Pn-200/2021-24

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ad1/ ČU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2/ PU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Kasalo & Raić d.o.o., protiv tuženika GENERALI OSIGURANJE d.d., OIB: 10840749604, Slavonska avenija 1b, 10000 Zagreb, zastupano po pun. odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić – Vrdoljak & partneri, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 07. studenoga 2024., u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja, te punomoćnika tuženika, a na ročištu od 20. prosinca 2024., zakazanom radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o  j e

Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja, te se sudi:

I Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljima na ime naknade neimovinske štete iznos od 852,62 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 17. srpnja 2020. godine pa do konačne isplate, i to za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se za više zatraženo preko dosuđenog, za iznos glavnice od 9.347,79 € tužbeni zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

II Nalaže se tužiteljima ad 1/ i ad 2/ da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknade tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.041,00 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 20. prosinca 2024. pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 06. svibnja 2021. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljena je tužba tužiteljice ZU u kojoj tužiteljica navodi da se dana 5. listopada 2019. godine oko 06:55 h dogodila nesreća na način da je KU, na kolniku raskrižja ulica Poljička cesta i Bruna Bušića, Split, upravljajući osobnim vozilom marke ”Renault", reg. oznake i broja [registarska oznaka], postupila protivno odredbi članka 38. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te ušla u raskrižje za vrijeme trajanja zelenog svjetla na semaforu pa zbog tako poduzete vožnje nije uspjela zaustaviti vozilo i propustiti tužiteljicu koja je prelazila kolnik Poljičke ceste preko obilježenog pješačkog prijelaza uslijed čega je sredinom prednjeg dijela osobnog vozila marke ”Renault” na istočnom obilježenom pješačkom prijelazu Poljičke ceste zahvatila i na kolnik oborila tužiteljicu pri čemu je tužiteljica zadobila prijelom lijeve jagodične kosti, otvorenu ranu parijentalnog dijela vlasišta, podljev oko lijevog oka, potres mozga, prijelom ivera patele i prijelom proksimalnog dijela lijeve goljenične kosti, odnosno tužiteljica je zadobila teške tjelesne ozljede, a smrti ishod je izostao pukim slučajem. Prema potvrdi MUP-a RH, PU Splitsko-dalmatinske, Postaja prometne policije Split, Klasa: 211-04/19-K/61 od 5. 10. 2019. vozilo kojim je upravljala KU u trenutku navedene nesreće bilo je osigurano kod Adriatic Slovenica d.d., policom broj [broj police]. U međuvremenu je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Tt-20/964-2 od 15. siječnja 2020. godine, izvršena promjena naziva tvrtke podružnice u GENERALI zavarovalnica d.d., Podružnica Zagreb za osiguranje, a dana 1.10.2020. tuženik Generali osiguranje d.d. je akvizicijom odnosno preuzimanjem portfelja preuzeo sva prava i obveze iz ugovora o osiguranju Generali zavarovalnice d.d., Podružnice Zagreb za osiguranje. U tužbi se dalje navodi da je protiv KU kod Općinskog suda u Splitu donesena presuda s kaznenim nalogom broj K-1054/2019 od 12. studenog 2019. kojom odlukom je ista proglašena krivom za počinjeno kaznenog djela nanošenja teške tjelesne ozljede, a koja odluka je pravomoćna. Nakon navedenog štetnog događaja tužiteljici je pružena liječnička pomoć te je ista podvrgnuta operativnim zahvatima uslijed čega su kod tužiteljice ostali ožiljci uočljivi trećim osobama kao što je došlo i do trajnog umanjenja životne aktivnosti od 17 %, a sve zbog zdravstvenih posljedica koje su evidentirane u liječničkoj dokumentaciji. Tužiteljica dalje navodi da je na adresu GENERALI zavarovalnica d.d., Podružnica Zagreb za osiguranje dana 17.7.2020. dostavila odštetni zahtjev te tražila isplatu imovinske kao i neimovinske štete koja je posljedica nesreće no iako je GENERALI zavarovalnica d.d., Podružnica Zagreb za osiguranje odštetni zahtjev uredno primilo dana 20.7.2020. isto nije tužiteljici u daljnjem roku od 60 dana dostavilo obrazloženu ponudu za naknadu štete niti utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju. Međutim, kako je tužiteljica naknadno saznala da je tuženik akvizicijom odnosno preuzimanjem portfelja preuzeo sva prava i obveze iz ugovora o osiguranju Generali zavarovalnice d.d., Podružnice Zagreb za osiguranje ista je zahtjev za naknadu štete dostavila tuženiku. Tuženik je zatim tužiteljici dostavio ponudu za sklapanje izvansudske nagodbe od 3.12.2020. broj 2010436693 ili OŠ-0109649 na iznos od 40.000,00 kn na koju ponudu je tužiteljica uložila prigovor, ali je tuženik dana 11.12.2020. godine izvršio uplatu nespornog dijela imovinske i neimovinske štete u iznosu od 40.000,00 kn. Opisanim štetnim događajem tužiteljici je, s obzirom na pretrpljeni strah, duševne i fizičke boli, nastala neimovinska šteta u iznosu od 92.135,00 kuna uvećano za zakonske zatezne kamate sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima počevši od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, i to zbog:

- pretrpljenog straha u iznosu od 40.000,00 kuna,

- duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti za 17 posto iznos od 15.000,00 kn - duševne boli zbog naruženosti iznos od 10.000,00 kn

- fizičkih bolova koje je trpila u iznosu od 27.135,00 kuna

Također, tužiteljici je bila potrebna tuđa njega i pomoć tijekom 2 mjeseca po 5 sati dnevno i 4 mjeseca po 2 sata dnevno te po toj osnovi potražuje iznos od 16.470,00 kn dok s naslova imovinske štete za uništenu odjeću potražuje iznos od 1.000,00 kn sve uvećano za zakonske zatezne kamate sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima počevši od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate. Osim navedenog tužiteljica je bila primorana platiti izradu nalaza i mišljenja Centru za medicinsko vještačenje d.o.o. prema računu broj 11/1/1 od 15.5.2020. u iznosu 1.000,00 kn kao što je bila primorana koristiti odvjetničke usluge za koje trošak sukladno Tarifi o naknadama i nagradi za rad odvjetnika te računu broj 957-1-1 od 6.11.2020. iznosi 6.250,00 kn (2 x 2.500,00 kn+PDV 25 %), a navedeni troškovi predstavljaju umanjenje imovine tužiteljice odnosno štetu proizašlu iz nastalog štetnog događaja. Dakle, navedenim štetnim događajem tužiteljici da je prouzročena šteta u ukupnom iznosu od 116.855,00 kn (92.135,00 kn + 24.720,00 kn), a kako tuženik u ponudi nije precizirao na koji dio imovinske i neimovinske štete se odnosi uplaćeni iznos od 40.000,00 kn tužiteljica smatra kako su navedenim uplaćenim iznosom od 40.000,00 kn ponajprije namireni troškovi liječenja, tuđe njege i pomoći, oštećenja pokretnina, odvjetničkih troškova, pa tek zatim iznosa neimovinske štete, pa je tužiteljica ovlaštena tužbom potraživati isplatu preostalog iznosa naknade neimovinske štete u iznosu od 76.855,00 kn. Radi navedenog tužiteljica je predložila da sud nakon provedenog postupka donese presudu slijedećeg sadržaja:

»1/ Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici, na ime naknade neimovinske štete, iznos od 76.855,00 kn sa zateznim kamatama koje teku od 17.7.2020. pa do isplate, po stopi koja je propisana čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

2/ Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate, po stopi koja je propisana čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.«

2. Dana 24 kolovoza 2021. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljen je odgovor na tužbu u kojem je tuženik istakao da se ne spori da je dana 5. listopada 2019. godine došlo do prometne nezgode u Splitu na raskrižju ulica Bruna Bušića i Poljičke ceste u kojoj je tužiteljica kao pješakinja zadobila tjelesne povrede, niti se spori da bi za nastanak ove nezgode bila odgovorna KU koja je upravljala automobilom marke „Renault“ reg. oznake i broja [registarska oznaka], za čije radnje odgovora tuženik temeljem police osiguranja broj: [broj police osiguranja]. Dakle, priznaje se pasivna legitmacija, priznaje se i osnov odgovornosti. Nema potrebe izvoditi dokaze na te okolnosti. Sporna je visina tužbenog zahtjeva. Nije sporno da se tužiteljica u mirnom postupku obratila tuženiku radi mirnog rješenja spora, u kojem predmetu je tuženik platio tužiteljici iznos od 40.000,oo kn i to dana 11.12.2020. godine, što tužiteljica i priznaje u činjeničnim navodima tužbe. Isplatom iznosa od 40.000,oo kn tuženik da je naknadio tužiteljici pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu koju je pretrpjela u štetnom događaju od dana 5.10.2019. godine, pa se traži tužbeni zahtjev odbiti a tužiteljicu obvezati na plaćanje parničnog troška tuženiku. Tuženik se protivi da se u ovom predmetu koristi nalaz stalnog sudskog vještaka dr. Šimuna Anđelinovića – specijaliste sudske medicine, jer je to vještvo sačinjeno po nalogu i u korist tužiteljice, dakle bez naloga suda i isto se ne može koristiti u ovom predmetu bez pristanka tuženika. Da se i ne govori kako posljedice oštećenja zdravlja tužiteljice mogu vještačiti jedino vještaci medicinske struke određene specijalisti, sukladno vrsti zadobijenih povreda, a ne vještak za sudsku medicinu koji za to nema dovoljno stručnog znanja. Još manje se tuženika može teretiti za troškove izrade privatnog vještva i troškova „razmatranja spisa“ od strane punomoćnika tužiteljice, nema Zakonskog osnova da se ti troškovi prevale na tuženika. Taj dio zahtjeva potrebno je odbiti bez daljnjeg raspravljanja, jednako tako traži se postupiti u glede troškova uništenih stvari i troškova liječenja za što tužiteljica ne dostavlja bilo kakve dokaze. Stoga, tuženik traži da se tužbeni zahtjev odbije a tužiteljica obveže na plaćanje parničnog troška tuženiku i to s zakonskom zateznom kamatom počam od dana presuđenja, pa do isplate.

3. Dana 16. prosinca 2022. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljen je podnesak pun. tužitelja u kojem je podnesku pun. tužitelja obavijestio sud da je tužiteljica ZU preminula.

