REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-84/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Nenadu Miletiću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Iskrenu Rošiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Markač-Greif & Partneri, protiv I tuženika ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II tuženika RB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623, zastupan po MB, dipl. pravnik, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, nakon glavne rasprave zaključene dana 3. prosinca 2024. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja te punomoćnika umješača, a u odsutnosti uredno pozvanog I i II tuženika, uz isključenje javnosti, dana 20. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužiteljica ĆB iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] (kći EB) živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim JB (sinom Ć), OIB: [osobni identifikacijski broj] i to neprekidno od 20. listopada 2015. godine pa do smrti pokojnog 23. listopada 2018. godine“ kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 17. siječnja 2024. godine podnio tužbu protiv I i II tuženika u kojoj navodi kako su tužiteljica i pok. TB bili u braku i bračnoj zajednici od 04.10.1997. do 20.10.2015. godine, kada je njihov brak razveden.

2. Međutim, razvod braka između tužiteljice i pok. TB bio je samo formalne naravi te nikada stvarno nije došlo do raskida njihove bračne zajednice te su zajednički život nastavili voditi u izvanbračnoj zajednici.

3. Tužiteljica i pok. TB su i nakon formalnog razvoda braka nastavili voditi život muškarca i žene u ekonomskom, emotivnom i svakom drugom smislu kojeg život u takvoj zajednici podrazumijeva. Isto tako su kao izvanbračni drugovi nastavili zajednički skrbiti o njihovo dvoje zajedničke maloljetne djece (protustrankama), u istoj kući i na istoj adresi gdje su živjeli i prije formalnog razvoda braka.

4. Plaćanje troškova u obitelji se dijelilo na način da je pok. TB plaćao rate kredita za kuću u kojoj su živjeli, dok je tužiteljica podmirivala troškove hrane i režija.

5. Spomenutu kuću izvan(bračni) supružnici su zajednički izgradili na zemljištu kojeg je tužiteljica na dar dobila od svojeg oca. Kreditna obveza glasila je na pok. TB (koji je kredit otplaćivao), dok je vlasništvo kuće upisano na ime tužiteljice. Oboje su imali uredno i neprekinuto prijavljeno prebivalište na adresi te kuće ([adresa]). Režije su pretežito glasile na ime tužiteljice ali je primjerice HRT pristojba glasila na pok. TB. Tužiteljica je nakon razvoda braka kao zaposlenik radila u trgovačkom društvu u vlasništvu pok. TB, što isto tako, pored svega navedenog, dokazuje postojanje njihove veze. Razvod braka kod tužiteljice i pok. TB nije uzrokovao prekid njihove bračne, kasnije izvanbračne zajednice, koja je raskinuta tek trenutkom smrti TB dana **.**.2018. godine.

6. Tužiteljica iza pok. bračnog i izvanbračnog supruga TB, ima pravo ostvariti obitelju mirovinu sukladno članku 47. stavku 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19, 84/21).

7. Pretpostavka za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje jest utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice izjednačene s bračnom zajednicom, kako to definiraju odredbe članku 11. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19).

8. Prema članku 22. stavku 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku.

9. Sukladno stavu Vrhovnog suda RH izraženom u odluci broj: Rev-1639/2018 od 02.02.2022. status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječe, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, dakle u ovom postupku pasivno legitimirani su nasljednici pok. izvanbračnog druga. Tužiteljica i pok. TB su nakon razvoda braka nastavili živjeti u bračnoj zajednici i voditi zajednički život, u istoj kući, te skrbiti o njihovo dvoje zajedničke maloljetne djece. Razvod braka je bio formalne naravi, do kojeg je došlo isključivo s postizanjem cilja o kojem je tužiteljica iskazivala u postupku (na ročištu 06.05.2024.), što međutim nije utjecalo na kvalitetu njihovog međusobnog odnosa tj. na postojanje izvanbračne zajednice nakon razvoda braka.

