Republika Hrvatska

Poslovni broj: 8 P-1135/2024-18

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sutkinji Jasminki Mrčeli u pravnoj stvari tužitelja ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Sanja Bukić, odvjetnica u [adresa], protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587 koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo Građansko-upravni odjel u Šibeniku, Stjepana Radića 81, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 27. studenog 2024. godine u nazočnosti tužitelja sa punomoćnikom, te zamjenika zakonskog zastupnika tužene LG, zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu Građansko-upravnom odjelu u Šibeniku, a na ročištu objave odluke dana 20. prosinca 2024. godine

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je tužitelj ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nasljeđivanjem vlasnik za cijelo fizičkog dijela čest. br. 5691/1 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (rezerviranog broja čest. br. 5691/4 K. O. [katastarska općina]) grafički prikazanog na skici mjesta očevida vještaka mjernika MG, geodeta od dana 4. studenog 2024. godine (koja skica je sastavni dio ove presude) slovima A-B-C-D- E-F-G-A površine 1828 m2.

2. Ovlašćuje se tužitelj temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na nekretnini buduće oznake čest. br. 5691/4 K. O. [katastarska općina], koja će se formirati od fizičkog dijela čest. br. 5691/1 K. O. [katastarska općina] iz točke 1. izreke ove presude, na svoje ime za cijelo, uz istodobni izbris tog prava s imena Republika Hrvatska."

Obrazloženje

1.Tužitelj ĆG je u tužbi i na ročištima naveo da je izvanknjižni vlasnik i posjednik fizičkog dijela čest. br. 5691/1 Z. U. [broj ZK uloška]. K. O. [katastarska općina], koji fizički dio je grafički izdvojen kao posebna katastarska čestica buduće oznake čest. br. 5691/4 K. O. [katastarska općina], Geodetskim elaboratom sačinjenim po AG dipl. ing. geod. od 17. listopada 2023. godine, potvrđenim od strane Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar Šibenik klasa:932-06/203-02/3351 dana 20. studenog 2023. godine.

2. Vlasništvo predmetne nekretnine tužitelj je stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca, pok. HG pok. JG, što je utvrđeno rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Aljoše Gojanovića posl. br. O-1932/15 UPP/OS-114/15-5 od 24. srpnja 2015. godine, u kojem rješenju je predmetna nekretnina opisana u točki I G izreke, kao: - "1/2 kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (2500 m2)..., sve prema ugovoru o diobi kojeg je ostavitelj zaključio sa svojim bratom IG dana **.**.1967. koji je ovjeren kod Općinskog suda u Šibeniku pod brojem OV-3841/67 od 18. studenoga 1967. godine".Predmetna nekretnina nosi narodni naziv "Bisake Gornje".

3. Pok. otac tužitelja HG pok. JG vlasništvo i posjed predmetne nekretnine stekao je na temelju nasljeđivanja i materijalne diobe nekretnina, provedene s bratom UG, a braća su se podijelili Ugovorom o diobi od dana 7. studenog 1967. godine, kojim se dijelila imovina naslijeđena iza smrti njihovog oca, tužiteljevog djeda, pok. ŠG pok. ČG.

4. Pok. HG i njegov brat pok. UG imali su još jednog brata pok. ŽG koji je poginuo 1961. godine, a kao jedinu nasljednicu je ostavio svoju kćerku ŽG Ć. LG, koja je sa stričevima, HG i IG, sklopila Ugovor 1967. godine, a kojim je ona namirena za nasljedni dio iza smrti svog oca, pok. ŽG.

5. Tužiteljev djed, pok. ŠG pok. ČG, stekao je vlasništvo i posjed predmetne nekretnine na temelju "Djelbenog ugovora" sklopljenog dana 3. srpnja 1923. godine s ostalim nasljednicima pok. OG (tužiteljev pradjed), a u kojem ugovoru je predmetna nekretnina označena upravo kao kao "Bisake gornja particela". Naime, pok. OG, tužiteljev pradjed s očeve strane, bio je vlasnik ukupno 5.000,00 m2 parcele zvane "Bisake" pa se ta parcela podijelila između njegovih sinova na način da je tužiteljev djed JG dobio "gornju particelu", a drugi sin je dobio "donju particelu", odnosno svaki je dobio u zasebno vlasništvo po 2.500,00 m2 čestice 5691/1 K. O. [katastarska općina].

