Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: Psp-96/2022.-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, po sucu mr.sc. Ani Zaborac u pravnoj stvari tužiteljice HĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vedran Skočibušić, odvjetnik iz Rijeke, protiv tuženika ZĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Natalija Marević-Grgurić, odvjetnica iz Delnica, radi smetanja posjeda, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene dana 17. listopada 2024., javno objavivši dana 20. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je tuženik ZĐ, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužiteljicu HĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u suposjedu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da je na površini iste nekretnine zabio drveni kolac visine cca 1,5 m omotan bodljikavom žicom te s prednje strane označen plastičnim kolcem za zimsko označavanje ceste, kao i postavio kamen u podnožju kolca, te na površini kčbr. [katastarska čestica], u dužini sjevero- zapadnog zida kuće tuženika sagrađene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i širini od oko 40 cm, koja površina se nalazi uz među te čestice i kčbr. [katastarska čestica], naslagao kamenje oštrih rubova, pa mu se nalaže da u roku od 15 dana uspostavi prijašnje posjedovno stanje tako da ukloni drveni kolac visine cca 1,5 m s prednje strane označen plastičnim kolcem za zimsko označavanje ceste, veliki kamen u podnožju kolca te naslagano kamenje uz među s kčbr. [katastarska čestica], kao i zabranjuje svako takvo ili slično smetanje tužiteljičina suposjeda ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne.

II Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.321,45 eur (slovima: tisućutristodvadesetjedaneuroičetrdesetpetcenti) sa zateznom kamatom koja teče od dana 20. prosinca 2024.g. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 8 dana.

III Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

„Nalaže se protivniku osiguranja ZĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da odmah po primitku ovog rješenja ukloni drveni kolac visine cca 1,5 m obmotan bodljikavom žicom te s prednje strane označen plastičnim kolcem za zimsko označanje ceste, kao i veliki oštri kamen postavljen u podnožju istog, postavljen na površini kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na početku puta između kuća na adresi [adresa] i [adresa] gledajući iz smjera [adresa], neposredno uz nogostup u istoj ulici te da ukloni kamenje naslagano na površini kčbr. [katastarska čestica], u dužini sjevero-zapadnog zida kuće tuženika sagrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i širini od oko 40 cm, koja površina se nalazi uz među te čestice i kčbr. [katastarska čestica].

II Ukoliko protivnik osiguranja u ostavljenom roku ne postupi po stavku I. ovog rješenja izriče mu se novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kn.

III Ova privremena mjera traje do pravomoćnosti odluke donesene u postupku povodom tužiteljičine tužbe radi smetanja posjeda“.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je ona upisana u ZK kao vlasnik, u 1/1 dijela, nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] KUĆA BROJ 8 I DVORIŠTE U [adresa] upisana u ZK ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmetna nekretnina u katastarskom elaboratu nosi oznaku 11861 k. o. [katastarska općina]. U naravi, radi se o obiteljskoj kući i okućnici u [adresa]. Navedena čestica, niti kuća na njoj, nema izravni pješački niti kolni put do javne prometnice, [adresa] u [adresa].

Tužiteljica pristup glavnoj prometnici s vlastite nekretnine može ostvariti isključivo uređenim putem koji predstavlja površinu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve s obzirom da izgrađenost mikrolokacije ne dozvoljava nikakav drugi pristup. Koliko sežu tužiteljičina saznanja površina čestice kčbr. [katastarska čestica] koristila se kao put, odnosno isključivo u svrhu prolaska pješice i vozilom (prvotno kolima a kasnije automobilom i kamionom), unazad više od 120 godina. Nekretnina kčbr. [katastarska čestica] u posjedovnom listu upisana je kao suposjed, gdje se upis „KLEPAC DRAGO IVANOV SREBRNJAK 129, 10000 ZAGREB“ odnosi na tužiteljicu – radi se o tužiteljičinom ocu u odnosu na kojeg je tužiteljica isključiva nasljednica, pa je tužiteljica suposjednik u 2/6 dijela. Upisani suposjednici „KOVAČ MARIJA R.MALNAR [adresa]“ i „ MĐ, [adresa]“ prednici su tuženika, iz čega proizlazi njegovo pravo suposjeda nekretnine kčbr. [katastarska čestica] u sveukupno 2/6 dijela.