10. U tom kontekstu potrebno je brak i potom izvanbračnu zajednicu tužiteljice i pok. TB sagledati kao neprekinutu cjelinu (bračnu zajednicu). Djeca s razvodom braka roditelja nisu u početku uopće bili upoznati, a u odnosu između roditelja nisu uočili nikakve promjene odnosno život svih njih zajedno pod istim krovom se odvijao isto kao i do razvoda braka (o čemu su iskazivali na ročištu 06.05.2024.). Odluka tužiteljice da formalno traži razvod braka bila je isključivo u cilju zaštite zdravlja, ugleda i integriteta pok. TB. Njegovo zdravstveno i psihičko stanje posljedica je trauma koje je doživio kao mlad čovjek u Domovinskom ratu i s kojima se čitav život pokušavao nositi. Formalnim razvodom braka tužiteljica je kupila 4 godine života sa suprugom i opet bi sve ponovila. Isključivo radi zaštite integriteta pok. supruga, tužiteljica nije pred Centrom za socijalnu skrb i pred sudom kao razlog razvoda braka navela probleme supruga s drogom i alkoholom, iako se upravo zbog toga odlučila formalno tražiti razvod braka, s ciljem da supruga na taj način prisili na liječenje. Iz istih razloga iz kojih se odlučila na (formalni) razvod braka, odlučila je nakon razvoda braka vratiti svoje djevojačko prezime. U odnosu na adresu: [adresa], koju umješač ima naznačenu u svojim evidencijama kao adresu pok. TB, tužiteljica navodi da je isti predmetnu adresu još 1994. g. prijavio kao svoju (prilikom podnošenja zahtjeva za ostvarenje mirovine) te da umješaču nikada poslije nije dostavio drugu adresu, pa kako u Vedrinama žive njegovi roditelji, oni su u njegovo ime zaprimali poštu koju mu je umješač slao te potpisivali dostavnice. Isto se odnosi i na dostavnicu od 07.09.2015. koju je umješač priložio u spis na ročištu 06.05.2024. godine. Tužiteljica je, sukladno 230. st. 3. ZPP, ovlaštena dokazivati suprotno od onoga što stoji u javnim ispravama ili se vodi u javnim evidencijama. Da je pok. TB nastavio živjeti sa svojom obitelji u [adresa] i nakon razvoda braka proizlazi iz Uvjerenja o prebivalištu priloženog uz tužbu, te iskaza tužiteljice i njihove zajedničke djece koji su potvrdili da su svi zajedno živjeli u obiteljskoj kući u [adresa], što u konačnici mogu potvrditi u tužbi predloženi svjedoci. Dakle, ne radi se o adresi koju je pok. TB prijavio kod umješača nakon razvoda braka, već o adresi koju je on prijavio prilikom inicijalnog zahtjeva za ostvarenje mirovine 1994. godine, s time da se posebno ističe da je isti u dva navrata izvršio promjenu banke preko koje prima mirovinu te umješaču dostavio trajni nalog za obustavu po stambenom kreditu, a na svim dokumentima je adresa iz [adresa], koju međutim umješač nije ažurirao u svojoj evidenciji. Tužiteljica ujedno prilaže isprave drugih ustanova i tijela koje su vodile spise/registre/kartone pok. TB, a na kojim je redom kao njegova naznačena adresa iz [adresa]. Posebno se ukazuje na zdravstveni karton pok. TB iz kojeg je vidljivo da je cijelo vrijeme nakon formalnog razvoda braka bio vođen i liječen kod obiteljskog liječnika u Domu zdravlja Jakovlje. Da su tužiteljica i pok. TB živjeli zajedno i nakon formalnog razvoda braka govori u prilog činjenica da je HEP isporučivao (te i dalje isporučuje) račune koji glase na pok. TB, i to na njegovu adresu iz [adresa]. Isto tako, prilažu se isprave vezane za auto leasing, iz kojih proizlazi da je obrt u vlasništvu tužiteljice (računovodstveni ured) plaćao rate leasinga za auto kojeg je nakon razvoda braka koristio pok. TB, da je tužiteljica platila otkupnu cijenu auta te vlasništvo prenijela na (izvanbračnog) supruga. U odnosu na osmrtnicu za pok. TB objavljenu u dnevnim novinama „Slobodna Dalmacija“, tužiteljica ističe da joj je prije objave osmrtnica predočena jer je upravo ona podmirila trošak objave, kao i sve troškove sahrane (osim dijela kojeg je podmirilo ministarstvo). Objava u „Slobodnoj Dalmaciji“ tužiteljici koja je iz Hrvatskog Zagorja nije pretjerano značila, ali je iz poštovanja prema roditeljima svojeg supruga, koje neizmjerno cijeni i poštuje, odobrila tekst osmrtnice koji je objavljen, iako je željela da nje na popisu uopće nema s obzirom da su na istom bili ljudi koje ona u 27 godina veze i braka nije upoznala, niti je većina tih ljudi ikada pitala za pok. TB. Tužiteljica smatra da ako nešto nije javno objavljeno, da to ne znači da je manje vrijedno te da je mjerilo da li je netko ožalošćen ili nije. Misi zadušnici za pokojnog supruga tužiteljica je prisustvovala, kao i na svakoj sljedećoj (kad su godišnjice), a što međutim ne vrijedi za 2/3 popisanih na naprijed navedenoj osmrtnici. Otac tužiteljice, EB, platio je autobus kako bi ljudi iz [adresa], koji nisu autima išli na sahranu, mogli njemu odati posljednju počast. Tužiteljica je tri dana nakon pogreba organizirala misu zadušnicu za pok. supruga u Župnoj crkvi Sveta Tri Kralja u Kraljevom Vrhu (u kojoj su se vjenčali i gdje su im djeca krštena i primila ostale svete sakramente). Na toj misi su prisustvovali svi njihovi zajednički prijatelji, kumovi, rodbina i susjedi, koji su bili dio njegovog života od vjenčanja do smrti.

