Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Klanjcu

Klanjec, Trg mira 1

Poslovni broj P-1097/2023.-28.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu, po sutkinji Karolini Balen, u pravnoj stvari tužitelja FŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Andreja Srednoselec Pintarić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika BŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Vesna Narančić, odvjetnica u Krapini, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama, nakon dana 11. studenoga 2024. zaključene javne glavne rasprave u nazočnosti stranaka osobno te zamjenika punomoćnika tužitelja Ninoslava Pintarića, odvjetnika u Zagrebu i punomoćnice tuženika, na ročištu za objavu odluke dana 23. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj FŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] Katastarska općina: 323942 Košnica, a koje se sastoje od čkbr. [katastarska čestica] kuća broj 11 zgrade dvorište u [adresa] površine 401 čhv, čkbr. [katastarska čestica] kuća broj 17 dvorište u [adresa] površine 601 m2, čkbr. [katastarska čestica] vrt pri zasadu u [adresa] površine 365 čhv, čkbr. [katastarska čestica] vinograd zasad u [adresa] površine 300 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica pod zasadom u [adresa] površine 289 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica pri općini u [adresa] površine 155 čhv, čkbr. [katastarska čestica] sjenokoša [adresa] u [adresa] površine 1095 čhv, a koje nekretnine su opisane i označene u nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje za geodeziju Tihane Artič od svibnja 2024. godine i skici očevida stalne sudske vještakinje za geodeziju Tihane Artič od svibnja 2024. godine te se nalaže tuženiku BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trpjeti upis prava vlasništva tužitelja na predmetnim nekretninama u zemljišnoj knjizi u 1/1 dijela, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.121,64 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja 23. prosinca 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da je dugogodišnji izvanknjižni vlasnik i posjednik nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pobliže opisanima u izreci. Kao vlasnik istih upisan je tuženik. Tužitelj je u zakonitom, poštenom, istinitom, isključivom i samostalnom posjedu predmetnih nekretnina još od 2006. godine kada je te nekretnine kupio od prodavatelja ŽŠ, ZŠ, NŠ, GŠ i ČŠ, koji su bili upisani na predmetnim nekretninama u određenim suvlasničkim dijelovima, no, bili su u cijelosti izvanknjižni vlasnici tih nekretnina. Stekli su ih nasljeđivanjem pokojne majke MŠ osnovom rješenja o nasljeđivanju ranijeg Općinskog suda u Pregradi poslovni broj O-53/99 od **.**.1999. MŠ je iste nekretnine stekla nasljeđivanjem svog pokojnog supruga ČŠ iz [adresa], a ovaj iza svog pokojnog oca CŠ iz [adresa], koji je bio djed prodavatelja.

1.1. Tužitelj predmetne nekretnine posjeduje na način da ih iskorištava, uređuje i održava sukladno njihovoj gospodarskoj namjeni. Tuženik i njegov prednik – otac su bez znanja tužitelja pokrenuli pojedinačne ispravne postupke kod Zemljišnoknjižnog odjela Krapina za predmetne nekretnine te se tuženik neosnovano upisao u zemljišnim knjigama na iste, a da prilikom svojeg upisa nije postupao u dobroj vjeri jer isti nikad nije bio u posjedu predmetnih nekretnina niti je vršio kakve vlasničkopravne ovlasti na njima, a vrlo je dobro znao da je upravo tužitelj dugogodišnji posjednik istih. Obitelj tuženika posjeduje susjedne čestice pa ima neposrednih saznanja o tužiteljevom uživanju predmetnih nekretnina. Tuženikov otac je i ranije pokretao zemljišnoknjižne pojedinačne ispravne postupke u kojima je jasno utvrđeno da predmetne nekretnine uživa tužitelj. Tijekom postupka poslovnog broja Z-8695/2020, Z-2708/2015 i Rz-26/2015 prednik tuženika ĐŠ i tužitelj su dogovorili da će se ranija čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] parcelirati sukladno njihovom uživanju u naravi.

1.2. ĐŠ je kao investitor dao izraditi geodetski elaborat od ovlaštene poslovnice Zageo d.o.o. koji je potvrđen od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina Krapina 11. studenoga 2021. pod brojem 2021- 066. Sukladno tom elaboratu čkbr. [katastarska čestica] je podijeljena tako da je predniku tuženika ĐŠ pripala novoformirana čkbr. [katastarska čestica] kuća, dvorište, livada, put i šume ukupne površine 4070 m2, dok je tužitelju odnosno MŠ, dakle, prednicima prodavatelja pripala preostala površina ranije čkbr. [katastarska čestica] odnosno novoformirana čkbr. [katastarska čestica] kuća broj 17, dvorište u [adresa] površine 601 m2, k. o. [katastarska općina].

1.3. Skica izmjere navedenog elaborata dostavljena je na suglasnost tužitelju te se tužitelj složio da novoformirana čkbr. [katastarska čestica] pripadne njemu obzirom da istu drži u dugogodišnjem posjedu i odgovara stanju nekretnine u naravi. Da je prednik tuženika prilikom parcelacije osnovne čkbr. [katastarska čestica] svojatao i novoformiranu čkbr. [katastarska čestica] i bio u posjedu iste, sigurno ne bi slao na suglasnost elaborat tužitelju i u elaboratu i u skici izmjere bi ta čestica glasila na prednika tuženika, a ne na prednicu prodavatelja od kojih je tužitelj kupio predmetnu nekretninu. Kao posjednica u posjedovnom listu broj 169, k. o. [katastarska općina], za predmetnu nekretninu je bila upisana MŠ.

1.4. Osnove stjecanja predmetnih nekretnina su predugovor o kupoprodaji nekretnina od 20. svibnja 2006. i ugovor o kupoprodaji nekretnina od 27. lipnja 2010. koji su ovjereni kod Javnog bilježnika Irme Pavelić iz Pregrade 28. lipnja 2010. te je tužitelj temeljem istih ušao u posjed predmetnih nekretnina, a prije njega su predmetne nekretnine uživali prodavatelji i njihovi pravni prednici. Tužitelj je u posjedu istih više od 20 godina uključujući i posjed njegovih pravnih prednika, time da posjed tužitelja ima sve propisane kvalitete za stjecanje vlasništva redovnom i izvanrednom dosjelošću, budući da je isti zakonit, istinit i pošten te da traje zakonom propisano vrijeme te ga nitko u tom posjedu nije smetao.

1.5. Poziva se na čl. 130. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji propisuje da vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona, nije bilo upisano. Tuženik nije bio u dobroj vjeri prilikom stjecanja i upisa prava vlasništva dijela predmetne nekretnine u zemljišnu knjigu. Nesporno je znao da su predmetne nekretnine u posjedu tužitelja i njegovih prednika jer ga konstantno viđa u uživanju predmetnih nekretnina. Izvanknjižno vlasništvo nastaje u slučajevima stjecanja nekretnine u vlasništvo na temelju odluke suda ili druge vlasti, na temelju nasljeđivanja, kao i na temelju zakona, kada se na tim temeljima vlasništvo stječe bez upisa u zemljišne knjige. Kako je izvanknjižno vlasništvo stečeno, može ga se upisati u zemljišne knjige, čime će postati knjižno, a ne upiše li ga se, postojat će i dalje kao izvanknjižno vlasništvo. 1.6. Poziva se i na čl. 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, na raniji Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima koji je bio na snazi od 1980. godine i Opći građanski zakonik koji je bio na snazi do 1980. godine te smatra da se nalazi u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina dugi niz godina.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbeni zahtjev te smatra da se pravilnost odluka zemljišnoknjižnog suda može osporavati pravnim lijekovima propisanim Zakonom o zemljišnim knjigama. Na konkretan pravni odnos primjenjuju se odredbe Zakona o zemljišnim knjigama kojima je propisano da se zaštita knjižnog prava koje je povrijeđeno upisom može tražiti tužbom za ispravak, a ne tužbom na utvrđenje u smislu čl. 187. Zakona o parničnom postupku. Predložio je prvenstveno odbaciti tužbu. Podredno, a opreza radi, osporio je da bi se tužitelj nalazio u zakonitom, poštenom, istinitom, isključivom i samostalnom posjedu predmetnih nekretnina od 2006. godine. Tužitelj ne može biti u poštenom posjedu predmetnih nekretnina jer sam navodi da je vlasnik istih tuženik. Izvanknjižno vlasništvo kao pravni termin u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne postoji. Predložio je podredno odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

