantnih dokaza, jer činjenica korištenja tog iznosa za planiranu gradnju obiteljske kuće u kojoj bi oni stanovali ne znači da je takvo darovanje nužno izvršeno u korist njih oboje, tim više što otac tuženika ističe kako nakon povratka tužiteljice u [adresa] s njom nisu više bili u nekom odnosu.
36. Dakle, za kupnju stana u [adresa] u iznosu od 73.000,00 EUR, iznos od 18.000,00 EUR predstavlja vlastitu imovinu tuženika, a ostatak kupoprodajne cijene ostvarene kreditom korisnika kredita tuženika i sudionika kredita tužiteljice 55.000,00 EUR, predstavlja bračnu stečevinu stranaka, odnosno 24,65 % iznosa kupoprodajne cijene je vlastita imovina tuženika, a 75,34% bračna stečevina stranaka, tj. ¾ stana čini bračnu stečevinu stranaka, a preostala ¼ dijela stana je vlastita imovina tuženika.
36.1. Kako tužiteljica postavlja tužbeni zahtjev na ime utvrđenja da je stan bračna stečevina nje i tuženika na jednake suvlasničke udjele, to je njen zahtjev djelomično osnovan, i to u odnosu na utvrđenje da je ¾ dijela stana bračna stečevina u kojoj su oni suvlasnici na jednake suvlasničke udjele, odnosno za preostalih ¼ dijela ( vlastite imovine tuženika) tužbeni zahtjev tužiteljice je neosnovan. Dakle, tužiteljica je stekla pravo suvlasništva temeljem bračne stečevina na ½ dijela od ¾ dijela stana, tj. za udio od 3/8 dijela, dok je u preostalom dijelu preko dosuđenog do zatraženog ( ½ dijela), odnosno za 1/8 dijela, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. 37. Kako je i ranije naznačeno bračnu stečevinu predstavlja imovina stečena radom ili potječe od rada, a novčana sredstva koje je majka tuženika uplatila na njegov račun od prodaje stana u [adresa] to nisu, pa kako među strankama nije sporno da iznos od 43.711,01 EUR na računu tuženika u Privrednoj banci Zagreb 22. svibnja 2023., jest dio od tog iznosa, to je zahtjev tužiteljice na ime utvrđenja da predmetni iznos čini bračnu stečevinu i ušteđevinu stranka, te da joj tuženik isplati polovicu tj. 21.855,50 EUR, odbijen kao neosnovan.
38. U odnosu na zahtjeva za donošenjem privremene mjere;
38.1. U skladu s odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/24 dalje: OZ ), radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:
73 P Ob-146/2023
1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili
2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
38.2. Tužiteljica, kao predlagateljica osiguranja podnosi prijedlog za donošenjem privremene mjere da se tuženiku, kao protivniku osiguranja, zabrani poduzimanje bilo kakvih radnji kojima može nanijeti štetu predlagateljici osiguranja , osobito poduzimanjem i izvođenjem građevinskih radova kojima bi se promijenilo postojeće stanje stvari na nekretninama označenima kao čest. zem. [katastarska čestica], površine 254 m² i čest. zem. [katastarska čestica], površine 410 m², k. o. [katastarska općina].
38.3. Prije svega napominje se kako čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bračna stečevina stanaka pa tužiteljica nije niti ispunila prvu pretpostavku za donošenjem privremene mjere za tu kat. čest. Nadalje, sama tužiteljica u svom iskazu navodi kako su nekretnine samo ograđene i da se na njima ništa ne nalazi i ništa ne radi, pa niti u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja čini bračnu stečevinu stranaka nije ispunila drugu nužnu pretpostavku za donošenjem privremene mjere, budući da ne proizlazi kako tuženik izvodi građevinske radove pa time mijenja postojeće stanje stvari ili da tužiteljici nastaje nenadoknadiva šteta.
39. U skladu s odredbom čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 , 89/14, 70/19, 80/22 , 114/2022 i 155/23 dalje ZPP), odlučeno je da svaka stanka snosi svoj trošak budući je tužiteljica uspjela u dijelu zahtjeva na ime utvrđenje bračne stečevine za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te udjela od ¾ dijela stana u [adresa], odnosno nije uspjela u dijelu zahtjev na ime utvrđenja bračne stečevine za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], preostalih ¼ dijela stana u [adresa], te novčanih sredstava položenih na računu tuženika.
Zadar, 23. prosinca 2024.
Sutkinja
Marija Dukić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koja se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke postupka putem ovog suda za županijski sud.
DNA:
1) Tužiteljici po pun.,
2) Tuženiku po pun.