11. S obzirom da tužiteljica ima pravni interes za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice, predlaže da Naslovni sud po provedenom postupku donese rješenje kojim se utvrđuje da je tužiteljica ĆB (kći EB), OIB: [osobni identifikacijski broj], živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. JB (sinom Ć), OIB: [osobni identifikacijski broj], i to neprekidno od 20.10.2015. pa do njegove smrti 23.10.2018. godine.

12. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev. Trošak ne traži.

13. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka I tuženik ističe kako u cijelosti potvrđuje navode tužbe. Ističe kako su roditelji zajedno s njima živjeli u obiteljskoj kući do očeve smrti. Za razvod braka su saznali nakon 6 mjeseci kada su roditelji bili formalno razvedeni. Navodi kako nisu vidjeli nikakvu razliku u roditeljskom odnosu prije i poslije razvoda braka. Roditelji nisu željeli govoriti o razlozima za razvod samo su rekli da je to nebitno i da sve ostaje kako je i bilo. U braku su roditelji izgradili i kuću u mjesto [adresa]. Radi se o rodnom mjestu oca. Otac je tamo odlazio nekoliko puta godišnje jer je baka bila bolesna i trebalo ju je voziti po kontrolama. Ističe kako je ocu pozlilo dok je bio u Vedrinama te je isti umro **.**.2018.. Na godišnje odmore su išli svi zajedno. Ističe kako razvod roditelja nije u dinamici njihovog načina života i odnosa promijenio ništa. Oboje su se brinuli o njima, majka je radila i rješavala financije, a otac bi ih vozi kud je trebalo i po majčinom popisu odlazio u kupovinu. U kući nikad nije bilo svađe između njih.

14. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka II tuženik ističe kako potvrđuje navode tužbe. Za razvod roditelja saznao je nakon nekoliko mjeseci nakon što su isti bili razvedeni. O razlozima nisu htjeli govoriti osim da se ništa nije promijenilo, da se nemaju što brinuti. Nikad ne bi pomislio da su roditelji razvedeni da im roditelji nisu to rekli. U [adresa] su odlazili svake godine svi skupa. Tako je započinjao svaki godišnji. Otac je znao po tjedan dana otići u dalmaciju kad bi baka ili djed trebali ići kod doktora. Živjeli su svi zajedno u obiteljskoj kući u [adresa]. Majka je bila zadužena za financije i planove, otac je odlazio u kupovinu, vozio ih je, volio je kuhat pa je radio ručkove. U nedjelju su obično imali obiteljske ručkove na kojima su bili svi zajedno sa djedom, bakom, tetkom i bratićima. Ne može se sjetiti da je čuo oca i majku da se svađaju stoga mu nije jasno zašto su se rastali.