6. Predmetne nekretnine izvorno su bile u vlasništvu i posjedu tužiteljevog pradjeda pok. OG, rođenog **.**.1838., nakon njega posjed i vlasništvo nastavlja njegov sin, tužiteljev djed, pok. ŠG, rođen dana **.**.1884., a nakon njega njegov sin, tužiteljev otac, HG pok. JG, kojeg nasljeđuje tužitelj.

7. Predmetna nekretnina je u dugogodišnjem nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika, što dokazuje i upis posjednika u katastarskom operatu u kojem je od revizije posjeda bio upisan tužiteljev otac pok. HG pok. ČG, a danas je kao posjednik predmetne nekretnine upisan upravo tužitelj.

8. Tužitelj, a prije njega njegovi pravni prednici, su u neprekidnom samostalnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina preko 150 godina, pa su se ispunile i pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva dosjelošću, propisane odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14).

9. Zbog izloženog tužitelj je predložio da sud nakon provedenog postupka donese odluku kojom će u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev uređen podneskom od dana 26. studenog 2024. godine (list 78 spisa).

10. Zamjenica zakonskog zastupnika tužene Republike Hrvatske se protivila tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja.

11. U odgovoru na tužbu je istakla da iz dokaza na koje se tužitelj u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Naime, tužitelj se u tužbi poziva da je fizički dio predmetne čest. br. 5691/1 K. O. [katastarska općina] stekao nasljeđivanjem iza smrti svoga oca pok. HG, pok. JG, koji da je istu stekao temeljem nasljeđivanja od svog oca pok. ŠG i ugovora o diobi sklopljenog sa svojim bratom UG i nasljednicom trećeg brata, tada malodobnom GG, pok. LG. Dalje navodi da je djed tužitelja, pok. ŠG istu stekao isto temeljem djelbenog ugovora s ostalim sunasljednicima pok. OG – pradjeda tužitelja.

12. Tužitelj je naveo da je njegov otac, pok. HG predmetnu nekretninu stekao temeljem nasljeđivanja iza smrti svog oca – djeda pok. ŠG te ugovorom o diobi sa svojim bratom UG i mld. GG, kćerkom trećeg brata – pok. ŽG, međutim tužitelj nije priložio dovoljno dokaza da je tome i bilo tako.

13. Tužitelj je uz tužbu priložio diobene ugovore sklopljene između pok. djeda tužitelja – HG i njegova brata UG, te diobeni ugovor sklopljen između pok. HG, UG i tada mld. EG, iz potonjeg ugovora proizlazi da se kod Općinskog suda u Šibeniku, pod poslovnim brojem O-625/66, vodio ostavinski postupak iza pok. ŠG, djeda tužitelja te da je postojala odredba posljednje volje iza smrti pok. ŠG pa nije poznato kako je ostavina među nasljednicima umrlog ŠG prema spomenutom rješenju o nasljeđivanju doista i podijeljena. Tim više što je predmetni diobeni ugovor sklopljen u tijeku ostavinskog postupka. Štoviše, nije poznato niti je li predmetna nekretnina uopće dio ostavine iza smrti pok. ŠG.

14. Tužena je navela da činjenica odgovarajućeg dugogodišnjeg posjeda fizičkog dijela čest. br. 5691/1 K. O. [katastarska općina], od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika nije ničim dokazana niti je poznato stanje na terenu.

15. Posebno je naglasila da budući su u katastarskom operatu u posjedovnom listu br. 6347, K. O. [katastarska općina], u kojem je upisana predmetna nekretnina kao posjednici iste upisane i druge fizičke osobe, dakle ne samo tužitelj ĆG.