2.1. Podneskom od 13. listopada 2024. tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev na način pobliže označen u izreci.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u zemljišnoknjižni spis poslovni broj Z- 8857/2022 (Z-12261/2022), u e-mail korespondenciju na str. 8-9 spisa, u skicu izmjere tvrtke Zageo d.o.o. na str. 10 spisa, u rješenje o nasljeđivanju iza pok. MŠ poslovni broj O-53/99 od 17. studenoga 1999. na str. 11-12 spisa, u kopiju katastarskog plana na str. 13 spisa, u predugovor o kupoprodaji nekretnina na str. 14-17 spisa, u oglas na str. 18-19 spisa, u povijest promjena na katastarskim česticama na str. 20 spisa, u rješenje poslovni broj Rz-21/10-22 od 13. svibnja 2013. na str. 22-24 spisa, u rješenje ovoga suda poslovni broj Z-8695/2020 i Z-2708/2015, Rz-26/2015 na str. 25-30 spisa, u oglas na str. 32-33 spisa, u povijesni izvadak iz zemljišne knjige na str. 34-42 spisa, u rješenje Krapinsko-zagorske županije od 14. veljače 2007. na str. 43-45 spisa s prilozima na str. 46-48 spisa, u prijepise posjedovnih listova na str. 49-57 spisa, u izvatke iz zemljišne knjige na str. 58-67 spisa, u izliste fotografija na str. 80 spisa, u rješenje Z- 12261/2022, Rz-740/2022 i Z-8857/2022, proveo očevid na licu mjesta uz geodetsko vještačenje, izvršio uvid u nalaz i mišljenje geodetskog vještaka sa skicom očevida, saslušao stranke u svrhu dokazivanja te svjedoke NŠ, ZŠ, ĆŠ, RŠ, ĐŠ, LŠ, HŠ, JŠ, KŠ, PŠ i FŠZ te izvršio uvid u spis ovoga suda poslovni broj Psp-12/2023. Nakon provedenog dokaznog postupka više nije bilo potrebno saslušavati svjedokinju ŽŠ, budući da je činjenično stanje bilo u dovoljnoj mjeri utvrđeno.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, u daljnjem tekstu ZPP- a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Sud je odbio prijedlog tuženika za odbačajem tužbe u ovom predmetu jer tužitelj nije podnio brisovnu tužbu ili tužbu za ispravak za koje je procesna pretpostavka odbijanje prigovora ili prijava u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku i poštivanje određenog roka niti je tražio utvrđenje pravne nevaljanosti upisa u zemljišnu knjigu, već je podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva za podnošenje koje nije prekludiran te takvo njegovo pravo ne zastarjeva i za podnošenje takve tužbe nisu propisane određene procesne pretpostavke. Tužitelj ima pravni interes na podnošenje ovakve prave vlasničke tužbe na utvrđenje da je on vlasnik predmetnih nekretnina, budući da nije sudjelovao u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku koji je prethodio uknjižbi prava vlasništva tuženika u zemljišnoj knjizi na predmetnim nekretninama 2022. godine.

6. Nesporna je činjenica da je tuženik upisan kao vlasnik i posjednik predmetnih nekretnina od 2022. godine temeljem sudskih odluka iz zemljišnoknjižnih ispravnih postupaka koji su provedeni kod Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini i Pregradi.

7. Sporno jest je li tužitelj stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina, po kojem osnovu, ima li jače pravo od tuženika kao upisanog vlasnika predmetnih nekretnina, jesu li prodavatelji stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina u vrijeme kad su iste prodali tužitelju odnosno jesu li ih mogli prodati tužitelju jer nitko ne može na drugog prenijeti više prava nego što i sam ima.

8. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama od 23. svibnja 2023. utvrđeno je da je čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište od 601 m2 nastala provedbom geodetskog elaborata i rješenja Z-4921/2022, koja promjena je evidentirana 2022. godine, a potom je kao posjednik iste upisan tuženik i to temeljem odluke UP/I-932-07/2022-04/167 i rješenja Z- 12261/2022. Ranije je postojala veća nekretnina oznake 1631, koja je u površini od 360 m2 pripadala DŠ (kasnije od 2003. ŠŠ), a u površini od 525 m2 MŠ, kao nositelju prava.

9. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je na svim predmetnim nekretninama kao vlasnik upisan tuženik te je njegovo pravo vlasništva upisano temeljem rješenja ovoga suda, Stalne službe u Krapini, Zemljišnoknjižni odjel u Krapini, poslovni broj Z-4493/2022, RZ-258/22 (Z-838/22) od 12. travnja 2022. na svim predmetnim nekretninama osim na čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na kojima je upisano pravo vlasništva tuženika temeljem drugih odluka suda iz zemljišnoknjižnih ispravnih postupaka.

10. Uvidom u povijesni izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da su neke predmetne nekretnine ranije bile upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na kojem je bilo upisano pravo suvlasništva, između ostalog - prednika tužitelja i prednika tuženika te trećih osoba.

11. Uvidom u parnični predmet ovoga suda poslovni broj Psp-12/2023 utvrđeno je da je tužitelj pravomoćno zaštićen u posjedu kuće i dvorišta na adresi [adresa], na nekretnini čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] za čin smetanja posjeda počinjen tijekom 2022. odnosno 2023. godine, a uvidom u priloženi javnobilježnički ovjereni ugovor o kupoprodaji nekretnina od 27. lipnja 2010. utvrđeno je da su predmet istoga bile nekretnine obuhvaćene ovom tužbom, time da je u to vrijeme postojala cjelovita čkbr. [katastarska čestica], koja je bila predmet istog ugovora u dijelu, koji dio je naknadno nakon parcelacije izdvojen u novu čkbr. [katastarska čestica]. Predugovor koji je priložen spisu odnosi se od predmetnih nekretnina samo na čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

12. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju ranijeg Općinskog suda u Pregradi poslovni broj O-53/99 od 17. studenoga 1999. utvrđeno je da su pokojnu MŠ naslijedila djeca ŽŠ, ČŠ, GŠ, NŠ i ZŠ, svako u 1/5 dijela i to samo u odnosu na nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i samo u odnosu na suvlasnički udio od 108/46040, dok su se u odnosu na ostale nekretnine zakonski nasljednici odrekli prava vlasništva te je ostala imovina prešla u vlasništvo Općine Desinić. Prema tome, predmetne nekretnine koje su ranije bile upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] predstavljaju ostavinsku imovinu ostaviteljice u suvlasničkom omjeru u kojem je imenovana bila upisana te su istu naslijedila njezina djeca.

13. Uvidom u zemljišnoknjižni predmet Zemljišnoknjižnog odjela u Pregradi poslovni broj Z-8857/2022, Rz-740/22 i Z-12261/22 utvrđeno je da se isti odnosi samo na predmetnu nekretninu označenu kao čkbr. [katastarska čestica] i dodatno na čkbr. [katastarska čestica] koja nije predmet ovoga postupka te je u tom postupku proveden očevid na licu mjesta i geodetsko vještačenje. Rješenjem od 24. listopada 2022. određen je upis prava vlasništva tuženika na predmetnoj nekretnini, time da prijedlogu nisu bile priložene nikakve isprave koje bi potvrđivale navode o stečenom pravu vlasništva tuženika na tim nekretninama. Rješenje o otvaranju zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i poziv na očevid dostavljeni su i osobama koje su označene kao prodavatelji predmetnih nekretnina, ali ne i tužitelju, a pozvane osobe nisu pristupile očevidu niti su dostavile sudu prigovore.

14. Uvidom u rješenje Zemljišnoknjižnog odjela u Krapini poslovni broj Rz-21/10 od 13. svibnja 2013. utvrđeno je da je istim rješenjem odbijena prijava prava vlasništva tuženika na nekretninama iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koje međutim, nisu predmet ove tužbe.

15. Uvidom u rješenje Zemljišnoknjižnog odjela u Krapini poslovni broj Z-8695/2020, Z- 2708/2015, Rz-26/2015 od 19. kolovoza 2020. utvrđeno je da je istim rješenjem odbijena prijava upisa prava vlasništva tuženika te prijava tužitelja kao podnositelja prigovora u tom postupku, na nekretninama iz z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], između kojih je i čkbr. [katastarska čestica] kuća broj 17 dvorište u [adresa] od 246 čhv.

16. Uvidom u rješenje nekadašnjeg Ureda državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo, Ispostava Pregrada, Klasa: UP/I-350-07/07-01/02, Urbroj: 2140-09-04-02/1-07-3 od 14. veljače 2007. utvrđeno je da je po zahtjevu tužitelja odobreno formiranje građevinske parcele od dijela čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 525 m2.