15. U prijedlogu za miješanje i tijekom postupka umješač navodi kako osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističe kako je člankom 22. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku. Zbog navedenoga proizlazi pasivna legitimacija umješača.

16. Umješač ističe kako je tužiteljica nakon razvoda braka promijenila prezime, dakle nije više željela nositi prezime bivšeg bračnog druga JB, stoga nikako ne mogu biti istiniti navodi tužiteljice u kojima je isticala kako se odnos između nje i pokojnog promijenio i prije formalnog razvoda braka. Da se radilo samo o formalnom razvodu, tužiteljica ne bi nakon razvoda išla i mijenjati prezime, tj. izjavom pred matičarom vratiti prezime prije sklapanja braka (ĆB ), **.**.2016. Ako je tužiteljica 2016. odlučila promijeniti prezime, tj. vratiti prezime koje je imala prije sklapanja braka, nikako ne mogu biti istiniti navodi tužiteljice da se s pokojnim razvela samo formalno kao i da su živjeli u emotivnoj zajednici, bar ne prije 2016. godine. Da tužiteljica nije živjela s pokojnim JB proizlazi i iz dokumentacije iz mirovinskog spisa. Iz rješenja o mirovini kao i dostavnica vidljivo je da su sva pismena dostavljena na adresu:

[adresa]. Dostavnica je javna isprava, ista je potpisana od strane TB na adresi u [adresa]. Da je iskaz tužiteljice neistinit i životno nelogičan proizlazi i iz navoda tužiteljice kako se razvela jer je pokojni upao u nešto što bi nazvala CRNA RUPA te je imao problema s drogom, kao i financijske probleme, dakle zbog ozbiljnih i teških problema. S toga se postavlja pitanje kako su tako teški problemi nestali za tjedan dva. Nadalje, umješač ističe kako je iz Obavijesti o smrti vidljivo da je tužiteljica navedena imenom a ne kao supruga. Umješač nadalje ističe kako je iz dostavljene dokumentacije razvidno da je tužiteljica bila u braku sa pok. NB od 4.10.1997., pa do 20.10.2015. Navodi kako je iz spomenute presude Općinskog suda u Novom Zagrebu da je na dan održavanja roč. 20.10.15. prava volja tužiteljice i pok. JB bila da se stranke razvedu, stoga se ne može govoriti o formalnom razvodu, obzirom su po iskazu tužiteljice bračni odnosi bili trajno i teško duže vrijeme narušeni, isti su živjeli odvojeno unazad 5 godina, emotivno su bili udaljeni, i nije bilo mogućnosti da se brak obnovi i nastavi a sve zbog nesuglasnosti naravi. Apsolutno je neobično da bi bračni drugovi nastavili odmah isti dan nekakvu emotivnu vezu, koja bi imala karakteristike bračne veze, a pokojni je umro nakon tri godine i 3 dana. Umješač predlaže tužbeni zahtjev odbiti.

17. Tijekom postupka sud je proveo dokaze uvidom u izvod iz matice rođenih (list 5-6 spisa), izvod iz matice rođenih (list 7-8 spisa), izvod iz matice vjenčanih (list 9 spisa), izvod iz matice umrlih (list 10-11 spisa), rješenje o nasljeđivanju (list 12-13 spis), uvjerenje o prebivalištu (list 14 spisa), uvjerenje o prebivalištu (list 15 spisa), zk izvadak (list 16 spisa), ugovor o kreditu (list 18-21 spisa), sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založenog prava (hipoteke) na nekretnini (list 22-25 spisa), Prijava o prestanku osiguranja (list 27 spisa), izvadak iz sudskog registra (list 28-30 spisa), Potvrda HRT (list 32 spisa), presudu (list 62-64 spisa), obavijest o smrti (list 66 spisa), povratnica (list 67 spisa), rješenje (list 68-69 spisa), izvodi po računu (list 92- 94 spisa), rješenje prekršajnog suda u Novi Zagreb (list 96 spisa), karton pacijenta (list 97 103 spisa), opomena HEP-a (list 104 spisa), računi za leasing (list 105-108 spisa), računi (list 117-119 spisa), sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka GB (list 113-114 spisa), svjedoka ŠB (list 114 spisa), svjedoka LB (list 121 spisa), svjedoka FB (list 125 spisa), sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja (list 56-57 spisa), dopunsko saslušanje tužitelja (list 113 spisa), saslušanjem I tuženika (list 57-58 spisa), saslušanjem II tuženika (list 57 spisa).

