Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj P-388/2024.-71.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Karolini Balen, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŽL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Luka Švastec i dr. odvjetnici u Odvjetničkom društvu Andreis i partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženice DL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], osobno i kao nasljednice pok. ČL iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Filip Gregor, odvjetnik u Zagrebu, radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, nakon dana 20. studenoga 2024. zaključene javne glavne rasprave u nazočnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu odluke 20. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Ugovor o darovanju od 17.02.2022. zaključen između I-vo tuženice DL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. ČL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] ovjeren od Javnog bilježnika Željka Petrušića iz Zaprešića, Bana Josipa Jelačića 3, pod brojem ovjere OV-1753/2022 gubi pravni učinak prema tužiteljici ŽL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u dijelu u kojem je to potrebno za namirenje tražbine tužiteljice koja iznosi 183.246,25 kn, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25.04.2019. do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi koja se od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. računa uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana .

Tuženica DL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužna je trpjeti da tužiteljica ŽL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] namiri svoju tražbinu u iznosu iz točke I. tužbenog zahtjeva prema tuženici DL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] prodajom nekretnine upisane kod ZK odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk. ul. br.: [broj ZK uloška], k.o.: 999901, VRAPČE NOVO, k. č. br.: [katastarska čestica], oznaka zemljišta: STAMBENO POSLOVNA ZGRADA BR. 192 I DVORIŠTE, ZAGREBAČKA CESTA, ukupne površine 1762 m2, od čega STAMBENO POSLOVNA ZGRADA BR. 192, ZAGREBAČKA CESTA, površine 1321 m2 i DVORIŠTE, površine 441 m2, i to 1142/100000 suvlasničkog dijela, s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine: 157. Suvlasnički dio: 1142/100000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-157) – trosobni stan 215 na 2. Katu koji se sastoji od dnevnog boravka i blagovaonice, kuhinje, dvije sobe, kupaonice, wc-a, garderobe i hodnika neto korisne površine 83.64 m2 i pripatka, balkona stvarne površine 25.47 m2 i spremišta 26 (podrum -2) stvarne površine 5.98 m2."

II. Nalaže se tužiteljici nadoknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 4.500,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude 20. prosinca 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi navela da joj je tuženica temeljem pravomoćne i ovršne presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-680/11 od 25. travnja 2019., djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 3730/2019 od 21. siječnja 2021. dužna isplatiti iznos od 183.246,25 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 25. travnja 2019. Kako tuženica nije podmirila svoju obvezu, tužiteljica je 21. veljače 2022. podnijela Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu radi pokretanja postupka tzv. izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima. Tužiteljici je navedeni zahtjev vraćen uz dopis da je utvrđena nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje temeljem čl. 14., 15. i 16. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Istoga dana je na račun tuženice uplaćen iznos od 301.234,92 kn, temeljem ugovora o zamjeni nekretnina od 17. veljače 2022. zaključenog između tuženice i BL koji je iznos tuženica promptno preuzela s računa, što proizlazi iz činjenice da je tužiteljica 24. veljače 2022. još jednom podnijela zahtjev za izravnu naplatu, koji postupak izvansudske ovrhe je trenutno u provedbi, a iz specifikacije izvršenja osnove za plaćanje Financijske agencije od 3. lipnja 2022. proizlazi da nije ustegnut cjelokupni iznos naznačen u specifikaciji uz zahtjev za izravnu naplatu, već da dinamika naplate cjelokupnog iznosa teče vrlo sporo, u nejednakim iznosima te je upitna konačna naplata.

1.1. Ugovorom o zamjeni nekretnina od 17. veljače 2022. sklopljenog između tuženice i BL izvršna je zamjena nekretnina na način da je tuženica stekla vlasništvo nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi Zemljišnoknjižnog odjela u Zagrebu upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], trosobni stan 215 na drugom katu površine 83,64 m2 i pripatka balkona površine 25,47 m2 i spremišta 26, podrum -2, površine 5,98 m2. Istoga dana je zaključen ugovor o darovanju između tuženice kao darovateljice te ranijeg tuženika ČL, njezinog supruga, kao obdarenika, ovjerenog kod Javnog bilježnika Željka Petrušića iz Zaprešića temeljem čega je 21. veljače 2022. provedena uknjižba prava vlasništva stana u korist ČL.

