Posl.br. Pp-923/2024-7

Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Istarska 1,Buje

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice LŽ iz [adresa], zastupane po Orjani Makovac Zubalj, odvjetnici iz Buja, zbog prekršaja iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, povodom optužnog prijedloga Policijske postaje Umag s ispostavom Buje, primjenom čl.182.st.2.toč.2. Prekršajnog zakona, bez prisutnosti okrivljenice i njezine braniteljice, dana 19. prosinca 2024. g.

presudio je

OKRIVLJENICA: LŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1950. godine, od oca L, sa prebivalištem u [adresa], hrvatska državljanka, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana,

oslobađa se od optužbe

da bi tijekom mjeseca svibnja 2023. g. u [adresa], kod [adresa], počinila ekonomsko nasilje u obitelji prema bivšem suprugu JŽ, sa kojim ima dvoje djece, na način da bi neutvrđenog dana, promijenila bravu na ulaznim vratima stana, na katu zajedničke kuće na adresi [adresa], koja je u njihovu suvlasništvu, odbijajući na Živkovo traženje dati mu primjerak ključa, čime bi mu onemogućila korištenje zajedničke imovine, odnosno stana, u vrijeme kada bi ĐŽ povremeno navraćao iz Zagreba, gdje ima prijavljen boravak,

čime bi počinila prekršaj iz čl.10.st.1.toč.4 Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo temeljem odredbe čl.22.st.1. cit. zakona.

Troškovi prekršajnoga postupka temeljem čl.140.st.2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovoga suda.

Obrazloženje

1. Protiv okrivljenice ovom sudu dostavljen je optužni prijedlog Policijske postaje Umag s ispostavom Buje, kao ovlaštenog tužitelja pod brojem 211-07/24-5/13111 od 20. svibnja 2024. god., zbog prekršaja opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenica je ovome sudu dostavila pisanu obranu u kojoj je navela kako u potpunosti osporava počinjenje djela prekršaja kojim se tereti, jer da je u konkretnom slučaju žrtva ona, a ne ĐŽ, sa kojim da se rastala 2019. god., dok je isti i prije formalnog razvoda odselio iz njihove zajedničke kuće. Tijekom postupka razvoda braka tvrdio da je sva imovina njegova te tražio njeno iseljenje iz kuće, zbog čega da je podnijela tužbu radi utvrđenja bračne stečevine, kojom da je utvrđeno kako je polovina kuće njezina. Navela kako je ĐŽ u mjesecu kolovozu 2019. god. iz zajedničkog stana iselio sve svoje stvari dok je ona ostala sama živjeti i to u stanu u kući na prvom katu na adresi [adresa]. Napomenula je kako na istom katu ima još jedan stan u kojem živi njezin unuk, a u prizemlju dva stana, gdje u jednom od njih živi kćerka, osim toga da ĐŽ posjed stana nema već 5 godina, a kada dođe, da boravi kod sina, te da joj je nepoznato zašto ju je prijavio kada je promijenila bravu, kada je on iselio iz stana, a kada je dolazio da ju je samo vrijeđao i omalovažavao.

3. Na održanoj glavnoj raspravi, braniteljica okrivljenice priložila je rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama pod posl.br. Psp-39/2023-14, pri čemu je navela kako je ĐŽ obiteljsku kuću svojevoljno napustio 2019. god., trajno se preselivši u Zagreb, te zatražio razvod braka od okrivljenice. Od tada, okrivljenica samostalno živi u stanu na prvom katu obiteljske kuće, na označenoj adresi u [adresa]. Napominje se da predmetna obiteljska kuća ima još zasebne tri stambene jedinice, te da J ima mogućnost koristiti ih s obzirom da okrivljenica samostalno koristi samo jednu od ukupno četiri. S obzirom na vrlo naglu narav svoga bivšeg supruga J, okrivljenica je nakon što je zaprimila tužbu za razvod braka u 6. mjesecu 2019. god., promijenila bravu na stanu u kojem ona od 2019. god. samostalno živi. J je u međuvremenu podnio dvije tužbe zbog navodnog smetanja posjeda na predmetnom stanu, a postupci su okončani na način da je prvu tužbu povukao, a sa drugom tužbom je pravomoćno odbijen, te je u postupku nesporno utvrđeno da on u predmetnom stanu ne stanuje već više od pet godina. Okrivljenica, koja je bez ikakvih primanja, koja je razvedena, u poodmakloj životnoj dobi, bez mogućnosti zaposlenja, nije počinila nikakvo obiteljsko-ekonomsko nasilje nad svojim bivšim suprugom, upravo suprotno, svoju bračnu stečevinu nad predmetnom obiteljskom kućom kao i ostatku imovine morala je izganjati putem suda, zbog čega su joj nastali ogromni troškovi. Trenutno su okrivljenica i J u postupku pregovora oko razvrgnuća suvlasničke zajednice nad svojom zajednički stečenom imovinom, pa s obzirom na naprijed navedeno nema nikakvog govora da bi okrivljenica prema J počinila bilo kakav oblik nasilja, a pogotovo ne ekonomskog nasilja.