18. Provedeni dokazi ocjenjeni su u smislu članka 8. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03; 84/08, 123/08, 57/11 i 25/13 dalje u tekstu ZPP).

19. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

20. Uvidom u izvod iz matice rođenih (list 5-6 spisa), sud je utvrdio kako je tužiteljica rođena **.**.1972.. Ista je sklopila dana 4. listopada 1997. godine u [adresa] brak s JB. Prezime nakon zaključenja braka glasi HB Brak sklopljen s NB razveden je pravomoćnom presudom Općinskog suda Novi Zagreb stalna služba Zaprešić broj P Ob 91/15 od 20. listopada 2015. godine. Po prestanku braka tužiteljica je izjavom kod matičara vratila prezime prije sklapanja braka koje glasi HB. Upis je izvršen temeljem zapisnika matičara MU Zaprešić u Zaprešiću 6. svibnja 2016. godine.

21. Uvidom u izvod iz matice rođenih (list 7-8 spisa), sud je utvrdio kako je TB rođen **.**.1967.. Isti je zaključio dana **.**.1997. u [adresa] s ĆB brak. Brak sklopljen dana 4. listopada 1997. godine razveden je pravomoćnom presudom Općinskog suda Novi Zagreb stalna služba Zaprešić broj P Ob 91/15 od 20. listopada 2015. godine.

22. TB umro je dana 23. listopada 2018. godine u Splitu.

23. Uvidom u izvod iz matice vjenčanih (list 9 spisa), sud je utvrdio kako su tužiteljica i TB dana **.**.1997. u [adresa] sklopili brak. Pravomoćnom presudom Općinskog suda Novi Zagreb stalna služba Zaprešić broj P Ob 91/15 od 20. listopada 2015. godine brak je razveden.

24. Uvidom u izvod iz matice umrlih (list 10-11 spisa), sud je utvrdio kako je TB umro dana **.**.2018..

25. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju (list 12-13 spisa), sud je utvrdio kako je javni bilježnik Željka Maroslavac dana 8. veljače 2019. godine donijela rješenje o nasljeđivanju broj O-3327/18 iza pokojnog TB. Nasljednicima istoga su proglašeni ZB kćer ostavitelja i RB sin ostavitelja svaki u ½ dijela. U obrazloženju rješenja se navodi tužiteljica kao izvanbračna supruga pokojnog. Ista je ustupila svoj nasljedni dio sinu i kćerci.

26. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu (list 14 spisa), sud je utvrdio kako je ĆB od dana 15. prosinca 1986. godine do 22. rujna 2014. godine bila prijavljena na adresi [adresa], a od 23. rujna 2014. godine do danas na adresi [adresa].

27. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu (list 15 spisa), sud je utvrdio kako je pokojni TB od dana 29. prosinca 2003. godine do 16. srpnja 2018. godine bio prijavljen na adresi [adresa], od 16. srpnja 2018. godine do 23. listopada 2018. godine na adresi [adresa].

28. Uvidom u zk izvadak (list 16 spisa), sud je utvrdio kako je u zk broj uloška [broj ZK uloška] broj čestice zk. čbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kuća u [adresa], dvorište i oranica ukupne površine 437 čhv odnosno 1573 m2. Vlasnica je tužiteljica.

29. Uvidom u ugovor o kreditu (list 18-21 spisa), sud je utvrdio kako je TB kao korisnik kredita i tužiteljica kao sudužnik sklopili s Erste bank kao bankom uz sudjelovanje KB kao jamac ugovor o kreditu dana 8. srpnja 2004. godine. Kredit je sklopljen na rok od 300 mjeseci. Kredit je osiguran sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založenog prava (hipoteke) na nekretnini (list 22-25 spisa).

30. Uvidom u prijavu o prestanku osiguranja (list 27 spisa), sud je utvrdio kako je tužiteljica prestala biti osiguranik 19. prosinca 2019. godine. Prestanak radnog odnosa je sporazum radnika i poslodavca. Do tada je tužiteljica radila u računovodstvenom uredu J-R- d.o.o. Zagreb.

