REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10000 ZAGREB

Poslovni broj: Pr-4498/2018-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene REPUBLIKE HRVATSKE, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 19. prosinca 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja VF, odvjetničkog vježbenika i zakonske zastupnice tužene SF, zamjenice u OGDO, 20. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj da tužitelju isplati iznos od 249,55 EUR bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 14,45 EUR od 16.11.2017. do isplate,

- na iznos od 23,49 EUR od 16.12.2017. do isplate,

- na iznos od 156,56 EUR od 16.01.2018. do isplate,

- na iznos od 55,05 EUR od 16.04.2018. do isplate,

sve prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, izuzev isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja preko dosuđenog iznosa iz točke I. izreke presude, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženoj isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 331,81 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 20. prosinca 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 3. kolovoza 2018. navodi da je zaposlen kod tuženika u Područnom carinskom uredu Zagreb, na radnom mjestu carinika, sukladno rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 19. travnja 2013. do 19. travnja 2018. tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen: u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati; u smjenama i turnusima (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i (u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu) jer prekovremenim radom kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; u radu na drugi način. U navedenim oblicima rada tužitelj je radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom, i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja je određeno da: prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve-dvije treće- dva dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane Uskrsa koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora od 19. travnja 2018. Tužitelj predlaže tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti usvojiti i tuženiku naložiti naknadu troškova postupka zajedno sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

1.1. Podneskom od 28. veljače 2023. tužitelj predlaže da sud usvoji konačno postavljeni tužbeni zahtjev i naloži tuženiku isplatu ukupnog iznosa od 1.239,41 EUR sa zateznim kamatama tekućim na mjesečne iznose od dana nakon dospijeća plaće u mjesecu za prethodni mjesec izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, kao i naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 14. kolovoza 2018. tuženik navodi da je tužitelju povodom njegovog zahtjeva za mirno rješenje spora od 19. travnja 2018., odgovorila kako je isti u razdoblju travanj 2013. – travanj 2018. ostvario 14 sati prekovremenog rada. Osporava tužbeni zahtjev za iznos naknade za prekovremeni rad iznad 14 sati, odnosno preko iznosa od 452,20 kn.

2.1. Tuženik tijekom postupka navodi da je tužitelj prekovremene sate djelomično naplatio korištenjem slobodnih dana koji proizlaze iz evidencije radnog vremena tužitelja, odnosno da se u ovom predmetu treba primijeniti odredba čl. 38 st. 10 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, prema kojoj odredbi prekovremeni rad, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu predstavlja svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tuženik upire na činjenicu da je tužitelj svoj posao obavljao u turnusu, te da se stoga prekovremeni rad treba utvrditi sukladno odredbi čl. 38 st. 10. Kolektivnog ugovora, ujedno predlažući da se svi slobodni dani koje je tužitelj ostvario u utuženom razdoblju uzmu u obzir prilikom izračuna potraživanja tužitelja. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Zahtjev za mirno rješenje spora (str. 5-6 spisa), evidencije radnog vremena tužitelja (str. 10-11, 80-138 spisa), rješenja o rasporedu tužitelja (str. 12-18 spisa), platne liste (str. 19-79 spisa), izvode iz Zapisnika Komisije za tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (str. 141-160, 176-178, 179-192 spisa), primjerak izračuna za ovlaštenog carinskog službenika koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada i sa 22 godine ukupnog radnog staža za listopad 2014. (str. 168-171 spisa), opis poslova ovlaštenog carinskog službenika (str. 214-222 spisa), zahtjeve za korištenje slobodnih dana (str. 226-231 spisa), Knjige dežurstva (str. 232-581 spisa), evidenciju o primopredaji oružja (str. 582-592 spisa), evidenciju radnog vremena (str. 698 spisa), izveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. (str. 606-617 spisa), te je izvršen uvid i u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Nije sporno da je tužitelj zaposlen kod tuženika na radnom mjestu carinika te da se prije podnošenja ove tužbe obratio nadležnom državnom odvjetništvu u Zagrebu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u skladu s člankom 186.a ZPP-a (list 5-6 spisa).