1.2. Navedenim postupanjem tuženica je umanjila vlastitu imovinu, ne raspolaže drugom imovinom iz koje bi mogla naplatiti svoju dospjelu tražbinu te su ispunjeni uvjeti za pobijanje dužnikove pravne radnje na štetu tužiteljice.

2. Tuženica DL i raniji tuženik ČL (koji je tijekom postupka umro, a naslijedila ga je tuženica DL te JL, u odnosu na koju je tužba pravomoćno povučena) u odgovoru na tužbu osporili su tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Netočni su navodi tužbe koji se odnose na nemogućnost naplate kao i nepostojanje druge imovine tuženice. Vlasnica je 6 nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, na kojima je upisana zabilježba ovrhe pod brojem Z-4083/22 po prijedlogu tužiteljice. Čak i da tužiteljica nije pokrenula ovršni postupak, imala je mogućnost izvršiti provjeru imovine tuženika. Znala je da tužiteljica ima saznanja o drugoj imovini tuženice. S obzirom na površinu od 25.000,00 m2 ove nekretnine imaju vrijednost dovoljnu za namirenje tužiteljice. Tako su otpale tri od četiri pretpostavke koje se moraju kumulativno ispuniti kako bi se pravni posao mogao pobijati. Unatoč širokim mogućnostima koje mu daje Ovršni zakon, tužiteljica je nakon nekoliko mjeseci od pokretanja ovrhe na nekretnina i prisilne naplate određenog iznosa smatrala uputnim pobijati pravne radnje tuženika jer bi se tako lakše naplatila. Nije dokazala ni stvarnu ni vjerojatnu insolventnost tuženice. Nemogućnost naplate tražbine nije izostala zbog na zakonu utemeljenog raspolaganja tuženika, već kao rezultat propusta tužiteljice u postupku prisilne naplate. Presuda je postala ovršna 28. ožujka 2021., a tužiteljica je tek godinu dana poslije inicirala ovrhu na nekretninama i novčanim sredstvima. Neuredan zahtjev za izravnu naplatu podnesen je upravo na dan kad su tuženici uplaćena sredstva po ugovoru o zamjeni nekretnina. Pobijanje pravnih radnji dužnika može se uzeti opravdanim ako unatoč uzastopnim promjenama predmeta i sredstva ovrhe nije moguće namiriti tražbinu. Smisao i svrha instituta pobijanja dužnikovih radnji nije ovlastiti vjerovnika da po svom slobodnom nahođenju u svakom trenutku može pobijati na zakonu utemeljena raspolaganja dužnika jer će se na taj način najlakše naplatiti odnosno samo zato jer je u odnosu na ostalu imovinu dužnika naplata manje vjerojatna. Predložila je odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

3. Podneskom od 13. listopada 2023. tužiteljica je precizirala tužbeni zahtjev na način pobliže označen u izreci.

4. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3730/2019 od 21. siječnja 2021., u presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-680/2011 od 25. travnja 2019. na str. 7 do 29 spisa, u zahtjev za izravnu naplatu na str. 31-32 spisa, u obavijest o vraćanju osnove za plaćanje na str. 34 spisa, u zahtjev za izravnu naplatu na str. 35-36 spisa, u dopis na str. 37 spisa, u izvod prometa po računu na str. 38 spisa, u nalog za prijenos na str. 39 spisa, u specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje poslovni broj P-680/2011 na str. 40 spisa, u ugovor o darovanju na str. 41-44 spisa, u izvadak iz matice vjenčanih na str. 53 do 54 spisa, u izvadak iz zemljišne knjige na str. 55-56 spisa, u izvatke iz BZP-a na str. 77 do 83 spisa, u kaznenu prijavu na str. 92 do 95 spisa, uz potvrdu o primitku, i povratnicu na str. 96-97 spisa, u specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje poslovni broj P-680/2011 na str. 98 spisa, u podatke o prodaji stana na str. 99 do 111 spisa, u podatke na str. 129 spisa, u izvadak iz zemljišne knjige na str. 161-162 spisa, u nalaz i mišljenje iz ovršnog predmeta Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu poslovni broj Ovr- 257/2022 na str. 177-198 spisa, u specifikaciju na str. 202, u uvjerenje na str. 205 spisa i 207 spisa, u izvadak iz zemljišne knjige na str. 219 spisa, u podatke Erste&Steiermarkische bank na str. 231 spisa i podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na str. 236 spisa, u katastarske podatke i prijepis posjedovnog lista na str. 244 do 267 spisa, u povijesni izvadak iz zemljišne knjige na str. 268-286 spisa, u prijepis posjedovnog lista na str. 287 spisa, saslušao tužiteljicu u svrhu dokazivanja te svjedoke ĐL i GL na zapisniku od 20. veljače 2024., svjedokinju KL na zapisniku od 23. travnja 2024., svjedokinju ŽLG na zapisniku od 5. rujna 2024., izvršio uvid u podatke Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Ispostava Susedgrad od 10. rujna 2024., u preslik spisa Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj Ovr-257/2022 u prilogu ovog spisa.