16. Pozicioniranjem predmetnog fizičkog dijela čest. br. 5691 K. O. [katastarska općina] u prostoru, sve prema spisu priležećoj skici izmjere ovlaštenog inženjera geodezije AG, mag. ing. geod. iz listopada 2023. godine, ni na digitalnoj ortofoto karti iz 1968. godine, ni na Hrvatskoj osnovnoj karti iz 1980, niti danas nisu vidljivi tragovi posjeda na predmetnom fizičkom dijelu nekretnine kao što su privedenost predmetnog dijela nekoj poljoprivrednoj kulturi ili ograđenost, što bi svakako bila pretpostavka za utvrđivanje trajnosti posjeda predmetnog fizičkog dijela nekretnine.

17. Iz navedenog jasno proizlazi da je oborena presumpcija poštenog posjeda.

18. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika MG, pregledom skice mjesta očevida istog vještaka od 4.11.2024., spisa ovog suda broj P-201/2020, Geodetskog elaborata Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Luke Lakoša dipl. ing. geod. od 17.10.2023., prijavnog lista sastavljenog od strane AG mag.ing.geod. iz 10/2023., pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Aljoše Gojanovića u Vodicama kao sudskog povjerenika ovog suda broj O-1932/15 UPP/OS-114/15-5 od 24.5.2015., rješenja o nasljeđivanju ovog suda broj O-625/66 od 24.3.1967., rješenja o nasljeđivanju ovog suda broj O-625/66-9 od 23.4.1967., fotografije u boji na kojoj je prikazan kameni suhozid (list 86 spisa), ugovora o diobi sklopljenog između UG pok. JG i HG pok. L **.**.1967., ugovora sklopljenog između UG pok. JG, HG pok. JG i HG mldb M zastupane po zakonskoj zastupnici i majci ĐG ud. LG od 25.1.1967., djelbenog ugovora sklopljenog između ZG i ŠG od 3.7.1923., pismena koje počinje riječima " JG", pismena koje počinje riječima "Pirija Tome", prijpisa posjedovnog lista 6347 K. O. [katastarska općina] Područnog ureda za katastar Šibenik, povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Šibenik klasa: 930-04/24-05/462 od 24.9.2024., neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda Zemljišnoknjižnog odjela u Tisnom (Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]), avionskog snimka Digitalne orto-foto karte iz 1968., Hrvatske osnovne karte iz 1980. i digitalne orto-foto karte iz 2023., smrtnih listova Matičnog ureda Tisno za ŠG pok. ČG, HG pok. JG i PG pok. A, smrtnog lista Gradskog ureda za opću upravu Matičnog ureda Novi Zagreb za GG pok. LG, potvrde Mjesnog narodnog odbora u Jezerima o učinjenoj prijavi ratne štete od 20.9.1945., saslušanjem svjedoka DG i TG sina KG te tužitelja ĆG pok. HG.

19. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

20. Tužbeni zahtjev je osnovan.

21.. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva dijela čest. br. 5691/1 .O. Jezera (rezerviranog broja čest. br. 5691/4 K. O. [katastarska općina]) i to dijela koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika MG, geodeta od dana 4. studenog 2024. godine označen slovima A-B-C-D-E-F-G-A površine 1828 m2.

22. S tim u svezi u postupku je utvrđeno:

- da se predmet spora nalazi na otoku Bisaga u K. O. [katastarska općina], a isti se identificira kao dio čestice zemlje [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (na skici mjesta očevida vještaka mjernika MG od 4.11.2024. označen slovima A- B-C-D-E-F-G-A površine 1828 m2). Isti je u svojim krajnjim točkama obilježen kamenim međašima, a isto tako je i sjeverna strana predmeta spora obilježena kamenim međašima.

- da na predmetu spora od poboljšica ima jedno stablo masline, smokve, nešto borova, ostalo je makija i pašnjak.

- da na zapadnoj strani predmeta spora je krš golet dok su navedene poboljšice od sredine prema istoku.

