Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Rijeci

    Žrtava fašizma 7

    Poslovni broj K-7/2024-130

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od suca toga suda Domagoja Vučkova kao predsjednika vijeća te sudaca porotnika Antona Žagara i Dinke Blažić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Slađane Puškadija kao zapisničara u kaznenom predmetu protiv okr. ĆJ, zbog kaznenih djela iz članka 153. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 114/2023, 36/2024; dalje KZ/11), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci (dalje u tekstu ŽDO) broj KO-DO-6/2024 od 7. veljače 2024. izmijenjene na raspravi 4. studenog 2024., nakon održane nejavne rasprave od 4. i 20. prosinca 2024. u prisutnosti okr. ĆJ, branitelja po službenoj dužnosti odvjetnika Gorana Crnkovića, zamjenice Županijskog državnog odvjetnika u Rijeci JJ i opun. žrtve odvjetnice Borjane Jovanović Bengin, javno objavivši 20. prosinca 2024.

    p r e s u d i o  j e

    okr. ĆJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin DJ i Ć rođ. J, rođen **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], sa završenom srednjom školom – tri godine, po zanimanju tapetar, nezaposlen, po vlastitom kazivanju bez imovine, oženjen sa ĆJS, otac dvoje djece u dobi od 1 i 9 godina o kojima ne skrbi, po vlastitom kazivanju slabog imovinskog stanja, državljanin Republike Hrvatske, kazneno neosuđivan, osuđivan prekršajno zbog prekršaja iz članka 28. stavak 1. točka 1. Zakona o osobnoj iskaznici, u Zatvoru u Rijeci od 11. siječnja 2024. pa nadalje,

    k r i v  j e

    što je,

    u vremenskom razdoblju od početka 2022. do 11. siječnja 2024., u Rijeci, na adresi [adresa], protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u nakani da svoju suprugu ĆJS omalovaži, ponizi i izazove strah za njezinu osobnu sigurnost, istu učestalo vrijeđao govoreći joj da je kurva, drolja, da su sve žene kuje, kurve, a male da su droljice, kujice, da će ubiti nju i onog s kime bude bila ako ga ostavi i da će ju onda mrtvu jebati, gušio ju rukama, čupao za kosu, štipao po nogama i rukama, čak i za vrijeme dok je bila trudna sa njihovom zajedničkom kćeri rođenom **.**.2023., da bi dana 10. siječnja 2024., s istom nakanom suprugu ĆJS ponovno vrijeđao govoreći joj da je kurva, kuja, drolja i sve ranije uvrede, a nakon što je u tijeku popodneva izašao van i ubrzo se vratio, oko 17,20 sati u spavaćoj sobi skinuo svoje hlače i bokserice, uhvatio rukom svoje spolovilo i više puta supruzi rekao da mu popuši, a kada mu je ona rekla da to ne želi da se makne od nje i pusti ju na miru, uhvatio ju rukom za stražnju stranu glave i više puta joj glavu gurao prema svom spolovilu i iako se ista pokušala izmaknuti i micala se od njega, čvrsto ju je držao rukom za stražnju stranu glave i protivno njenoj volji nekoliko puta joj gurnuo svoj penis u usta, nakon čega se kratko smirio da bi oko 22,00 sata kada je supruga ĆJS htjela ići spavati, rekao da želi seks, a nakon što mu je ista odgovorila da ju pusti da ne može, da neće, da kako može nakon svega, na silu je gurnuo svoje prste zajedno sa hlačicama i gaćicama u njenu vaginu te više puta okrenuo prste u njezinom spolnom organu, uzrokujući joj pri tom jaku bol, a potom ju i fizički napao udarivši ju više puta nogom u predjelu leđa uslijed čega je ova pala na pod, da bi ju na podu počeo gušiti rukama primivši ju za vrat govoreći joj da će je ubiti i mrtvu jebati, klečeći nad njom dok je ona ležala na podu za koje vrijeme je ona zvala upomoć, uslijed kojih udaraca i gušenja je ista zadobila kontuziju vrata i toraksa, da bi nakon toga, iza ponoći kada je supruga uspjela zgrabiti mobitel i nazvala 112, u nakani da ju spriječi u zvanju policije i uništi mobitel, iščupao joj pramen kose, istrgnuo joj iz ruke mobitel marke "Samsung Galaxy" SM - J415FN/DS, IMEI broja [IMEI broj], IMEI 2352817/10/589290/6, kućišta zlatne boje sa SIM karticom broja [broj telefona] i bacio ga na pod i gazio ga nogama uslijed čega se razbilo kućište mobitela te je mobitel postao neupotrebljiv, oštetivši na taj način svoju suprugu za iznos od najmanje 41,68 eura, a iza toga ponovno fizički nasrnuo na suprugu i nakon što je u sobu došao njegov otac DJ i tek kad je ova počela hroptati maknuo ga od supruge, nastavio govoriti da će ju ubiti i mrtvu jebati i pri tom ju više puta rukama gušio i bacao na pod, dok ga je otac razdvajao od nje, govoreći mu da se smiri, da bi zatim iz spavaće sobe uzeo i nož te oštricu noža usmjerio prema supruzi govoreći joj da će je izbosti, ubiti i raskomadati nakon čega je ista počela dozivati pomoć s prozora, a njegov otac prije dolaska policije od njega uzeo nož,

    dakle, s bliskom osobom uporabom sile bez njezina pristanka izvršio sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod bliske osobe izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo ju u stanje dugotrajne patnje i kod iste izazvao strah za njezinu sigurnost, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi i uništio tuđu stvar. čime je počinio teško kazneno djelo protiv spolne slobode silovanjem iz članka 154. stavak 1. točka 1. i stavak 2. istog članka u svezi s člankom 153. stavak 1. i 2. KZ/11, kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji iz čl. 179.a KZ/11, kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/1 i kazneno djelo protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11 sve u svezi članka 51. KZ-a.

    II Na temelju članka 51. stavak 1. KZ/11 okr. ĆJ se:

    - za kazneno djelo iz članka 154. stavak 1. točka 1. i stavak 2. u svezi članka 153. stavak 1. i 2. KZ/11, a na temelju članka 153. stavak 2. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 5 (pet) godina,

    - za kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11, a na temelju članka 139. stavak 2. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci,

    - za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11, a na temelju članka 179.a KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,

    - za kazneno djelo iz članka 235. stavak 1. KZ/11, a na temelju članka 235. stavak 1. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) mjeseca,

    te se na temelju članka 153. stavak 2. u vezi članka 51. stavak 1. i 2. KZ/11 okr. ĆJ

    o s u đ u j e

    na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina.

    III Na temelju članka 54. KZ/11 okr. ĆJ se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme za koje je u ovom predmetu lišen slobode i to razdoblje od 11. siječnja 2024. pa nadalje, na način da se jedan dan lišenja slobode izjednačava s jednim danom kazne zatvora.

    IV Na temelju članka 70. KZ/11 okr. ĆJ se izriče sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koja može trajati dok za to postoji potreba, a najdulje 2 (dvije) godine.

    V Na temelju članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku (narodne novine br. Narodne novine br. 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 80/2022, 36/2024; dalje ZKP/08) obvezuje se okr. ĆJ na ime postavljenog imovinskopravnog zahtjeva zbog uništenog mobitela Samsung Galaxy SM - J415FN/DS, isplatiti žrtvi ĆJS iznos od 41,68 eura (četrdesetjedaneurošezdesetosamcenti) dočim se sa ostatkom postavljenog imovinskog zahtjeva koji se odnosi na uništeni mobitel Samsung Galaxy SM – J415FN/DS te u cijelosti sa postavljenim imovinskopravnim zahtjevom koji se odnosi na naknadu štete zbog pretrpljenog straha žrtva ĆJS upućuje na parnicu.

    VI Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 okr. ĆJ se oslobađa od dužnosti obveze naknade troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja Gorana Crnkovića, odvjetnika iz Rijeke, dočim je u obvezi platiti nagradu i nužne izdatke opunomoćenice žrtve ĆJS, odvjetnice Borjane Jovanović Bengin iz Rijeke, o kojim troškovima će odluka biti donesena naknadno ukoliko isti budu zatraženi.