Kč. br. [katastarska čestica] u trenutnom obliku formirana je u novoj katastarskoj izmjeri iz 1980-ih godina, a i u opisu navedene nekretnine u posjedovnom listu navedeno je „put“. Informirajući se o vremenu i razlogu formiranja čestice, tužiteljica je pri nadležnom katastarskom uredu obaviještena kako je čestica formirana kao suposjed vlasnika nekretnina koje se nalaze oko nje, a iz razloga uređenja prilaska [adresa].

U proteklom razdoblju suposjednici predmetne nekretnine posjedovali su je kao put, njome prolazili, te nikada nitko nikome nije priječio prolaz niti se služio predmetnom česticom na drugi način. S obzirom na okolnosti i narav stvari, nikakvo drugo korištenje nije niti moguće.

Tuženik da je dana 16. studenog 2022. godine, na zapadnoj međi kčbr. [katastarska čestica] na početku puta opisanog u toč. II ove tužbe gledajući iz smjera [adresa] prema kući tužiteljice, približno uz uređeni nogostup u istoj ulici, zabio drveni kolac visine cca 1,5 m obmotan bodljikavom žicom te s prednje strane označen plastičnim kolcem za zimsko označavanje ceste. Uz to, u podnožju opisanog kolca postavio je veliki kamen. Time je de facto onemogućio prolaz putem opisanim u toč. II ove tužbe budući tužiteljica sada automobilom ne može do svoje kuće. Tužiteljica je o uočenom problemu na lice mjesta pozvala policijske službenike.

Zbog svega izloženog tužiteljica drži da opisana radnja tuženika predstavlja smetanje njezinog suposjeda nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smislu da je bitno ograničava u suposjedovanju, pa predlaže sudu provesti postupak, izvesti predložene dokaze, a potom donijeti rješenje kojim će utvrditi da je tuženik smetao tužiteljicu u suposjedu nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da je uz zapadnu među na površini iste nekretnine zabio drveni kolac visine cca 1,5 m obmotan bodljikavom žicom te s prednje strane označen plastičnim kolcem za zimsko označanje ceste, kao i postavio kamen u podnožju kolca, te mu nalažiti da u roku od 15 dana uspostavi prijašnje posjedovno stanje tako da ukloni drveni kolac visine cca 1,5 m obmotan bodljikavom žicom te s prednje strane označen plastičnim kolcem za zimsko označanje ceste, kao i kamen u podnožju kolca, te zabraniti svako takvo ili slično smetanje tužiteljičina suposjeda ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne kao i naknaditi tužiteljici prouzročene troškove postupka.

Tužiteljica podnosi i prijedlog za određivanje privremene mjere koji konačno precizira (list 4, 59 i 139 spisa) kao u točci III izreke.

2. U odgovoru na tužbu (list 15-17 spisa) tuženik navodi da je netočno je da je tuženik dana 16. studenog 2022. godine zabio drveni kolac visine cca 1,5 m obmotan bodljikavom žicom te u podnožju veliki kamen. Drveni kolac i to jedini, kojeg je tuženik postavio, postavljen je u 2021. godini i to negdje pred kraj ljeta. Bodljikavu žicu je tuženik postavio 13. studenog 2021. godine (na ročištu dana 10. ožujka 2023. – list 110 spisa tuženik navodi da je došlo do omaške u pisanju jer da je bodljikavu žicu tuženik postavio 15. studenog 2022., a ne 13. studenog 2021., a da ju je maknuo nakon intervencije policije 18. studeng 2022., a ne 16. studenog) i tužiteljica kada je došla u [adresa] dana 16. studenog 2021. godine, vidjevši bodljikavu žicu, zvala je djelatnike PP Čabar koji su izašli na teren i po razgovoru sa tuženikom, tuženik je odmah maknuo bodljikavu žicu. U razgovoru djelatnik PP Čabar imenom DĐ mu je rekao da makne bodljikavu žicu jer ista smeta za provoz tužiteljici dok joj drveni kolac i kamen ne smetaju pa je tuženik po tome odmah i postupio i tužiteljica je po micanju bodljikave žice prošla svojim automobilom po putu do svoje kuće.