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće s naslova prekovremenog rada koji se ostvario u mjesecima u kojima blagdan, odnosno neradni dan pada od ponedjeljka do petka, a koji rad prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.

7. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj: 93/08, 89/12, 104/13, 24/17 i 112/17) zajedno sa pripadajućim Dodacima i izmjenama ("Narodne novine" broj 89/12, 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 12/18) u čl. 44 st. 1. odnosno čl. 38. st. 1. propisuje da se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prema odredbi čl. 44. st. 10. odnosno čl. 38. st. 10 Kolektivnog ugovora prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema odredbi čl. 44. st. 12. odnosno čl. 38. st. 12. Kolektivnog ugovora redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

8. Prema čl. 1. st. 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH ("Narodne novine" broj: 33/96, 96/01,13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11,130/11) utvrđeno je koji su neradni dani u RH, a ta odredba primjenjuje se na jednak način na sve radnike u RH. Stoga, ako je zakonom nešto određeno kao neradni dan, istodobno se ne može tretirati kao radni dan u smislu prikaza redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radi se o kogentnoj odredbi Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, koja se ne može derogirati drugačijom odredbom Kolektivnog ugovora, odnosno drugačijim tumačenjem Kolektivnog ugovora. Stoga, neovisno o činjenici je li tužitelj dužan raditi u blagdan ili neradni dan prema rasporedu rada, to i dalje ostaje blagdan, odnosno neradni dan za sve radnike u RH, pa tako i za tužitelja, te se isti ne može uvrstiti u redovni mjesečni fond radnih sati, jer se prilikom izračuna redovnog mjesečnog fonda radnih sati ubrajaju samo radni dani u mjesecu, što blagdani, odnosno neradni dani nisu. Obzirom na navedeno i za tužitelja je redovni mjesečni fond radnih sati valjalo obračunati na način da se radni dani u mjesecu (bez blagdana i neradnih dana) pomnože sa 8, a sve preko tog fonda predstavlja prekovremeni rad.

9. Sukladno navedenom sudski vještak Petra Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. sačinila je izračun potraživanja tužitelja s naslova prekovremenog rada koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati, u koji se ne ubrajaju blagdani odnosno neradni dani.

10. Pri tome valja istaknuti da Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike navodi da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 te mu se u tom slučaju izdaje Rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kada je taj prekovremeni rad ostvaren.

11. Tuženik je u spis dostavio zamolbe za korištenje slobodnih dana i evidencije radnog vremena, iz kojih je vidljiv opseg korištenja slobodnih dana od strane tužitelja u utuženom razdoblju.

12. Sudski vještak sačinio je izračun potraživanja tužitelja pri čemu je u svom nalazu i mišljenju utvrdio da se podaci o iskorištenim slobodnim danima razlikuju između onih koji su navedeni u evidenciji radnog vremena te onih koji su navedeni u obračunskim listama. Stoga je sudski vještak sačinio dvije inačice izračuna potraživanja tužitelja. Prije toga vještak je utvrdio da potraživanje tužitelja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada iznosi 9.338,30 kn.

13. Prema prvoj inačici vještak je uzeo u obzir slobodne dane koji su navedeni u obračunskim listama i izračunao da potraživanje tužitelja iznosi 1.880,23 kn. Prema drugoj inačici vještak je uzeo u obzir slobodne dane koji su navedeni u evidenciji o korištenju radnog vremena i izračunao da potraživanje tužitelja iznosi 0,00 kn. 14. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje Petre Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. od 3. rujna 2021. jer je isti sačinjen nakon pribave i uvida u svu relevantnu dokumentaciju te je isti logičan, obrazložen i sačinjen sukladno pravilima struke.

