Poslovni broj R1-286/2019-39

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U RIJECI

Žrtava fašizma 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Larisi Smiljan Pervan, u pravnoj stvari predlagateljice ZL, čiji OIB glasi [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Senadu Vukoviću, odvjetniku u Opatiji, protiv protustranaka 1. Grada Opatije, čiji OIB glasi 99455464348, sa sjedištem u [adresa], zastupanog po punomoćnici ZLT, diplomiranoj pravnici, zaposlenoj kod 1. protustranke, 2. ŽL, čiji OIB glasi [osobni identifikacijski broj], te 3. EL, čiji OIB glasi [osobni identifikacijski broj], od kojih 2. protustranka i 3. protustranka imaju prebivalište u [adresa], a zastupani su po punomoćnici Maji Tuhtan, odvjetnici u Opatiji, radi razvrgnuća suvlasništva, izvan ročišta, 20. prosinca 2024. godine

r i j e š i o  j e

I. Obustavlja se izvanparnični postupak u uvodno opisanoj pravnoj stvari.

II. Odbija se prijedlog protustranaka ŽL i EL, koji se odnosi na to da se njih uputi na parnicu.

III. Na parnicu se upućuje predlagateljica ZL.

Obrazloženje

1. Prijedlogom za razvrgnuće suvlasništva, koji je ovom sudu podnesen 23. rujna 2003. godine po pravnom predniku predlagateljice ZL (u daljnjem tekstu: predlagateljica) – OL, zatraženo je da se razvrgne suvlasništvo u odnosu na nekretninu koja je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci upisana kao grč 199 iz [broj poduloška] zemljišno- knjižnog uloška [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Pritom je pojašnjeno da je predlagateljica u odnosu na tu nekretninu suvlasnica u ½ dijela, 1. protustranka Grad Opatija u ¼ dijela, a 2. protustranka ŽL i 3. protustranka TL zajedno u ¼ dijela.

2. Tijekom postupka došlo je do izmjene u pogledu osoba upisanih suvlasnika navedene nekretnine jer je izvorni predlagatelj OL svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine darovao svojoj kćeri ZL, dok je prvotno označena 3. protustranka TL svoj suvlasnički dio darovala svojoj kćeri EL.

3. Po ocjeni suda prvog stupnja, ZL i UL su singularni pravni sukcesori prvotno označenih stranaka u ovom postupku; ZL singularna pravna sukcesorica izvornog predlagatelja OL, a EL singularna pravna sukcesorica izvorne 3. protustranke TL. Kako, pak, u postupku diobe suvlasništva nekretnine status stranaka imaju samo one osobe koje su aktualni suvlasnici neke nekretnine, tako status predlagateljice ima ZL, a status 3. protustranke EL.

4. Navedeno se apostrofira jer promjene do kojih je u pogledu suvlasničkih omjera imenovanih stranaka došlo tijekom ovog izvanparničnog postupka niti su evidentirane niti su posebno pojašnjene.

5. Pri tome ovaj sud prvog stupnja drži da i promjene na aktivnoj strani i promjene na pasivnoj strani, po svojoj procesnoj naravi, predstavljaju subjektivnu preinaku prijedloga za razvrgnuće suvlasništva, s tim da je takva situacija predviđena u odredbama čl. 192. st. 1. i st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP).

6. Iako niti od jedne protustranke nije traženo da se izjasni o tome pristaje li da umjesto izvornog predlagatelja OL u ovaj izvanparnični postupak stupi njegova kći ZL (čl. 192. st. 3. ZPP-a), odnosno da umjesto prvotne 3. protustranke TL prijedlogom za razvrgnuće suvlasništva bude obuhvaćena njezina kći EL (čl. 192. st. 1. i 2. ZPP-a), uzimajući u obzir da su se sve protustranke upustile u raspravljanje i s novom predlagateljicom ZL i s novom 3. protustrankom EL, zaključak je ovog suda prvog stupnja da postoji pristanak protustranaka na subjektivne preinake prijedloga za razvrgnuće suvlasništva, i to kako na aktivnoj strani (u osobi predlagateljice; ZL umjesto OL), tako i na pasivnoj strani (u osobi 3. protustranke; UL umjesto VL).