5.1. Sud je odbio dokazni prijedlog za izvođenjem dokaza financijskim vještačenjem na predložene okolnosti da je točno određenog dana 21. veljače 2022. na račun tuženice BL uplatio iznos od tadašnjih 301.234,92 kn jer se ista činjenica jednostavnim načinom očitovanja banke mogla nedvojbeno utvrditi, bez dodatnih troškova.

5.2. Sud je saslušao samo tužiteljicu u svrhu dokazivanja, a ne i tuženicu jer je tuženica tijekom postupka odustala od dokaznog prijedloga za vlastitim saslušanjem u svrhu dokazivanja.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

7. Nije bila sporna činjenica dospjele novčane tražbine tužiteljice prema tuženici po pravomoćnoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-680/11, kao.

7.1. S obzirom na ove nesporne činjenice, sud nije posebno analizirao isprave koje to dokazuju, a priložene su spisu.

7.2. Sud je odbio prijedlog tuženice za prekidom ovog postupka do pravomoćnog okončanja ovršnog predmeta Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu poslovni broj Ovr-257/22. Isti prijedlog je neosnovan jer za prihvaćanje istog nisu ispunjeni zakonski uvjeti, budući da se ne radi ni o kakvom prethodnom pitanju za ovaj predmet, uz nespornu činjenicu da je tuženica u ovom trenutku nedvojbeno vlasnik nekretnina na kojima se provodi ovrha.

8. Saslušana u svrhu dokazivanja tužiteljica ŽL je navela da temeljem pravomoćne presude iz 2019. ima tražbinu prema tuženici u iznosu od 183.000,00 kn bez kamata i to na ime ulaganja u objekt u kojem je živjela od 1996. do 9. mjeseca 2010. sa pok. suprugom i djetetom. Krenula je u naplatu po predmetnoj presudi time da je u to vrijeme imala angažiranog drugog odvjetnika koji joj nije predlagao nikakve radnje u smislu ovrhe. U 2021. ili početkom 2022. javio joj se gospodin Ž koji je napravio zamjenu nekretnina sa DL i ponudio joj akcije tipa otkupa tražbine, time da taj gospodin koliko joj je poznato nije naveden kao stranka ugovora o zamjeni. Nju je taj gospodin nekoliko puta zvao te su se i našli. Odbila je njegov prijedlog i rekla da će se posavjetovati sa odvjetnicima. Taj joj je čovjek savjetovao da podigne ovrhu. Ona je podigla ovrhu time da je istog dana tuženici "sjeo" novac od prodaje nekretnine u [adresa] temeljem koje je tuženica dobila u zamjenu stan i dio novca u gotovini i to u iznosu od 40.000,00 EUR. Ovrha se vratila zbog formalnih propusta koje njezini odvjetnici nikad nisu vidjeli. Tuženica je dobila stan u zamjenu kojeg je potom ugovorom o darovanju prenijela na supruga. Tada je ona shvatila da nema prava na predmetnom stanu se naplatiti. U opcijama naplate saznala je da je otac DL nekada prodavao nekretnine gdje sada žive dugi niz godina neki ljudi, a nije znala gdje se nalaze te nekretnine. Na jednom ili dva posjeda ljudi žive dugi niz godina i te nekretnine se nalaze u Rudešu u Zagrebu, ali ne zna ulicu niti bi znala nekog odvesti tamo. Saznala je također o nekretninama koje postoje u Gorskom Kotaru, radi se o poljoprivrednom zemljištu koje je izolirano od većih mjesta, nepristupačno, šikara i prema procjeni koju su dali izraditi iste nekretnine vrijede oko 20.000,00 EUR. Također je saznala da odvjetnici radi naplate svoje tražbine imaju prednost pred njom. Do danas nije naplatila ni jedan dio predmetne tražbine od 183.000,00 kn. Ima saznanja da se njezini bivši odvjetnici na ime parničnog troška prema navedenoj presudi u iznosu od 63.000,00 kn naplaćuju iz dijela mirovine tuženice. Parnični trošak iz navedene presude prenijet je na odvjetničko društvo koje ju je zastupalo i taj trošak ne pripada njoj, već odvjetnicima.