4. Rješenjem ovog suda Pn-200/2021 od 07. ožujka 2022, prekinut je postupak zbog smrti tužiteljice.

5. Dana 22. travnja 2022. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljen je podnesak nasljednika ZU, ČU, OIB: [osobni identifikacijski broj] i PU, OIB: [osobni identifikacijski broj], u kojem se navodi da su isti u ostavinskom postupku vođenim nakon smrti pok. ZU proglašeni njenim nasljednicima.

6. Rješenjem ovog suda posl. broj Pn-200/2021 od 09. veljače 2023. nastavljen je prekinuti postupak, a ČU i PU pozvani su na preuzimanje postupka.

7. Dana 03. ožujka 2023. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljen je podnesak ČU i PU u kojem su isti naveli da preuzimaju ovaj postupak.

8. Odredbom čl. 1105. st 1 Zakona o obveznim odnosima (»Narodne Novine« br. 35/05, 41/08 i 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, 114/22 i 155/23: dalje: ZOO) propisano je:

»Tražbina naknade neimovinske štete prelazi na nasljednika samo ako je oštećenik podnio pisani zahtjev ili tužbu«.

9. S obzirom da je u konkretnom slučaju oštećenica, pok. ZU, podnijela tužbu u ovom predmetu radi naknade štete, to je, sukladno gore citiranoj zakonskoj odredbi čl. 1105. st 1 ZOO-a, predmetna tražbina prešla na tužitelje, pa su isti u ovom sporu aktivno legitimirani.

10. Dana 09. listopada 2024. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljen je podnesak tužitelja kojim su tužitelji konačno uredili tužbeni zahtjev, zatraživši donošenje presude slijedećeg sadržaja:

»I. Nalaže se tuženiku da u roku 15 dana na ime naknade neimovinske štete isplati tužiteljima iznos 10.200,41 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 17. srpnja 2020. po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2023. za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve do isplate.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužiteljici parnični trošak sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve do isplate. «

11. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom računa broj 957-1-1 od 6. 10. 2019. izdanog ZU od strane odvjetničkog društva Kasalo & Raić d.o.o., pregledom računa Centra za medicinsko vještačenje d.o.o. od 15.05.2020., izveden je dokaz pregledom nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka prof. dr. prim Šimuna Anđelinovića od 14. svibnja 2020., pregledom Potvrde izdane od MUP RH PU Splitsko – dalmatinska od 05.10.2019., pregledom presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj K-1054/19 od 12. studenoga 2019., pregledom Zahtjeva za naknadu imovinske i neimovinske štete upućenog predniku tuženika u mirnom postupku od strane prednice tužitelja, pok. ZU, pregledom potvrde Hrvatske pošte – status pošiljke, pregledom priložene medicinske dokumentacije, pregledom smrtnog lista za pok. ZU, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Njegoslavu Bušiću, maksilofacijalnom kirurugu, dr. Danči Tripalo, ortopedu, dr. Antunu Maroviću, neurologu, dr Trpimiru Glavini, psihijatru.

12. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP).

13. Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

14. Pun. stranaka popisali su parnični trošak.

15. Predmet spora jest zahtjev tužitelja za naknadom imovinske i neimovinske štete koju je pretrpjela njihova prednica, sada pok. ZU u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 05. listopada 2019. godine u Splitu.

16. Među strankama nije sporno:

- osnov odgovornosti tuženika i pasivna legitimacija tuženika,

- da je tuženik po osnovu predmetnog štetnog događaja prije podnošenja tužbe isplatio pok. ZU iznos od 40.000,00 kn,

17. Među strankama je sporno:

- je li pok. ZU isplatom iznosa od 40.000,00 kn u cijelosti namirena za štetu koju je pretrpjela u predmetnoj nezgodi.

18. Člankom 1045. st 1 ZOO-a propisano je:

»Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.«

18.1. Čl. 1072. ZOO-a propisano je:

»(1) Kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj.

(2) Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

(3) Ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva što drugo.

(4) Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja osobe kojom se on poslužio prilikom nastanka štetnog događaja ili kojoj je vozilo povjerio. «

18.2. Člankom 1100. ZOO-a propisano je:

» (1) U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

(2) Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

(3) Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. «

18.3. Člankom 19. st 1 i 2 ZOO-a propisano je:

»(1) Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom.

(2) Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. «

19. Na okolnost visine pretrpljene štete, sud je izveo dokaze medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Njegoslavu Bušiću, maksilofacijalnom kirurugu, dr. Danči Tripalo, ortopedu, dr. Antunu Maroviću, neurologu, dr Trpimiru Glavini, psihijatru.