- da je za predmet spora u katastru izrađen elaborat za prethodnu provedbu od Ureda ovlaštenog ing. geodezije Luke Lakoša i predmet spora je dobio u katastru broj čest. br. 5691/14 koji ima 1828 m2. Elaborat je izrađen 17.10.2023. godine i zaveden je pod brojem KLASA: 93206/2023-02/3351 UR broj 541-26-02/6-23-3.

- da prema podacima iz katastra čestica br. 5691/1 K. O. [katastarska općina] je pašnjak i ima 57441 m2, a posjednika ima puno, dok je ĆG, tužitelj, upisan za 2500/81748 m2 – (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika MG, pregledom skice mjesta očevida istog vještaka od 4.11.2024. – list spisa i pregledom Geodetskog elaborata Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Luke Lakoša dipl. ing. geod. od 17.10.2023., prijavnog lista sastavljenog od strane AG mag.ing.geod. iz 10/2023. – list spisa)

- da su ZG i ŠG dana **.**.1923. sklopili Djelbeni ugovor, prema kojem ugovoru je ŠG između ostalih nekretnina dopala u vlasništvo i nekretnina [adresa], a ZG nekretnina Bisaka donja – (utvrđeno pregledom citiranog ugovora – list 25 do 28 spisa)

- da su UG pok. JG, HG pok. JG i HG mldb H koju zastupa majka i zakonska zastupnica BG ud. LG sklopili dana 25. siječnja 1967. ugovor kojim je BG mldb H namirena za nasljedni dio iza smrti svog oca, pok. ŽG – (utvrđeno pregledom citiranog ugovora – list 23 i 24 spisa)

- da su UG pok. JG i HG pok. JG sklopili dana 18. studenog 1967. godine ugovor o diobi. Ugovorne strane su suglasno ugovorile da su predmet diobe nekretnine koje su naslijedili iza smrti oca ŠG pok. ČG, da je HG pok. JG u vlasništvo između ostalih nekretnina dopala i dio čest. br. 5691 K. O. [katastarska općina] površine 2500 m2, dok je UG između ostalih nekretnina dopao dio čest. br. 5691 K. O. [katastarska općina] površine 2500 m2, te da svaka ugovorna strana drži u posjedu svoje nekretnine – (utvrđeno pregledom citiranog ugovora o diobi – list 21 i 22 spisa)

- da je u ostavinskom postupku iza smrti HG pok. JG (rođenog **.**.1930., a umrlog **.**.2015.) javni bilježnik Aljoša Gojanović u Vodicama kao sudski povjerenik ovog suda donio dana 24. srpnja 2015. godine rješenje o nasljeđivanju broj O-1932/15 UPP/OS-114/15-5 (koje je postalo pravomoćno 17.8.2015.) kojim je njegovim nasljednikom temeljem oporuke, zakona i sporazuma, a glede ostavine koju sačinjavaju nekretnine pobliže navedene u točki I izreke među kojima i ½ dijela čest. br. 5691 K. O. [katastarska općina] površine 2500 m2 kao izvanknjižno vlasništvo (točka I G izreke), te pokretnine proglašen tužitelj ĆG za cijelo za ½ dijela čest. br. 5691 K. O. [katastarska općina] površine 2500 m2 – (utvrđeno pregledom citiranog pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju ovog suda – list 17 do 20 spisa)

- da je čest. br. 5691/1 K. O. [katastarska općina] upisana u zemljišnu knjigu Z. U. [broj ZK uloška] u naravi pašnjak površine 57441 m2, a kao vlasnik je upisana Republika Hrvatska za cijelo - (utvrđeno pregledom neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda Zemljišnoknjižnog odjela u Tisnom).