7. Za presumiranim pristankom koji je netom opisan sud je posegnuo rukovođen, prije svega, okolnošću koja se tiče dugotrajnosti vođenja konkretnog postupka jer je ocijenio da je takvo rješenje oportuno, pragmatično i u skladu s pravom stranaka na pristup sudu. Ovo posebno zato jer je u konkretnom predmetu nastupila okolnost vezana uz izmijenjeni sastav suda (čl. 315. st. 3. ZPP-a). Potonje je sud decidirano i konstatirao na ročištu koje je održano 20. prosinca 2024. godine, donoseći o tome odgovarajuće raspravno rješenje (list 207. sudskog spisa).

8. Nakon što je postupljeno na takav način i nakon što je pouzdano utvrđeno tko su, zapravo, stranke ovog izvanparničnog postupka, sud je prešao na razmatranje problematike vezane uz prigovor vezan uz veličinu suvlasničkih dijelova.

9. Naime, 2. protustranka ŽL i 3. protustranka EL tijekom postupka su u nekoliko su navrata osporili veličinu suvlasničkih dijelova, s tim da su to opetovano učinili i na ročištu koje je održano 20. prosinca 2024. godine. 10. U § 267. st. 2. t. 2) Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije broj 45/34 i Narodne novine broj 73/91; u daljnjem tekstu: ZSVP) propisano je da će sud na zahtjev ma kojeg suvlasnika provesti diobu po vanparničnom postupku ako među suvlasnicima nema spora o veličini suvlasničkih udjela suvlasnika, dok iz § 268. ZSVP-a proizlazi da će, ako se u postupku radi diobe od strane nekog od suvlasnika ospori jedno od pitanja iz § 267. ZSVP-a, sud stranku s njenim zahtjevom radi raskidanja zajednice (diobe) uputiti na parnicu.

11. Iz držanja svih stranka pred sudom tijekom čitavog predmetnog izvanparničnog postupka, a posebno iz držanja predlagateljice i 1. protustranke, jasno je i nedvosmisleno da suvlasnici ne mogu postići sporazum o pitanjima koje se tiče veličine suvlasničkih udjela svih suvlasnika u odnosu na nekretninu glede koje se razvrgnuće suvlasništva traži pa su, stoga, ostvareni svi uvjeti za donošenje odluke iz t. I. i III. dispozitiva rješenja. Takve odluka počivaju na § 268. ZSVP-a.

12. Prilikom donošenja odluke o tome koja se stranka upućuje na parnicu sud se rukovodio dispozicijom koju su mu 2. i 3. protustranka izrijekom predočile na ročištu koje je održano 20. prosinca 2024. godine, međutim, budući da iz § 268. ZSVP-a slijedi da sud na parnicu treba uputiti stranku koja je postavila zahtjev radi diobe, a da je u ovoj pravnoj stvari takav zahtjev postavila predlagateljica, donesene su odluke iz t. II. i III. izreke rješenja.

13. Iako nije krucijalno, nije na odmet napomenuti da se odredbe ZSVP-a primjenjuju pozivom na odredbu čl. 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/03), dok se odredbe ZPP-a primjenjuju na temelju § 21. st.

1. ZSVP-a.

U Rijeci 20. prosinca 2024.

S u t k i nj a

Larisa Smiljan Pervan

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv rješenja, donesenog u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa rješenja (čl. 348. st. 1. ZPP-a, u svezi s § 21. st. 1. ZSVP-a).

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsko rješenje, u dovoljnom broju primjeraka za sud i za protivnu stranku (čl. 357. ZPP-a, u svezi s § 21. st. 1. ZSVP-a).

Pravovremeno podnesena žalba sprečava da rješenje postane pravomoćno u dijelu koji se pobija žalbom (čl. 348. st. 2. ZPP-a, u svezi s § 21. st. 1. ZSVP-a).

O žalbi protiv rješenja odlučuje drugostupanjski sud (čl. 348. st. 3. ZPP-a, u svezi s § 21. st. 1. ZSVP-a).