Prema tome, tuženik je drveni kolac i kamen postavio pred gotovo godinu i pol dana, a tužiteljica je puno puta došla u [adresa] i za prolazak automobilom do svoje kuće taj drveni kolac i kamen joj nisu smetali i ona je nesmetano provozila od javnog dobra pa do svoje kuće. Sukladno navedenom smatra da je tužiteljici istekao rok za podnošenje ove tužbe a koji je rok propisan člankom 21.st.3. Zakona o vlasništvu.

Bodljikavu žicu koju je tuženik postavio 15.11. maknuo je nakon intervencije policije po pozivu tužiteljice dana 18.11., čime se praktički tužiteljica poslužila institutom dopuštene samopomoći radi čega nema osnova niti opravdan interes za podnošenje tužbe za smetanje posjeda a još manje za podnošenje prijedloga za donošenje privremene mjere. Dakle, 18. studenog je tuženik maknuo bodljikavu žicu a tužba je podnesena 21. studenog 2022. godine pa dakle nema elemenata za povrat u prijašnje stanje, niti utvrđenja čina smetanja.

Predlaže nakon provedenog postupka odbiti tužiteljicu sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te joj naložiti da tuženiku naknadi trošak postupka.

3. U podnesku od dana 17. listopada 2023.g. (list 58-60 spisa) tužiteljica navodi da se obraća sudu radi najnovijeg postupanja tuženika koje će uzrokovati uređenje tužbenog zahtjeva i prijedloga za izricanje privremene mjere, sve kako će biti obrazloženo u nastavku.

Tužiteljica da je dana 10. listopada 2023. doznala da je tuženik na površini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], neposredno uz zid svoje kuće, naslagao kamenje oštrih rubova na način da se ono širi od zida prema sredini kčbr. [katastarska čestica] u nepravilnim razmacima do cca 70 cm, a u duljini i više od cca 12 metara. Pritom postavljeno kamenje počinje od drvenog kolca uklanjanje kojeg je predmet tužbenog zahtjeva u ovom predmetu.

Suprug tužiteljice, svjedok RĐ, dana **.**.2023. pristupio je na lice mjesta te radi postupanja tuženika opisanog u točki 2. ovog podneska pozvao policijske službenike koji su obavili očevid, saslušali njega i tuženika te izmjerili i fotografirali kamenje.

Tužiteljica u trenutku pisanja ovog podneska nije u posjedu zapisnika o provedenom očevidu, no proslijedit će ga Naslovljenom sudu istom po primitku od PP Čabar. Policijski službenici svjedoku RĐ rekli su da je tuženik priznao da je on postavio kamenje, a istovremeno rekao da “neće nastaviti”.

Radnja postavljanja kamenja, u svjetlu navoda iz povijesnog dijela tužbe te postavljenog tužbenog zahtjeva i prijedloga za izricanje privremene mjere, predstavlja daljnju radnju smetanja posjeda, slijedom čega tužiteljica proširuje točku 1. tužbenog zahtjeva na način da isti sada glasi:

„Utvrđuje se da je tuženik ZĐ, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužiteljicu HĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u suposjedu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da je na površini iste nekretnine zabio drveni kolac visine cca 1,5 m omotan bodljikavom žicom te s prednje strane označen plastičnim kolcem za zimsko označavanje ceste, kao i postavio kamen u podnožju kolca, te na površini kčbr. [katastarska čestica], u dužini od cca 12 metara i širini do cca 70 cm, koja površina se nalazi uz među te čestice i kčbr. [katastarska čestica], naslagao kamenje oštrih rubova, pa mu se nalaže da u roku od 15 dana uspostavi prijašnje posjedovno stanje tako da ukloni drveni kolac visine cca 1,5 m obmotan bodljikavom žicom te s prednje strane označen plastičnim kolcem za zimsko označavanje ceste, veliki kamen u podnožju kolca te naslagano kamenje uz među s kčbr. [katastarska čestica], kao i zabranjuje svako takvo ili slično smetanje tužiteljičina suposjeda ubuduće, pod prijetnjom novčane kazne“.