23. Svjedokinja DG je iskazala da se nekretnina koja je predmet spora nalazi na otoku Bisaga kraj Jezera i da je oduvijek u vlasničkom posjedu obitelji DG. Prvo je bila od pradjeda tužitelja OG, potom djeda tužitelja ŠG, te oca tužitelja HG. U Jezera se udala 1974. godine, a sa pok. svekrom KG i svekrvom J je išla na otok na našu zemlju brati travu za životinje. Uvijek su išli skupa na otok, dakle ona, svekar i svekrva te sa HG i I. Na nekretnini koja je predmet spora je bilo stablo smokve, jedna maslina i uglavnom su išli tamo brati travu za životinje. Nekretnina je bila omeđena kamenim suhozidima, tako da je svatko od mještana znao čiji je koji dio. Kamene suhozide su napravili prednici tužitelja. Kad je umro djed tužitelja ŠG ne zna, ali naslijedili su ga sinovi HG i IG koji su između sebe izvršili podjelu, pa je HG dopala predmetna nekretnina. Ostali dio je dopao UG. Ne zna kad je umro HG, ali naslijedio ga je sin ĆG, tužitelj. Nikad nije čula da bi netko od strane tužene ili trećih osoba tužitelju osporavao predmet spora – (list 80 spisa).

24. Svjedok TG sin KG je iskazao da na otoku Bisagi ima svoju zemlju i sjeća se da je kao dijete u dobi od sedam (7) godina sa svojim ocem KG i djedom ZG išao na otok brati travu. To je jedna ogromna parcela, ali svatko od mještana zna svoj dio. ZG i JG su izvršili diobu i svatko je dobio svoj dio. Između su napravili kameni suhozid za među. Iz priče oca KG ima saznanja da se nekretnina prenosila nasljeđivanjem s koljena na koljeno. Pok. ŠG, djed tužitelja je umro negdje 1966. godine, a naslijedili su ga sinovi HG i IG. HG je otac tužitelja, koji je umro unazad 4-5 godina, a naslijedio ga je sin ĆG, tužitelj. Na nekretnini je bilo stabala maslina i smokava koji su posadili stariji, ali uglavnom je bila trava. Danas na terenu ima možda jedno stablo masline, a ostalo je nadvladala borova šuma. Nikad nije čuo da bi netko tužitelju ili njegovim prednicima osporavao vlasništvo. Oko nekretnine nema ograde, ali postoje kameni suhozidi koji dijele svaki dio nekretnine – (list 81 spisa).

25. Tužitelj ĆG je u stranačkoj izjavi naveo da je vlasništvo predmeta spora stekao nasljedstvom od svog pok. oca HG, a otac je također isti stekao nasljedstvom od svog oca ŠG, a JG od svog oca ČG. Po njemu s visokom vjerojatnošću može reći da je pradjed to stekao od svoje pok. majke FG rođene FG. Nije od oca jer je okolo sve bilo Klarinovo. Nekretnina je u naravi bila pašnjak s tim da su prednici skupljali sitne grmove za ogrjev. Na slici koju je upravo dostavio vidi se kameni suhozid koji predstavlja točku A, koja kreće do točke B i ima najjače oznake. To je zbog toga što sjeverno od ovog zida nisu bili njegovi preci. Točka A pokazuje smjer granice prema točki G, na fotografiji je to dio od kraja zida prema jugu i tu je čistina, ali točka A pokazuje smjer. Od točke A prema zapadu prestaje kameni zid. Pok. otac i stric su se podijelili i o tome ima dokumente. Osim smokve i masline nije bilo drugih kultura. Pok. otac dok je mogao vodio je s čamcem stoku na ispašu, a kasnije nije, već je samo odlazio brati travu. Ispod točke G-F su također njegovi preci, od pradjeda ČG tako da pradjed ČG nije mogao niti imati svrhe stavljati bilo kakve oznake. Završio je s pomorskim dobrom, a to su točke B-C-D-E-F. Pomorsko dobro se počelo ucrtavati tek 2020. godine. Znači, njegovi preci nisu imali tu granicu i to će se ucrtati naknadno ako se prihvati tužbeni zahtjev. Znači na tom potezu će se postaviti kameni međaši. Otac HG je umro 2015. godine, a isključivi nasljednik je on. Majka I je umrla prije oca pa nije mogla ništa naslijediti, a U je njegova maćeha i ona ne polaže nikakva prava na otoku Bisage. Nikad mu nitko ili njegovim prednicima od strane države nije osporavao predmet spora. Djed ŠG je umro 1966. godine, a pradjed ČG je rođen 1838. godine. Bio je punoljetan prije 1856. godine. Dakle svi i preci su neprekidno koristili predmet spora. Pradjed ČG je posjedovao ukupno 10.000,00 kvadrata. Pradjeda su naslijedili JG i ZG, svaki po pola, odnosno po 5.000,00 kvadrata. Djeda JG su naslijedili sinovi HG, njegov otac i IG svatko po za 2.500,00 kvadrata, a onda je on naslijedio oca, ali je u naravi izmjereno malo manje. Razlika je negdje oko 160 metara – (list 81 i 82 spisa).