20. U svom nalazu i mišljenju iznesenom na ročištu od 09. srpnja 2024., stalni sudski vještak dr Njegoslav Bušić, maksilofacijalni kirurg, istakao je da je pregledao medicinsku dokumentaciju koja prileži sudskom spisu. Iz područja njegovog vještačenja postoje dva medicinska nalaza i to otpusno pismo iz zavoda za maksilofacijalnu kirurgiju i nalaz na kontrolnom pregledu tužiteljice od 05.12.2019. Pri štetnom događaju tužiteljica je zadobila prijelom lijeve jagodične kosti s pomakom te krvne podljeve koji prate ovakvu vrstu traume. Uz to imala je i razdernu-gnječnu ranu na tjemenu. Tužiteljica je odmah hospitalizirana u KBC Split, te je isti dan izvršena operacija namještanja i učvršćivanja slomljene kosti pomoću titanijskih pločica i vijaka. Poslije operacijski tijek je prošao uredno. Tijekom boravka je u zavodu izvršeno i niz dodatnih pretraga i kontrolnih pregleda srodnih struka. Nakon otpusta tužiteljica je hospitalizirana u odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, o čemu postoji med. dokumentacija. Na kontrolnom pregledu maksilofacijalnog kirurga 05.12.2019. zabilježen je uredan oporavak bez većih tegoba. Dobila je naputak da masira ožiljke. U sudskom spisu je premalo med. nalaza koji bi se odnosili na posljedice ozljede iz njegovog područja. Iz tog razloga mora ustvrditi da je poslije operacijski tijek protekao zadovoljavajuće. Nakon ovakve traume uvijek postoji stanovita slabost u području prijeloma. Stoga bi tužiteljica trebala u životu posebno paziti da ne bi došlo do nove ozljede u tom području. Stoga je kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje u iznosu od 5% iz moje domene. Tužiteljica je trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju 5 dana, bolovi srednjeg intenziteta dodatnih 10 dana te bolove lakog intenziteta sljedeća tri mjeseca, a ovi posljednji bi trajali 1 do 2 sata dnevno i bili bi vezani uglavnom uz npr. održavanje toalete u području lica i glave. Kod tužiteljice je nastalo naruženje u lakom stupnju zbog ožiljaka u području tjemena i u području operacijskog reza na licu za operaciju jagodične kosti. Ožiljak na tjemenu je skriven kosom i nije toliko vidljiv, a ožiljak ispod lijevog oka vidljiv je pri bilo kakvom bliskom socijalnom kontaktu. Što se tiče tuđe njege i pomoći, u kritičnom razdoblju tužiteljica je bila hospitalizirana i pomoć i skrb treće osobe dobijala je u bolnici.

21. U svom nalazu i mišljenju iznesenom na ročištu od 09. srpnja 2024., stalni sudski vještak dr Danči Tripalo, istakla je da je pregledala sudski spis s priloženom med. dokumentacijom iz koje vidi da je tužiteljica nastradala kao pješakinja te s ortopedsko traumatološke strane zadobila prijelom u području potkoljenice bliže koljenu tzv. plato tibije, te se spominje i prijelom patele tj. čašice lijevog koljena kojim na RTG-u nije očitan nego samo se opisuje kao prijelom platoa tibije. Za vrijeme boravka u bolnici do 11.10.2019. je opisano da je došlo do pogoršanja da je lijevo koljeno bez izljeva i da kretnje u koljenu izvodi u potpunosti. Nakon toga je primljena na rehabilitaciju na fizikalnu terapiju u KBC Split, tj. samo je napravljen premještaj, te se opisuje da hoda uz pomoć štaka da je sada lijevo koljeno otečeno toplo na palpaciju bolno u predjelu glavice fibule i da su kretnje ograničene. Postoji još jedan nalaz iz prvog mjeseca 2020. gdje se spominju atrotske promjene u koljenu te da je krajna fleksija bolna i ograničena, te da je rengen koljena zadovoljavajuće. Da je mišljenja da se radi o težoj tjelesnoj ozljedi koja ja liječena konzervativno i koja je ostavila umanjenje životnih aktivnosti od 8% što se u punom iznosu pribraja procijenjenom od strane vještaka maksilofacijalnog kirurga. Uklopila bi bolove procijenjene sa strane vještaka maksilofacijalnog jer se radi o manjim bolovima također i naruženje koje ovdje nije opisano a tuđa njega i pomoć je bila potrebna nakon izlaska iz bolnice jer je hodala sa štakama pa je pomoć bila potrebna prvi mjesec nakon izlaska dva sata dnevno i još jedan mjesec jedan sat dnevno.

22. U svom nalazu i mišljenju iznesenom na ročištu od 09. srpnja 2024., stalni sudski vještak dr Antun Marović, neurolog, istakao je da je pregledao sudski spis sa svom priloženom dokumentacijom uključivo zdravstveni karton sada pok. tužiteljice. Detalji nezgode su već opširno izneseni. S neurološke strane prilikom pada na tvrdu podlogu tužiteljica je zadobila jaki udarac u glavu s posljedičnim opisanim ranama na tjemenu i prijelom lijeve jagodične kosti. Opisuje se i potres mozga. Tužiteljicu je u hitnom kirurškom prijemu pregledao neurokirurg koji je uspostavio dijagnozu potresa mozga. Snimljen je CT mozga na kojem nema traumatskih promjena. Tijekom liječenja tužiteljica je u više navrata bila kod psihijatra. Smetnje koje je tamo iznijela su dio posttraumatskog, postkomocijskog sindroma, u tom smislu je primala i lijekove jer je istovremeno liječila zbog post traumatskog stresnog poremećaja. Napominje da se ovdje radi o zajedničkoj neurološkoj i psihijatrijskoj dijagnozi, u konkretnom slučaju nema organskih promjena, a prevladavaju psihijatrijske i u tom je smislu liječeno. Cijeni da je nastupilo smanjenje životne aktivnosti od 5% što se zbog različitih organskih sustava u punoj mjeri zbrajaju sa procjenama iznesenim od maksilofacijalnog kirurga i ortopeda tako da misli da može iskazati njihovu zajedničku procjenu da je nastupilo smanjenje životne aktivnosti od 18%. S neurološke strane nema što nadodati na procjenu boli, naruženja i potrebe za tuđom njegom i pomoći.

