REPUBLIKA HRVATSKA
Posl.br.Ovr.583/2024
Općinski sud u Dubrovniku
Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Ani Poljanić, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja VKZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Denis Orlić, odvjetnik u Dubrovniku, protiv protivnika osiguranja VK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Bojan Lujak, odvjetnik u Dubrovniku, radi određivanja privremene mjere osiguranja, dana 20. prosinca 2024. godine,
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja zaprimljen pred ovim sudom dana 31. listopada 2024.g., a koji glasi:
"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određuje se
privremena mjera
1. Zabranjuje se protivniku osiguranja da osobno i putem trećih osoba izvodi bilo kakve građevinske radove na nekretnini označenoj kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Ova privremena mjera stupa na snagu trenutkom donošenja i ima učinak rješenja o ovrsi.
3. Ova privremena mjera traje do okončanja sudskog postupka radi zaštite prava vlasništva i zabrane uznemiravanja.
4. Predlagatelj je dužan u roku od 15 dana od određivanja ove privremene mjere pokrenuti sudski postupak iz toč.III. ovog rješenja te o tome dostaviti dokaz sudu, u protivnom će sud ukinuti privremenu mjeru."
Obrazloženje
1.1.U svom prijedlogu, dostavljenom sudu dana 31. listopada 2024.g., predlagateljica osiguranja navodi da je upisana kao vlasnica kuće kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te vrta čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je protivnik osiguranja upisan kao vlasnik etaže . prizemlje u čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje se sastoji od dvije sobe, kuhinje, ostave, hodnika, wc-a i podruma uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine. Protivnik osiguranja izvodi građevinske radove na kući ozneke kat. čest. zgr. [katastarska čestica]/ k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez suglasnosti vlasnika,. Radovi se izvode i u podrumu zgrade u vlasništvu protivnika osiguranja. Predlagateljica osiguranja je više pute tražila od protivnika osiguranja da joj omogući uvid u projekt na temelju kojeg isti izvodi radove radi bojazni da će grubim radovima doći do narušenja stabilnosti i statike zgrade, na što se protivnik osiguranja oglušio. Upitom kod nadležnog tijela Grada Dubrovnika – Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje predlagateljica osiguranja je dobila informaciju da se radovi na predmetnoj čestici odvijaju po Projektu za izvođenje unutarnjih radova, dok je iz fotografija trenutnog stanja nekretnine koje dostavlja u prilogu očigledno da se radovi izvode osim na unutarnjoj i na vanjskoj površini nekretnine tj. izvan obuhvata projekta. Koliko je poznato predlagateljici osiguranja i kako je planirano u projektu, radovi među ostalim obuhvaćaju i otvaranje prozora na vanjskim zidovima zgrade, premještanje vrata i otvora i rušenje greda međukatne konstrukcije, koji radovi zasigurno utječu na statiku građevine zbog čega je podnijela prijedlog za osiguranje dokaza o stanju nekretnine u odnosu na provedene radove. Međutim, do određivanja očevida i utvrđenja radova na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno na nosivoj konstrukciji zgrade, kao i utvrđenja da li izvedeni radovi utječu na stabilnost objekta i u kojoj mjeri, postoji velika vjerojatnost da će protivnik osiguranja izvesti radove planirane projektom (koji dostavlja u prilogu) odnosno rušiti zidove i međukatnu konstrukciju i izvoditi zahvate na konstrukciji građevine zbog čega prijeti moguća opasnost stabilnosti i sigurnosti cijelog objekta, pa tako i dijela koji je vlasništvo predlagateljice.
1.2 Smatra da su uvjeti propisani odredbama čl. 346 st.1. i 344.st.2. OZ-a za određivanje privremene mjere ispunjeni, a da bi određivanjem predložene mjere protivnik osiguranja trpio samo neznatnu štetu. Smatra da su svi uvjeti ispunjeni jer je predlagateljica učinila svoju tražbinu odnosno svoje pravo na nečinjenje, dok bi određivanjem predložene mjere protivnik osiguranja trpio samo neznatnu štetu, budući da je pokrenut postupak osiguranja dokaza radi utvrđenja da li izvedeni zemljani i građevinski radovi utječu na stabilnost objekta i u kojoj mjeri, od čijeg ishoda bi predlagateljica onda pokrenula parnični postupak.