26. Ocjenom izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i skupno (članak 8. ZPP-a) ovaj sud je ocijenio da je tužitelj temeljem valjana pravna osnova stekao vlasništvo predmetnog dijela nekretnine.

27. Valja istaknuti da prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

28. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.).

29. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

30. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946).

31. Valja napomenuti i pravno shvaćanje koje je Europski Sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu Trgo protiv Hrvatske (presuda od 11. lipnja 2009., broj 35298/04).

32. Odredbom članka 159. stavka 4. ZV-a (koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 1997. godine) je propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću vlasništvo stvari pošto je njegov posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog propisanog u stavku 2. i 3. istog članka (za nekretnine 10, odnosno 20 godina), dakle, protekom dvadeset (20), odnosno četrdeset (40) godina, a istovremeno je odredbom članka 388. stavka 4. ZV-a bilo propisano da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina, koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana pa, iako je ova odredba ukinuta od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske (odlukama br. U-I-58/1997., U-I-1235/1997., U-I-237/1997., U-I-1053/1997. i U-I- 1054/1997), prema shvaćanju Europskog Suda za ljudska prava izraženog u presudama Trgo protiv Republike Hrvatske i drugima, a koje shvaćanje je preuzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-158/2017-2 od dana 7. svibnja 2019., takvu grešku zakonodavstva, ako ne postoje suprotstavljena prava nekih trećih osoba, ne mogu snositi pojedinci – građani nego sama država.

33. U citiranim presudama Europskog Suda za ljudska prava u predmetima Trgo protiv Republike Hrvatske i dr. je zauzeto slijedeće stajalište: "… da podnositelj zahtjeva, koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao – s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba – snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši takav neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koju je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška.

34. U svezi s tim, sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država da se greške ne smiju ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

35. Prema naprijed citiranom stajalištu Europskog Suda za ljudska prava, a koje je prihvatio i Vrhovni sud Republike Hrvatske, vrijeme poštenog samostalnog posjeda, kao i kvalificiranog posjeda, na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu i prije dana 8. listopada 1991., uračunava se u vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva na tim nekretninama dosjelošću, slijedom čega je u postupku valjalo utvrditi dosjelost tužiteljice na predmetnoj nekretnini do dana 17. studenoga 1999. do kada je bila na snazi ukinuta odredba članka 388. stavka 4. ZV-a pri tome vodeći računa da pravu posjednika kao stjecatelja nije suprotstavljeno pravo neke treće osobe.

36. Tužitelj je u postupku trebao dokazati da je njegov pok. otac HG pok. JG bio u kontinuiranom nesmetanom posjedu predmetne nekretnine do dana 17. studenog 1999. godine.

37. U konkretnom, cijeneći rezultate dokaznog postupka a posebno iskaze svjedoka DG (1954.) i TG sina KG (1948.) (domicilnih osoba, koji su o predmetu spora imali relevantna saznanja), te stranačku izjavu tužitelja ĆG kao i navedene materijalne dokaze (koje iskaze i stranačku izjavu te dokaze je ovaj sud cijenio vjerodostojnima i u cijelosti prihvatio) u postupku je utvrđeno da je predmet spora na otoku Bisaga u K. O. [katastarska općina] oduvijek bi u vlasničkom nesmetanom posjedu obitelji ĆG i to najprije OG pok. A, pradjeda tužitelja, ŠG pok. ČG, djeda tužitelja, potom HG pok. JG, oca tužitelja i danas tužitelja, nekretnina je bila omeđena kamenim suhozidima, koje su izgradili prednici tužitelja i svatko od mještana je znao čiji je koji dio, da je na nekretnini je bilo stablo smokve, jedna maslina i uglavnom su prednici tužitelja odlazili tamo brati travu za životinje i skupljati sitne grmove za ogrjev.