17. Uvidom u skicu izmjere od 12. svibnja 2021. utvrđeno je da je ista izrađena 2021. godine od strane geodetske tvrtke Zageo d.o.o., u vezi koje je tužitelj e-mail korespondencijom kontaktirao s geodetom također 2021. godine u svibnju. Iz skice izmjere proizlazi da bi po istoj predmetna nekretnina trebala dobiti oznaku čkbr. [katastarska čestica], dok bi nekretnina tuženika trebala dobiti oznaku 1631/1.

18. Neposrednim opažanjem na terenu utvrđeno je da predmetne nekretnine u naravi čine cjelinu koja u naravi obuhvaća staru poluruševnu kuću s okućnicom, dio puta ispred kuće, livadu zapadno od kuće, pašnjak koji se proteže od livade do pristupne ceste sa istočne strane kompleksa. Pristupna asfaltna cesta s istočne strane je dijelom otvoreno klizište preko kojeg je moguć, ali otežan provoz vozilom. Kuća se nalazi na vrhu predmetnog kompleksa na ravnom platou, dok se preostali dio kompleksa nalazi na padini i proteže se sve do okolnih šuma. Dio predmetnog kompleksa sa sjeveroistočne strane ima izrađene zemljano-travnate „terase“. Predmetni kompleks je sa sjeveroistočne i istočne strane razinom bitno niži od pristupne asfaltirane ceste. Kuća na vrhu predmetnog kompleksa je stara ruševna kuća otvorenih vratiju i prozora u podrumu i na prvom katu. Ulaz u kuću je otvoren kroz sva vrata i sve prozore te se ispred kuće nalaze traktor, prikolica, poljoprivredni strojevi pred podrumom kuće te tuženik navodi da su to njegovi traktor i poljoprivredni strojevi. Tvrdio je da je travnati prostor oko predmetne kuće pokosio on kao i sve ostale dijelove predmetnog kompleksa nekretnina uključujući i spomenute „terase“.

19. Saslušan u svrhu dokazivanja tužitelj FŠ je naveo da je predmetne nekretnine kupio od petero braće koja su naslijedila svoju majku MŠ. To su bili EŠ, ČŠ, GŠ, ŽŠ i ZŠ. Kupio je od njih sve nekretnine s desne strane puta. Oni su te nekretnine očistili od trnja i uveli ga u posjed. Bio je tamo neki šljivik. Pokazali su mu nekretnine s lijeve strane puta koje su bile vlasništvo oca tužitelja ĐŠ koji je na tim svojim nekretninama kasnije počeo uzgajati ovce. Kuća je bila zaključana i predali su mu ključeve te kuće. Ta kuća nije bila za stanovanje, ali se mogla renovirati. Pokazali su mu nekretnine koje su naslijedili od majke, a ZŠ i njezin suprug su do trenutka kupoprodaje nešto i od tih nekretnina uživali, dok ostali prodavatelji nisu uživali te nekretnine. Kupio je nekretnine za 10.000,00 EUR o čemu su ovjerili ugovor kod javnog bilježnika gdje je on i predao novac prodavateljima i to kod javnog bilježnika u [adresa] te su oni podijelili te novce. Dolazio je svaki mjesec po dva puta gore. Uveo je nove električne instalacije odnosno do tad su bile stare instalacije iz 60-tih godina. Kako nije bio upisan kao vlasnik, na ime ČŠ je plaćao određene radnje zaposlenicima Elektre Zabok kao npr. pregled elektromontera i ostalo. Pokrenuo je postupak za sređivanje "papira". Prvi je napravio parcelaciju, prije BŠ i ĐŠ koji su kasnije radili još dvije parcelacije zemljišta. Htio se upisati kao vlasnik predmetnih nekretnina, ali su na teren došle tri gospođe koje su navele da imaju neke dijelove u tim nekretninama. Radilo se o gospođama iz Zagorskih Sela kojima trenutno ne zna imena i prezimena, ali će se sjetiti do sljedeće rasprave. Nakon toga je upućen da pokrene postupak parcelacije i nije se upisao kao vlasnik. Obavijestio je Lukinog oca da je pokrenuo postupak parcelacije. To je dobio pismeno poštom na način da mu je dostavljen elaborat od geodetske tvrtke GEO BT d.o.o. iz Zaboka, a usmeno mu je rekao za to i da im je obojici u interesu da mogu odvojiti svoj dio i uživati. Inače je znao doći s društvom ili obitelji na predmetne nekretnine na roštilj, a ovlastio je ĐŠ, tuženikovog oca i JŠ da očiste lipe od imela. Platio im je to 500,00 kn. Lipe su se nalazile ispred kuće. Jedna je bila ispred kuće desno, a druga 30-tak m niže. Kuća je služila da se ima gdje doći, lijep je krajobraz te se tamo ne treba samo raditi, već se treba i uživati. Pričao je s ĐŠ i s njim je uvijek bio u korektnim odnosima. On je bio sveprisutan i u [adresa] i u [adresa]. Kad su F uređivali put on je sam ponudio da sudjeluje u tim troškovima, ali mu je ĐŠ rekao da sada ne treba. Nova kuća ĐŠ izgrađena je 2009. godine. U ožujku ove godine došao je na predmetne nekretnine te je vidio da je kuća razvaljena i da su lipe srušene. Do tada je kuća bila zaključana i sve je to prijavio policiji. Zadnji put bio je na predmetnim nekretninama prethodnu jesen. Naknadno navodi da su mu se zbrkale godine te da je to bilo prošle godine. BŠ zna od kad je bio mali jer je dolazio s ocem i majkom na svoje nekretnine, a zna da ima i sestru. Znali su se pozdraviti i porazgovarati. Prije pokretanja postupka smetanja posjeda nitko ga nije smetao u posjedu predmetnih nekretnina. Provjeravao je zemljišnoknjižno stanje kad je kupovao predmetne nekretnine te je na istima bila zajednica od 40 ili 50 upisanih suvlasnika te 2006. kad je to kupovao ĐŠ nije bio upisan kao suvlasnik. Bio je upisan njegov pradjed ili stric koji živi iznad kuće tuženika. Nakon što mu je predočen zemljišnoknjižni izvadak u kojem je pod rednim brojem 22 kao suvlasnik predmetnih nekretnina upisan ĐŠ u suvlasničkom udjelu od 6720/151200 dijela, naveo je da u vrijeme kad je on kupio nekretnine ĐŠ nije bio upisan kao suvlasnik već se upisao kao suvlasnik naknadno. Na pitanje da opiše način kako su ga prodavatelji uveli u posjed predmetnih nekretnina naveo je da su došli gore, obišli sve nekretnine imao je sa sobom ortofoto snimak i prozirni papir kojeg je na to preklopio odnosno stavio jedan preko drugog i bila je čista situacija. U predmetnoj kući je zadnje živjela MŠ. Uvođenju u posjed nije bio prisutan ĐŠ, a na pitanje je li zvao vlasnike susjednih nekretnina, naveo je da je tamo bio rođak tuženika SŠ koji je u međuvremenu umro i koji mu je bio prvi susjed, imao je staru kuću u nastavku i s kojim je graničio. Nije siguran da je SŠ rođak tuženika. To je čuo. Trenutno nema struje u predmetnoj kući. Nije završio proces parcelacije te ĐŠ nije potpisao izvješće o međama. Na pitanje kada je primijetio određene građevinske radove na nekretnini naveo je da je on došao tamo u ožujku 2023., tamo nije bilo nikoga te je zvao inspekcijske službe jer se narušavao krajobraz Velikog Tabora te je 29. ožujka zakazan termin policijskog očevida, a zapisnik o tome je predan u spis. Nakon toga je saznao da je tuženik upisan kao vlasnik i posjednik predmetnih nekretnina. Ne zna koliko je trajao postupak, ali je u to vrijeme dolazio na te nekretnine. Obratio se svom odvjetničkom društvu, mislio je da će zajedno obaviti potrebne radnje u dobroj vjeri. Nepojmljivo je upisati se na tuđe nekretnine. Ne zna jesu li njegovi prodavatelji dobili poziv i prijedlog u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku. Oni su inače stariji ljudi sa zdravstvenim problemima pa im je možda promaklo obavijestiti ga o tome. Nakon što se BŠ upisao kao vlasnik i posjednik predmetnih nekretnina nije ništa tamo radio jer se čekao završetak žalbenog postupka.