1.3.Kao dokaz svojih tvrdnji tužitelj/predlagatelj osiguranja dostavlja e zemljišnoknjižni izvadak za z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 5-6 spisa), fotografije (stranica 7-12 spisa), dio projekta unutarnjeg uređenja stana u prizemlju i podrumu čest. zgr. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stranica 13-31 spisa).
2.1. Pozvan na očitovanje zaključkom suda od dana 19. studenog 2024.g. protivnik osiguranja dostavlja sudu podnesak dana 30. studenog 2024.g. u kojem se u cijelosti protivi prijedlogu za određivanje privremene mjere ocjenjujući ga neosnovanim, obijesnim i zlonamjernim, te ga predlaže odbiti u cijelosti. Navodi da su svi radovi koje protivnik osiguranja izvodi u skladu sa projektnom dokumentacijom i pravilima struke, a što proizlazi i iz dokumentacije koju je dostavio sam predlagatelj osiguranja (projekt Omega engineering d.o.o.), a protivnik osiguranja dostavlja i Potvrdu Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Klasa:612-08/24- 22/0194, Urbroj: 532-05-17/11-24-02 od 4. ožujka 2024.g. kojom se potvrđuje da je projekt u skladu sa posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra. Kako je sama predlagateljica i navela, ona je pokrenula postupak osiguranja dokaza pred ovim sudom, te je stalni sudski vještak ing. Hrvoje Sambrailo podnio Izvješće u kojem navodi: da su izvedeni „grubi“ građevinski radovi na izvedbi uklanjanje dijelova konstrukcije te građevinska obrada istih (proširenje prema kuhinji, razne Pregrade i obloge) te su izvedeni radovi na izvedbi djela slojeva poda i zidova te ugradnje dijela instalacija; da su izvedeni „grubi“ građevinski radovi na izvedbi uklanjanja stropa iznad podruma i izvedbe armiranobetonske konstrukcije međuetažne ploče iz stepeništa te su izvedeni radovi na izvedbi djela slojeva poda i obloga zidova stropova te ugradnje dijela instalacija; da se izvode razni radovi na uređenju okoliša i to u vidu uređenja podloga oko objekta, zidova arli, izvedba prostora tuša, izvedba kamina, izmještanje uređaja vanjske klima jedinice i uređenje dijela fasade; da izvedeni zemljani radovi nemaju utjecaj na mehaničku otpornost i stabilnost objekta; te da izvedeni građevinski radovi prvenstveno radovi uklanjanja dijelova nosive konstrukcije objekta izvedba AB konstruktivni elemenata sud od utjecaja na mehaničkoj otpornosti stabilnost objekta te da je isto obrađeno projektom konstrukcije od ovlaštenog projektanta. Vještak dalje navodi da je prilikom izvedbe izvođača obavezan izvoditi radove u skladu s glavnim projektom – mapa konstrukcije, prema svim uvjetima iz istoga, jer je projektant obavezao projektom dati uvjete i način rušenja kao i faze izvedbe ako je potrebno, a sve vezano za definiciju privremenih mjera pridržavanje dijelova objekta koji nisu predmet rušenja, a u svrhu održavanja mehaničke otpornosti i stabilnosti objekta tokom izgradnje, a za objekt dokaz ispunjenja uvjeta mehaničke otpornosti stabilnosti vijeku trajanja samog objekta. Protivnik osiguranja vještaku omogući uvid u projektnu dokumentaciju iz koje proizlazi da nema nikakve opasnosti po statiku zgrade izvođenjem radova u skladu sa istom, ponavlja se da svi radovi izvode sukladno predanim projektima. Stoga nisu istiniti navodi predlagateljice da bi postojala bojazan da će biti narušena statika i stabilnost