4. Na ročištu dana 17. listopada 2024. (list 139 spisa) tužiteljica konačno uređuje tužbeni zahtjev.

5. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka proveo dokaze uvidom u dokumentaciju u spisu i to zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista broj 256 i 181 k. o. [katastarska općina], izvadak iz katastarskog plana, fotografije, potvrdu PU PG , PP Delnice s ispostavom Čabar od 05. siječnja 2023.g., kopiju snimke iz zraka, preslik Hrvatske osnovne karte, presliku skice izmjere, presliku fotoskice, kopiju gruntovnog plana, uvjerenje Katastra od 18. lipnja 2021.g., potvrdu PU PG, PP Delnice s ispostavom Čabar od 11. prosinca 2023.g., proveden je očevid na licu mjesta i vještačenje po stalnom sudskom vještaku geodetske struke Milki Kosanović, proveden je dokaz saslušanjem stranaka te svjedoka ČĐ, RĐ, JĐ, DĐ, ŠĐ, NĐ, IĐ i SĐ.

6. Uvidom u Potvrdu PU PG, PP Delnice s ispostavom Čabar od 05. siječnja 2023.g. (list 27 spisa) proizlazi da se istom potvrđuje da je dana **.**.2022. FĐ ovoj organizacijskoj jedinici policije dojavila da je suvlasnica kuće na adresi u [adresa] te da joj je susjed ZĐ na prilazni put zabio kolac omotan bodljikavom žicom. Navodi se nadalje u potvrdi da su nakon zaprimljene dojave (telefonske) na mjesto događaja izašli policijski službenici i proveli kriminalističko istraživanje, kojom prilikom se ZĐ obvezao da će tijekom dana skinuti žicu s drvenog kolca.

7. Uvidom u Potvrdu PU PG, PP Delnice s ispostavom Čabar od 11. prosinca 2023.g. (list 98 spisa) proizlazi da se istom potvrđuje da je dana **.**.2023. RĐ ovoj organizacijskoj jedinici policije dojavio da u mjestu [adresa] posjeduje nekretninu, kuću s dvorištem i da ima problema sa susjedom TĐ koji da mu na prilazni put stavlja kamenje i ometa nesmetan prilaz kući. Navodi se nadalje u potvrdi da su nakon zaprimljene dojave na mjesto događaja izašli policijski službenici i proveli kriminalističko istraživanje, kojom prilikom je utvrđeno da je dana **.**.2023. ZĐ, na prilazni put, neposredno uz sjeverni zid svoje obiteljske kuće na adsrei [adresa], poslagao kamenje iz razloga kako mu mačke lutalice ne bi vršle nuždu i raskopavale travu i zemlju uz zid njegove kuće.

8. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Milke Kosanović od 13. studenog 2023. (list 67-75 spisa) proizlazi da je predmetna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi prolaz između dvije zgrade, službeno je evidentirana kao put. Na očevidu je utvrđeno, a što je i konstatirano te prikazano u nalazu vještaka da se na kč. br. [katastarska čestica] nalaze drveni i metalni stup koji su zabijeni zajedno pored odloženog kamena. Sporni stupovi odmaknuti su od zgrade (kuće tuženika) 0,825 m, te je preostali prolaz širine 3,21 m. Visina drvenog stupa je 1,55 m, a promjer odnosno debljina istog je 7 cm odnosno 0,07 m.

9. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Tužiteljica je predložila (list 84-85 spisa) da vještak dopuni nalaz na način da se očituje o udaljenosti od toče A, te točki na pravcu A-B koja predstavlja među između kč. br. [katastarska čestica]. Naime vještak da obrazlaže širinu prolaza kojim tužiteljica prolazi ali na način da prolaz uključuje i kč. br. [katastarska čestica] koja čestica nije predmet tužbenog zahtjeva, te tužiteljica nije njezin suvlasnik.

10. Vještakinja se očitovala dana 25. siječnja 2024. (list 103-105 spisa) te navodi da je na skici prolaza A-B udaljenost stupa od kuće tuženika i iznosi 0,825 m, B-C predstavlja preostalu širinu prolaza od 3,21 m (od sredine stupa do susjedne kuće), a osim predmetne kč. [katastarska čestica] obuhvaća i prolaz uz kuću kč. [katastarska čestica]. Na skici je nadalje prikazan i pravac X-C odnosno dio čestice kč. [katastarska čestica] koji iznosi 1,153 m.