20. Saslušan u svrhu dokazivanja tuženik BŠ u svom je iskazu naveo da je kontinuirano nastavio raditi i obrađivati predmetnu zemlju nakon svojih roditelja. Naime, 2021. je preuzeo OPG na sebe i htio je u cijelosti sve u potpunosti preuzeti na sebe. Njegovi roditelji su 30-tak godina uzgajali ovce. On je vodio ovce na ispašu po cijelom brijegu. Kako je bio mladi poljoprivrednik želio je okrupniti nekretnine i počeo je ulagati više svog novca jer je ambiciozan i želi napredovati. Roditelji su dugi niz godina čistili i kosili predmetne nekretnine jer su svi stariji tamo pomrli te su oni praktički sami ostali. U crnoj kući je rođen njegov djed, kuća iznad njegove trenutne kuće, a u bijeloj kući je rođena njegova baka, očeva majka, u kojoj je živio njegov rođak, očev pravi bratić SŠ. Što se predmetne sporne kuće tiče naveo je da nakon smrti MŠ tamo nikog nije bilo. Kako je to sve bila upisana zajednica, njegovi su obrađivali te nekretnine. 10 do 15 godina su u toj kući stavljali sijeno i strojeve jer su imali jedno vrijeme 150 ovaca i 12 konja. Njegovi roditelji su bili dobri s MŠ i po pričanju majke zna da joj je nosila hranu, jer je bila stara i nemoćna, ali ne zna jesu li bili u kakvom pravnom odnosu ili da bi je naslijedili. Nije siguran je li tužitelja vidio na predmetnim nekretninama, a najviše ga viđa sad od kad traju sporovi. Zasigurno ga nije vidio da bi nešto radio. Naveo je da je na dijelu predmetnih nekretnina 2020. izgradio tzv. airsoft poligon te je tijekom te godine vikendom znalo biti 30-tak ljudi na druženju na tom poligonu. 2021. je krenuo u cijeli projekt OPG i maknuo taj poligon, a 2022. i 2023. je sanirao put. Od kad pamti sporna kuća je bez vrata i prozora i nikad nije bila za živjeti. Kad je sređivao zemljišnoknjižno stanje za ovaj dio mu nije bio potreban geodetski elaborat. Iz sudskog poziva zna da je na istom bilo navedeno još 6 ili 7 osoba, a sjeća se da su to bili ZŠ, gospođa ŽŠ, NŠ, ali se nitko nije odazvao tom pozivu i u tom postupku nije bilo nikakvih prigovora. Nije viđao upisane katastarske posjednike na tim parcelama. Nije mu poznato da bi tužitelj njegovom ocu i JŠ platio rušenje određenih stabala. JŠ je partner gospođe NŠ i poznaje ga i zna da radi gore. Njega nije viđao na spornim parcelama. On je bio dobar s njegovim djedom. Otac i on i jedan prijatelj su porušili sporne lipe na predmetnim nekretninama, jer su bile opasne za kuću. Platio je porez na predmetne nekretnine.

21. Svjedokinja NŠ u svom je iskazu navela da su predmetne nekretnine pripadale njezinim roditeljima ČŠ i MŠ. ČŠ je umro 1980., a MŠ 1999. Naslijedili su ih djeca ČŠ, GŠ, ZŠ, ŽŠ i ona. Jedan brat je umro ranije, prije majke 1998. Majka je nepunih godinu dana prije smrti bila kod nje te se ona o njoj skrbila, jer je majka bila nepokretna. Oni su sve to prodali FŠ možda 2010., ali ne zna točno koje godine. Sastavili su ugovor. Misli da su bili kod javnog bilježnika i plaćena im je cijena predmetnih nekretnina. Misli da je svako od njih dobio 2.150,00 EUR, a ukupno je cijena, dakle, bila oko 13.000,00 EUR. Oni su tužitelju prodali kompleks: šuma, dvije njive, voćnjak, tri vinograda, kuća i okućnica i sve oko kuće. Dok je bila majka živa oni su to sve obrađivali, a nakon majčine smrti to više nisu obrađivali te su zato i prodali. Pokazali su tužitelju prije kupnje taj kompleks. Nitko od obitelji BŠ nije uživao te nekretnine. Ona jako dugo nije bila gore, a inače živi u jarku u blizini predmetnih nekretnina. Vidi te nekretnine iz svoje kuće. Vidjela je ovce. Od dolje ne vidi što se gore radi. Bila je tamo u zadnjih 5 godina. Nakon što je kupio predmetne nekretnine tužitelj je iste počistio odnosno počistio si je okućnicu, kuću, htio je obnoviti struju i nove kablove. Dolazio je tamo, ali ne zna koliko često. On i njegov brat su napravili i roštilj za sve njih prodavatelje nakon prodaje. Prilikom uvođenja u posjed nisu zvali ĐŠ, jer zašto bi ga zvali, a znali su se od djetinjstva i bili su si dobri, skupa su rasli. Kad su prodavali predmetne nekretnine nisu provjeravali zemljišnoknjižno stanje, jer zašto bi to provjeravali kad su bili na ostavinskoj raspravi. Kao vlasnici su bili upisani ranije njezin otac, potom majka, a potom oni - djeca. Nisu bili upisani drugi ljudi ni ĐŠ.

22. Svjedokinja ZŠ u svom je iskazu navela da su predmetne nekretnine prodali tužitelju i to njezina braća ČŠ i GŠ, sestra ŽŠ, NŠ i ona. Misli da je to bilo 2010. te su bili kod javnog bilježnika. Cijena je bila 12.000,00 ili 13.000,00 EUR što su oni podijelili na jednake dijelove i u cijelosti im je isplaćena. Nekretnine su naslijedili po ocu i majci. Otac ČŠ umro je 1980., a majka se zvala MŠ i umrla je 1999. Ona je umrla kod sestre NŠ, a oni su se svi morali brinuti o njoj. Bila je godinu dana kod nje. Roditelji su predmetne nekretnine stekli po svojim roditeljima. Predmetne nekretnine nisu uživali F. Prodali su kompleks nekretnina koji je obuhvaćao šumu, kuću i okućnicu, dvorište, njivu, vrt, vinograd. Prodavatelju su pokazali granice, a ne sjeća se jesu li pozvali ĐŠ. Bili su pozvani na sudski postupak u kojem je tuženik sređivao zemljišnoknjižno stanje te je ona telefonom upozorila FŠ da ona ne može ići i da su oni to prodali i da on to mora doći i riješiti. Poslala je e-mail i geodeti. Zadnji put je bila na tom brijegu kad su prodali predmetne nekretnine. Nije bio upisan ĐŠ kao vlasnik predmetne nekretnine, jer su oni imali ostavinsku raspravu. Nisu provjeravali zemljišne knjige jer su imali ostavinsku raspravu.

23. Svjedok ĆŠ u svom je iskazu naveo da je ranije imao obrt i radio je za tužitelja. Nema saznanja kako je stekao predmetne nekretnine. Samo je jednom bio na tim nekretninama prije corone te je trebao tužitelju pjeskariti kuću i jedno stablo kako bi se obnovilo drvo. Međutim, dobio je coronu i više to nije ni radio. On mu je rekao da je to njegovo i pokazao mu zemlju dolje i nešto kao šumu te kuću. U kuću je povukao struju. Nije bio prisutan kupoprodaji niti je poslije bio tamo. Rekao mu je tužitelj da je to kupio. Nisu pričali o tome kada je on to kupio. Kad je bio tamo došao je jedan gospodin starosti 50 ili 55 godina i rekao da vozi kamion. Malo su popričali te ih je zvao da idu nešto popiti i nisu se svađali. Tom prilikom su se zadržali na toj nekretnini možda pola sata. Jedna vrata kuće su bila od puta, a druga od šume i ne sjeća se jesu li bila zatvorena ili otvorena.