31. Uvidom u izvadak iz sudskog registra (list 28-30 spisa), sud je utvrdio kako je vlasnik Računovodstvenog ureda J-R j.d.o.o. bio pokojni TB. Nakon smrti istoga vlasnica je postala ZB.

32. Uvidom u potvrdu HRT (list 32 spisa), sud je utvrdio kako su računi za hrt pretplatu i nakon smrti pokojnog TB dolazili na naplatu.

33. Uvidom u presudu (list 62-64 spisa),sud je utvrdio kako je Općinski sud Novi Zagreb Stalna služba Zaprešić dana 20. listopada 2015. godine donio presudu broj P Ob 91/25 o razvodu braka između tužiteljice i TB. Potrebno je naglasiti kako je iz obrazloženja iste razvidno kako su stranke u svojim iskazima naveli kako su bračni odnosi teško i trajno narušeni duže vrijeme, kako isti žive odvojeno unazad pet godina, emotivno su udaljeni i nema mogućnosti da se njihov brak obnovi i nastavi, sve zbog nesuglasnosti naravi. Tužiteljica je osobno navela kako želi da djeca žive s majkom jer ih ona odgaja, vodi brigu o njima. Želi da ih otac što češće viđa. Do sada su se susreti i druženja oca s djecom odvijali prema njihovom dogovoru. Izuzetno je bitno naglasiti kako su to iskazi obje stranke. Presuda je postala pravomoćna isti dan obzirom su se stranke odrekle prava na žalbu.

34. Uvidom u obavijest o smrti (list 66 spisa), sud je utvrdio kako je pokojni TB preminuo **.**.2018.. Potrebno je napomenuti kako u novinama u obavijesti o smrti nije navedeno supruga ĆB već „ožalošćeni: majka Z, otac R, kćer ZB, sin RB, sestre M i LB, zetovi BB i IB, nećaci E, J, T, N i G, stričevi Š i L s obiteljima, tetka M s obitelj, ujac R s obitelji, KB, ŽB i ostala rodbina i prijatelji.

35. Uvidom u povratnicu (list 67 spisa), sud je utvrdio kako pokojni TB prima rješenje od 17. kolovoza 2015. godine od HZMO na adresi [adresa] Hrvatska 7. rujna 2015. godine.

36. Uvidom u rješenje (list 68-69 spisa), sud je utvrdio kako je HZMO dana 1. ožujka 1995. godine priznao pravo na invalidsku mirovinu PB.

37. Uvidom u izvode po računu (list 92-94 spisa), sud je utvrdio kako Erste bank dana 2. siječnja 2019. godine, dakle nakon smrti pokojnog dostavlja istome naplatu potraživanja na adresu [adresa]. Obzirom je kredit (list 18-21 spisa) potpisan sa navedenom adresom za pokojnog, a Erste bank nitko nije obavijestio o eventualnoj promjene adrese za pokojnog, nije neuobičajeno da navedena banka vodi pokojnog kao korisnika i nakon njegove smrti sa istom adresom.

38. Uvidom u rješenje prekršajnog suda u Novi Zagreb (list 96 spisa), sud je utvrdio kako je dana 21. ožujka 2016. godine, u odsutnosti okrivljenog TB PB donesena presuda Prekršajnog suda u Novi Zagreb kojim se okrivljeni TB oglašava krivim za vožnju pod utjecajem alkohola. Potrebno je napomenuti kako nije moguće da sud izrekne kaznu okrivljenom sa drugom adresom u odnosu na onu na koju je formalno prijavljen u MUP-u.

39. Uvidom u opomenu HEP-a (list 104 spisa), sud je utvrdio kako je 17. svibnja 2022. godine HEP dostavio podatak o dugovanju. Potrebno je napomenuti kako su opomene nakon smrti pokojnog TB. No dugovanje se odnosi na pokojnog za adresu [adresa]. Račun je ispostavljen pokojnom na adresi [adresa].

40. Uvidom u račune (list 105-108 spisa), sud je utvrdio kako se radi o računima za leasing. Računi su iz 2016. godine i pokojni je otkupio objekt leasinga te naveo svoju adresu [adresa]. Primatelj leasinga bila je tužiteljica.