11. Ocjenom svakog dokaza zasebno te svih dokaza zajedno kao i na temelju cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 i 57/11, 25/13, 89/14, 79/19 i 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP) ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev osnovanim.

12. Temeljem odredbe čl. 190. ZPP-a sud je dopustio preinaku tužbe (list 132 spisa) koja preinaka je učinjena nakon zaključenja prethodnog postupka, a odnosi se na dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica pored već postavljenog zahtijeva traži i utvrđenje da je tuženik na predmetnu česticu naslagao kamenje oštrih rubova, te da isto ukloni, budući da navedeno kamenje nije bilo naslagano na navedenoj nekretnini do zaključenja prethodnog postupka te stoga proizlazi da nema krivnje na strani tužiteljice za učinjenu preinaku, a osim toga sud smatra da je isto svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

13. Odredbom čl. 20. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZVDSP) propisano je da je samovlast zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed.

Čl.21. st.1. ZVDSP-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Odredbom čl. 22. st.1. ZVDSP-a propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

Odredbom čl. 24. st.1. ZVDSP-a propisano je da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

St.2. istoga članka je propisano da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

14. Iz iskaza samih stranaka kao i iskaza svjedoka proizlazi nesporno utvrđenim da su tužiteljica i tuženik u suposjedu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja nekretnina u naravi, a kako je to utvrđeno i geodetskim vještačenjem, čini polaz, a i službeno je u katastru evidentirana kao put. Nije sporno da tužiteljica do svoje kuće s javne površine nema drugog pristupnog puta i da je u suposjedu nekretnine, a prije nje to su bili njezini pravni prednici (roditelji). Kako je to navela svjedokinja NĐ, supruga tuženika (list 139-140 spisa) koja u [adresa] živi od 1983. i to u kući tuženika koja se nalazi odmah uz predmetni put, na predmetnom putu nije bilo ničega dok njezin suprug, ovdje tuženik nije postavio te drvene kolce odnosno stup i kamenje. Iz niti jednog drugog provedenog dokaza ne proizlazi, a niti tuženik tako nešto tvrdi, da bi na predmetnoj nekretnini postojala ikakva prepreka sve dok tuženik nije postavio stup.

15. Iz iskaza tuženika proizlazi da je on još 2021. godine na predmetnu nekretninu stavio jedan stup i uz njega kamen, međutim iz iskaza svih svjedoka koji su saslušani na te okolnosti i to svjedoka ČĐ (list 123-124 spisa), RĐ (list 125-126 spisa), JĐ (list 132-133 spisa), NĐ pa i samog tuženika proizlazi da se radilo o jednom malom stupiću, više drvenoj letvi i manjem kamenu koji je postavljen da bi pridržavao tu letvu, međutim da su tu letvu i kamen tuženik i njegova supruga vrlo lako mogli maknuti što da su i činili kada bi dolazili iz [adresa] u [adresa], te da je upravo to bio razlog zašto je tuženik u studenom 2022. odlučio na to isto mjesto postaviti drveni i uz njega cestarski stup te oba stupa omotati bodljikavom žicom i još dodatno učvrstiti stavljanjem jednog kamena pored ta dva stupa a sve kao je to vidljivo na fotorgafijama u spisu (primjerice na listu 12 spisa). Upravo ova radnja tuženika, dakle postavljanje dva stupa omotana bodljikavom žicom i kamena bila je povod tužiteljice za podnošenjem ove tužbe jer ju je ta radnja, a kako to i tvrdi, bitno ograničila u dotadašnjem načinu suposjedovanja nekretnine. U prilog zaključku da stup i kamen koje je tuženik postavio na nekretninu u suposjedu prije studenog 2022. nisu onemogućavali tužiteljicu u vršenju posjeda govore i iskazi svjedoka IĐ (list 140 spisa) i SĐ (list 140-141 spisa) koji su oba vršili radove na nekretnini tužiteljice i koji su naveli da su prije studenog 2022. na predmetnom pristupnom putu vidjeli jedan stup i kamen međutim da im to nije onemogućavalo prolaz do kuće tužiteljice, ali kada je postavljena bodljikava žica na stupove svjedok SĐ odlučio je da više ne želi dolaziti i obavljati radove za tužiteljicu jer se nije želio miješati u njihove odnose ali isto tako i iz razloga što se bojao da si ne ošteti auto. Iskaze svjedoka sud je prihvatio budući da su u skladu s ostalim provedenim dokazima a svjedoci nisu zainteresirani za ishod spora.