24. Svjedokinja RŠ u svom je iskazu navela da su njezin suprug i ona 1993. počeli obrađivati zemlju MŠ jer ih je MŠ to molila i na istima su radili poljoprivredu. Brinula je o MŠ, kuhala, a nitko od njezine djece nikad nije rekao nemojte to raditi, a MŠ je znala reći: " hvala bogu, sam bog vas je donio na breg". Inače je živjela sa sinom koji je bio psihički bolestan te je umro prije nje. Znala joj je nositi snopove sijena u njezinu kuću, a ona je rekla njima da rade, da se bore i da su njezina djeca zaboravila na nju. 37 godina je na tom brijegu i nije nikad vidjela npr. Hermininu kćer iz Desinića. Njima MŠ to nije darovala i s njom nisu imali zaključen ugovor o doživotnom uzdržavanju. Prije nego je MŠ otišla živjeti svojoj kćeri EŠ, znao ju je obilaziti Anin suprug – zet ČŠ. On je znao također reći da nije njih, da bi ju pojeli štakori i zmije. Najprije su kupili tri koze pa ovce pa potom i 50 ovaca koje su pasle na tim nekretninama. 2-3 dana prije smrti ju je molila da joj obeća da neće zapustiti brijeg. Kad je MŠ umrla oni su nastavili obrađivati tu zemlju, jer ih je ona tako molila. Jedna gospođa iz katastra u Pregradi joj je rekla da se tu pojavio neki gospodin B koji ih je pozvao na ručak u Sloveniju, ali nisu mogli otići u Sloveniju jer je vozio auto s plavim tablicama. Ona je rekla da s tim nije upoznata te oni i dan danas obrađuju predmetne nekretnine. Oni su prije par godina predmetne nekretnine dali BŠ i o tome nisu zaključili nikakav ugovor. Dali su mu da si sredi papire i to su mu prepustili. Kupili su mu stado ovaca. Suprug ima svoj dio na predmetnim nekretninama u suvlasničkoj zajednici, a inače je njihove nekretnine o kojima se ne vodi spor stekao nasljeđivanjem od svog oca UŠ i majke Ž. Nitko nije prigovarao u postupku sređivanja vlasništva predmetnih nekretnina na BŠ. Vidjela je tužitelja dva-tri puta na brijegu. Došao je dva-tri puta i okrenuo se. Nije izlazio iz automobila, ona to nije vidjela. Nije točno da bi se tužitelj šetao sa psima i sa ženama na tom brijegu, kako to piše sud. Nije vidjela tužitelja da bi pravio kakav roštilj na brijegu. Ona je tamo svaki dan jer tamo drže životinje. Ne zna ima li tužitelj u blizini kakvu zemlju. Oni u objekt stare kuće sada stavljaju sijeno i strojeve i sve koriste na isti način kao i prije. Na pitanje postoji li neki pisani dokument o stjecanju njihovog prava vlasništva na predmetnim nekretninama navela je da je ona predmetne nekretnine stekla svojim rukama obrađujući od 20-te do 58. godine. Bori se za tu zemlju jer ju je MŠ zamolila. Radit će dok može i nitko od djece MŠ joj nije rekao da to ne smije raditi. MŠ je umrla 1999. Zna za sudske postupke radi sređivanja zemljišnoknjižnog stanja te ona nije bila prisutna izlasku sudske komisije prije nekih 10-tak godina, ali zna za te postupke. Na pitanje je li upoznata s činjenicom da je tužitelj kupio dio predmetnih nekretnina navela je da zna samo ono što je opisala što joj je rekla gospođa iz katastra. Ne zna ništa o bilo kakvim dogovorima svojeg supruga i tužitelja u vezi sređivanja zemljišnoknjižnog stanja. Nema saznanja ni o kakvim dogovorima o parcelaciji predmetnih nekretnina.

25. Svjedok ĐŠ u svom je iskazu naveo da je njegov sin stekao predmetne nekretnine po njegovom mišljenju regularno, a po sudu krivotvoreno. Predmetne nekretnine su njegova djedovina i tužitelj ih nije mogao kupiti odnosno ČŠ mu to nije mogao prodati. Radi se o krivotvorenom ugovoru koji je zaključen na prevaru. ČŠ 10 godina nije došao svojoj majci, već je o njoj vodila brigu njegova supruga. Smatra da je ČŠ trebao najprije s njim razgovarati. Smatra da je sve to korupcija i kriminal, da mu oduzimaju zemlju za koju se on borio. On s tužiteljem nema ništa, a tužitelj mu je dopeljao policiju na ranč. Pita se zašto nije tužitelj sam došao k njemu. Predmetne nekretnine stekao je po svojoj majci koja je umrla kad je imao 16 mjeseci, a prije 10 godina je umro i njegov otac kojeg je također naslijedio. Tužitelj u roku nije platio porez državi, a čuo je da je vozio zaposlenike općine u Sloveniju na ručak. Vratili su ga s granice jer je došao s tablicama kao neki ambasador. Onda ga je gospođa koju je platio kad su došli mjeriti zemlju vozila sa svojim automobilom u Sloveniju. Smatra da je to lažni ugovor i ne zna kakvo je to sudstvo koje uništava njegovog sina, a štiti tužitelja. Tužitelj je tužio također i ŠŠ da mu je prodao njegovu zemlju. Njegova zemlja (zemlja ŠŠ) je njegova zemlja i dobio ju je po baki. Jednom je tužitelj došao na spornu zemlju "kao frajer" i rekao: " to sam ja kupio", a on se pita što je tužitelj to kupio. Namjerio se na krivo selo, selo ustaša, a ne komunista i Z. Naveo je da je on predmetnu nekretninu dao svom sinu, o tome su zaključili ugovor i dao mu je da si raščisti papire. Sud je potom izašao van, pozvane su sve osobe koje tužitelju nisu htjele potpisati ugovor. Nitko od svjedoka se nije protivio upisu njegovog sina u zemljišne knjige. To je sve bila ranije zajednica. Tužitelj neće koristiti predmetnu zemlju dok je on živ i mogao je njega pitati da odrede granice nekretnina. Tužitelj je s policijom došao na njihov ranč kao da su oni kriminalci. Vidio je tužitelja jednom na predmetnim nekretninama kad je bila jedna fešta sa ČŠ. To je bilo prije 15 ili 20 godina. Nije točno ono što su pričali svjedoci da bi tužitelj i drugi šetali sa psima jer oni imaju svog psa i nitko ne može izaći iz auta kad dođu blizu psa. Prije pokretanja sudskog postupka za uknjižbu prava vlasništva njegovog sina prethodno je pozvan geodeta te je sve izmjereno. Tome se nitko nije protivio. Nitko se nije protivio ni prilikom izlaska suda u postupku radi uknjižbe prava vlasništva tuženika na predmetnim nekretninama. Oni na predmetnim nekretninama hrane ovce, čiste, a u predmetnoj staroj kući se nalazi sijeno. 1993. im je MŠ rekla da koriste njezinu zemlju, a njena kći OŠ mu je rekla da bi ona to sve njemu najradije dala jer oni jedino u selu nešto rade. MŠ je imala jedan dio u predmetnim nekretninama i to dva vinograda koja su zarasla pa su ih oni očistili i pašnjak na kojem je još njegov djed vodio krave na ispašu. Uživaju te nekretnine već 50 godina. Nije postojala nikakva podjela između njihovih prednika odnosno prednika MŠ i njih. Ne zna je li 2020. primio kakvo rješenje kojim bi bio upućen u parnicu radi ostvarivanja svog prava, a da bi ga u tom postupku zastupao odvjetnik Zubić. Na pitanje je li bio prisutan u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku u kojem je na teren izašao sud iz Krapine naveo je da on punomoćniku tužitelja nema što odgovarati. Naveo je da na pitanja punomoćnika tužitelja neće odgovarati jer štiti kriminalce. Prethodno je postavljeno pitanje punomoćnika tužitelja o tome kada je darovao predmetne nekretnine svom sinu te je odgovorio da je to bilo kad si je počeo sređivati papire. Sin o tome ima pisani ugovor. Nema broj tužitelja i nema što s njim kontaktirati u vezi parcelacije.

26. Svjedok VŠ u svom je iskazu naveo da ne zna kako je tuženik stekao predmetne nekretnine, ali zna da su njegovi članovi obitelji to imali od prije i to od 1992. ili 1993. kada se on još nije rodio, ali je to čuo od susjeda. Inače početkom prošle godine se krčila zemlja oko stare kuće, a prethodno je tamo bila "džungla", šikara. To je čistio AŠ radnim strojem po nalogu tuženika, a on u tome nije sudjelovao. To zna zato što mu je AŠ krajem pretprošle godine kad je bio kod njih rekao da ide kod tuženika te ga je on automobilom slijedio i potom ga vratio autom u Kumrovec gdje živi. Prije dvije godine su na predmetnim nekretninama rušili jednu lipu. To su rušili BŠ, on i Lukin otac, jer je lipa 99% ugrožavala njihovu vikendicu (novu kuću s druge strane ceste). Nije na tom brijegu vidio nikad tužitelja. Kod tuženika dolazi tri-četiri puta mjesečno odnosno po potrebi. BŠ u predmetnoj staroj kući drži roto kosu, vilice za voženje rolo bala, sakupljač sijena i rolo bale. To čine od kad imaju ovce. Vjerojatno od 1993. Rođen je 1996. i prvi puta je bio na predmetnom brijegu prije 10-tak i više godina. Podrum na predmetnom objektu se ne zaključava odnosno uopće nema vrata jer se radi o ruševini. Na pitanje od kojih susjeda je čuo ovo što je u svom iskazu rekao da je čuo od drugih ljudi naveo je da ne zna njihova imena i prezimena, ali da su to stanovnici [adresa]. Kad hodaš u Desinić čuješ da to ljudi pričaju.