23. U svom nalazu i mišljenju iznesenom na ročištu od 07. listopada 2024. srpnja 2024., stalni sudski vještak dr Trpimir Glavina, psihijatar, istakao je da je pregledao sudski spis, priloženu medicinsku dokumentaciju i upoznao se sa vještačenjima vještaka maksilofacijalnog kirurga, ortopeda i neurologa, koja su iznijeta na prethodnoj raspravi. Iz navedenog je razvidno da je tužiteljica stradala kao pješakinja u prometnoj nesreći 05. listopada 2019., da je liječena u KBC-u Split. O aspektima tjelesnih ozljeda kao i njihovom liječenju i posljedicama kompetentno su vještačili kolege gore spomenuti vještaci. Od važnosti za sudsko psihijatrijsku prosudbu u ovom predmetu, osim svega gore navedenog nalazi i jedan nalaz ambulantnog liječenja tužiteljice koji je napravljen 24. siječnja 2020.g., dakle, nešto više od 3ipo mjeseca nakon stradavanja u kojem je psihijatar definirao stanje kao poremećaj prilagodbe sa izraženim simptomima nesanice i glavobolje i u terapiju uključio anksiolitik. Iz svega navedenog bi mogao navesti da se s obzirom na okolnosti stradavanja i dijagnosticirana potresa mozga kod tužiteljice nije mogao ispoljiti primarni strah kao egzistencijalni strah odnosno strah od neposredne životne ugroze dok se sekundarni strah kao izričaj iznimne zabrinutosti za vlastito zdravlje i ishod liječenja predmetnih ozljeda kod tužiteljice u svakom slučaju stvorio te drži i mišljenja je da je mogao u jakom intenzitetu trajati desetak dana u srednjem intenzitetu sljedeća dva tjedna i u blažem intenzitetu u naredna tri do četiri mjeseca. Povredu prava osobnosti na emocionalno tj. psihičko zdravlje tužiteljica je razumljivo doživjela u ovakvim okolnostima i isto nalazi unutar ukupnog smanjenja životnih aktivnosti koje su naveli vještaci gore spomenuti.

24. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, cijeneći pri tome uvodno citirane zakonske odredbe čl. 1100., u svezi s čl. 19. ZOO-a, ovaj sud, temeljem prihvaćenog nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka dr. Njegoslava Bušića, maksilofacijalnog kirurga, dr Antuna Marovića, neurologa, te dr Danči Tripalo, ortopeda, i dr Trpimira Glavine, psihijatra, koje ovaj sud smatra stručnim, objektivnim i danim sukladno pravilima struke i znanosti, a na koje i stranke nisu imale primjedbi, uzimajući u obzir višestrukost i vrstu zadobivenih tjelesnih ozljeda, jačinu i trajanje tim povredama izazvanih fizičkih boli, i straha, ali i cijeneći značaj i težinu ukupnih posljedica na zdravlje pok. ZU, u tjelesnoj i duševnoj sferi, vodeći računa o aspektima njene osobnosti, a posebno o životnoj dobi (pok. ZU je rođena 1941., a u vrijeme predmetnog štetnog događaja 2019. imala je 78 g.) imajući pri tome na umu ozljede koje je zadobila i nelagode liječenja, posebno odlazak na hitni kirurški prijem, hospitalizacija, uzimanje analgetika, javljanja na preglede, EMNG-a, kontrole, fizikalna terapija, a svega toga ne bi bilo da nije zadobila ozlijede u predmetnoj prometnoj nezgodi, za koju je odgovoran osiguranik tuženika, kao i činjenicu da je pok. ZU godinu i sedam mjeseci nakon nezgode preminula, iz čega proizlazi da duševne boli zbog naruženja i umanjena životne aktivnosti nije trpjela dugi niz godina, po stavu ovog suda pravična novčana naknada u tim okolnostima, u smislu odredbi čl. 1100 ZOO-a iznosi 5.308,91 € (40.000,00 kn)

25. Pored gore navedenog, sud je prilikom odlučivanja o visini pretrpljene neimovinske štete, cijenio i činjenicu da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. zauzeto pravno shvaćanje "Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002., broj: Su-1331- VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18-dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05".

26. Isto tako, iz sadržaja uvodno citiranih odredbi i njihovim smislenim tumačenjem proizlazi da institut povrede prava osobnosti, a kako je propisan ZOO/05, je uspostavljen kao koncept neimovinske štete na drugačiji način od onog, a kako je to bilo propisano odredbom čl. 198. – 205. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 – dalje: ZOO/91) u smislu da sada povreda prava osobnosti je pravni osnov u odnosu na koji se naknađuje pravična novčana naknada, pri čemu fizički bolovi, strah itd., a koji su prema konceptu ZOO/91 bili samostalni pravni osnovi neimovinske štete, sada imaju samo značaj kvalifikatornih elemenata za određivanje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, a koji kvalifikatorni elementi se ne ocjenjuju pojedinačno, niti se za njih pojedinačno ne određuje pripadajuća naknada već na temelju tih kvalifikatornih elemenata, sagledavajući u ukupnosti u okolnostima konkretnog slučaja, se određuje primjerena novčana naknada zbog povrede prava osobnosti.