9. Svjedok CL u svom je iskazu naveo da je DL upoznao na sudu u vrijeme kad se vodio postupak vezan uz legalizaciju objekta u kojem živi. Upoznao je njezine roditelje za koje ne zna kako su se zvali. Oni su kupili kuću 1981. od ŠL, a koja je prethodno 1968. istu nekretninu kao zemljište kupila od roditelja VL. ŠL ga je upoznala s roditeljima DL. Oni su živjeli na [adresa] u [adresa]. U to vrijeme se prodavalo čitavo naselje koje danas nosi naziv [adresa], a kad su oni došli tamo sve kuće su već postojale. On je svoju polovicu predmetne nekretnine prenio na svoju suprugu te je ona sada vlasnica njihove kuće i dvorišta. Ništa više u tom naselju nije vlasništvo roditelja DL ili njezino, a svi su tužili DL kako bi mogli legalizirati svoje objekte te je već 5-6 kuća legalizirano. DL se pojavila na sudu i nikome nije osporavala njihovo pravo vlasništva s obzirom da kupoprodajni ugovori o tome postoje i ovjereni su u nekadašnjoj općini. Ne zna je li DL vlasnica bilo kakvih drugih nekretnina u Zagrebu. On DL ne sreće u [adresa], ne zna gdje ona živi, a ne bi ju više mogao ni prepoznati. Nema saznanja da bi DL gradila kuću u [adresa] u [adresa]. On ne kontaktira puno sa susjedima, a na adresi [adresa], što je preko puta njegove kuće, po njegovim saznanjima žive IL i AL. Ne zna tko živi na kbr. 5. To zna njegova supruga.

10. Svjedokinja GL u svom je iskazu navela da je DL upoznala na sudskoj raspravi u postupku u kojem su suprug i ona kroz zemljišne knjige htjeli upisati svoje pravo vlasništva na nekretnini u kojoj žive. Tužili su DL koja je bila upisana vlasnica tih nekretnina. Ona je rekla da ne želi nikome priznati nikakvo pravo, već da sud odluči o tome. Oni su svoju nekretninu kupili 20. kolovoza 1981. od ML iz [adresa], a koja je ranije istu kupila od roditelja DL, misli da su se prezivali RL. Ne zna kada je gospođa ML kupila predmetnu nekretninu od roditelja DL. Oni žive u svojoj nekretnini od kad su ju kupili te je ona upisana kao vlasnica iste jer je suprug svoj dio prenio na nju. Izvršena je i legalizacija objekta i donijeto rješenje o izvedenom stanju te ima vlasnički list na svoje ime. Ne zna je li DL vlasnica bilo koje nekretnine u [adresa] u [adresa]. Misli da tamo ne živi već negdje u [adresa]. Na kućnom broju 9 u [adresa] preko puta nje živi IL i NL. Na kbr. 5 živi jedna djevojka i njena majka, a na kbr. 18 živi gospođa LL kojoj ne zna prezime. Ni na jednom od tih brojeva ne živi DL.