zgrade. Predlagateljica nadalje navodi da je učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine, odnosno prava na nečinjenje, ali se ne poziva niti na činjeničnu niti zakonsku osnovu svoga „prava na nečinjenje". Nadalje nisu istiniti navodi predlagateljice da bi ona imala bilo kakvih prava nad katastarskom česticom [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je utvrđeno pravomoćnom sudskom presudom ovog suda poslovni broj P. 2406/15 od 29. listopada 2020. godine, kojom je utvrđeno kako predlagateljica nema pravo na suposjed navedene čestice, s obzirom da je između pravnih prednika stranaka zaključen ugovor o diobi nekretnina, te iz navedene odluke proizlazi da protivniku osiguranja ima isključivo pravo korištenja k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Upravo nezadovoljstvo predlagateljice osiguranja smatra vjerojatnim razlogom za obijesnu pokretanje ovoga i drugih postupaka kao što su prijava građevinskoj inspekciji i Konzervatorskom odjelu, što je sve ostalo bez uspjeha. Dalje ističe da je u dobroj vjeri pregovarao sa predlagateljicom osiguranja oko zajedničkog rješavanja problema vezano za zgradu, a da bi predlagateljica osiguranja nakon što je protivnik osiguranja dao suglasnost njoj za izvođenje radova naprasno odustala od planiranih radova i pokrenula ove postupka. Ocjenjuje netočnom i tvrdnju predlagateljice da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, jer ovako postavljenom privremenom mjerom predlagateljica osiguranja šikanozno i bez ikakve pravne osnove bi zaustavljala sve radove - i vanjske i unutarnje, a u koje je protivnik osiguranja uložio znatna sredstva, o čemu kao dokaz dostavlja račune. Stoga bi određivanjem privremene mjere za protivnika osiguranja nastala značajna i nenadoknadiva šteta jer sigurno radove ne bi mogao izvesti do razdoblja u kojem dolazi do zabrane izvođenja građevinskih radova tj. od 15. lipnja do 15. rujna time privesti građevinu svrsi. Smatra da predlagateljica osiguranja zloupotrebljava institut privremene mjere, jer sa ranijim pokušajima nije uspjela, vidno neutemeljenim smatra njezina argument da nije uspjela izvršiti uvid u projektnu dokumentaciju s obzirom da je dio te dokumentacije ona dostavila kao dokaz, te predlaže da se njezin prijedlog odbije kao neosnovan i obveže je se da naknadi protivnik osiguranja troškove postupka.
2.2. U prilogu svom odgovoru na prijedlog dostavlja Potvrdu Grada Dubrovnika, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela Dubrovnik, Klasa:612- 08/24-22/0194, Urbroj: 532-05-02-17/11-24-02 od 4. ožujka 2024.g. (stranica 41-42 spisa), Izvješće o graditeljskom vještačenju (stranica 43-85 spisa), presuda Županijskog suda u Dubrovniku Gž.602/2019 od 29. listopada 2020.g. kojom je potvrđena odluka ovog suda P.2405/15 od 30. rujna 2019.g. te navedenu presudu ovog suda (stranice 96-102), prepiska među strankama (stranica 103-110 spisa), ugovore i račune vezano za izvedene radove (stranica 111-131 spisa).
3.Prijedlog nije osnovan.
3.1. Sukladno čl. 341.st.2. Ovršnog zakona (Narodne novine br,112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 –dalje OZ) u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te kada je to potrebno sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu odredbi OZ-a o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.