27. Slijedom iznijetog, ocjena je ovog suda da iznos od 5.308,91 € predstavlja primjerenu naknadu po osnovu neimovinske štete u konkretnom slučaju.

28. U pogledu zahtjeva za naknadom imovinske štete – tuđe njege i pomoćni potrebno je istaći da je sudska praksa pokazala određeno kolebanje glede procjene visine cijene sata tuđe pomoći i njege nemedicinskog karaktera, međutim, sudska se praksa u posljednje vrijeme izjasnila da bi cijenu sata tuđe njege i pomoći nemedicinskog karaktera, valjalo odrediti prema onim cijenama koje bi bile naplaćene od strane ustanova koje pružaju takvu pomoć, a ne prema cijeni satnice NKV radnika.

29. Člankom 1095. st. 1 ZOO-a propisano je :

»Tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. «

29.1. Člankom 1085. ZOO-a propisano je:

»1/ Odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala.

2/ Ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu.

3/ Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete.

4/ Naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja. «

30. Stoga, da bi valjano primijenili odredbu članka 1095 ZOO-a, te određivanje visine štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom, treba dati odgovor na pitanje koliko je (bi) platila oštećena osoba nekoj trećoj osobi obavljanje posla tuđe pomoći i njege nemedicinskog karaktera i to upravo u onom razdoblju kada je šteta nastala.

31. S obzirom da se radi o relativno maloj satnici, u konkretnom slučaju 30 dana po 2 h dnevno, a zatim 30 dana po 1 h dnevno, to se ne može očekivati da bi bilo koja treća osoba pristala raditi 2h, odnosno 1h, dnevno u domaćinstvu tužitelja, te istom pružati pomoć i njegu nemedicinskog karaktera i to prema satnici plaće NKV radnika. Potpuno je jasno kako osobe koje pružaju tuđu pomoć i njegu nemedicinskog karaktera za novac te koje u određeno domaćinstvo dolaze svega na sat ili dva dnevno traže značajno veće novčane svote, te je stoga potpuno prihvatljivo odrediti cijenu sata tuđe pomoći i njege upravo onako kako proizlazi iz potvrde doma Lovret, a po kojoj bi cijena jednog sata tuđe njege i pomoći iznosila 8,00 € po satu.

32. S obzirom na navedeno, sud je prihvatio iznos od 8 € kao cijenu jednog sata tuđe njege i pomoći.

33. Prema provedenim vještačenjima, pok. ZU bilo je potrebo prvih 30 dana po 2 h tuđe njege i pomoći, dakle 60 h, te slijedećih 30 dana po 1h tuđe njege i pomoći, dakle 30 h, što ukupno zbrojeno iznosi 90 h tuđe njege i pomoći.

34. Kada se 90 sati pomnoži sa 8,00 €, to proizlazi da je pok. ZU po osnovu tuđe njege i pomoći pripada iznos od 720,00 €.

35. Pored navedenog, tužitelji su zatražili naknadu imovinske štete po osnovu uništene odjeće u iznosu od 1.000,00 kn.

36. S obzirom da je pok. ZU preminula nakon podnošenja tužbe, a prije nego što je glavna rasprava zakazana, to sud u ovom postupku nije imao mogućnost saslušati pok. ZU na okolnost utvrđivanja koju je odjeću kritične prigode na sebi imala pok. ZU, te što se dogodilo sa tom odjećom nakon predmetne nezgode.

37. Predmetni štetni događaj zbio se početkom listopada, u jutarnjim satima. Dakle, radilo se o godišnjem dobu i dijelu dana kada su temperature nešto niže, pa je pok. ZU zasigurno bila odjevena u suknju ili hlače, zatim je zasigurno na sebi imala bluzu i jesensku jaknu ili kaputić. Pored toga na nogama je zasigurno imala i cipele.

38. Sud je prilikom odluke o visini štete koju je iz ovog osnova pretrpjela pravna prednica tužitelja primijenio odredbu čl. 223. st. 1. Zakona o parničnom postupku prema kojoj, ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novčanu svotu ili zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, sud će o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni. Ocjena je ovog suda da je cijena cipela iznosila najmanje 250,00 - 300,00 kn, hlača ili suknje daljnjih 250,00 – 300,00 kn, bluze 250,00 – 300,00 kn i jesenske jakne ili kaputića 300,00 kn. Dakle, u takvoj situaciji vrijednost robe u kojoj je tužiteljica bila obučena kritične prigode iznosila je najmanje u rasponu od 750,00 – 1.200,00 kn. Pri tome je za cijeniti da je pok. ZU kritične prigode na sebi imala i donje rublje, koje je, zbog boravka u bolnici i hospitalizacije nakon svlačenja, zasigurno izgubljeno ili uništeno.