38. Utvrđeno je da je pradjed tužitelja OG pok. A vlasništvo predmeta spora stekao od majke FG, a umro dana **.**.1908. u dobi od 70 godina a naslijedili su ga sinovi ZG i ŠG koji su dana 3. srpnja 1923. godine sklopili Djelbeni ugovor, prema kojem ugovoru je ŠG, djeda tužitelja dopala u vlasništvo i nekretnina [adresa], a ZG nekretnina Bisaka donja, te su isti između svog dijela nekretnine izgradili kameni zid kao među, da je ŠG pok. ČG, djed tužitelja umro dana **.**.1966. u dobi od 82 godine, a temeljem rješenja o nasljeđivanju ovog suda broj O-625/66 od dana 24. ožujka 1967. godine naslijedili su ga sinovi HG (otac tužitelja) i UG koji također su između sebe 18. studenog 1967. godine izvršili podjelu, pa je HG dopala predmetna nekretnina u površini od 2500 m2, a ostali dio u površini od 2500 m2 je dopao UG.

39. Pokojni otac tužitelja HG pok. JG umro dana **.**.2015. u dobi od 85 godina, da je predmetna nekretnina bila predmetom ostavinske mase kao izvanknjižno vlasništvo, te je istu naslijedio tužitelj.

40. Imajući u vidu činjenicu da pradjed tužitelja OG rođen 1838., a umro 1908., da je djed tužitelja ŠG rođen 1884. a umro 1966., te da je otac tužitelja HG pok. JG rođen 1930., a umro 2015. godine je u dobi od 85 godina i rezultate dokaznog postupka, očigledno je da je pok. otac tužitelja HG vlasništvo predmeta spora stekao nasljeđivanjem iza smrti oca ŠG pok. ČG (prema tadašnjim odredbama OGZ-a koji zakon je bio na snazi u vrijeme smrti ŠG pok. ČG).

41. Pok. otac tužitelja je pored pravne osnove nasljeđivanja i izvanrednom dosjelošću stekao vlasništvo predmetne nekretnine protekom određenog vremena do dana 17.11.1999. godine (računajući pri tome i vrijeme posjeda njegovog prednika pok. oca ŠG pok. ČG i djeda OG pok. A), što znači da je isti u trenutku smrti bio izvanknjižni vlasnik predmeta spora.

42. Kako je naprijed utvrđeno da su prednici tužitelja sada pok. otac HG pok. JG, djed ŠG pok. ČG i pradjed OG pok. A bili u kontinuiranom i poštenom neometanom posjedu predmeta spora, a koji posjed je nastavio nesmetano i kontinuirano tužitelj proizlazi i iz utvrđenja povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Šibenik prema kojima je od revizije posjeda dio čest. br. 5691 K. O. [katastarska općina] bio u posjedu ŠG pok. ČG, djeda tužitelja u površini od 5000 m2, a od 1968. godine temeljem ugovora o diobi broj Ov-3841/67 kao posjednik je upisan HG pok. JG, otac tužitelja za 2500 m2, a od 2016. godine temeljem citiranog rješenja o nasljeđivanju ovog suda u posjedovni list 157 K. O. [katastarska općina] kao posjednik je upisan tužitelj ĆG za 2500 m2 (utvrđeno pregledom povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Šibenik klasa: 930-04/24-05/462 od 24.9.2024. – list 44 i 45 spisa).