3.2. Čl.346. Ovršnog zakona propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
4.Vjerojatnost svoje tražbine, koju opisuje kao "pravo na nečinjenje" predlagateljica temelji na bojazni za će radovima koje na nekretninama izvodi protivnik osiguranja biti narušena statika cijele zgrade (on je vlasnik podrumskog i prizemnog dijela, a predlagateljica preostalog dijela osim navedene etaže čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a drugi uvjet – opasnost da vi bez određivanja takve mjere ostvarenje njegove tražbine bilo onemogućeno ili znatno otežano time da bi određivanjem predložene privremene mjere protivnik osiguranja trpio samo neznatnu štetu pa time ne mora dokazivati opasnost i činjenicom da je pokrenut postupak osiguranja dokaza radi utvrđenja da li radovi koje protivnik osiguranja izvodi utječu na stabilnost zgrade i da o ishodu tog postupka ovisi pokretanje parnice.
5. Da bi sud udovoljio prijedlogu za određivanje privremene mjere potrebno je da dva zakonom predviđena uvjeta budu kumulativno zadovoljena, i to u stupnju vjerojatnosti. Sud u ovom konkretnom slučaju nalazi da ni jedan od dva propisana uvjeta nije zadovoljen na način kako to zakon predviđa.
6. To znači da bi "pravo na nečinjenje" moralo biti učinjeno vjerojatnim, što za sobom povlači da bi moralo biti učinjeno vjerojatnim da bi činjenje protivnika osiguranja dovodilo u opasnost prava predlagateljice osiguranja, i to u tolikoj mjeri da bi se istom zabranilo poduzimanje bilo kakvih građevinskih radova na nekretnini čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tvrdnja predlagateljice osiguranja da radovi predviđeni projektom koji je izrađen za protivnika osiguranja "zasigurno utječu na statiku" te "da prijeti moguća opasnost stabilnosti i sigurnosti cijelog objekta", što nije dovoljno, jer se radi o bojazni i procjeni mogućnosti od same predlagateljice, a za određivanje ovakve mjere zakon traži stupanj vjerojatnosti. Tim više što je, kako protivnik osiguranja navodi u svom odgovoru, postupak osiguranja dokaza proveden i po nalazu i mišljenju vještaka zemljani radovi nemaju utjecaj na mehaničku otpornost i statiku objekta, dok građevinski jesu od utjecaja ali je isto obrađeno projektom konstrukcije od strane ovlaštenog projektanta, kojeg se izvođač dužan pridržavati.
7.Drugi uvjet, a to je vjerojatnost opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, sud također ne smatra ispunjenim. Predlagateljica navedeni uvjet niti ne obrazlaže već navodi da bi određivanjem predložene mjere protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu budući da je pokrenut postupak radi osiguranja dokaza radi utvrđenja da li izvedeni zemljani i građevinski radovi utječu na stabilnost objekta i u kojoj mjeri ovisno o čijem ishod bi pokrenuli parnični postupak odnosno povukli predloženu mjeru. Sud ne vidi u čemu bi se u danom objašnjenju ogledala neznatnost štete, odnosno kakav bi utjecaj pokretanje postupka osiguranja dokaza imao na ocjenu da li određivanje mjere kojom se protivniku osiguranja zabranjuju praktički svi radovi na nekretnini za istog predstavljalo samo neznatnu štetu. Protivnik osiguranja se sa navedenom ocjenom ne slaže, smatrajući da baš njemu time nastaje nenadoknadiva šteta radi nemogućnosti poduzimanja radova po projektu u planiranom razdoblju, kao i zbog utrošenih sredstava na realizaciju istog. Također, sud ovdje primjećuje da je postupak osiguranja dokaza proveden, o čemu ga je informirao protivnik osiguranja (koji je i dostavio nalaz i mišljenje vještaka), no predlagateljica o tome šuti.
8. Slijedom navedenog, a kako uvjetni za određivanje privremene mjere nisu ispunjeni, odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Dubrovniku 20. prosinca 2024. godine
Sutkinja:
Ana Poljanić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, u tri primjerka u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.
DN-a:
- predlagatelju osiguranja po punomoćniku odvjetniku Denisu Orliću
- protivniku osiguranja po punomoćniku odvjetniku Bojanu Lujaku