39. Iz priložene medicinske dokumentacije, te iz provedenih vještava sud je utvrdio da je pok. ZU nastradala kao pješakinja na način da je automobil naletio na nju, uslijed čega je pala na pod, asfalt, te da je pri štetnom događaju zadobila prijelom lijeve jagodične kosti s pomakom te krvne podljeve koji prate ovakvu vrstu traume. Uz to imala je i razdernu-gnječnu ranu na tjemenu, te je odmah hospitalizirana u KBC Split. Osim toga, zadobila je prijelom u području potkoljenice bliže koljenu, te prijelom patele tj. čašice lijevog koljena.

40. Cijeneći činjenicu da je pok. ZU kritične prigode oborena na pod od strane automobila, da je zadobila razderno gnječne ozljede glave, zatim koljena, da je hospitalizirana, to je ocjena ovog suda da je kritične prigode pok. ZU uslijed udara automobila i pada na pod, te hospitaliziranja u bolnici, uništena odjeća i obuća, zbog čega istoj pripada naknada za uništenu odjeću i obuću. Naime, sama činjenica udarca automobila u tužiteljicu, potom pad na tvrdi asfaltni pod dovode do oštećenja odjeće, a činjenica prijema u bolnicu i hospitalizacije dovode do oštećenja odjeće prilikom svlačenja u bolnici, te i gubitkom odjeće. Konačno, i krvarenje iz razderotine na tjemenu po odjeći također dovodi do uništenja odjeće.

41. Slijedom svega prethodno iznijetog i obrazloženog, te cijeneći odredbu čl. 1085 ZOO-a, zaključak je ovog suda da je opravdan zahtjev za naknadom štete po osnovu uništene odjeće i obuće u iznosu od 1.000,00 kn, kao srednju vrijednost između 750,00 – 1.200,00 kn vrijednsoti robe koju je pok. ZU imala na sebi kritične prigode, što prema fiksnom tečaju za € iznosi 132,72 €.

42. Tužitelji nadalje potražuje po osnovu imovinske štete i trošak zastupanja pok. ZU u mirnom postupku po odvjetnicima.

43. Ocjena je ovog suda da to potraživanje ne ulazi u imovinsku štetu koju je pok. ZU pretrpjela kritične prigode uslijed predmetne nezgode jer isto ne predstavlja pravno priznati vid štete, već se radi o trošku zastupanja od strane odvjetnika i trošku privatnog vještačenja, kojeg je pok. ZU imala, te su tužitelji taj trošak mogli zatražiti u parnici, kao trošak parničnog postupka, zajedno sa ostalim popisanim troškom. U takvoj situaciji sud nije priznao tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim su tužitelji zatražili naknadu imovinske štete – troškova zastupanja pok. ZU u mirnom postupku.

44. Slijedom iznijetog, tužitelji su odbijeni za iznos od 7.250,00 kn / 962,24 €, a koji se iznos odnosi na zahtjev za naknadom imovinske štete za zastupanje pok. ZU u mirnom postupku, prije podnošenja tužbe u iznosu od 6.250,00 kn, te 1.000,00 kn po računu izdanom od dr. Šimuna Anđelinovića, na ime provedenog vještačenja prije pokretanja ovog postupka.

45. Slijedom svega naprijed iznijetog i obrazloženog, zaključak je ovog suda da cjelokupna šteta koju je kritične prigode pretrpjela pok. FU iznosi 46.424,04 kn (40.000,00 kn neimovinska šteta, 1.000,00 za uništenu odjeću i obuću, te 5.424,04 kn za tuđu njegu i pomoć).

46. S obzirom da je među strankama nesporno da je tuženik u mirnom postupku, prije podnošenja tužbe, po osnovu predmetnog štetnog događaja isplatio pok. ZU iznos od 40.000,00 kn po osnovu imovinske i neimovinske štete, to na strani tuženika postoji obveza da tužiteljima isplati daljnji iznos od 6.424,04 kn, što prema fiksnom tečaju 1€=7,53450 kn, daje iznos od 852,62 €.

47. Stranke do zaključenja glavne rasprave nisu dostavile dokaze na što se odnosi uplata iznosa od 40.000,00 kn. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se uplata od 40.000,00 kn odnosi na imovinsku i neimovinsku štetu. U tužbi se pak navodi da tuženik nije specificirao na što se taj iznos odnosi, te da tužiteljica smatra da se odnosi najprije na naknadu imovinske štete, te potom na naknadu neimovinske štete.

48. Dakle, među strankama nije sporno da tuženik nije specificirao na što se odnosi iznos od 40.000,00 kn, te nije sporno da se taj iznos odnosi i na imovinsku i neimovinsku štetu.

49. S obzirom na navedeno, ocjena je ovog suda da je iznosom od 40.000,00 kn, koji iznos je tuženik uplatio prije podnošenja tužbe, u cijelosti podmirena imovinska šteta u iznosu od 6.424,04 kn (1.000,00 kn za uništenu odjeću i obuću, te 5.424,04 kn za tuđu njegu i pomoć). Nakon podmirenja imovinske štete od iznosa od 40.000,00 kn koji je uplaćen u mirnom postupku preostao je daljnji iznos od 33.575,96 kn (40.000,00 - 6.424,04 kn = 33.575,96 kn), kojim iznosom je djelomično podmirena neimovinska šteta. S obzirom da je sud utvrdio da neimovinska šteta iznosi 40.000,00 kn, te da je od tog iznosa u mirnom postupku podmiren iznos od 33.575,96 kn, to na strani tuženika postoji obveza po osnovu imovinske štete isplatiti nasljednicima pok. OU daljnji iznos od 6.424,04 kn / 852,62 €, koji nije podmiren uplatom iznosa od 40.000,00 kn u mirnom postupku.