    Obrazloženje

    1. Optužnicom broj KO-DO-6/2024 od 7. veljače 2024. okr. ĆJ se tereti za ukupno pet kaznenih djela i to za kazneno djelo silovanja iz čl. 154. st. 1. toč. 1. i st. 2. u svezi čl. 153. st. 1. i 2. KZ/11, kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179. a KZ/11, kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11, kazneno djelo tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 1. i 2. KZ/11 i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. KZ/11. Prije svega treba reći da je u odnosu na kazneno djelo tjelesne ozljede iz čl. 117. st. 1. i 2. rješenjem od 3. rujna 2024. razdvojen postupak i da je taj postupak dovršen pod poslovnim brojem K-15/2024. Nastavno treba spomenuti da je na raspravi od 4. studenog 2024. tužiteljstvo donekle izmijenilo činjenični opis, a u konačnici sud je izmijenio dio činjeničnog opisa koji se odnosi na vrijednost mobitela u pitanju budući je vrijednost mobitela utvrđena vještačenjem tako da umjesto tvrdnje tužiteljstva kako mobitel u pitanju vrijedi najmanje "150,00 eura" sada stoji da predmetni mobitel vrijedi najmanje "41,68 eura". Opisanom intervencijom sud nije dirao u subjektivni ili objektivni identitet optužbe.

    2. U cilju zaštite osobnog i obiteljskog života žrtve temeljem čl.388. st.1. i 2. toč.4. ZKP/08 u ovom je predmetu isključena javnost sa rasprave.

    3. Kako je okrivljenik naveo da se ne smatra krivim i da ne priznaje imovinskopravni zahtjev to je obranu iznio na kraju dokaznog postupka s time da je prethodno proveden niz dokaza čitanjem dokumentacije, uvidom u fotografije, ispitivanjem žrtve odnosno svjedoka i provođenjem vještačenja, a kako će to nastavno biti izneseno.

    3.a Nije proveden dokaz čitanjem medicinske dokumentacije i uvidom u fotografije koje je u spis dostavila žrtva 11. studenog 2024. jer je riječ o nevažnim dokaznim prijedlozima.

    3.1. Provedeni su dokazi čitanjem medicinske dokumentacije kako za žrtvu tako i za okrivljenika, zatim izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, a izvršen je i uvid u fotografije sačinjene neposredno nakon događaja u odnosu na žrtvu, okrivljenika i mobitel naveden u izreci ove presude. Tijekom postupka ispitani su kao svjedoci okrivljenikov otac DJ, žrtvina majka KJ te sama žrtva – ĆJS, dočim je okrivljenikova majka odbila svjedočiti pozivajući se na pravo koje pripada privilegiranom svjedoku. Osim navedenih dokaza provedeno je psihijatrijsko-psihologijsko vještačenjem okrivljenika i žrtve te vještačenje mobitela citiranog u izreci.

    3.2. Medicinska dokumentacija koja se odnosi na okrivljenika i žrtvu neće biti reproducirana u ovoj presudi jer su istu u obzir uzeli vještaci prilikom izrade nalaza i mišljenja. Iz fotografija koje je sačinila policija nakon događaja od 10. siječnja 2024. slijedi fizički izgled žrtve, okrivljenika i mobitela u pitanju. Tako je u odnosu na žrtvu vidljivo da je obučena u kratke hlačice i majicu dugih rukava, da je uplakana s time da je na stražnjem dijelu vrata žrtve konstatirano tj. vidljivo je crvenilo. U odnosu na okrivljenika proizlazi da je ovaj fotografiran nakon privođenja u policijsku postaju kada je na sebi imao kanotjericu i po izgledu donji dio pidžame koji je značajno uprljan i to osobito u području koljena. Kod okrivljenika je vidljivo da ima oštećenje kože tj. rane u području desne sljepoočnice kao i ranu (vjerojatno od opuška) u području lijevog ramena te crvenilo u području desne nadlaktice i vrata. Iz fotografija mobitela proizlazi kako je riječ o ugašenom mobilnom uređaju koji je sa prednje i stražnje strane oštećen.

    3.3. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji proizlazi kako je dojava zaprimljena preko operativno komunikacijskog centra policije 11. siječnja 2024. u 00:37. Nastavno proizlazi da su policajci izlaskom na lice mjesta ([adresa], 4. kat) zatekli okrivljenika, žrtvu i okrivljenikovog oca DJ s time da je okrivljenik bio alkoholiziran (0,96 g/kg).

    4. Iz iskaza DJ u bitnome proizlazi kako živi u stanu sa suprugom, sinom (ovdje okrivljenikom) i snahom (ovdje žrtvom). Česte su svađe između okrivljenika i žrtve jer često konzumiraju alkohol pa su samim time i česte intervencije policije s time da su oboje kao bivši ovisnici na supstitucijskoj terapiji. Pamti da je okrivljenik došao do njega i nudio ga pićem što je odbio jer je drugi dan trebao ići na posao. Sjeća se da ga je potom probudila vika koja je dolazila iz sobe u kojoj spavaju okrivljenik i žrtva zbog čega se ustao i krenuo ih smirivati. To je bila svađa tijekom koje su okrivljenik i žrtva vikali jedan na drugoga s time da mu je okrivljenik djelovao bijesno, a bio je i pijan. Okrivljenik je vikao da mu je žrtva razbila laptop kao i da mu je ugasila opušak na lijevom ramenu, a koju ozljedu je i sam vidio. Okrivljenik je rekao da je žrtva vikala na njega, plazila mu jezik, pokazivala srednji prst te ga u konačnici udarila nogom u genitalije, što nije vidio. Smatra da je razlog svađe žrtvin bivši partner. Kad je došao u tu sobu vidio je kako je okrivljenik "navalio" na žrtvu tj. uhvatio ju je za vrat pa ih je razdvojio, međutim nitko u ruci nije imao oružje, već je to žrtva izmislila. Pamti da je okrivljenik uzeo držač od ventilatora (metalna plastična šipka) kojom je htio udariti žrtvu, međutim on mu je to uzeo iz ruke. U međuvremenu je žrtva zvala policiju, a do dolaska koje je proteklo, po njemu sat vremena. Iako ih je uspio razdvojiti ovi su se ponovno posvađali, a žrtva je vikala kako će je okrivljenik ubiti, što je i on čuo, međutim to pripisuje činjenici što je okrivljenik bio pijan. Ni u jednom trenutku okrivljenik nije imao nož. Njegova supruga je došla kad se sve smirilo pa ništa nije vidjela. Okrivljeni i žrtva imaju dvoje zajedničke djece, sina koji je u dobi od devet godina i kćerku u dobi od nepune dvije, s time da su im djeca oduzeta od strane Centar za socijalnu skrb. Žrtva ima još dvoje djece iz prethodne veze, ali su joj i ta djeca oduzeta od strane Centra ili bivšeg partnera. Kad je došao u sobu žrtva je imala kratke hlače i kratku majicu, a okrivljenik hlače i kanotjericu i tada je vidio razbijeni laptop, međutim nije vidio da je žrtvin mobitel razbijen. Žrtva je provocirala okrivljenika radeći grimase i plazeći mu jezik, ali ništa nije spominjala u smislu da ju je ovaj silovao ili slično odnosno da ju je okrivljenik ozlijedio. Okrivljenik i žrtva verbalno i fizički napadaju jedno drugo na podjednakoj razini tj. Podjednakim intenzitetom. Žrtva niti u jednom trenutku nije bila na podu, a nakon što ih je odvojio oni su se smirili pa čak i zapalili cigaretu, a onda je sve počelo iznova. Ovaj svjedok je žrtvu prikazao kao osobu koja je često "krcata tabletama" i koja često pije alkohol.