27. Svjedok HŠ u svom je iskazu naveo da misli da su BŠ i njegova obitelj predmetne nekretnine kupili. Tako se pričalo u selu. On inače živi u susjednom selu, a u predmetnom selu imaju vinograd i klijet. Ne zna odgovoriti kada su tuženik i njegova obitelj to kupili niti od koga. On cijeli život dolazi na taj brijeg. Nije poznavao ljude koji su uživali predmetni objekt i okućnicu. Nije vidio nikog osim obitelji BŠ da dolazi k tom starom objektu i okućnici. Obitelj BŠ je kosila oko predmetne kuće, tamo držala strojeve, raskapali su zemljište radi planiranja, radili su i put koji vodi i do te kuće. Ovce drže na svom ranču te su vjerojatno te ovce bile i na predmetnim nekretninama na ispaši. To nije vidio. Brat i on su svake godine u zadnjih 10 godina pomagali obitelji BŠ, balirati sijeno koje je ostajalo na predmetnim nekretninama i na spornom prostoru, a oni su sami to poslije spremali. Njihov otac je također ranije pomagao obitelji BŠ. Ne može istovremeno na istoj nekretnini biti ispaša ovaca i baliranje sijena te ni u konkretnom slučaju kojeg je opisivao to nije bilo istovremeno. On se bavi poljoprivredom. On je traktorom sudjelovao u baliranju na predmetnim nekretninama. Kako su te nekretnine na uzbrdici, bilo im je teško traktorom raditi to baliranje.

28. Svjedok JŠ u svom je iskazu naveo da živi s NŠ već preko 20 godina. Vlasnici predmetnog kompleksa zemljišta bili su NŠ, GŠ koji je umro, ŽŠ i ZŠ. Oni su naslijedili predmetne nekretnine po TŠ i MŠ. MŠ je bila majka svih njih. Misli da je umrla 1989., ali ne zna točno. Poznavao je MŠ i ona je obrađivala predmetne nekretnine. Ne zna tko je izgradio staru kuću, ali je ona tamo živjela do godinu dana prije svoje smrti, kada je zbog bolesti bila kod NŠ. Prije nekih 10-tak godina on je po angažmanu tužitelja orezivao lipu koja se nalazila na tim nekretninama, a u tome mu je pomagao ĐŠ. Te usluge mu je platio FŠ, a ne zna je li za to angažirao i ĐŠ. Djeca MŠ su predmetne nekretnine prodali FŠ, a što zna po pričanju NŠ. U to vrijeme su oni već bili zajedno. Oko dva puta je vidio tužitelja da nešto radi na predmetnim nekretninama kao npr. čisti trnje oko kuće. On je inače pješke hodao nekad pored tih nekretnina, a sada ne prolazi pored tih nekretnina već traktorom po drugom putu koji se ne nalazi pored predmetnih nekretnina. Sad ne zna kako je na tim nekretninama jer više od godine dana nije bio tamo. Ne zna tko je srušio lipu, samo ju je vidio srušenu, bila je jako debela da ju ne bi tri čovjeka mogla obujmiti. Misli da je bila stara preko 300 godina. Zakonski zastupnici nakon smrti MŠ nešto su radili oko kuće i na zemlji nakon njezine smrti, u početnom razdoblju, pa su tako pobrali grožđe u vinogradu one prve godine kad je ona umrla. Na pitanje da pojasni je li ta njegova konstatacija točna ili konstatacija NŠ da oni nisu obrađivali predmetne nekretnine nakon majčine smrti naveo je da koliko on zna da su samo jednom pobrali grožđe nakon njezine smrti. Ne zna je li NŠ dobila kakav poziv za očevid u postupku u kojem je BŠ sređivao svoje zemljišnoknjižno stanje. Nije brao kestene u blizini prije mjesec dana jer ih nema.

29. Svjedok KŠ u svom je iskazu naveo da je na predmetne nekretnine dolazio par puta s tužiteljem, vikendaški. Družili bi se, roštiljali pored te kuće jednom godišnje. Bili su sami. Tužitelj mu je rekao da je te nekretnine kupio od braće i sestara koji su bili suvlasnici, misli prezimena MŠ. Oni bi u dolascima uređivali okoliš, kosili travu kosom, srpom, škarama, a završili bi u druženju. Tužitelj je rekao da će jednog dana obnoviti tu kuću kao vikendicu jer je to dobro ulaganje i kuća je na lijepom mjestu. Nije obnovu još uvijek pokrenuo, ali ne zna zašto. Zadnji puta je tamo bio poslije corone te je tamo bila stara kuća, lipa i travnato zemljište. Ne sjeća se je li kuća bila zaključana jer u kuću nije ulazio. Oni su bili vani jer su dolazili za lijepog vremena. Nikog od susjeda nije vidio i ne sjeća se da bi ĐŠ dolazio tamo. Taj put kad je on bio nikog nisu vidjeli drugog na tim nekretninama. Tužitelj je vjerojatno na te nekretnine dolazio češće. To pretpostavlja. Kad su zadnji put dolazili na tu nekretninu misli da je kuća imala vrata i prozore, ali nije se u to zagledao. Nakon što mu je predočena skica očevida na str. 115 spisa naveo je da ne zna gdje su bila stabla lipe, jesu li bila ispred, iza ili bočno od kuće, jer prilikom roštiljanja na to nije obraćao pažnju. Koliko se sjeća tada nije bilo nikakvih građevinskih radova koji bi bili izvedeni. Kosio je prilikom dolaska i na ravnom terenu i na kosom terenu. Tužitelj je ponio sa sobom alat. Ne sjeća se gdje su uzeli roštilj. Oni su uzeli rešetke i improvizirali roštilj.

30. Svjedok PŠ u svom je iskazu naveo da predmetni kompleks zemljišta pripada tužitelju, oni se već dugo znaju te su par puta zajedno posjetili taj kompleks. Tužitelj mu je rekao da je to kupio. Tamo je bio dva ili tri puta. FŠ ga je zvao prije par godina i rekao da ima dvije prekrasne velike lipe koje su bile neznatno oštećene te su razmišljali kako ista stabla izliječiti. Već su stvorili neki plan, no, FŠ ga je jednom nazvao i rekao da su lipe posjećene, da je to učinio vjerojatno susjed, ne zna koji i ne bi se sjetio imena. Inače su zajedno dolazili tamo vidjeti taj posjed, obići lipe i "čilali" jer je to bila prekrasna lokacija. Ništa fizički tamo nisu radili i bili su sami. Nije vidio nikog od susjeda niti nikog živog tamo. Sjeća se samo jedne kuće koja je bila ispod te stare kuće. Čini mu se da je bila novija, neožbukana u to vrijeme. U to nije siguran. Tamo su se zadržali sat, sat i pol ili dva. Bila je tamo kuća stara zagorska koja je imala potencijal za obnavljanje i nešto je što bi i on htio imati. Nije bila u ruševnom stanju, ali je pokazivala znakove da ju treba što prije obnoviti. Tužitelj je govorio da nema za to vremena, da ima posla i druge obveze, ne stigne u glavi napraviti plan. On je po struci agronom. Zemljište oko kuće je bilo više zapušteno. Ne može reći da je to bila đungla ili šikara. Stabla lipe su se mogla izliječiti, što mu je rekao i kolega šumar, kao i druge poznate lipe kao npr. Gupčeva lipa. Jedna je bila lipa bolesna, a druga je bila potpuno zdrava. 10 ili 15 m su stabla lipe bile udaljene od kuće. Nalazila su se ispred kuće gledajući sa prilaza. Bio je prilaz kući, lipe, kuća i iza padina. Tužitelj mu je pokazao unutrašnjost kuće, imala je vrata i prozore, ne zna je li bila zaključana i ne zna što se nalazilo u podrumu.