50. S obzirom da su tužitelji konačno uređenim tužbenim zahtjevom po osnovu neimovinske štete zatražili iznos od 10.200,41 €, to je tužbeni zahtjev tužitelja preko dosuđenog iznosa od 852,62 €, dakle za iznos od 9.347,79 € sud odbio kao neosnovan.

51. Na dosuđeni iznos tužiteljima pripada kamata koja teče od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku ili pak od dana podnošenja tužbe, pa do konačne isplate. To sukladno odredbi čl 1103 ZOO/05, a kako je to i odlučeno u brojnim odlukama Vrhovnog suda i tako baš: Rev 1550/09 od 5. prosinca 2012.; Rev 735/10 od 8. prosinca 2010.; Revr 269/11 od 1. lipnja 2011.; Rev-x 1351/10 od 10. siječnja 2012.; Rev 1193/10 od 18. siječnja 2012.; Rev 1435/10 od 19. prosinca 2012., a gdje je izraženo pravno shvaćanje da naknada neimovinske štete u smislu odredbe čl. 1103. ZOO/05 dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

52. Pregledom zahtjeva za naknadu imovinske i neimovinske štete upućenog od strane punomoćnika pok. ZU predniku tuženika Generali zavarovalnica d.d., Split, 17. srpnja 2020., sud je utvrdio da je prednica tužitelja predniku tuženika u mirnom postupku, prije podnošenja tužbe, zatražila isplatu naknade imovinske i neimovinske štete po osnovu predmetnog štetnog događaja. Nadalje, sud je utvrdio da je predmetni zahtjev predan na poštu preporučeno dana 17.07.2020. godine, te da je uručen predniku tuženika dana 20.07.2020. godine.

53. S obzirom na navedeno, ocjena je ovog suda da tužiteljima na dosuđeni iznos neimovinske štete pripada kamata počev od 17.07.2020., kao dana predaje zahtjeva na poštu, pa do konačne isplate.

54. Slijedom svega naprijed iznijetog i obrazloženog, odlučeno je kao toč. I izreke presude.

55. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st 2 prema kojoj ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

55.1. U konkretnom slučaju osnov među strankama nije bio sporan, pa sud istog nije utvrđivao. U pogledu visine tužitelji su u konačno uređenom tužbenom zahtjevu zatražili isplatu iznosa od 10.200,41 €, a uspjeli su za iznos od 852,62 €, pa je uspjeh tužitelja u ovoj parnici sud cijenio sa 8,36 %, dok je uspjeh tuženika ovaj sud cijenio sa 91,64 %.

55.2. Pri tome je za istaći da sud u uspjeh tužitelja u ovoj parnici nije cijenio iznos od 40.000,00 kn koji je pok. ZU isplaćen u mirnom postupku, prije podnošenja tužbe u ovom predmetu. Naime, taj iznos je isplaćen prije podnošenja ove tužbe, a tužitelji su smatrali da ih pored tog iznosa pripada i daljnji iznos od 10.200,41 €, pa su stoga ustali ovom tužbom. Međutim, sud je utvrdio da tužitelje, pored već isplaćenih 40.000,00 kn, pripada daljnji iznos od 852,62 €, iz čega proizlazi da su tužitelji u ovom postupku uspjeli sa 8,36 %.

55.3. Sukladno odredbi čl. 154. st 2 ZPP-a valjalo je dalje od postotka tuženika, kao stranke koja je u većoj mjeri uspjela u ovoj parnici, oduzeti postotak tužitelja, kao stranke koja je u manjoj mjeri uspjela uspjela u ovoj parnici, pa slijedom navedenog uspjeh tuženika u ovoj parnici sud je cijenio sa 83,28%.

55.4. Nakon toga valjalo je utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova tuženika, kao stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka. Sukladno navedenom, tuženiku zastupanom po pun. priznat je trošak sastava odgovora na tužbu, te za pristupe na roč. od 15.04.24., 09.07.24., 07.10.24. i 07.10.24. po 100 bodova, što ukupno iznosi 500,00 bodova, koji iznos pomnožen sa 2€, koliko iznosi vrijednost jednog boda, daje iznos od 1.000,00 €. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 250,00 € na ime 25% PDV-a, pa sveukupan trošak tuženika iznosi 1.250,00 €. Tuženik je uspio u ovom sporu sa 83,28%, pa kad se iznos od 1.250,00 € pomnoži sa uspjehom u sporu, to proizlazi da su tužitelji dužni tuženiku naknaditi trošak u iznosu od 1.041,00 €. Na dosuđeni iznos troška tuženiku pripada kamata počev od presuđenja, dakle od 20. prosinca 2024. pa do konačne isplate.

56. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u toč. II izreke presude.

U Splitu, 20. prosinca 2024.

S U D A C

Miro Maslać

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave ove odluke.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja,

- pun. tuženika.