16. I prema stavu ovoga suda upravo ova, utužena, radnja tuženika, kada je isti na predmetni put u studenom 2022. u zemlju zabio dva stupa koje je omotao bodljikavom žicom te uz njih postavio oveći kamen predstvalja smetanje suposjeda tužiteljice i to na način da je ista u bitnome ograničena od dotadašnjeg načina izvršavanja faktične vlasti.

17. Nije sporno da su prije tog čina do kuće tužiteljice dolazile sve vrste vozila i to kako osobni automobili tako i veći kamioni koji su joj primjerice dovozili drva kako je to vidljivo na fotografiji sa lista 24 spisa. Jasno je da takav kamion zasigurno ne može proći pored stupova omotanih bodljikavom žicom i kamena pored njih na siguran način odnosno da ti stupovi postavljeni na taj način zasigurno u bitnome ograničavaju dotadašnji način prolaska nekretninom. Prihvatljiv je i iskaz tužiteljice i njezinog supruga, saslušanog svjedoka RĐ, kada tvrde da više ne prolaze niti svojim osobnim automobilom (radi se o karavanu) tim prolazom budući da se suprug tužiteljice koji je vozač boji da ne ošteti stup, svoj auto ili razvodni ormarić koji se nalazi na kući tuženika. Sasvim je razumljivo i prihvatljivo da svi vozači nemaju jednake vozačke sposobnosti a činjenica da bi neko vozilo eventualno moglo proći pored ta dva stupa nije odlučna pored utvrđene činjenice da stupovi u bitnom ograničavaju dotadašnji način prolaska nekretninom. Osim toga radnik SĐ kojeg je tužiteljica angažirala za izvođenje radova na svojoj kući koju renovira decidirano je izjavio da je prekinuo vršenje radova u trenutku kada su postavljeni stupovi omotani bodljikavom žicom, kako zbog odnosa između stranaka tako i zbog bojazni da si ne ošteti auto, te je nadalje izjavio da bi radove mogao završiti kada se stupovi maknu, dok je kći tužiteljice navela da je odustala od dolazaka u [adresa] zbog postavljenih stupova i kamenja i bojazni da se njeno dijete ne ozljedi. Uz to za napomenuti je, a kako to ističe i tužiteljica u svom iskazu, da je doista neprihvatljivo omatanje stupova bodljikavom žicom koja predstvalja opasnost kako za imovinu, tako i za, a što je još važnije, osobe budući da može uzrokovati opasne ozljede. Iz svih navedenih razloga zaključak je ovoga suda da je opisanim radnjama, odnosno postavljanjem u zemlju dva stupa omotana bodljikavom žicom i kamena tuženik tužiteljicu u bitnome ograničio u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti.

18. Kako je za navedeni čin smetanja posjeda tužiteljica saznala 18. studenog 2022. kada je došla u [adresa], odnosno 16. studenog 2022. kada ju je njezin bratić JĐ telefonskim putem obavjestio o postavljenom stupu kao to proizlazi iz iskaza svjedoka RĐ i JĐ koje je sud u bitnome prihvatio budući da su međusbmo suglasni, te su u sklau s izdanom potvrdom PU PG, PP Delnice s ispostavom Čabar od 5. siječnja 2023. iz koje proizlazi da je tužiteljica izvršila dojavu policiji vezano za postavljenje stupova i bodljikave žice dana 18. studenog 2022., tužba je podnijeta unutar zakonom propisanih rokova. Odredbom čl. 21. st.3. ZVDSP-a propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnijeta dana 17. studenog 2022. podnijeta je u zakonom predviđenom roku.

19. Iz iskaza svjedoka DĐ (list 133 spisa), policijskog službenika koji je po dojavi tužiteljice izašao na lice mjesta, a čiji iskaz je sud u cijelosti prihvatio budući da svjedok nije zainteresiran za ishod spora a njegov iskaz nije u protivnosti s ostalim provedenim dokazima, proizlazi utvrđenim da je tuženik skinuo bodljikavu žicu kojom je omotao dva stupa nakon inetervencije policije koja je to od njega zatražila budući da je bodljikava žica predstavlja opasnost. Također je svjedok naveo da je nakon postavljanja ova dva stupa teretnom vozilu nemoguće doći do kuće tužiteljice, a drugim vozilima da je to teško.