    5. U sklopu dokaznog postupka ispitana je i KJ (žrtvina majka) koja je u bitnome navela kako nema neposrednih saznanja, već zna ono što joj je prenijela kćerka tj. žrtva ĆJS. Naime, ona i nije mogla vidjeti niti čuti ništa jer kontakt sa kćerkom tj. žrtvom praktički nije ni imala. Tako je saznala da je okrivljenik žrtvu u više navrata tijekom zajedničkog života gurao i štipao, a dok se 31. prosinca 2023. dopisivala s kćerkom ova joj je rekla da je okrivljenik bio fizički nasilan. Pričala joj je da je okrivljenik htio spolni odnos čak i za vrijeme trudnoće što je ona odbijala, a je li tada spolni odnos ostvaren ne zna. Tako joj je rekla da bi svaki put kada nije željela spavati s okrivljenikom situacija eskalirala u fizičko nasilje u smislu guranja i štipanja, a žrtva joj je ispričala i da je jednom od udarca imala modricu međutim, o kakvom je udarcu riječ ne zna. Žrtva joj je rekla da je okrivljenik u više navrata uzimao njenu metadonsku terapiju, a čak da joj je znao uzeti i novac s računa. U svezi zadnjeg događaja žrtva joj je rekla da joj je okrivljenik prijetio ubojstvom pa čak i da će je pronaći gdje god bila i da će je ubiti, a kad bude mrtva da će nad njom ostvariti spolni odnos. Nastavno joj je žrtva rekla i da joj je okrivljeni razbio mobitel, ali detalje ne zna. Pamti i telefonski razgovor sa žrtvom tijekom kojega je okrivljenik stalno upadao u riječ odnosno nije im ni dao da razgovaraju, a na koncu, tj. nakon što je okrivljenik završio u istražnom zatvoru žrtva je rekla da nije mogla imati neposredni kontakt s njom jer joj je okrivljenik to branio. Žrtva ima ukupno četvero djece od kojih dvoje sa okrivljenikom, međutim sva djeca su izdvojena tj. oduzeta tako da ni ona nema kontakt s njima.

    6. Tijekom postupka ispitana je žrtva i to kako u istrazi tako i pred ovim sudom 21. listopada 2024. godine. Iz iskaza žrtve proizlazi da je s okrivljenikom živjela sa njegovim roditeljima (DJ i D). Nakon određenog vremena okrivljenik je postao grublji – gurao ju, čupao i štipao. S vremenom je postao još grublji tako npr. dok je spavala, a iz razloga jer on nije mogao spavati, znao ju je buditi povlačenjem za rep kose ili joj tresti jastuk kako bi se probudila – s vremenom je to bivalo sve češće. Čak je znao baciti i smeće na nju. Protekom vremena počeo ju je vrijeđati pa joj tako dijeli kurve, drolje, kuje govoreći da su starije žene kuje, a mlađe kujice. To joj je bilo neshvatljivo jer osim što ona ima kćer u dobi od 15 godina iz ranije veze, oni imaju i zajedničko žensko dijete (K) koja je u dobi od cca godinu i pol. Doima je da ju je s vremenom okrivljenik počeo mrziti pa joj je čak govorio da će je pronaći bilo gdje i da mu je nevažno s kim je odnosno s kim će biti jer će ubiti i nju i osobu s kojom bude bila, a čak joj je rekao da će ju "mrtvu jebati". Čak i za vrijeme trudnoće s K okrivljenik ju je zlostavljao – vrijađao dijeleći joj kurve i glupače. Kako oboje nisu radili po prirodi stvari novca nisu imali, a kad bi rekla da će raditi okrivljenik joj to nije dozvolio. Bio je ljubomoran pa je govorio da ne želi da radi zbog straha da će završiti s nekim drugim, a kad ga je tražila da on ide raditi rekao je da neće jer da će onda ona imati previše slobodnog vremena aludirajući da bi mogla ostvariti vezu s nekim drugim. U svezi 10. siječnja 2024. žrtva je navela kako je okrivljenik spavao do 12 nakon čega mu je skuhala kavu, međutim odmah potom nasrnu je na nju. Gurao ju je i vrijeđao govoreći joj da je kurva kao i njena majka odnosno da je kao i sve žene kuja i drolja. Šutila je nadajući se da će to prestati, a oko 17,00 sati okrivljenik je nakratko izašao izvan kuće. Kad se vratio u kuću sjedila je u sobi pa joj je on pristupio, skinuo trenerku i bokserice i s ukrućenim penisom joj se primaknuo tražeći da ga oralno zadovolji. Budući je to odbila s jednom rukom uhvatio je njenu glavu dočim je s drugom držao ukrućeni penis i višekratno joj gurao njenu glavu prema svom spolovilu. Iako se izmicala on ju je prečvrsto držao za glavu tako da joj je u nekoliko navrata ukrućeni penis ugurao u usta, a to je bilo moguće jer nema prednja dva zuba. I prije nego li je penetrirao penisom u njena usta sa spolovilom je prelazio preko njenih usana. U svemu tome mu je govorila da neće i izmicala je glavu pa je moguće da ga je u svemu tome udarila u testise. U konačnici je prestao, ali onda joj je prigovarao da kakva je to žena. Sve se nekako smirilo do cca 22:00 sata kada je ona gledala TV, a on se skinuo gol i legao u krevet te tražio da dođe do njega. Iako je početno prihvatio njenu molbu da ga pusti da pogleda emisiju do kraja nakon cca minute daljinskim je ugasio TV i tražio ju da dođe kod njega u krevet što je i učinila. Tražio je odnos, ali ona to nije htjela govoreći da ne može nakon svega što je danas proživjela. Okrivljenik nije prihvaćao njeno "ne" pa je s prstom prodro u nju. Ona je imala na sebi hlačice i gaćice, a ovaj je prst zajedno sa hlačicama i gaćicama gurnuo u nju i okretao dok je bio u njenom spolovilu. To je bila strašna bol pa je vikala da stane, a prestao je nakon što je nekoliko puta okrenuo prste dok je bio u njoj – njoj se to činilo kao vječnost. Zatim ju je udario nogom u leđa pa je pala s kreveta, a onda je došao nad nju i rukama ju uhvatio za vrat tj. gušio ju. Cijelo je vrijeme dozivala pomoć, a pamti da je čak u jednom trenutku lupala po zidu jer zna da tu spava njena susjeda i kad se pokušala dignuti s poda udario ju je nogom u donji dio leđa i u svemu tome više puta joj govorio da će je ubiti. Osobito nakon tog drugog udarca prijetio joj je ubojstvom, govorio joj je da je kurva i da nije za ništa. U cijeloj toj zbrci nekako se dočepala svojeg telefona i nazvala 112 i tad je rekla da će je muž ubit i dala je adresu međutim ponovno je tada okrivljenik skočio na nju i osim što joj je uzeo mobitel i bacio ga na pod te ga zgazio nekoliko puta iščupao joj je pramen kose. Riječ je o mobitelu marke Samsung u kojem je bila njena kartica broja [broj telefona]. Taj mobitel je od trenutka razbijen, a po njoj u trenutku događaja vrijedio je 150,00 eura zbog čega je i to prijavila. Onda ju je ponovno zgrabio i bacio na pod te ju počeo gušiti i tada je u sobu ušao njegov otac DJ. Početno je DJ samo stajao i mirno gledao i pamti da mu je najprije mirnim tonom rekao neka stane i da ju pusti, međutim kada je zbog gušenja počela hroptat DJ je okrivljenika maknuo s nje. Okrivljenik se ni tada nije smirio, već ju je vrijeđao nakon čega je po uputi DJ otišao u drugu sobu zapaliti cigaretu. DJ je okrivljeniku dao da pije liker, a tada ju je ponovno okrivljenik tražio da dođe do njega pa kako drugo nije mogla poslušala ga je. Tu ju je okrivljenik zagrlio jednom rukom i stisnuo ju uz sebe te je tražio od DJ da ne otvara vrata ako dođe policija, a njoj je rekao da će joj zavrnut "glavu kao piletu". Jednom rukom ju je preko njenog ramena stiskao uz sebe, a drugom je ispijao liker i dok je to trajalo iskoristila je trenutak njegove nepažnje i pobjegla u drugu sobu. Tada je kroz prozor vidjela svjetla od lampi te je zaključila da je to policija ispred zgrade pa kako je prozor bio otvoren dozivala je pomoć i vikala da su na četvrtom katu. Tu ju je sustigao okrivljenik pa joj je udario šamar i vukao za kosu i ugasio svjetlo. U svemu tome okrivljenik joj je prijetio i nožem kojeg je uzeo sa mjesta gdje ga uvijek drži – kraj kreveta. Tada joj je govorio da će je ubit, raskomadat i izbost i naravno da je u svemu tome osjećala veliki strah. U konačnici DJ je uzeo taj nož i odnio ga u drugu sobu. Tog 10. siječnja 2024. ničim nije provocirala okrivljenika, a uostalom tada niti je bila pijana niti drogirana. Upitana odakle okrivljeniku rana na ramenu navela je da dok je okrivljenik pio liker i nju držao zagrljenu stišćući je uz sebe da je ona pušila cigaretu zbog čega drži mogućim da ga je nehotice opekla žarom cigarete po ramenu uslijed njegove sile tj. jer ju je ovaj pritiskao na sebe – ne zna je li tako bilo, ali dozvoljava to mogućim jer je kasnije vidjela da okrivljenik na lijevom ramenu ima pepela. Žrtva je pojasnila da tijekom događaja nikakve predmete nije imala u rukama (ni metalne ni nemetalne) niti mu je razbila laptop. Laž je da bi ona napadala okrivljenika odnosno da bi vrijeđala ili prijetila njemu ili njegovim roditeljima. Žrtvi je potom pročitan njezin iskaz iz istrage koji je u bitnome identičan onome što je iskazala pred sudom nakon čega je žrtva navela da je sve što je navodila u istrazi istina, a ako je u nekim dijelovima tijekom davanja iskaza bila detaljnija odnosno ukoliko se u bilo čemu ono razlikuje od istrage da je tome tako jer kada je davala iskazi u istrazi prošlo je manje vremena pa se bolje sjećala događaja.

