REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj:P-1518/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A B E Z O D R Ž A V A N J A R A S P R A V E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda dr. sc. Dijani Vragović, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, kojeg zastupa punomoćnik po zaposlenju i diplomirani pravnik DO, protiv prvo tuženika CO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugo tuženika PO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja ništetnosti, 20. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
„Utvrđuje se da je Ugovor o radu, kojeg su sklopili: CO vl. obrta za trgovinu „ [obrt]“, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i EO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ništetan.“
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da se drugotužena zaposlila kod prvotuženika 13.12.2022., s isključivim ciljem da bi drugotužena ostvarila prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, na teret tužitelja, jer prije toga nije imala status zdravstveno osigurane osobe Zavoda. Cilj tuženika bio je ostvariti prava iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju na teret sredstava tužitelja, a ne obavljanje radnog odnosa iz čega proizlazi da radni odnos nije zakonit (kao ni stečeni status osiguranika prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju). Članak. 122 stavak 4. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako u slučaju sumnje da se podnesena prijava, odnosno utvrđen status osiguranika osnovom zaključenog ugovora o radu ne temelji na istinitom činjeničnom stanju i postojanju stvarnih okolnosti koje su osnova za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno da svrha zaključenog ugovora o radu nije bila obavljanje poslova u skladu s tim ugovorom već isključivo ostvarivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, Zavod ima pravo i obvezu, pokrenuti postupak pred nadležnim sudom za osporavanje tako zaključenog ugovora o radu. Člankom 8. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14, 127/17, 98/19) propisano je da se radni odnos zasniva ugovorom o radu. Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno. Članak 285. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) propisuje da prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama, odnosno da je predmetni ugovor sklopljen radi zaobilaženja propisa. Prividnost kao mana volje i to kao oblik svjesnog nesklada između volje i očitovanja, jer stranke ne žele pravni posao koji sklapaju, ima za posljedicu ništetnost takvog pravnog posla pa se stoga sa istim postupa kao da nije ni sklopljen.
2. Tuženicima je 14. lipnja 2024. dostavljeno rješenje od 10. lipnja 2024. i tužba s prilozima, s pozivom da dostave sudu u roku od 30 dana odgovor na tužbu, sukladno odredbi čl. 331. b st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 153/23, dalje ZPP). Ujedno su upozoreni da ako u određenom roku ne dostave pisani odgovor na tužbu da će se donijeti presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev - presuda zbog ogluhe, ako bude udovoljeno uvjetima iz čl. 331. b. st. 1. toč. 1. - 4. ZPP.
3. Odredbom čl. 331. b st. 1. ZPP-a, propisano je da ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi te ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate te ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.
4. Prema shvaćaju ovog suda u konkretnom slučaju nisu ispunjene sve pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe, odnosno nije ostvarena pretpostavka iz čl. 331.b st.1.toč.2. ZPP-a kojom je propisano da osnovanost tužbenog zahtjeva mora proizlaziti iz činjenica navedenih u tužbi. Naime, tužitelj tužbom traži utvrđenje ništetnosti ugovora o radu sklopljenog između tuženika iz razloga što smatra da je navedeni ugovor sklopljen samo s ciljem da bi drugo tužena ostvarila prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja zbog čega je navedeni ugovor prividan.
5. Prema odredbi čl. 285. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, dalje ZOO) prividan ugovor nema učinka među strankama. Slijedom čega prividnost ugovora nema za posljedicu njegovu ništetnost, već to da među ugovornim strankama prividan ugovor nema učinka. Ništetan ugovor, prema odredbi čl. 322. st. 1. ZOO-a, je onaj ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva. Prema odredbi čl. 285. st. 1. ZOO, posljedica prividnog ugovora nije njegova ništetnost, već među ugovornim stranama prividan ugovor nema učinaka, on je pravno nepostojeći pravni posao u smislu odredbe čl. 247. ZOO, kojom je propisano da je ugovor sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Između ugovornih stranaka simuliranog pravnog posla nije postignuta suglasnost volja za sklapanje ugovora u sadržaju koji bi se u ičemu ostvarivao (stranke nisu htjele i ne žele takav ugovor već "nešto drugo", što tome ugovoru ne odgovara) i u odnosu na postignuti sadržaj nedostaje bilo kakva osnova ili cilj obvezivanja. Nepostojeći ugovori su oni kojima nedostaje jedan ili više bitnih sastojaka za nastanak ugovora. Međutim, nepostojeći ugovor nije istoznačnica s ništetnim ugovorom jer se isti sadržajno razlikuju. Kod ništetnih ugovora su bile formalno ispunjene predviđene pretpostavke za nastanak ugovora, ali se njihovi učinci anuliraju budući da su protivni Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva. Kod nepostojećih ugovora dakle nisu uopće ispunjene pretpostavke za njihov nastanak, tako da oni i ne postoje, jer nije postignuta suglasnost volja ugovornih strana za njihov nastanak. (Tako i VSRH u odlukama broj Rev-175/2024-2 od 11. lipnja 2024., Rev-12/2020 od14. travnja 2021. i druge.)
6. Slijedom navedenog, a sukladno čl.332.a st. 1. ZPP-a, kako tuženici nisu podnijeli odgovore na tužbu u određenom roku, čime je udovoljeno uvjetima iz članka 331.b stavka 1. točaka 1. i 4. ovoga Zakona, ali nije udovoljeno uvjetima iz članka 331.b stavka 1. točaka 2. ovoga Zakona, odnosno osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužni, to je sud donio presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija, bez održavanja rasprave.
U Zagrebu 20. prosinca 2024.
Sutkinja:
dr. sc. Dijana Vragović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.
DNA:
- tužitelju
- tuženicima