31. Svjedokinja FŠZ u svom je iskazu navela da su se tužitelj i ona upoznali u vrijeme corone. Rekao joj je da je kupio kuću od 5 vlasnika i misli da je rekao da je kupio 2006., ali u to nije sigurna. Ona ima u blizini vikendicu i to u Jelenjaku kod Desinića te su tako došli na taj razgovor. Tužitelj je rekao da će ju urediti, da će kad bude stariji malo više tamo živjeti. Zajedno su počeli raditi nacrte jer je ona isto arhitekt, da to bude kako treba, da izgleda prava zagorska kuća. Tužitelj joj je rekao da je kosio oko kuće, malo je uređivao okoliš, uređivao je stabla lipe. Znali su tamo doći s prijateljima. Kad je ona dolazila s njim, tužitelj je kosio travu, a inače kad su dolazili s prijateljima dečki su kosili travu. Na pitanje koji dečki, navela je da se ne sjeća. Kuća je bila stara, za obnovu, bila je zaključana, imala je vrata i prozore koji su također bili za obnovu. Trava je bila uredna. Vidjela je lipe, a negdje u drugom ili trećem mjesecu 2023. godine otprilike, više ih nije bilo. Bili su trupci lipa na kamionu, ne zna čijem. Misli da su bila dva kamiona s prikolicom. Inače su lipe imale zdrava debla, a to zna po tome što i ona ima jednu takvu lipu doma. Nisu imali koga pitati čiji su to kamioni jer tamo nije bilo nikoga. Onda se FŠ raspitivao i vidio da je uknjižen drugi vlasnik. Nije mu bilo jasno od kud i podnio je tužbu. Znali su dolaziti i kod ZŠ koja je jedna od sestra od koje je tužitelj kupio sporne nekretnine. Ne zna je li znala tko je srušio lipe. U tom trenutku nisu znali tko je to učinio, a pretpostavljali su da je to učinio čovjek koji se uknjižio. Tužitelj je to prijavio policiji, policija je stigla na lice mjesta i napravljen je zapisnik. Postojao je put, pa lipe, a onda kuća, ali lipe nisu bile točno ispred kuće. Koliko se sjeća bile su između puta i kuće. I kamion se nalazio između puta i kuće. Oba kamiona su se tamo nalazila. Kad su bile posjećene lipe primijetili su građevinske radove na staroj kući, zemlja je bila iskopana do temelja kuće, kao da se želi da se kuća sruši, trave nije bilo. U podrumu kuće nalazio se namještaj i to starinski kojeg su oni uzeli i ništa drugo. Vjerojatno su to učinili za vrijeme corone, ali ona je slaba s godinama. Ne zna jesu li na parceli bili građevinski strojevi odnosno nisu bili, nije ih primijetila.

32. S obzirom na činjenične navode tužbe i sporna pravna pitanja, odlučne činjenice koje je bilo potrebno utvrditi u ovom postupku su bile činjenice tko se nalazi u posjedu predmetnih nekretnina, kvaliteta tog posjeda, jesu li se i od kada prednici tužitelja ili tuženika nalazili u posjedu predmetnih nekretnina i jesu li se ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužitelja dosjelošću, a posljedično je li prodavatelj mogao valjano prodati predmetne nekretnine kupcu ili ne.

33. Iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da se tužitelj poziva prvenstveno na dosjelost kao na osnovu stjecanja svog prava vlasništva na predmetnim nekretninama i kupoprodaju kao pravni temelj svog posjeda, tvrdeći da je njegov posjed zakonit, istinit i pošten dugi niz godina računajući i posjed njegovih prednika.

34. U odnosu na pravni osnov dosjelosti:

Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti, pri čemu se zahtijeva ispunjavanje određenih pretpostavki, prije svega da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme (kao i da stvar koja je predmet dosijedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti kao i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću).

35. Prema čl. 18. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - „Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZV, posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja. Prema st. 2. posjed je istinit ako nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Prema st. 3. posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

36. Raniji Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/1980, 36/1990, "Narodne novine" br. 53/1991, 91/1996, u daljnjem tekstu: ZOVO) je u čl. 72. propisivao da je posjed zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja. Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

37. U smislu čl. 11. st. 1. ZV-a kojim je propisano da tko stvar ili pravo posjeduje priznajući višu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni je posjednik, a tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava - samostalni je posjednik.

38. Po samom se zakonu (odnosno ispunjenjem zakonskih pretpostavki za dosjelost) stječe pravo vlasništva nekretnina prema čl. 159. st. 1. i 3. ZV koji propisuje da se vlasništvo nepokretne stvari stječe dosjelošću protekom deset godina ako je posjed zakonit, istinit i pošten, odnosno protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog poštenog posjedovanja, pri čemu se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme koje su prednici na isti način posjedovali nekretninu. Iste rokove dosjelosti propisivao je i raniji ZOVO u čl. 28. st. 2. i 4. Odredbom 159. stavak 4. ZV-a određeno je da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, tada je za stjecanje prava vlasništva potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle, za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošteni posjed 40 godina.

39. U smislu čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, u daljnjem tekstu: ZV), stjecanje prava vlasništva tužitelja odnosno njegovih pravnih prednika po osnovi dosjelosti ima se ocjenjivati prema tada važećim pravilima. 1961. godine od koje postoji podatak iz povijesti promjena na katastarskim česticama, da je u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] bio evidentiran posjed pok. MŠ, bio je na snazi austrijski Opći građanski zakonik (u daljnjem tekstu: OGZ). Prema pravnom pravilu iz par. 1460. (dosjelost) bivšeg OGZ, koja se primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91), temeljna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je savjesnost, odnosno zakonitost i istinitost posjeda. Rok od 30 godina iz paragrafa 1468. OGZ-a računajući istog od 1961. godine istekao je 1991. godine, kada je već bio na snazi tadašnji ZOVO koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. Prema čl. 28. st. 2. i 4. ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina.

40. Ako je samostalni posjed nekretnine barem pošten (što je dovoljno), pravo vlasništva iste dosjelošću stječe se protekom 20 godina i po ZV i po ZOVO.

41. Sud smatra da su tužiteljevi prednici doista bili savjesni i zakoniti posjednici predmetnih nekretnina. Zakoniti su bili osnovom nasljeđivanja, a savjesni zato što od ulaska u posjed istih do dana stjecanja prava vlasništva ispunjenjem zakonskih pretpostavki za dosjelost nisu imali razloga smatrati da im to pravo ne pripada. Iz suglasnih iskaza svjedoka NŠ i ZŠ, koji su o tome imali saznanja, utvrđeno je da su bili u neprekidnom nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina do smrti MŠ te da nije dokazano da bi se prednici tuženika tome protivili, a vidjeli su i mogli su vidjeti da obitelj prednice tužitelja iste nekretnine obrađuje i uređuje kao svoje te u konačnici da na jednoj od predmetnih nekretnina imaju kuću. To im nije moglo ostati nepoznato.

42. Iako se poštenje posjeda pretpostavlja, presumira, čim posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed, njegov posjed gubi kvalitetu poštenog posjeda i postaje od tog trenutka nepošten posjednik.

43. Kao prodavatelji predmetnih nekretnina u pravnom poslu s tužiteljem iz 2010. godine označeni su nasljednici pok. MŠ i to kao upisani suvlasnici u određenim omjerima koji ne čine cjelinu (jer su uz njih u zemljišnu knjigu upisane i treće osobe kao suvlasnici), a koji su ugovorom ujedno jamčili kupcu da su posjednici predmetnih nekretnina u cijelosti.

44. Kao ostavinska imovina pok. MŠ prema rješenju o nasljeđivanju utvrđen je samo njezin suvlasnički udio na predmetnim nekretninama, tada upisanima u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (osim čkbr. [katastarska čestica]). Povijest promjena na katastarskim česticama dostavljena je za čkbr. [katastarska čestica], odnosno naknadno nastaloj čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Prema podacima iz tog dokumenta pok. MŠ je bila evidentirana nekad kao suposjednica predmetne nekretnine u dijelu kuće i dvorišta od 525 m2 i to od 1961. godine, a potom od 2022. kao suposjednica dijela čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište od 601 m2 i to sa ŠŠ. Potom je na tim istim nekretninama MŠ i ŠŠ kao nositelj prava iste 2022. godine u cijelosti upisan tuženik. Već je iz ovih podataka vidljivo da je tuženik temeljem sudske odluke upisan kao posjednik cijele čkbr. [katastarska čestica], što znači i na dijelu MŠ i na dijelu ŠŠ, a ne samo na dijelu jednog od njih. Pritom se ističe da je sam tuženikov otac u svom iskazu nazvao zemlju ŠŠ kao njegovu zemlju.

45. Računajući od 1961. godine pa do smrti Hermine Žučko 1999. godine proteklo je dovoljno vremena za ispunjenje zakonskih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Pravni prednik MŠ bio je njezin suprug ČŠ, a nakon njegove smrti temelj posjeda MŠ prema iskazima svjedokinje NŠ i ZŠ bilo je nasljeđivanje njezinog pok. supruga ČŠ. Tijekom postupka nije dokazano da bi njezin posjed bio od bilo koga smetan ili da bi bila uznemiravana u posjedu nekretnine, kao ni prednik ČŠ. Također nije dokazano da njezin posjed ne bi bio neprekidan.