    7. Tijekom postupka provedeno je psihijatrijsko psihologijsko vještačenje okrivljenika i žrtve.

    7.1. U odnosu na okrivljenika vještačenje su proveli stalni sudski vještaci prof. dr. sc. Klementina Ružić (vještak psihijatar) i ŠJ, dipl. psiholog (vještak psiholog). Vještaci su najprije dostavili nalaz i mišljenje u pisanom obliku, a potom su na raspravi od 23. srpnja 2024. odgovarali na pitanja i dali dodatna pojašnjenja. Vještaci su traženo obavili temeljem uvida u spis, medicinsku dokumentaciju, psihodijagnostiku i psihijatrijski pregled. U bitnome kod okrivljenika vještaci su utvrdili da ovaj nema pravu i trajnu duševnu bolest, ali su u vezi strukture njegove ličnosti konstatirali razvijeni poremećaj ličnosti miješanog tipa (F 61), a koji poremećaj karakterizira emocionalno nezreli, disocijalni i ovisni poremećaj ličnosti. U svezi poremećaja ličnosti pojasnili su da su obično to trajna obilježja neke osobe i jer se te karakteristike ne mijenjaju tijekom života, a vrijeme nastanka tih smetnji je u dječjoj odnosno adolescentnoj dobi s time da se iste definiraju tek nakon punoljetnosti tj. u odrasloj dobi. U konkretnom slučaju poremećaja ličnosti se manifestira u vidu impulzivne manipulativnosti, konzumaciji sredstava ovisnosti, nepoštivanju i neuvažavanju autoriteta i ne razmišljanja o posljedicama vlastitog ponašanja. U odnosu na okrivljenika su utvrdili da je riječ o ovisniku o opijatima/metadon i sedativima sada u stabilnim terapijskim dozama s time da je ovisnost o opijatima kroničnog tijeka. Vještak psihijatar je pojasnila kako je kod okrivljenika dijagnosticirala da boluje od ovisnosti o opijatima (F 11.2) iako je mogla dijagnosticirati i politoksikomaniju odnosno F 19 jer je ovaj kroz duži vremenski period konzumirao lijekove tipa Helex, međutim radi jasnije prezentacije opredijelila se za dijagnozu kako je naprijed navedeno. U odnosu na dan 10. siječnja 2024. utvrdili su da je okrivljenik bio u pripitom stanju zbog čega su mu dijagnosticirali akutnu intoksikaciju (F 10.0). Naime, oni nisu našli dokaza da okrivljenik redovito i neizostavno konzumira alkohol, već da je alkohol konzumirao samo povremeno jer tako sam tvrdi, a na dan 11. siječnja 2024. utvrđena mu je koncentracija od 0,96 promila, slijedom čega jedino tu konzumaciju alkohola i njezin utjecaj mogu prihvatiti kao objektivni dokaz u procjeni alkoholiziranosti okrivljenika ikada. Vještaci su mišljenja da je sposobnost okrivljenika da shvati značenje svojih postupaka i vlada svojom voljom bila smanjena, ali ne bitno. Mišljenje da je okrivljenik bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno, temelje na okrivljenikovoj devijantnoj strukturi ličnosti jer osobine njegove ličnosti jesu trajne i kao takve riječ je o osobinama ponašanja i funkcioniranja koje su nepopravljive i nepromijenjene, međutim okrivljenik je ipak imao očuvanu svijest i volju tj. znao je što radi i shvaćao je posljedice svojeg postupanja. Vještaci smatraju da okrivljenik nije počinio kaznena djela pod odlučujući djelovanjem ovisnosti bilo kojeg tipa, već primarno iz osnova poremećaja ličnosti, zbog čega preporučuju mjeru obveznog psihosocijalnog liječenja koja se može obaviti u zatvoru ili na slobodi. Svakako treba istaknuti da na nalaz i mišljenje stranke i opunomoćenica žrtve nisu imale primjedbe.

    7.2 U odnosu na žrtvu vještačenje je provedeno po prof. dr. sc. JJS (vještak psihijatar) i mr. sc. HJ (vještak psiholog) i to temeljem uvida u spis, medicinsku dokumentaciju žrtve, psihijatrijskim pregledom i psihologijskim intervjuom. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da se žrtva liječi zbog ovisnosti o opijatima (F 11.2) i da je trenutno na supstitucijskom terapiji Metadonom. Iako je tijekom života zlorabila više psihoaktivnih tvari ovisnost na iste nije razvila. Kod žrtve su dijagnosticirale i emocionalnu nestabilnu ličnost kao i depresiju u komorbilitetu. Pojasnile su da neke osobe s opisanim poremećajem, a u svrhu ublažavanja emocionalnih tegoba zloupotrebljavaju psihoaktivne tvari od kojih mogu postati ovisni kao što je slučaj kod žrtve. Budući žrtva uzima antidepresive i liječi depresiju ista nije klinički značajna niti su simptomi depresije dominantni. Zbog dijagnoze emocionalno nestabilna ličnost kod žrtve postoji potreba za intenzivnim bliskim relacijama pri čemu teško postavlja granice, a kada izostane očekivana podrška javljaju se intenzivne emocije koje utječu na ponašanje – sklonost zlouporabi psihoaktivnih tvari, projektivnost i paranoidnost, ljutnja, agresivnost i dr. Naime, struktura ličnosti žrtve u obrambene svrhe nesvjesno projicira nešto što je njoj nepodnošljivo ili uznemirujuće u svezi osoba ili situacija. Kod žrtve postoji sklonost ka fabuliranju, međutim to ne čini namjerno, već je to njen obrambeni mehanizam. Svaka projekcija istovremeno znači iskrivljavanje realiteta, međutim nakon događaja ona je imala akutnu reakciju na stres, što je u stvari odgovor organizma na stresni ili traumatski događaj. Tu je riječ o emocionalnoj reakciji koja traje od nekoliko sati do nekoliko dana, a kad bi to trajalo duže onda bi se dijagnoza prilagodila u smislu PTSP, poremećaj prilagodbe, reakcija na teški stres, fobija, anksiozni poremećaj i dr. Usprkos svemu navedenom kod žrtve osim akutne reakcije na stres simptome za neku drugu traumu nisu utvrdili. Iako silovanje spada u najstresogenije događaje vještaci su pojasnili da iz literature tj. istraživanja proizlazi da u 70% slučajeva žrtve silovanja razviju PTSP, ali postoje slučajevi da određeni broj žrtve ne razviju nikakvu traumu. Njima je žrtva djelovala autentično pri čemu u procjeni autentičnosti treba uzeti u obzir njenu strukturu ličnosti kao i činjenicu da je zbog dugogodišnje ovisnosti smanjen njen intelektualni kapacitet (kognitivno promijenjena) zbog čega je i moguće da osim akutne reakcije na stres nije razvila ni jedan drugi poremećaj kao posljedicu ovako teškog djela. Vještaci su mišljenja da je žrtva dosljedna i to osobito kada govori o inkriminacijama te smatraju kako bi vještačenjem utvrdile da je fabulirala tj. da je izmišljala ili nepotrebno dodavala kako bi otežala okrivljenikovu poziciju. Vještaci su potom pojasnili i da je za žrtvu veća emocionalna težina činjenica da su joj oduzeta djeca od inkriminacija koje su stavljene na teret okrivljeniku. Vještaci ističu i tipično ovisničko ponašanje žrtve koje proizlazi iz žudnje/ovisnosti o opijatima, a što utječe na njeno ponašanje i njenu disfunkcionalnost u svim aspektima života. Uslijed konzumiranja psihoaktivnih tvari kod žrtve su konstatirale oštećenje u kognicijama posljedica čega jest da žrtva slabije intelektualno funkcionira. Dakle, u odnosu na traumatsko iskustvo vještaci su konstatirali akutnu reakciju na stres neposredno nakon događaja, međutim nisu utvrdili klinički značajne simptome koji bi govorili u prilog poremećaja reaktivnog kruga kao posljedice predmetnog događaja. Stranke i opunomoćenica žrtve na nalaz i mišljenje vještaka nisu imale primjedbe.

    8. Tijekom postupka provedeno je i vještačenje na okolnost stupnja oštećenja i vrijednosti mobitela navedenog u izreci budući je tužiteljstvo iznijelo tvrdnju da je uređaj u trenutku događaja (10. siječnja 2024.) vrijedio 150,00 eura, a što je bilo moguće provjeriti jedino provođenjem vještačenja. Vještačenje je provedeno po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Saši Aksentijeviću. Iz vještačenja u bitnome proizlazi kako je vještak mišljenja da je vrijednost ispravnog uređaja tj. mobitela opisanog u izreci ove presude na dan 10. siječnja 2024. bila 41,68 eura s time da je nakon događaja mobitel razbijen i ne može se upotrebljavat pa kao takav nakon događaja u pitanju vrijedi 20,00 eura i to samo zbog još iskoristive matične ploče. Na ovakav nalaz i mišljenje stranke niti opunomoćenica žrtve nisu imale primjedbe.

    9. Prije iznošenja obrane proveden je i dokaz uvidom u izvadak iz kaznene (list 355. dalje KE) i prekršajne (list 342- PE) evidencije. Iz navedenih evidencija slijedi kako okrivljenik do sada nije kazneno osuđivan, ali je tijekom 2023. osuđivan prekršajno zbog prekršaja iz članka 28. stavak 1. točka 1. Zakona o osobnoj iskaznici.

    10. Iz okrivljenikove obrane proizlazi da negira kaznena djela stavljena mu na teret. U bitnome okrivljenik priznaje da je dolazilo do svađa između njega i žrtve ali navodi kako su se svađali istim intenzitetom s time da je žrtva inicirala svađe i u njima prednjačila (prednjačila u vrijeđanjima i fizičkom obračunu). Navodi da je zadobio ozljede (ozljeda od opuška) dočim žrtva nema nikakvih ozljeda. Uzimajući u obzir iskaz žrtve smatra kako bi u slučaju da je njen iskaz istinit ista imala ozbiljne ozljede poput loma ili makar modrica. Utužene događaje povezuje sa žrtvinim rođendanom kada ga je ova dok su pili pokušala probosti staklom od razbijene boce likera pri čemu ga je udarila šakom u nos, a zbog čega je pozvao policiju. Navodi da mu je žrtva nakon intervencije policije rekla da će mu se osvetiti što mu se u konačnici i dogodilo i sve ovo što mu se događa je posljedica osvete i što žrtva želi otići od njega. Negira opise događaja iznesene od strane žrtve, a u svezi 10. siječnja navodi da su se probudili kao i obično između 4:30 i 5:00 sati nakon čega su popili kavu, uzeli terapiju, pa opet "zakljucali" te su kasnije bili kod doktorice koja je žrtvi dala 15 bočica terapije budući je ova ovisnik. Svađa je započela jer mu žrtva od cjelokupne terapije nije htjela dati 1 bočicu iako je on u ranijem periodu s njom dijelio svoju terapiju. Onda je otišao izvan kuće, kupio liker i malo popio pa se vratio u stan i htio dovršiti bocu s ocem koji ipak nije htio piti jer je sutradan morao na posao. Taj dan su se zbog navedenog razloga (terapija) više puta svađali. Oko 22:00-22.30 su on i otac otišli spavat dočim je žrtva rekla da će gledat TV ali je u stvarnosti i ona "kljucala" pa ju je zvao u krevet. Čim je legla svađa je opet eskalirala (međusobno su se vrijeđali) pa se ona u jednom trenutku ustala, upalila svjetlo i kao spremala terapiju. Tada se i on ustao i rekao joj "oprosti, dođi spavati" ali je ona odjednom počela lupat po zidu i vikat "on me tuče, on me ubija" (to je bilo oko 1:00) nakon čega ga je uhvatila za vrat, udarila ga više puta pa čak i u genitalije uslijed kojeg postupanja je pao na pod. Trpio je velike bolove, a kako ga je opet htjela udariti uhvatio ju je za ruku i u cilju da ga ostavi stisnuo ju je za gluteus pa je prestala. Potom je žrtva sjela na kauč, uzela mob i zapalila. Nakon određenog vremena svađa je opet započela, a kako je žrtva mahala ispred sebe sa rukom u kojoj je držala mobitel njihove su se ruke sudarile pa je mobitel odletio na pod i očito se razbio. Dakle, nije istina da bi on uzeo mobitel i bacio ga na pod i da bi ga potom još i gazio nogama. U svemu tome žrtva ga je vrijeđala dijeleći mu "glupane, idiote, kretene“ i govorila mu da će vidjeti što će mu sada napraviti. U sprečavanju žrtve da dalje razbija pali su na pod i tada je došao njegov otac. Nakon toga žrtva mu se beljila, pokazivala mu srednji prst i vrijeđala ga. U konačnici se to smirilo pa su sjeli u dnevni boravak gdje ju je zagrlio i tražio da mu kaže zašto se tako ponaša, a tada mu je žrtva ponovno rekla da će vidjeti što će mu napraviti i onda mu je ugasila opušak na ramenu. Kako ga je to boljelo ustao se i odgurnuo žrtvu, a ova je opet vikala "ubija me, tuče me". Taj dan je bio alkoholiziran, a kada je u takvom stanju ne može imati erekciju. Uostalom, imali su redovite odnose pa mu silovanje nije bilo potrebno. Zidovi u njihovom stanu su tanki tako da se sve čuje. Okrivljenik je žrtvu prikazao kao alkoholičarku i ovisnicu (kokain i marihuana) koja ga je često ponižavala. Još uvijek je formalno u braku sa žrtvom.

    11. Analizirajući okrivljenikovu obranu, iskaz žrtve, iskaze okrivljenikovog oca i žrtvine majke te ostale provedene dokaze pojedinačno, a potom dovodeći ih u međusobnu vezu, ovaj je sud mišljenja kako je dokazano da je okrivljenik počinio kaznena djela stavljena mu na teret.

    12. Prije svega treba reći da su nalazi i mišljenja kombiniranog vještačenja okrivljenika (izv. prof. dr. sc. DJS i ŠJ, dipl. psiholog) i žrtve (prof. dr. sc. JJS i HJ, dipl. psiholog) te vještačenje mobitela Samsung Galaxy (izv. prof. dr. sc. Saša Aksentijević) u cijelosti prihvaćeni. Naime, riječ o detaljnim nalazima koji su izneseni u skladu s pravilima znanosti i struke, a kako su izneseni nakon pažljive analize spisa, pregleda okrivljenika/žrtve odnosno mobitela u pitanju i budući su mišljenja jasno obrazložena i detaljno pojašnjena na način koji je ovome sudu u potpunosti jasan to su nalazi i mišljenja spomenutih vještaka prihvaćeni u potpunosti. Uostalom, valja ponoviti da stranke niti opunomoćenica žrtve nisu imali primjedbe na nalaze i mišljenja što ukazuju da su isti i njima u potpunosti prihvatljivi.