15. Tužitelj je u podnesku od 20. lipnja 2023. i 27. studenog 2023. naveo da su jedini podaci koji mogu biti pouzdani da je tužitelj za eventualno ostvarene prekovremene sate u pojedinim mjesecima utuženog razdoblja koristio slobodne dane upravo podaci iz obračunskih lista o isplati mjesečnih plaća za utuženo razdoblje, te da u situaciji kada se razlikuju podaci o slobodnim danima između Obračunskih lista o isplati mjesečnih plaća za utuženo razdoblje i Evidencije o korištenju radnoga vremena, u takvoj situaciji treba uzeti podatke o slobodnim danima iz obračunskih lista. Na ročištu održanom 19. prosinca 2024. naveo je da ne osporava nalaz i mišljenje vještaka o korištenju slobodnih dana kako su navedeni u obračunskim listama. Međutim, usprkos navedenom tužitelj je podneskom od 28. veljače 2023. tužbeni zahtjev postavio na iznos od 1.239,41 EUR / 9.338,30 kn, u skladu s Tablicom izračuna potraživanja za neobračunate neplaćene prekovremene sate rada (list 612-613 spisa), ali ne uzimajući u obzir iskorištene slobodne dane prema podacima iz Obračunskih lista.

16. Pri tome valja reći da budući da podaci iz evidencije o korištenju radnog vremena automatski ne prikazuju činjenicu je li tužitelju plaćena naknada za slobodne dane ili prekovremeni rad i u kojem iznosu, sud je kao relevantan uzeo izračun sudskog vještaka koji slobodne dane utvrđuje na temelju podataka iz obračunskih lista jer jedino ti podaci prikazuju i dokazuju količinu slobodnih dana, odnosno prekovremenog rada koji je u utuženom razdoblju isplaćen tužitelju. Za sud nije relevantna evidencija o korištenju radnog vremena koja nije u suglasju sa podacima iz obračunskih lista. Prema podatcima iz obračunskih lista jasno je vidljivo koji iznosi i po kojoj osnovi su tužitelju isplaćeni u utuženom razdoblju. S obzirom na navedeno sud je ocijenio nepotrebnim saslušavati tužitelja na okolnost iskorištenih slobodnih dana.

17. Tužitelj ima pravo na isplatu razlike plaće s naslova prekovremenog rada koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati, sukladno odredbi čl. 44 st. 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenik, a prema stajalištu ovog suda čl. 38 st. 10. odnosno čl. 44 st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike nije u koliziji sa odredbom st. 12 istih članaka, budući da prekovremeni rad u svakom slučaju predstavlja onaj rad tužitelja koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati, a koji se dobije na način kako je to u citiranim odredbama navedeno. Nema razlike u primjeni i izračunu redovnog mjesečnog fonda radnih sati radi li tužitelj u smjenama, turnusu ili na drugi način.

18. Slijedom svega navedenog sud je utvrdio osnovanim tužbeni zahtjev u visini koja je izračunata sukladno varijanti koji uzima u obzir slobodne dane iz obračunskih lista, dakle kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka u visini od 249,55 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim: na iznos od 14,45 EUR od 16.11.2017. do isplate, na iznos od 23,49 EUR od 16.12.2017. do isplate, na iznos od 156,56 EUR od 16.01.2018. do isplate, na iznos od 55,05 EUR od 16.04.2018. do isplate, sve prema Tabeli 3.A. Izračuna prema podacima iz Obračunskih listi (list 615 spisa), a koji iznosi su prema fiksnom tečaju konverzije prebačeni u službenu valutu euro. S preostalim dijelom iznosa odbijen je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja radi čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

19. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužitelju su dosuđene zatezne kamate tekuće od 16.-og u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) i čl. 92. st. 3. ZoR-a, kao u izreci, dok se odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 155. st. 1. ZPP-a i čl. 154. st. 4. ZPP-a koja propisuje da ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. ovoga Zakona.

20.1. Prilikom donošenja navedene odluke o troškovima postupka sud je uzeo u obzir vrijednost konačno postavljenog tužbenog zahtjeva kao i činjenicu da tijekom postupka nije bila sporna osnova već samo iznos naknade za prekovremeni rad iznad 14 sati prekovremenog (kako to proizlazi iz odgovora na tužbu).

20.2. Imajući u vidu sve navedeno sud je utvrdio da svaka strana snosi svoje troškove zastupanja, ali da tužitelju treba kao nužan priznati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 2.500,00 kn odnosno 331,81 EUR.

21. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

22. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 20. prosinca 2024.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po OGDO