46. Uvidom u posjedovni list br. 169, k. o. [katastarska općina] od 30. lipnja 2020. utvrđeno je da je MŠ udova ČŠ tog datuma bila još uvijek upisana kao posjednica sljedećih predmetnih nekretnina: 1630, dijela 1631 (kuće i dvorišta od 525 m2), čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

47. Sud nije prihvatio dio iskaza svjedoka ĐŠ, tuženikovog oca, u kojem iskazuje da su predmetne nekretnine njegova djedovina jer isto nije potvrđeno nikakvim pismenim dokumentom, upravo suprotno, utvrđeno je da je kao posjednica istih bila upisana MŠ čak i puno godina nakon njezine smrti. Da bi to bila njegova djedovina ničim ne spominje u svom iskazu ni tuženikova majka RŠ koja pak kao osnov prava vlasništva tuženika i njegovog oca spominje samo želju MŠ da oni ne zapuste taj brijeg. Potreba za ispunjenjem takve želje ne predstavlja nikakav pravni posao niti temelj posjedovanja, a pogotovo ne osnov prava vlasništva tuženika odnosno njegovog prednika. Tuženik pak nije osporio da je predmetna kuća bila kuća MŠ te da nakon njezine smrti tamo nikog nije bilo, dakle ni on ne govori o tome da bi predmetna kuća MŠ bila djedovina njegovog oca. Također je njegov iskaz neuvjerljiv i ničim dokazan u dijelu u kojem navodi da je predmetne nekretnine on dao pismenim ugovorom svom sinu tuženiku. Takav ugovor u spis nije dostavljen.

48. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima tužitelja i svjedoka NŠ i ZŠ te JŠ u dijelu u kojem iskazuju da je cijeli predmetni kompleks nekretnina prodan tužitelju 2010. godine, da isti kompleks obuhvaća šumu, dvije njive, voćnjak, tri vinograda, kuću i okućnicu (iskaz svjedokinje NŠ) odnosno šumu, kuću i okućnicu, dvorište, njivu, vrt i vinograd. Povezujući isto sa sadržajem ugovora o kupoprodaji i stanju evidentiranom u evidenciji katastra zemljišta do 2022. godine, utvrđeno je da u odnosu na sve predmetne nekretnine koje čine kompleks stare kuće i zemljišta oko kuće vrijedi isti režim stjecanja prava vlasništva.

49. Bez obzira na nesređeno zemljišnoknjižno stanje na predmetnim nekretninama prije sporne uknjižbe prava vlasništva tuženika na istima, iz iskaza svjedoka NŠ i ZŠ utvrđeno je da je cijeli kompleks nekretnina ranije pripadao MŠ te je po osnovi ispunjenja zakonskih pretpostavki za dosjelost (što je naprijed obrazloženo) ista imovina predstavljala njezinu ostavinu u cijelosti, koju su valjano mogli naslijediti njezini nasljednici i potom prodati nekretnine tužitelju na kojima je tako stečeno pravo vlasništva. Temelj posjedovanja tužitelja jest kupoprodajni ugovor iz 2010., odnosno predugovor iz 2006. godine. Čak i kad bi se razdoblje od smrti ostaviteljice 1999. pa do 2006. ili 2010. imalo smatrati prekidom posjedovanja, tužitelj bi i od 2010. pa do 2023. (kad je saznao da tuženik svojata predmetne nekretnine te da se tuženik uknjižio kao vlasnik istih), kao pošteni, zakoniti i istinit posjednik dosjelošću stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina. Njegov je posjed zakonit jer mu je temelj ugovor o kupoprodaji nekretnina s izvanknjižnim vlasnicima. Istinit je jer nije pribavljen silom, prijetnjom ili zlouporabom povjerenja, a niti je dokazano da tužiteljev posjed ne bi bio pošten jer uz sve naprijed navedeno, tužitelj nije znao niti mogao znati da mu posjed istih ne pripada, niti je za to imao razloga. Tužiteljev posjed, makar je isti bio i rijetko izvršavan, bio je vidljiv tuženiku odnosno njegovoj obitelji, koji su prvi susjedi u odnosu na predmetne nekretnine. Iz iskaza svjedoka FŠZ, PŠ, ĆŠ i KŠ utvrdio da je tužitelj dolazio povremeno, iako rijetko, na predmetnu nekretninu na košnju, dogovor radi saniranja stabala lipe, roštiljanja i druženja te da ju je namjeravao obnoviti za mirovinu. Svjedok JŠ je potvrdio da ga je tužitelj angažirao radi orezivanja lipe, a čak je iskazao da mu je pritom pomagao i tuženikov otac.

49.1. Osim toga, upravo suprotno proizlazi iz e-mail korespondencije iz 2021. godine koja je priložena spisu kojom se geodet obratio tužitelju s prijedlogom novog stanja i nove skice izmjere, po prijedlogu ĐŠ, oca tuženika. Dostava elaborata i skice izmjere tužitelju upućuje da je investitor parcelacije morao znati da tužitelj ima određena prava na predmetnoj nekretnini jer u protivnom isto uopće ne bi bilo potrebno. Nije životno logično da tuženika njegov otac ne bi o tome obavijestio. S tim u vezi valja reći da se tuženik nikako ne može pozivati na čl. 130. st. 2. ZV-a te se njegovo pravo koje je nedvojbeno upisano u zemljišne knjige može suprotstaviti pravu tužitelja stečenom na temelju zakona jer je očito da je tuženik u svom postupanju koje je prethodilo njegovom upisu prava vlasništva u zemljišne knjige na predmetnim nekretninama, postupao nesavjesno.

49.2. Naposljetku, nije nelogično da je tužitelj dolazio rijetko na svoje nekretnine, pogotovo stoga što živi u [adresa], a objekt nije u stanju pogodnom za stanovanje, već zahtijeva temeljitu obnovu, međutim to ne znači da je zbog toga napustio kupljenu nekretninu niti da ne bi vršio posjed iste u skladu sa svojim potrebama. Tužitelj nije imao razloga smatrati da mu predmetne nekretnine ne pripadaju te ih je i on do tada neprekidno i samostalno posjedovao kao svoje što je bilo vidljivo tuženiku, čime je kao savjestan posjednik stekao pravo vlasništva istih ispunjenjem zakonskih pretpostavki za dosjelost, koju činjenicu je sud samo utvrdio ovom presudom.

50. Ostali saslušani svjedoci iskazivali su uglavnom o vremenu u kojem je predmetne nekretnine posjedovao tužitelj, a ne i njegovi prednici, niti su imali saznanja o pravnom osnovu i kvaliteti posjedovanja pravnih prednika tužitelja odnosno tuženika, a što je tijekom postupka bila odlučna činjenica. Svjedok LŠ crpio je svoja neposredna saznanja samo u odnosu na razdoblje od prije dvije godine, što znači od vremena kad se tuženik već upisao kao vlasnik predmetnih nekretnina u zemljišnu knjigu i kad je nedvojbeno počeo obavljati određene radove na predmetnim nekretninama, a u odnosu na ranije razdoblje i stjecanje nekretnina od strane pravnih prednika imao je samo posrednih saznanja. Ničim nije dokazana tvrdnja HŠ da bi obitelj ĐŠ kupila predmetne nekretnine, niti to tvrdi sam tuženik, a ako su F i u ranijem razdoblju radili nešto na predmetnoj kući i na predmetnim nekretninama, npr. balirali sijeno, kako to tvrdi ovaj svjedok, isto samo za sebe ne znači da su to na tuđoj nekretnini doista i smjeli raditi odnosno da bi za isto imali pravni temelj.

51. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a visina istog je odmjerena u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23).

52. Parnični trošak tužitelja obuhvaća trošak sastava tužbe (tbr. 7/1 - po 100 bodova), trošak zastupanja na ročištima 18. ožujka 2024. na očevidu 16. svibnja 2024., 26. kolovoza 2024., 14. listopada 2024. i 11. studenoga 2024. (tbr. 9/1 - po 100 bodova), kao i trošak sastava podneska od 12. listopada 2024. (tbr. 8/1 - 100 bodova), što ukupno iznosi 700 bodova ili 1.400,00 EUR, računajući vrijednost jednog boda od 2,00 EUR. PDV na taj iznos jest 350,00 EUR, što ukupno iznosi 1.750,00 EUR.

53. Tužitelju pripada i zatraženi trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od po 53,09 EUR te predujma za očevid i geodetsko vještačenje u iznosu od 265,46 EUR, što ukupno iznosi 2.121,64 EUR.

54. Tuženik nije uspio u parnici pa mu ne pripada ni naknada parničnog troška.

55. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Klanjcu 23. prosinca 2024.

Sudac

Karolina Balen

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa presude.

Dostaviti:

1. Odvj. Andreja Srednoselec Pintarić, Zagreb, Jukićeva 36, uz rješenje o pristojbi na presudu u iznosu od 53,09 EUR

2. Odvj. Vesna Narančić, Krapina

3. eOglasna ploča suda