11. Svjedokinja KL u svom je iskazu navela da živi u obiteljskoj kući u [adresa] na adresi [adresa] od 1968. godine. Gradnju predmetne kuće započeli su njezini roditelji 1968. godine kada je njezin otac kupio zemljište od RL o čemu predaje neposredno u spis presliku privremenog kupoprodajnog ugovora. Ona je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza svojeg pokojnog oca KL. Radi se o kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Postupak legalizacije kuće je obavljen. U kući živi s majkom HL. DL nasljednica je iza pok. RL i misli da je DL upisana kao vlasnik predmetne nekretnine koju je stekla nasljeđivanjem iza RL. Inače ne poznaje tuženicu DL i nikada ju nije vidjela. Ističe da je zemljišnoknjižno stanje za predmetnu nekretninu željela riješiti nakon legalizacije kuće koja je obavljena 2014., međutim isto nije bilo moguće budući da nije provedena parcelacija zemljišta, ali u ovom trenutku parcelacija je napravljena. DL ne živi u njezinom susjedstvu. Na kućnom broju 9 u [adresa] živi DLG sa suprugom i njezina kćer ČLG sa svojim suprugom. Na kbr. 18 živi LL. UL živi u [adresa] već osam godina. Nema saznanja o tome je li tuženica DL vlasnica koje nekretnine u Zagrebu, na adresi [adresa]. 12. Svjedokinja ŽLG u svom je iskazu navela da živi na adresi [adresa] i tamo živi od kad se počela graditi kuća na toj nekretnini, a to je od 1969. kada je ona imala 4 godine, a njezini roditelji su gradili kuću. Na toj adresi živi sa svojim suprugom IL i sa svojom kćeri ČLG i njezinim suprugom. Inače je to njezina kuća i kuća njezine nećakinje PL koja inače živi u [adresa], a ovdje ima prijavljeno prebivalište u [adresa]. Kuću su gradili njezini roditelji nakon što su kupili gradilište, valjda od sestara DL ili njihove majke. To ne zna, jer ne raspolaže tim ugovorom. To su joj pričali roditelji. Oni su 2013. provodili postupak legalizacije te su nadogradili donje prostorije kuće i podigli još dva kata. Bilo je pokušaja njezine sestre, koja više nije živa da dijele dograđeni dio kojeg su dogradili suprug i ona, ali u tome nije bilo uspjeha. Treće osobe nikad nisu polagale pravo na njihovu nekretninu. DL ne poznaje, ne zna gdje živi, a susjedi su joj rekli da živi negdje na [adresa], jer su imali isti problem s njom. Nije bila u kontaktu s DL, već je to bio njezin suprug jer ih je uvijek kočila jer je DL odbijala sređivanje zemljišnoknjižnog stanja, tražila neke novce i sl. te je njezin suprug stupio u kontakt s DL preko sutkinje vezano uz postupak legalizacije. Nije joj poznato zemljišnoknjižno stanje na predmetnoj nekretnini, a posjedovno su upisane ona i njezina nećakinja PL. Na adresi [adresa] oduvijek živi KL također od djetinjstva od kad je imala godinu dana. Na kbr. 18 živi LL, kojoj se ne sjeća prezimena, a koja je samo ponekad tu jer inače živi u [adresa]. Sada je vidjela da se Anđin sin preselio na tu kućnu adresu, ali mu ne zna ime. Njezina kuća ima i podstanare. Još uvijek nisu proveli postupak parcelacije zemljišta. Stari dio kuće ona je naslijedila iza svojih roditelja, a obuhvaća donji dio kuće, a ostalo su nadogradili. Njezin otac je umro 1991., a majka 2005. Zvali su se SL i TL.

13. Uvidom u ugovor o darovanju nekretnina od 17. veljače 2022. utvrđeno je da je isti zaključen između DL kao darovateljice i ČL kao obdarenika. Predmet istog ugovora je trosobni stan 215 na 2. katu zgrade br. 192 u [adresa], koja je izgrađena na čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška], suvlasnički udio br. 157. od 1142/100000 etažno vlasništvo (E-157), površina stana 83,64 m2 i pripatka balkona od 25,47 m2 i spremišta 26 od 5,98 m2. Isti je ugovor javnobilježnički ovjeren istoga dana kod Javnog bilježnika Željka Petrušića iz Zaprešića pod brojem OV-1753/2022.

14. Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu od 21. veljače 2022. utvrđeno je da je isti podnijet temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-680/11 od 25. travnja 2019. Isti je ostao nenaplaćen jer je na istom naveden račun ovrhovoditelja, a na popratnom dopisu stoji da se za isplatu troška postupka ovlašćuje punomoćnika ovrhovoditelja, a ovrhovoditelj je ovlašten zahtijevati isplatu tražbine isključivo na račun koji pripada ovrhovoditelju.

14.1. Uvidom u novi zahtjev za izravnu naplatu od 24. veljače 2022. utvrđeno je da je isti također podnijet temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-680/11 od 25. travnja 2019., a prema specifikaciji od 18. srpnja 2022. utvrđeno je da je do 1. srpnja 2022. po ovoj osnovi naplaćen iznos od 2.000,00 kn i 2.566,21 kn na ime troškova odnosno kamata, a da ništa od glavnice nije naplaćeno. Tog dana je ukupno bio nenaplaćen iznos od 283.997,04 kn.