20. Nadalje, tužiteljica od tuženika traži da isti makne kamenje koje je naslagao uz rub svoje kuće a koje se nalazi na predmetnoj nekretnini i koje je vidljivo na fotografijama u spisu (list 61, 62,63). Tuženik ne osporava da je upravo on na predmetnu nekretninu posložio to kamenje i to kako navodi iz razloga jer je time želio spriječiti susjedovog psa i mačku da vrše nuždu na tom dijelu nekretnine. Kamenja na očevidu nije bilo, a sam je tuženik naveo da je kamenje naslagao nakon očevida, dok iz iskaza tužiteljice proizlazi da je njoj bratić za naslagano kamenje javio čini joj se drugi dan nakon što su se oni iz [adresa] vratili u Zagreb, misli da je to bilo 11. listopada 2023. Iz Potvrde PU PG PP Delnice s ispostavom Čabar od 11. prosinca 2023. proizlazi da je suprug tužiteljice o naslaganom kamenju policiju telefonskim putem obavijestio 11. listopada 2023. Kao je tužiteljica tužbu preinačila traženjem posjedovne zaštite i zbog naslaganog kamenja podneskom od dana 17. listopada 2023.g., zahtjev je postavljen unutar zakonskog roka od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja.

21. I naslagano kamenje prema stavu ovoga suda bitno onemogućava tužiteljicu u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti. Naime do tog čina nekretnina je bila u potpunosti slobodna od bilo kakvih stvari te su se tužiteljica kao i osobe koje su dolazile k njoj po nekretnini mogle kretati potpuno slobodno bez ikakvih prepreka. I prema stavu ovoga suda ovako naslagano kamenje onemogućava dosadašnji način posjedovanja te predstavlja i određenu opasnost. Kako je to vidljivo iz dostavljenih fotografija radi se o kamenju oštrih rubova koje se nalazi uz cijelu dužinu kuće tuženika. Tužiteljica je između ostaloga navela, a što proizlazi i iz iskaza svjedokinje ŠĐ (list 133-134 spisa), kćeri tužiteljice, da k tužiteljici u [adresa] dolazi i njezin maloljetni unuk (ima pet godina kako to proizlazi iz iskaza svjedokinje ŠĐ) te da se ona dodatno i zbog njega bolji da se ne ozljedi kako na stupove tako i na naslagano kamenje. Svjedokinja ŠĐ je navela da se njezin sin kada dođu u [adresa] igra u dvorištu, u rujnu 2022. da se i vozio na trokolici upravo po predmetnoj nekretnini jer tada još nije bilo nikakvih prepreka, a nakon postavljanja stupova s bodljikavom žicom ona je odustala, zbog sigurnosti svog djeteta, od daljnjih dolazaka u [adresa]. Smatra da se dijete može ozlijediti i na kamenje primjerice ako se posklizne može udariti glavnom u kamen, međutim ne samo njezino dijete već i bilo tko drugi tko dokazi ili odlazi od njih. Iskaz svjedokinje ŠĐ sud je u bitnome prihvatio budući da je u skladu s ostalim provedenim dokazima te dokumentacijom (posebice fotografijama) u spisu. I prema mišljenju suda tuženik je naslagavši kamenje na predmetnu nekretninu bitno ograničio tužiteljici dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti, jer joj je time nametnu potrebu dodatnog opreza prilikom prolaska nekretninom a također potencijalno doveo u opsanost osobe od moguće ozljede jer se preko takvog kamenja oštrih rubova može pasti i ozljediti, posebice je doveo u opasnost djecu koja prolaze tom nekretninom i koja nisu u tolikoj mjeri kao odrasle osobe svjesna opasnosti od ozljeđivanja.