    13. Kod kaznenog djela silovanja i prijetnje prema bračnom partneru ali i kaznenog djela nasilja u obitelji uobičajeno je da se događaju unutar četiri zida slijedom čega je jasno da najčešće nema neposrednih svjedoka tj. očevidaca. Kraj takvog stanja stvari prirodno je da okrivljenik negira kaznena djela u pitanju ali i da slijed događaja sud može crpiti jedino iz iskaza žrtve zbog čega je neophodno odlučiti čijem iskazu će se pokloniti vjera. U konkretnom predmetu je nesporno i da je okrivljenikov otac Š bio djelomično prisutan događajima opisanim u izreci pa je jasno da je sud i njegov iskaz uzeo u obzir i analizirao ga kako bi odlučio kome će pokloniti vjeru.

    13.1. Iz naprijed iznesenog u svezi sadržaja obrane i iskaza okrivljenikovog oca (svjedoka DJ) jasno je kako su isti u bitnome različiti od iskaza žrtve i njene majke KJ koja nota bene nije očevidac već saznanja o događaju crpi od kćerke tj. žrtve, slijedom čega je prirodno da se prihvaćanjem iskaza žrtve i njene majke KJ obrana i iskaz okrivljenikovog oca ukazuju nevjerodostojnim. Iako iskaz KJ nije od prvorazrednog značenja jer ova nije očevidac (jasno je da saznanja o odnosu njene kćerke tj. žrtve i njenog zeta tj. okrivljenika crpi od same žrtve što je čini svjedokom „po čuvenju“) i njen je iskaz uzet u obzir prilikom donošenja odluke u ovom predmetu. Glede iskaza KJ sud je mišljenja kako je riječ o vjerodostojnom svjedoku koji je u bitnome prenio ono što je čuo od žrtve jer za drugačiji zaključak tj. za zaključak da ova lažno navodi što je čula od žrtve tj. kćerke nema čak niti indicija.

    13.2. Nastavno valja naglasiti kako je iskaz žrtve potkrijepljen činjenicom da je ista još za vrijeme događaja od 10. na 11. siječnja 2024. zvala policiju, da je na fotografijama konstatirano crvenilo na njenom vratu, da se djelomično povjeravala majci, da je vještačenjem utvrđeno kako je mobitel žrtve uslijed pretrpljenih oštećenja razbijen tj. neupotrebljiv, a čak i da je okrivljenikov otac opisujući događaj naveo kako je okrivljenik djelovao „bijesno“, da je "navalio" na žrtvu hvatajući ju za vrat i da je žrtva vikala kako će je okrivljenik „ubiti“. Svakako treba istaknuti i da je psihijatrijsko psihologijskim vještačenjem žrtve utvrđeno da je ova u odnosu na događaj od 10. na 11. siječnja 2024. razvila akutnu reakciju na stres ali i da iako slabije intelektualno funkcionira zbog kognitivnih promjena uzrokovanih ovisnošću može vjerodostojno iskazivati. Sve naprijed navedeno po mišljenju ovoga suda ukazuje na opravdanost zaključka kako je iskaz žrtve u bitnome vjerodostojan slijedom čega je sud odluku u ovom predmetu zasnovao prvenstveno na njenom iskazu.

    13.3. Svakako je sud uzeo u obzir i činjenicu da su vještaci kod žrtve dijagnosticirali emocionalnu nestabilnost ličnosti zbog čega kod nje postoji potreba za intenzivnim bliskim relacijama posljedica čega je da teško postavlja granice, a kada izostane očekivana podrška javljaju se intenzivne emocije koje utječu na ponašanje poput sklonosti zlouporabi psihoaktivnih tvari, projektivnost, paranoidnost, ljutnju, agresivnost i sl. Vještaci su mišljenja i da je žrtva zbog strukture ličnosti sklona fabuliranju ali da to ne čini namjerno, već je riječ o obrambenom mehanizmu. U vezi projektivnosti vještaci su pojasnili da to znači kako je kod žrtve moguće iskrivljavanje realiteta ali kako je ova nakon događaja imala akutnu reakciju na stres to vještaci zaključuju da je ovdje riječ o odgovoru organizma na stresni ili traumatski događaj. U konačnici su vještaci naveli i da bi provedenim vještačenjem otkrili da žrtva u konkretnom slučaju i tijekom intervjua s njima fabulira tj. da izmišlja ili nepotrebno dodaje u cilju otežavanja okrivljenikovog položaja. Po mišljenju suda od izuzetnog je značaja i činjenica da su vještaci utvrdili kako su kod žrtve uslijed kontinuiranog i dužeg konzumiranja psihoaktivnih tvari utvrđena oštećenja u kognicijama posljedica čega jest da žrtva slabije intelektualno funkcionira što ju svakako čini ranjivijom. Dakle, sud je znanstvenim metodama i po stručno osposobljenim osobama (vještak psihijatar i psiholog) provjerio psihičko stanje žrtve (strukturu njene ličnosti), sposobnost davanja iskaza te vjerodostojnosti proživljene traume, a rezultati svega su naprijed u tekstu u bitnome detaljno izneseni s time da je očito razumno zaključiti kako je žrtvina trauma u vidu Akutne reakcije na stres odmah nakon događaja vjerodostojna s time da žrtva ne fabulira niti projecira u svezi utuženih događaja.

    13.4. S obzirom na navedeno o vjerodostojnosti iskaza žrtve i uzimajući u obzir da su obrana i iskaz svjedoka DJ u bitnome suprotni navedenom po žrtvi to je ovaj sud, po prirodi stvari, mišljenja kako su obrana i iskaz svjedoka DJ nevjerodostojni tj. iskonstruiranu u cilju izbjegavanja kaznene odgovornosti okrivljenika. Svakako je ovdje uzeta u obzir i činjenica da je svjedok DJ okrivljenikov otac pa je onda u svemu razumljivo/prihvatljivo da iskazuje na način kako je to naprijed u bitnome reproducirano, a sve u cilju da pomogne sinu tj. okrivljeniku. S druge pak strane u potpunosti su neuvjerljivi i neživotni navodi okrivljenika iz kojih proizlazi da bi žrtva koja je uz to žena i kao takva slabiji spol u odnosu na okrivljenika tj. muškarca inicirala i prednjačila u svađama tj. sukobima i to do mjere da bi čak ona bila ta koja je "tukla" okrivljenika. Pored navedenog treba uzeti u obzir i da verzija okrivljenika nije potkrijepljena niti jednim dokazom, pa čak i da je upravo njegov otac taj koji je naveo da je okrivljenik tempore criminis djelovao "bijesno", "navalio" na žrtvu i uhvatio ju za vrat iz čega bez dvojbe slijedi kako je upravo okrivljenik taj koji je 10. na 11. siječnja 2024. bio agresivan.

    14. Dakle, sud je činjenično stanje našao utvrđenim sukladno iskazu žrtve s time da je vrijednost mobitela u pitanju utvrdio temeljem nalaza i mišljenja vještaka. Naime, jest da je žrtva navela kako je mobitel u pitanju u trenutku događaja vrijedio 150,00 eura što je razumljivo i prihvatljivo s obzirom na subjektivni osjećaj svake osobe prema vlastitim stvarima tj. prihvatljivo je da svaka osoba subjektivno cijeni vlastite stvari više od njihove objektivne vrijednosti ali treba ponovno istaknuti da je sud vrijednost mobitela u pitanju utvrdio temeljem vještačenja iz kojeg proizlazi da je mobitel u pitanju u trenutku događaja tj. kada je razbijen objektivno vrijedio 41,68 eura. S obzirom na izneseno u svezi vrijednosti mobitela u pitanju sud je izvršio intervenciju u činjenični opis na način da sada u činjeničnom opisu stoji kako je mobitel naveden u izreci presude u trenutku događaja vrijedio 41,68 eura, a ne kako je to utuženo 150,00 eura. Na taj način sud nije zadirao u subjektivni niti objektivni identitet već je činjenični opis prilagodio utvrđenom činjeničnom stanju.

    15. Iz svega do sada iznesenog slijedi da ovaj sud nalazi utvrđenim kako je okr. ĆJ činjenicom što je u nekoliko navrata koristeći fizičku silu (uhvatio žrtvu za stražnju stranu glave i više puta joj glavu gurao prema svom spolovilu pa iako se ova izmicala uslijed činjenice da ju je čvrsto držao za glavu i protivno njenoj volji) svoj penis ugurao u žrtvina usta te činjenicom što je na silu gurnuo svoje prste zajedno sa hlačicama i gaćicama žrtve u njenu vaginu te više puta okrenuo prste u njezinom spolnom organu, a sve protivno volji žrtve, ostvario sa žrtvom KJS sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju. Da su okrivljenik i žrtva članovi obitelji u pravnom smislu slijedi iz činjenice što su ovi tempore criminis (a i u trenutku presuđenja) u braku budući je tako propisano čl.87. st.8. KZ/11, a da se žrtva smatra bliskom osobom slijedi iz zakonske definicije bliske osobe koja je navedena u čl.87. st.9. KZ/11 koji glasi: " Bliske osobe su članovi obitelji, ...". Iz iznesenog slijedi da su se u subjektivnom i objektivnom smislu u postupanju okr. ĆJ ostvarila sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl.154. st.1. toč.1 i st.2. u svezi čl.153. st.1. i 2. KZ/11 pa ga je za navedeno kazneno djelo valjalo oglasiti krivim.

    15.1. U odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji- okrivljeniku je stavljeno na teret da je u vremenskom razdoblju od početka 2022. do 11. siječnja 2024. povrijedio čl.10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Prije svega valja istaknuti kako je čl.10. st.1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 36/2024) propisano: "Nasilje u obitelji je: 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda; 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost;". Iz svega naprijed iznesenog slijedi kako je okrivljenik svojim ponašanjem u razdoblju od početka 2022. do 11. siječnja 2024., a koje se očituje u činjenici da je žrtvu vrijeđao govoreći joj da je kurva, drolja, gušio ju rukama, čupao za kosu, štipao po nogama i rukama, čak i za vrijeme dok je bila trudna sa njihovom zajedničkom kćeri rođenom **.**.2023., a dana 10. siječnja 2024. iščupao joj pramen kose i udarao ju nogom teško povrijedio odredbu čl.10. st.1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Okrivljenik i žrtva su tempore criminis bili u braku slijedom čega je riječ o članovima obitelji i bliskim osobama u smislu čl.87. st.8. i 9. KZ/11.

    15.1.1. Sve naprijed opisano o postupanju okrivljenika, po mišljenju ovoga suda, u svojoj ukupnosti govori u prilog opravdanosti zaključka o teško narušenim obiteljskim odnosima okrivljenika i žrtve tj. o teškom nasilju kojemu je žrtva unutar inkriminiranog razdoblja bila izložena od strane okrivljenika posljedica čega je da svaka prosječna ženska osoba (uključujući i žrtvu) osjeća strah za njezinu sigurnost, a uzimajući u obzir dugotrajnost postupanja jasno je kako je žrtva dovedena u stanje dugotrajne patnje. Dakle, iz cjelokupno provedenog dokaznog postupka slijedi da je okrivljenik unutar inkriminiranog razdoblja postupao na način uslijed kojega je kod žrtve uzrokovao dugotrajnu patnju i zbog čega je žrtva opravdano osjećala strah za vlastitu sigurnost, a kojim radnjama je teško kršio odredbe čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN br. 70/17, 126/19, 84/21). Takvim postupanjem okrivljenik je u subjektivnom i objektivnom smislu ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela Nasilja u obitelji iz čl.179.a KZ/11 za što ga je valjalo oglasiti krivim. Ovdje svakako treba uzeti u obzir da je Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona objavljenim u Narodnim novinama br.36/2024 izmijenjen čl.179.a KZ/11 kojim je predviđena kazna od 1 do 3 godine zatvora. Do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona objavljenim u Narodnim novinama br.36/2024 (stupio na snagu 2. travnja 2024.) za kaznenog djelo iz čl.179.a KZ/11 bila je predviđena kazna zatvora do 3 godine pa je jasno je da se okrivljeniku za počinjenje kaznenog djela iz čl.179.a KZ/11 mogla izreći blaža kazna od 1 godine zatvora što taj zakon čini lakšim za okrivljenika u odnosu na izmjenu čl.179.a Kaznenog zakona koja je objavljena u NN br.36/2024. Dakle, budući se zakon nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijenio u odnosu na kazneno djelo iz čl.179.a KZ/11, a izmjenom je zbog propisane kazne okrivljenik doveden u nepovoljniji položaj to je u ovom predmetu primijenjen Kazneni zakon objavljen u Narodnim novinama broj 25/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022 i 114/2023 jer je riječ za zakonu koji je najblaži za okrivljenika.

    15.2. U odnosu na kazneno djelo prijetnje- iz dokaznog postupka slijedi da je okrivljenik žrtvi unutar inkriminiranog razdoblja u više navrata prijetio smrću na način da joj je verbalizirao kako "će ubiti nju i onog s kime bude bila ako ga ostavi" kao i da joj je tijekom posljednjeg događaja i neovisno od kaznenog djela odnosno izvan okolnosti počinjenja kaznenog djela iz čl.154. st.1. t.2. i st.2. u svezi čl.153. st.1. i 2. KZ/11 govorio "da će je ubiti i mrtvu jebat" te da je u konačnici "iz spavaće sobe uzeo i nož te oštricu noža usmjerio prema supruzi govoreći joj da će je izbosti, ubiti i raskomadati". Iz opisanog slijedi da je okr. ĆJ verbalno i konkludentnom radnjom ozbiljno prijetio žrtvi smrću. U kontekstu ponašanja okrivljenika unutar inkriminiranog razdoblja, po mišljenju ovoga suda, osnovanim se ukazuje zaključiti kako je naprijed navedeno pogodno da kod svake prosječne osobe (uključujući i žrtvu in concreto) izazove osjećaj straha za vlastiti život pa je jasno da su se u potpunosti ostvarila i sva bitna obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl.139. st.2. i 3. KZ/11. I ovdje valja ponoviti da su u smislu čl.87. st.8. KZ/11 okrivljenik i žrtva tempore criminis članovi obitelji jer su u braku (uostalom brak još uvijek traje), a da se žrtva smatra bliskom osobom u odnosu na okrivljenika slijedi iz zakonske definicije bliske osobe koja je navedena u čl.87. st.9. KZ/11 koja glasi: "Bliske osobe su članovi obitelji, ...". Iz svega navedenog slijedi da je okr. ĆJ u subjektivnom i objektivnom smislu ostvario i sva bitna obilježja kaznenog djela prijetnje prema bliskoj osobi iz čl.139. st.1. i 3. KZ/11.