15. Uvidom u podatke Erste&Steiermarkische bank d.d. utvrđeno je da je na račun tuženice DL uplaćen iznos od 301.234,92 kn kojeg je dana 21. veljače 2022. uplatio BL temeljem ugovora o zamjeni nekretnina od 18. veljače 2022.

16. Uvidom u podatke o visini mirovine tuženice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđena je visina mirovine tuženice od 2022. pa nadalje te da se imenovanoj isplaćuje razlika obiteljske mirovine od veljače 2023. u iznosu od 75,52 EUR mjesečno, a od srpnja 2023. u iznosu od 81,85 EUR mjesečno te da ima evidentiran zaštićeni račun. 17. Člankom 66. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO-a) propisano je da svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela na isplatu i bez obzira kada je nastala može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika, time da se smatra da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine.

17.1. Ako jedna od kumulativno navedenih pretpostavki nije ispunjena, to je već dovoljno za odbijanje tužbenog zahtjeva.

18. Visina tražbine utvrđene presudama Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Županijskog suda u Zagrebu nisu bile sporne, a samim time i dospjelost tražbine.

19. Nije bila sporna činjenica da je pok. ČL bio suprug DL. 20. Člankom 67. st. 3. ZOO-a propisano je da kod besplatnih raspolaganja smatra se da je dužnik znao da besplatnim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku i ne zahtijeva se da je to trećoj osobi bilo poznato ili moglo biti poznato.

21. Prema članku 71. st. 1. i 2. ZOO-a rok za podnošenje tužbe za pobijanje može se podnijeti u roku od jedne godine za naplatna raspolaganja, a za ostale slučajeve u roku od tri godine, time da se rok računa od dana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobija.

22. U konkretnom slučaju radi se o obiteljskoj paulijanskoj tužbi te je mjerodavan rok od tri godine. Prigovor prekluzije nije osnovan.

22.1. Prema čl. 71. st. 2. ZOO-a rok se računa od dana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobija. Ugovor o darovanju nekretnina zaključen je 17. veljače 2022., a uknjižba prava vlasništva mogla je biti obavljena najranije tog dana, što znači da je tužba tužiteljice koja je podnijeta 20. srpnja 2022. podnijeta unutar roka od 3 godine. Ugovor o darovanju nije naplatno raspolaganje.

22.2. Za ovakvu tužbu za pobijanje raspolaganja potrebno je nadalje da uslijed pobijane radnje dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine, postojanje dužnikove pravne radnje poduzete na štetu vjerovnika i postojanje oštećenja vjerovnika, time da pobijanje omogućuje vjerovnikovo namirenje. Prema čl. 221. a ZPP-a istinitost određene tvrdnje treba dokazivati onaj koji tvrdi da određena činjenica postoji, a ne onaj koji poriče njezino postojanje.

23. Prema potvrdi Financijske agencije na str. 40 spisa utvrđeno je da je po predmetnoj osnovi za plaćanje poslovni broj P-680/11 naplaćen samo trošak u ukupnom iznosu od 2.000,00 kn i 2.566,21 kn na račun Odvjetničkog društva Đerek i partneri, dok glavnica nije uopće naplaćena te ukupni nenaplaćeni iznos jest 283.997,04 tadašnjih kn. 24. Uvidom u priklopljeni preslik spisa Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu poslovni broj Ovr-257/2022 utvrđeno je da je tuženica vlasnica 6 nekretnina upisanih u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela u Ogulinu, k. o. [katastarska općina]. Na istim je nekretninama po prijedlogu tužiteljice kao ovrhovoditeljice donijeto rješenje o ovrsi te je izvršena zabilježba ovrhe pod poslovnim brojem Z-4083/22. Stranke su se usuglasile da vrijednost predmetnih nekretnina iznosi sukladno procjeni sudskog vještaka iz tog ovršnog predmeta, ukupno 20.162,69 EUR.

25. Prema dopisu Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Ispostava Susedgrad od 10. rujna 2024. utvrđeno je da prosječna tržišna cijena stana na lokaciji u [adresa], površine veće od 80,99 m2, starosti 6-15 godina iznosi 2.687,32 EUR/m2.