4. U postupku je sud pročitao i izvršio uvid u rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama, pod brojem Psp-39/2023-14, te izvod iz prekršajne evidencije.

5. Okrivljenica u svojoj obrani spori počinjenje djela koje joj se stavlja na teret, odnosno spori da bi počinila nasilje u obitelji u ekonomskom obliku.

6. Sud je prema provedenom postupku utvrdio kako nije sporno da je okrivljenica promijenila bravu na ulaznim vratima stana, na katu zajedničke kuće, što je sama i navela u svojoj pisanoj obrani.

7. Sporno je da li je okrivljenica počinila djelo ekonomskog nasilja u obitelji prema bivšem suprugu, na način opisan u optužnom prijedlogu, odnosno da li se u njenom postupanju stječu obilježja prekršaja iz navedenog propisa.

8. Iako je ĐŽ bivši suprug okrivljenice, kako proizlazi iz stanja spisa, primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, budući da odredba čl.8. st.2. cit. zakona propisuje da se iste primjenjuju i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

9. Sud je u dokaznom postupku u obzir uzeo pravomoćno rješenje ovog suda pod br. Psp-39/2023-14, od 18.10.2024. godine kojim je ĐŽ odbijen tužbenim zahtjevom podnesenim protiv tužene LŽ, radi smetanja u njegovom zadnjem, mirnom i faktičkom suposjedu nekretnine u naravi stana na prvom katu kao dijela zgrade sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi na adresi [adresa] u [adresa], na način da je promijenila brave stana i tužitelju na njegovo izričito traženje odbila predati ključeve nove brave i time ga onemogućila u suposjedu stana.

10. Prema obrazloženju istog rješenja tužitelj ĐŽ nije dokazao da bi bio u posljednjem mirnom suposjedu stana na prvom katu kao dijela zgrade koja se nalazi na navedenoj adresi te naznačenoj katastarskoj čestici. Pri čemu se obrazlaže kako posjedovna zaštita pripada isključivo posjedniku tj. osobi koja ima faktičku vlast glede neke stvari, što da posebno proizlazi iz okolnosti da u predmetni stan ĐŽ uvijek pristupa uz prethodnu najavu tuženici, čime da zapravo priznaje njezinu višu vlast kao samostalnog posjednika, te je zaključeno kako okolnost što tuženica (ovdje okrivljenica) odbija tužitelju(J) predati ključeve od stana, ne predstavlja čin smetanja posjeda.

11. Odredba čl.10.st.4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da je ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem i dr.

12. Obrana okrivljenice u bitnome korespondira sa utvrđenim činjenicama te gore navedenim rješenjem ovog suda pod br. Psp-39/2023-14.

13. Prema takvom stanju stvari i činjeničnom utvrđenju označenog rješenja, okrivljenica opisanim postupanjem nije počinila djelo ekonomskog nasilja prema J, kao bivšem suprugu.

14. Nesporna je činjenica da je ĐŽ odselio iz stana u kojem je živio sa suprugom LŽ, a koji stan je bračna stečevina, čiji je postupak podjele u tijeku.

15. Prema navedenom pravomoćnom rješenju, proizlazi da nije utvrđeno da je ĐŽ bio u posjedu istoga stana, te da opisano postupanje ne predstavlja čin smetanja posjeda. Posljedično tome, ni u ovom predmetu poduzimanje navedene radnje promjenom brave na vratima u konkretnom slučaju ne predstavlja oblik ekonomskog nasilja, te ga okrivljenica u smislu odredbe čl.10.st.4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nije onemogućila u korištenju zajedničke imovine, odnosno kako isti nije bio u posjedu u tome nije ni mogao biti onemogućen.

16. Slijedom tako provedenog postupka u postupanju okrivljenice nisu se stekla obilježja djela prekršaja koje joj se stavlja na teret, zbog čega je ista oslobođena od optužbe na način opisan u izreci ove odluke.

17. Troškovi prekršajnog postupka temeljem čl.140.st.2. Prekršajnog zakona padaju na teret ovog suda.

U Bujama, dana 20. prosinca 2024. godine.

Zapisničarka

Jelena Blažanović, v. r.

Sutkinja

Sanja Božić Turina, v. r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte ovom sudu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljenici i braniteljici

2. Tužitelju,

3. Spis, ovdje.