43. Tužitelj je dakle nasljeđivanjem iza smrti oca HG pok. JG stekao vlasništvo predmeta spora (članak 128. ZV-a).

44. Tim više, s obzirom na konfiguracijske karakteristike otoka Bisage, njegovu prirodnu izvornost i činjenicu da isti otok ni danas nema uređeno pristanište za brodove (teško mu je pristupiti), ali i činjenicu da tužitelj i njegovi prednici već više od pedesetak godina svoj posjed na tom otoku ne koriste za držanje stoke, ovom sudu nije neuobičajeno da su se ostaci kamenih suhozidova koji su omeđivali taj posjed (vidljivi na DOF-u iz 1968. godine, te HOK-u iz 1969. godine), koji osim ispaše stoke, pobiranja trave i ogrjevnog drva (i po iskazu tužitelja) u druge svrhe nije korišten, danas urušili do gotovo neprepoznatljivosti, jer objektivno nije postojala potreba za obnovom istih.

45. Kraj takva stanja stvari, navodi tužene izneseni u odgovoru na tužbu ne mogu se prihvatiti.

46. U odnosu na poštenje prednika tužitelja i samog tužitelja koje apostrofira tužena Republika Hrvatska ukazuje se na odredbu članka 18. stavka 3. ZV-a prema kojoj je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a stavkom 5. istog članka da se posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno. Kao što je već naprijed navedeno tužena Republika Hrvatska u odgovoru na tužbu, a niti tijekom postupka nije predložila dokaze kojima bi dovela u sumnju istinitost navoda tužitelja i utvrđenja ovog suda, dok iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi bilo koji od prednika tužitelja ili sam tužitelj bili nepošteni posjednici.

47. Zamjenica zakonskog zastupnika tužene Republika Hrvatska nije niti osporavala iskaze navedenih svjedoka, kao i utvrđenja prilikom očevida, dok na skicu mjesta očevida vještaka mjernika MG od dana 6. studenoga 2024. godine nije imala primjedbi.

48. Valja Istaknuti da je pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj P- 201/2020 od dan 31. kolovoza 2022. godine (koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-1120/2022-2 od 3.11.2022.) koja je donesena u postupku pokrenutom po tužbi ĆGD protiv Republike Hrvatske (kao tužene) radi utvrđenja prava vlasništva utvrđeno da je ĆGD vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji dio je na skici mjesta očevida, izrađenoj po vještaku mjerniku NG dipl. ing. geodezije dana 30. rujna 2021. godine koja skica je sastavni dio presude, prikazan likom omeđenim slovima B-C-D-E-F-G-A površine 4.921,00 m2. Navedeni dio nekretnine također se nalazi na otoku Bisage u Jezerima kao i predmetna nekretnina, samo što se radi o drugom dijelu nekretnine (utvrđeno pregledom spisa ovog suda broj P-201/2020).

49. Tužitelj je dužan dokazivati istinitost svojih tvrdnji, a tuženik mora dokazivati istinitost svojih navoda odnosno prigovora (članak 219. stavak 1. ZPP-a).

50. Ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a ZPP-a).

51. Pravila o teretu dokazivanja u osnovi obvezuju sud da uzme da nije istinita tvrdnja za istinitost koje stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila kadra pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava (idem est non esse aut non probari-svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazan).

52. U konkretnom, znači da je tužena bila dužna do zaključenja prethodnog postupka predložiti dokaze na okolnost da su prednici tužitelji uzurpirali predmetne nekretnine (članak 299. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22) a što ista nije učinila.

53. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

54. Kako tužitelj nije podnio zahtjev za nadoknadom parničnog troška, sud o istom nije niti odlučivao.

Šibenik, 20. prosinca 2024.

SUTKINJA

Jasminka Mrčela, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud sukladno odredbi članka 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/22) i članka 50. stavka 4. Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 9/24).

DN-a:

- punomoćnici tužitelja, odvjetnici Sanji Bukić

- tuženoj Republici Hrvatskoj putem općinskog državnog odvjetništva

Građansko-upravnog odjela u Šibeniku

- Poreznoj upravi Ispostavi Šibenik (nakon pravomoćnosti)