41. Uvidom u račune (list 117-119 spisa), sud je utvrdio kako računi za eko flor pls dolaze na tužiteljicu na adresu [adresa]. Računi su i za vodovod zagorski te HEP.

42. Iz iskaza svjedoka GB (list 113-114 spisa), sud je utvrdio kako ista poznaje pozna tužiteljicu dugi niz godina, još iz osnovne škole. Navodi kako je poznavala i pokojnog TB od 2014., a od te 2014. je dolazila u kuću pokojnog JB kako bi pomagala oko čišćenja kućanstva. Navodi kako je pok. TB u tom periodu 2014. do smrti 2018. živio sa ovdje tužiteljicom i djecom. Navodi kako su tužiteljica i pokojni normalno funkcionirali. Navodi kako je 2016. saznala, uz kavu, da su se rastali, a te godine su ju prijavili u tvrtku pok. JB. Mislila je da se šale kada su rekli da su se rastali. Nadalje navodi kako ona nije pitala niti su oni pričali zašto su se rastali jer je mislila da je sve to zezancija. Navodi kako ona nije primijetila da su se njih dvoje rastali niti da su se u nekom trenutku pomirili. Navodi kako je kod pok. bila zaposlena kao referent. Radila je na slaganju papira i arhiviranju. Navodi kako je za tužiteljicu pošta dolazila na prezime HB. Navodi kako ne zna kako se tužiteljica sada preziva. Navodi kako ne zna da li je tužiteljica ikada mijenjala prezime od kada je ona zna. Navodi kako je u [adresa] bila dva puta, jednom na pogrebu pok. JB, a jednom sa tužiteljicom i pok. JB kod njegovih roditelja. Navodi kako je pok. odlazio u Trilj 3- 4 puta godišnje. Navodi kako je boravio u kući roditelja. Navodi kako je boravio u [adresa] po tjedan dana. Navodi kako nema saznanja da bi pokojni u [adresa] primao poštu. Ne zna da li je pokojni ikada bio prijavljen u [adresa].

43. Potrebno je napomenuti kako svjedokinja potvrđuje da su tužiteljica i pokojni živjeli na zajedničkoj adresi. Logično je da tužiteljica i pokojni nikoga ne obavještavaju o svojim bračnim problemima pa stoga nisu obavještavali susjede, prijatelje i rodbinu. Razvod braka je možda svjedokinji zezancija no radi se o previše ozbiljnoj stvari sa ozbiljnim posljedicama da bi sud takvu životnu odluku bračnih drugova mogao shvatiti kao zezanciju. Slijedom navedenoga, sud prihvaća iskaz svjedoka u pogledu činjenica o kojima svjedok ima saznanja, kao istinit.

44. Iz iskaza svjedoka ŠB (list 114 spisa), sud je utvrdio kako isti pozna tužiteljicu dugi niz godina. Navodi kako je poznavao i pok. TB od kada se isti doselio u [adresa]. Navodi kako se pok. TB doselio kod tužiteljice. Navodi kako je pok. TB živio kod tužiteljice do njegove smrti. Navodi kako su njih dvoje bili u braku i imaju dvoje djece. Navodi kako sa njima nikada nije razgovarao njihovom braku. Navodi kako nikada nije čuo za nikakvu njihovu svađu. Navodi kako ne može komentirati navod da su se tužiteljica i pok. nekada rastali. Navodi kako nikada nije primijetio problem u njihovom braku. Navodi kako nema saznanja da bi se pokojni ikada odselio. Navodi kako je pok. podrijetlom iz [adresa] no svjedok u [adresa] nikada nije bio. Navodi kako nije bio na pogrebu pokojnog. Navodi kako je sa pok. JB tu i tamo znao otići u kafić na piće. Navodi kako je on prvi susjed tužiteljice i pokojnog. 45. Navodi kako se pok. nikada nije žalio na bilo što, bio je tih, miran u povučen. Nema saznanja da bi se pokojni odselio sa adrese. Navodi kako zna da je pokojni umro u bolnici. Navodi kako je čuo da je pokojni umro u Splitu. Zna da je pok. bio bolestan i u bolnici. