Poslovni broj: Us I-81/2024-8

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Tamari Taraš, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Filip Gereci, odvjetnik u Zagrebu, Međimurska ulica 21, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, radi prigovora na podatke nove izmjere katastarske općine [katastarska općina], nakon javne rasprave zaključene 20. studenoga 2024. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 20. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-04/23-06/101, URBROJ: 541-11/2-23-2 od 21. studenog 2023. i rješenja Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Zadar, Ispostava za katastar nekretnina Obrovac, KLASA: UP/I 932-04/20-03/6, URBROJ: 541-24-05-1/1-23-3 od 24. kolovoza 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-932-04/23-06/101, URBROJ: 541- 11/2-23-2 od 21. studenog 2023. odbijena je žalba ŠD, ovdje tužitelja, izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Zadar, Ispostava za katastar nekretnina Obrovac, KLASA: UP/I 932-04/20-03/6, URBROJ: 541-24-05-1/1-23-3 od 24. kolovoza 2023., kojim je odbijen prigovor tužitelja broj 218, uložen na podatke nove katastarske izmjere katastarske općine [katastarska općina] u kojem se prigovara na sjevernu i zapadnu među (k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]), kao neosnovan.

2. Pravodobno podnesenom tužbom, koja je kod ovog suda pod gornjim poslovnim brojem zaprimljena 8. siječnja 2024., tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika, kao i prvostupanjsko rješenje, u bitnom navodeći kako se tuženik u obrazloženju osporenog rješenja nije očitovao na žalbeni razlog da izreka prvostupanjskog rješenja ne sadrži broj katastarske čestice, niti oznaku katastarske općine, pa je rješenje nezakonito već iz tog razloga. Ističe kako je on vlasnik i posjednik postojeće kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 235 m2, dok je novoformirana kat. čest. [katastarska čestica], prilikom nove izmjere, površinom manja u odnosnu na postojeću, pri čemu pojašnjava kako je površina smanjena u korist novoformirane kat. čest. [katastarska čestica] (zapadna međa) i u korist novoformirane kat. čest. [katastarska čestica] (susjedna čestica prema sjeveru) radi čega da je i podnio prigovor. Navedeno uzurpiranje vlasništva kako nema uporište u bilo kakvom pravnom i/ili zakonskom temelju. Mišljenja je kako je zadaća tuženika da utvrdi stvarnu među između katastarskih čestica, budući da bi drugačije postupanje imalo za posljedicu neosnovano umanjenje prava stranke, ovdje tužitelja, a na što kako je ukazivao u žalbi. Tužitelj dalje ističe kako prostor koji je u konkretnom slučaju uzurpiran predstavlja prostor između stvarne međe između predmetnih čestica i zida koji postoji u naravi, pri čemu ističe kako je predmeta uzurpacija utvrđena i zapisnički od strane nadležnog tijela prilikom provedbe očevida na licu mjesta, pri čemu se poziva na utvrđenja iz zapisnika od 18. srpnja 2008., sastavljenog od strane Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje zadarske županije, Ispostava Obrovac, KLASA: 361-03/08-01/25, URBROJ: 2198/1-11-4/1-08-06, s pripadajućim skicama izmjere povrede međe - uzurpacije zemljišta vlasništvu/posjedu tužitelja, u kojem su sadržana izjave susjeda međašnika. Iz izjava kako proizlazi da je zapadna ograda postavljena na štetu investitora (tužitelja) odnosno u terenu investitora, kao i da granica između novoformiranih kat. čest. [katastarska čestica] nije zid, već je ista 1,3 m zapadno od postojećeg zida. Stoga, smatra kako su promašeni navodi tuženika kako s obzirom da tužitelj, kao podnositelj prigovora, nema suglasnost stranaka oko promjene katastarskih podataka za k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], nema mogućnosti usvojiti prigovor, odnosno da tuženik pogrešno smatra kako je sporna međa kat. čest. [katastarska čestica] prema kat. čest. [katastarska čestica], koje su formirane prilikom nove izmjere za K. O. [katastarska općina]. Tužitelj dalje ističe kako novoformirana kat. čest. [katastarska čestica] nije susjedna parceli oznake 6144, u vlasništvu tužitelja, pa je irelevantna za ovaj predmet. Također, da GD, koja da je u telefonskom razgovoru izjavila da ne postoji dogovor oko međe, u katastarskom operatu nije evidentirana kao nositelj prava na kat. čest. [katastarska čestica] (koja je susjedna parcela na sjeveru), slijedom čega je nejasno kako imenovana ima položaj stranke u ovom postupku. Zaključno, ističe kako zaključak prvostupanjskog tijela kojim je upućen pribaviti suglasnost suvlasnika kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kako bi se prigovor mogao provesti, predstavlja pretjerani formalitet, jer da nije očekivano, niti je životno logično da nositelji prava na parcelama koji su novom izmjerom neovlašteno dobili nešto što im ne pripada, tj. dobili mogućnost ozakoniti svoju uzurpaciju tuđeg zemljišta, priznaju svoju uzurpaciju i daju suglasnost da im se oduzme to što su neovlašteno dobili. Slijedom iznijetog, tužbenim zahtjevom predlaže da sud poništi osporeno rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje, te meritorno riješi ovu stvar na način da prihvati prigovor tužitelja broj 218 na način da međe novoformirane kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] prema susjednim česticama u potpunosti slijede međe trenutno postojeće kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], podredno da poništi osporeno rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje, te predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Ujedno potražuje trošak upravnog spora.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. U sporu je održana rasprava 20. studenog 2024. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24, dalje ZUS), koji zakon je u primjeni sukladno odredbi članka 169. stavak 1. tog Zakona, dana mogućnost izjašnjavanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 91. stavak 3. u svezi s odredbom članka 89. stavak 4. ZUS-a, održana bez prisutnosti tuženika.

5. Opunomoćenik tužitelja je popisao trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, 138/23 dalje Tarifa) na ime sastava tužbe, te zastupanja na raspravi 20. studenog 2024., svaka radnja 500 bodova, bez PDV-a.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u dokumentaciju priloženu sudskom spisu, te je izvršen uvid u dokumentaciju priloženu spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu tuženika.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

7. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je tužitelj tijekom izlaganja na javni uvid podataka prikupljenih i obrađenih katastarskom izmjerom K. O. [katastarska općina] izjavio prigovor, koji je zaveden u knjigu prigovara pod brojem 218, u kojem je tužitelj prigovorio na sjevernu i zapadnu među novoformirane kat. čest. [katastarska čestica].

8. U konkretnom slučaju nova katastarska izmjera započela je odlukom Državne geodetske uprave u sporazumu s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa Klasa: 931-04/13-04/34, Urbroj: 541-03-01-01/14-22 od 13. siječnja 2014. („Narodne novine“, broj 8/14).

9. Odredbom članka 27. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16, 9/17), koji zakon je u skladu s odredbom članka 187. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 112/18) za primijeniti u konkretnom slučaju, propisano je kako katastarska izmjera je prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada katastarskog operata katastra nekretnina.

10. Prema odredbi članka 45. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina odluku o katastarskoj izmjeri, odnosno tehničkoj reambulaciji donosi Državna geodetska uprava u sporazumu s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa, a u skladu s programom iz članka 5. ovoga Zakona (stavak 1.); odluka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i drugim javnim glasilima na način koji omogućuje da se s njom upoznaju nositelji prava na nekretninama na području na kojemu se provodi katastarska izmjera, odnosno tehnička reambulacija (stavak 2.); nositelji prava na zemljištima na području na kojemu se provodi katastarska izmjera, odnosno tehnička reambulacija dužni su u roku koji je određen odlukom iz stavka 1. ovoga članka vidljivim trajnim oznakama i na svoj trošak označiti granice zemljišta na kojemu imaju pravo vlasništva, druga prava ili kojim upravljaju (stavak 3.); nositelji prava na zemljištu pismenim se putem pozivaju na obilježivanje granica zemljišta (stavak 5.).

11. Prema odredbi članka 46. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u katastarskoj izmjeri ili tehničkoj reambulaciji, podataka prikupljenih tijekom izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije (u daljnjemu tekstu: izlaganje na javni uvid) i podataka preuzetih iz osnovane ili obnovljene zemljišne knjige izrađuje se katastarski operat katastra nekretnina (stavak 1.); osobe koje su u elaboratu katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, iskazane kao nositelji prava na nekretninama u postupku izlaganja na javni uvid pisano potvrđuju da su im podaci katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, predočeni te da su suglasni sa stanjem prikupljenih podataka (stavak 5.); pri izlaganju na javni uvid vodi se knjiga prigovora (stavak 6.); na temelju prigovora obvezatno se obavljaju terenski uviđaji (stavak 7.); ako je na temelju obavljenoga terenskog uviđaja potrebno promijeniti podatke sadržane u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, promijenjeni se podatci ponovno izlažu na javni uvid (stavak 8.); neosnovani prigovori odbit će se rješenjem donesenim u upravnome postupku (stavak 9.), protiv rješenja o odbijanju prigovora dopuštena je žalba (stavak 10.).

12. Odredbom članka 17. Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkom reambulaciji („Narodne novine“, broj 147/08, 112/18 i 59/20, dalje Pravilnik) propisano je kako katastarski uredi poduzimaju odgovarajuće mjere da bi nositelji prava na zemljištu pravilno i pravodobno obilježili granice zemljišta, a ta tijela provode i stručni nadzor nad obavljanjem tog posla.

13. Odredbom članka 18. Pravilnika propisano je da se u svrhu provedbe i obilježavanja granica zemljišta vidljivim trajnim oznakama izrađuje plan obilježavanja.

14. Prema odredbi članka 19. Pravilnika granice (lomne točke međa i drugih granica) katastarskih čestica obilježavaju se uz sudjelovanje nositelja prava na zemljištima (stavak 1.). Nositelji prava na zemljištu pismenim se putem pozivaju na obilježivanje granica zemljišta sukladno planu obilježavanja (stavak 2.) i isti su dužni u roku određenom odlukom, vidljivim trajnim oznakama na svoj trošak označiti granice zemljišta na kojem imaju pravo vlasništva, druga prava ili kojim upravljaju (stavak 3.).

15. Odredbom članka 21. Pravilnika propisano je da se lomne točke međa i drugih granica katastarskih čestica, obilježavaju vidljivim trajnim oznakama tako da se ovisno o vrsti terena obilježe betonskim stupom, željeznim klinom, keramičkom cijevi, plastičnom oznakom sa željeznom jezgrom ili klesanjem križa u živoj stijeni (stavak 1.). Međe i druge granice katastarskih čestica koje čine jasno raspoznatljive lomne točke građevina (kuća, zgrada, ograda i sl.), nije potrebno obilježavati prema pravilu iz stavka 1. ovog članka (stavak 2.). Nepristupačne lomne točke međa i drugih granica obilježavaju se pomoćnim trajnim oznakama koje omogućavaju nedvosmisleno određivanje nepristupačne lomne točke (stavak 3.), a u slučaju sporne međe obilježavaju se lomne točke oba tijeka sporne međe (stavak 4.).

16. Odredbom članka 40. Pravilnika propisano je kako se tijek granica katastarskih čestica prikazuje na skicama izmjere punom debljom linijom (stavak 1.); kako se ako je tijek međe katastarskih čestica sporan, na skicama izmjere prikazuju oba tijeka sporne međe debljom crtkanom linijom (stavak 2); kako se do rješenja spora o tijeku međe, lomne točke granice između katastarskih čestica izračunavanju (srednja točka iz različito prikazanih lomnih točaka na terenu), a izračunate točke služe za prikazivanje granica katastarskih čestica na katastarskom plani i obračun površina.

17. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je prigovor tužitelja dostavljen izvoditelju (Geodetski zavod d.d. Split), koji je dana 20. travnja 2018. obavio uviđaj na terenu, o čemu je sastavljen zapisnik, u kojem se navodi kako je izvršen uvid na kat. čest. [katastarska čestica], u prisustvu tužitelja, dok se pozivu nisu odazvali vlasnici susjednih parcela 6158 i 6143. Ujedno se konstatira kako je GD u telefonskom razgovoru izjavila kako ne postoji dogovor oko međa. Sjeverna i zapadna međa kat. čest. [katastarska čestica] kako su novoj izmjeri proglašene spornom, te kao takve da ostaju i dalje sporne, budući da nije moguće riješiti prigovor.

18. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi kako je tužitelj zaključkom prvostupanjskog tijela od 8. listopada 2020. pozvan u roku od 30 dana pribaviti suglasnost vlasnika kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] kako bi se napravila korekcija sjeverne i zapadne međe kat. čest. [katastarska čestica], po kojem nije postupio.

19. Iz navedenog proizlazi kako je postupak izlaganja na javni uvid podataka prikupljenih i obrađenih katastarskom izmjerom proveden u skladu s mjerodavnim zakonskim odredbama, dok nije postignuta suglasnost stranaka oko sjeverne i zapadne međe s kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], odnosno ista je definirana kao sporna, slijedom čega je pravilno odbijen prigovor tužitelja, dok tužbeni navodi nisu osnovani, te nisu od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj upravnoj stvari.

20. Naime, u konkretnom slučaju se radi o novoj izmjeri koja se provodi u svrhu izrade katastra nekretnina (i u svrhu obnove zemljišne knjige) pa se prilikom nove izmjere snima stvarno stanje na terenu, granice se određuju prema onome kako su ih stranke obilježile, međe se ne iskolčavaju po zahtjevu stranaka nego se obilježene međe snimaju i površine katastarskih čestica u novoj izmjeri računaju se iz koordinata lomnih točaka međe, a ne preuzimaju se iz postojeće dokumentacije katastra ili zemljišne knjige.

21. Također, pozivanje tužitelja na utvrđenja iz zapisnika od 18. srpnja 2008., sastavljenog od strane Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje zadarske županije, Ispostava Obrovac, KLASA: 361-03/08-01/25, URBROJ: 2198/1-11-4/1-08-06 nije od utjecaja na odluku u ovom sporu, budući da se u postupku nove katastarske izmjere ne utvrđuju nositelji prava na nekretninama niti se određuju vlasnici, a niti se razrješava spor između nositelja prava vlasništva na susjednim česticama, već se međa snima i obilježava na način propisan gore navedenim zakonskim i podzakonskim odredbama. Međutim, kada tužitelj pred nadležnim redovnim sudom uredi među, moći će se, na osnovi odgovarajuće dokumentacije i zahtjeva tužitelja u novom postupku, novim rješenjem odlučiti o toj promjeni, na koju okolnost je pravilno i ukazao tuženik u osporenom rješenju.

22. Slijedom sveg navedenog, sud je pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

21. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Splitu, 20. prosinca 2024.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 126. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 131. stavak 1. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. ŠD iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Filip Gereci, odvjetnik u Zagrebu, Međimurska ulica 21

2. Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20

3. u spis