28.1. Tužiteljica nije dokazala da tuženica nema dovoljno sredstava iz kojih bi mogla namiriti svoju tražbinu iz parnične presude. To dokazuje već činjenica da je pokrenula ovrhu radi naplate predmetne tražbine na drugoj imovini tuženice koja vrijedi ukupno 20.162,69 EUR, time da je točna tvrdnja tužiteljice da se iste nekretnine u ovrsi mogu prodati po nižoj cijeni od procijenjene, ali je isto tako točno da je neizvjesna cijena o kojoj se mogu na javnoj dražbi prodati, što uključuje i mogućnost da ta cijena bude viša od zakonskih minimuma. Nadalje, iz iskaza svjedokinje FL i ŽLG utvrđeno je da tuženica posjednicima nekretnina u [adresa] u [adresa], u sudskim predmetima nije htjela priznati pravo vlasništva, što znači da je pravo vlasništva na istim nekretninama sporno, a iz isprava priloženima spisu utvrđeno je da je njeno pravo vlasništva i dalje upisano u zemljišne knjige. Bez obzira što je utvrđeno da svjedoci i njihove obitelji dugo vremensko razdoblje žive na tim adresama, u ovom predmetu nije bilo moguće samo temeljem iskaza saslušanih svjedoka utvrditi kao prethodno pitanje – pitanje prava vlasništva trećih osoba na nekretninama upisanim kao vlasništvo tuženice u skladu s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst), pogotovo ne na nedvojben način. Prema tome, sud smatra utvrđenom jedino činjenicu da je tuženica i dalje upisana kao vlasnica nekoliko nekretnina u [adresa], koje su zasigurno vrijedne znatno više od eventualne razlike u vrijednosti nekretnina tuženice u k. o. [katastarska općina] i iznosa predmetne tražbine tužiteljice.

29. Zato sud smatra da tužiteljica po čl. 66. ZOO-a nije dokazala kumulativno ispunjenje svih potrebnih pretpostavki za pobijanje dužnikovih pravnih radnji jer nije dokazala da uslijed predmetne pravne radnje tuženica nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine, a nepostojanje jedne pretpostavke dovoljno je za odbijanje tužbenog zahtjeva tužiteljice.

30. Zato je sukladno svemu obrazloženom odlučeno kao u izreci ove presude.

31. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te je visina istog odmjerena u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23).

31.1. Parnični trošak tuženice obuhvaća trošak sastava podneska od 3. siječnja 2023. i 16. listopada 2023. (tbr. 7/1-250 bodova), podneska od 14. ožujka 2023. (tbr. 8/4-25 bodova), zastupanja na ročištima 26. rujna 2023., 23. listopada 2023., 20. veljače 2024., 23. travnja 2024., 5. rujna 2024. i 19. studenoga 2024. (tbr. 9/1 - po 250 bodova), odnosno ukupno 2.250,00 bodova, a računajući vrijednost jednog boda od 2,00 EUR, isti trošak iznosi 4.500,00 EUR. PDV nije zatražen.

31.2. Tuženici ne pripada trošak sudskih pristojbi jer joj do sada nije nastala nikakva pristojbena obveza.

31.3. Trošak sastava podneska od 5. prosinca 2023. i 14. listopada 2024. nije ocijenjen neophodnim troškom po čl. 155. ZPP-a te ga nije dužna snositi suprotna stranka jer je obavijest o odustanku od dokaznog prijedloga saslušanjem tuženice punomoćnik tuženice mogao iznijeti i na glavnoj raspravi za koju joj je priznat trošak, a sadržaj podneska od 14. listopada 2024. mogao je biti iznijet i ranije, a i na predstojećoj glavnoj raspravi za koju joj je također priznat trošak.

31.4. Trošak sastava žalbe protiv rješenja o nastavku postupka tuženici ne pripada jer nije uspjela sa žalbom.

32. Tužiteljica nije uspjela u parnici pa joj ne pripada ni naknada parničnog troška.

33. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zaboku 20. prosinca 2024.

S u d a c

Karolina Balen

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa iste, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave.

Dostaviti:

1. Odvj. Luka Švastec, Zagreb, Ul. Jurja Žerjavića 16, uz rješenje o pristojbi na presudu i rješenje o troškovima delegacije

2. Odvj. Filip Gregor, Zagreb, Ilica 73, uz rješenje o troškovima delegacije 3. eOglasna ploča suda