22. Razloge kojima tuženik pravda oba čina koja je sud ocjenio kao smetanje posjeda nisu relevantni, a niti opravdani. Naime, ukoliko je i točno da susjedovi mačke i psi vrše nuždu na tom dijelu nekretnine na kojem je tuženik naslagao kamenje postoje i drugi načini da se isto spriječi. U odnosu na postavljanje stupova i bodljikave žice tuženik ističe da se susjed H koji živi u kući koja se nalazi također uz predmetnu nekretninu (nasuprot njegove) “proširio” na predmetnu nekretninu sagradivši stepeniše (iz provedeng dokazanog postupka proizlazi da je to stepeniše sagrađeno prije više godina) te da parkira automobil na toj nekretini čime da je suzio prolaz pa da stoga niti on ne želi da se prolazi uz njegovu kuću. Tuženik navodi “kako H ne da svoje, ne dam ni ja svoje”. Naveo je također da sa Z nije u dobrim odnosima. Niti ovo ne predstavlja razlog kojim se može opravdati postupanje tuženika. Osim toga iz nalaza vještaka proizlazi da udaljednost od postavljenog stupa do susjedne kuće koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] (iz provedenog postupka proizlazi da je to kuća u kojoj živi H) iznosi 3,21 m, međutim da od te širine 1,153 m pripada kč. br. [katastarska čestica] (list 104 spisa – dopuna nalaza vještaka), a ne predmetnoj 11856. Dakle, nakon što je tuženik postavio stupove za prolaz po predmetnoj kč. br. [katastarska čestica] preostala je širina od 2,057 m (ukupna širina od stupa do kuće na kč. br. [katastarska čestica] je 3,21 m umanjeno za dio površine kč. br. [katastarska čestica] koji se nalazi unutar tih 3,21 m, odnosno za 1,153 m, što iznosi 2,057 m).

23. Kako je dakle iz ovako provedenog dokaznog postupka utvrđeno da je tuženik na način kako je to opisano u točci I izreke ovog rješenja smetao tužiteljicu u suposjedu nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] bitno joj ograničivši dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti valjalo je tužiteljici pružiti posjedovnu zaštitu slijedom čega je prihvaćen tužbeni zahtjev iz kojeg su međutim prilikom nalaganja tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje ispuštene riječi „obmotan bodljikavom žicom““, budući da nije sporno da je tuženik u međuvremenu, a nakon intervencije policije, maknuo bodljikavu žicu.

24. U odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere navodi se slijedeće. Odredbom čl. 346. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24; dalje OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

24.1. Iako je prvi uvjet za određivanje privremene mjere ispunjen budući da je tužiteljica dokazala postojanje svoje tražbine stav je suda da nije ispunjen drugi uvjet čije se ispunjenje kumulativno zahtjeva. Naime, tužiteljica koristi predmetni put za dolazak do svoje nekretnine, kuće, koja se nalazi u [adresa], a tužiteljica inače ima prebivalište u [adresa] i u [adresa] dolazio povremeno. Nadalje je utvrđeno da tužiteljica i njezin suprug od kada su postavljeni stupovi na predmetni put automobil ostavljaju na cesti te pješice dolaze do kuće. Također proizlazi da trenutno u kući imaju dovoljno drva za ogrjev (proizlazi iz iskaza svjedoka RĐ, supruga tužiteljice). Iz iskaza saslušanih svjedoka niti iz iskaza tužiteljice ne proizlazi da bi na kući tužiteljice trebalo izvesti određene radove koji ne trpe odgodu, niti da postavljeni stupovi smetaju da se ti radovi izvedu. Stoga sud ne nalazi ispunjenom drugu pretpostavku za određivanje privremene mjere jer tužiteljici ne prijeti nastanak nenadoknadive štete niti je to potrebno radi sprječavanja nasilja. Slijedom navedenog prijedlog za određivanje privmene mjere je valjao odbiti.

25. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1. i čl. 155. ZPP- a. Dosuđeni trošak tužiteljici odnosi se na jednokratnu nagradu u iznosu od 500,00 eur (tbr.7.t.2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23; dalje Tarifa) što uvećano za PDV (125,00 eur) iznosi 625,00 eur. Tužiteljici je priznat i trošak vještačenja u iznosu od 650,00 eur, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 19,91 eur i na rješenje u iznosu od 26,54 eur. Dakle ukupno je tužiteljici na ime troškova postupka priznat iznos od 1.321,45 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja do isplate.

Delnice, 20. prosinca 2024.

S U D A C

mr.sc. Ana Zaborac

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog.

Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.