    15.3. U odnosu na kazneno djelo oštećenja tuđe stvari- žrtva je opisala kako je okrivljenik uzeo njen mobitel i bacio ga na pod ali i da mobitel nakon toga nije za uporabu te je vrijednost mobitela u trenutku događaja izrazila u visini od 150,00 eura. Da je mobitel fizički oštećen sa prednje i stražnje strane utvrdio je sud uvidom u fotografije istoga, a ispravnost navedenog opažanja potvrdio je i vještak Aksentijević. Iskaz žrtve u dijelu iz kojega proizlazi da mobitel više nije za uporabu potvrdio je vještak Aksentijević pa se osnovanim ukazuje zaključiti kako je mobitel uništen jer više ne služi svojoj svrsi tj. ne može se koristiti za namjenu zbog koje je izrađen. Da nastanak oštećenja kakva su konstatirana na mobitelu kao i činjenica da se mobitel više ne može upotrebljavati potječe upravo od radnje bacanja mobitela na pod i gaženja istoga nogama govori žrtva, a takav je način oštećenja tj. uništenja mobitela u pitanju ovome sudu u potpunosti prihvatljiv kao životan i logičan. Vještak je vrijednost mobitela opisanog u izreci prije nego li ga je okrivljenik bacio na pod i gazio nogama tj. vrijednost ispravnog mobitela izrazio u visini od 41,68 eura pa sud nije prihvatio navod žrtve iz kojega proizlazi da je vrijednost mobitela u pitanju u trenutku događaja bila 150,00 eura. Međutim taj dio iskaza žrtve ne utječe na vjerodostojnost njenog iskaza u bitnome jer je žrtva navela vrijednost koju očito mobitel ima u "njenim očima", a što je subjektivna procjena i koja je kao takva obeskrijepljena provedenim vještačenje. Ovdje svakako valja uzet u obzir i činjenicu da je vještačenjem utvrđeno kako je mobitel u pitanju u trenutku događaja vrijedio 41,68 eura pa je u tom dijelu imovinskopravni zahtjev koji se odnosi na naknadu štete zbog razbijenog mobitela (imovinskopravni zahtjev je postavljen u visini od 130,00 eura – list 11 istražnog dijela spisa) prihvaćen djelomično dočim u preostalom dijelu imovinskopravni zahtjev koji se odnosi na naknadu štete zbog razbijenog mobitela sud nalazi neosnovanim zbog čega je žrtvu u tom preostalom dijelu tj. u visini od 88,32 eura valjalo uputiti na parnicu. U odnosu na imovinskopravni zahtjev (postavljen na raspravi od 19. prosinca 2024. u visini od 4.000,00 eura) koji se odnosi na naknadu štete zbog pretrpljenog straha uslijed događaja opisanih u izreci sud je žrtvu uputio na parnicu jer trenutni podaci u kaznenom postupku ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno niti za djelomično presuđenje, a provođenje dokaza na te okolnosti bi dodatno usporilo i otežalo provođenje ovog kaznenog postupka. Slijedom iznesenog sud je u odnosu na postavljeni imovinskopravni zahtjev i odlučio kao pod točkom V izreke.

    16. Svakako je ovaj sud uzeo u obzir navode vještaka koji su obradili okr. ĆJ u dijelu iz kojega proizlazi da je ovaj tempore criminis bio smanjeno, ali ne bitno, ubrojiv. Iako tako vještaci su zaključili da je okr. ĆJ usprkos smanjenoj ubrojivosti bio sposoban shvatiti značenje svojih postupaka i vladati svojom voljom, a s kojim se zaključkom slaže i ovaj sud jer je okrivljenik po svemu što proizlazi iz dokaznog postupka shvaćao značenje svojih postupaka i htio sve njihove posljedice, npr. bacanjem mobitela na pod očito je htio onemogućiti žrtvu u pozivanju policije tj. u pozivanju pomoći, uguravanjem penisa u usta žrtve i guranjem prstiju zajedno sa hlačicama i gaćicama žrtve u njenu vaginu usprkos tome što se žrtva protivila očito je htio zadovoljiti vlastitu pohotu. Iz iznesenog slijedi opravdanim zaključiti kako je okrivljenik imao cilj te je znao kako ga ostvariti što ukazuje na očuvanu svijest i volju.

    17. Prilikom izbora vrste i visine kaznene sankcije sud je okr. ĆJ olakotnim cijenio raniju neosuđivanost u kaznenoj sferi dočim mu je otegotnim cijenio dulje vremensko razdoblje kroz koje je ostvarivao kazneno djelo Nasilja u obitelji te činjenica da je unutar inkriminiranog razdoblja ostvario više kaznenih djela što ukazuje na veliku kriminalnu volju kod okrivljenika. Okrivljeniku nije olakotnim cijenjena činjenica što ima dvoje djece jer je očito kako se o njima ne brine- naime, djeca su mu oduzeta od nadležne službe tj. Centra za socijalni rad. Pri iznesenom stanju stvari glede olakotnih i otegotnih okolnost, a uvažavajući stupanj krivnje i pogibeljnosti kaznenih djela u pitanju ovaj je sud okrivljeniku, a uz primjenu odredbi o stjecaju kaznenih djela, najprije odmjerio kazne za svako pojedinačno djelo, a potom mu je izrekao i jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od 6 godina. Tu valja napomenuti da je zbog načina počinjenja i svih okolnosti djela te svega iznesenog u svezi olakotnih i otegotnih okolnosti sud okrivljeniku za svako pojedino djelo izrekao kazne u okviru ili blizu zakonskog minimuma da bi mu potom izrekao i jedinstvenu kaznu zatvora koja se kreće unutar donje granice zakonskih mogućnosti. Izrečena jedinstvena zatvorska kazna je po mišljenju ovoga suda u potpunosti pogodna za ostvarenje svih svrha kažnjavanja iz čl.41. KZ/11 tj. da izrazi društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utječe na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogući počinitelju ponovno uključivanje u društvo nakon izdržane kazne.

    18. Uzimajući u obzir da je okr. ĆJ u ovom predmetu kontinuirano lišen slobode od 11. siječnja 2024. pa nadalje (prilikom objave presude istražni zatvor mu je produljen) valjalo je temeljem čl.54. KZ/11 vrijeme za koje je lišen slobode u ovom predmetu uračunati u izrečenu kaznu zatvora na način da se jedan dan lišenja slobode izjednačava s jednim danom kazne zatvora.

    19. U ovom predmetu okr. ĆJ je oglašen krivim za kaznena djela silovanja, prijetnje, nasilja u obitelji i oštećenja tuđe stvari koja kaznena djela, a uzimajući u obzir način postupanja okrivljenika (koji je detaljno iznesen u izreci ove presude) imaju u sebi elemente nasilja (fizičko i psihičko). Sagledavajući devijantnu strukturu ličnosti okrivljenika, a kako su to detaljno iznijeli vještaci koji su ga obradili te mišljenje vještaka kako osobine njegove ličnosti jesu trajne tj. da je riječ o osobinama ponašanja i funkcioniranja tijekom života koje su nepopravljive i nepromjenjive to je ovaj sud mišljenja da kod okrivljenika postoji realno predvidiva opasnost da će ovaj ponoviti ista ili slična kaznena djela i zbog čega nalazi razboritim izreći mu sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog liječenja u zatvoru. Budući je okrivljenik osuđen na zatvorsku kaznu trajanju od 6 godina te uzimajući u obzir maksimalni zakonski rok primjene mjere psihosocijalnog tretmana valjalo je odlučiti da izrečena mjera psihosocijalnog tretmana traje dok za to postoji potreba, a najdulje 2 godine. Odluka o sigurnosnoj mjeri psihosocijalnog tretmana donesena je temeljem čl.70. KZ/11.

    21. Budući je okr. ĆJ bez primanja i imovine (iz podataka dostavljenih od strane Porezne uprave proizlazi da ne ostvaruje nikakve prihode, a iz podataka dostavljenih od strane zemljišno knjižnog odjela nadležnog prema prebivalištu okrivljenika proizlazi da nije vlasnik nekretnina) valjalo ga je temeljem čl.148. st.1. ZKP/08 osloboditi od obveze plaćanja troškova iz čl.145. st.1. do 6. ZKP/08 kao i nagrade i nužnih troškova postavljenog mu branitelja iz povjerenja. U odnosu na troškove opunomoćenika žrtve valjalo je odlučiti da će iste platiti okrivljenik, a posebno rješenje će u tom smislu biti doneseno kada i ukoliko takvi troškovi budu zatraženi.

    U Rijeci 20. prosinca 2024.

    Predsjednik vijeća

    mr. sc. Domagoj Vučkov

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude dopušteno je podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud RH u Zagrebu.

    DNA:

    - ŽDO u Rijeci,

    - okr. ĆJ, putem Zatvora u Rijeci

    - branitelj po sl. dužnosti okrivljenika, Goran Crnković odvj. iz Rijeke

    - pun. oštećene Borjana Jovanović odvj. iz Rijeke

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.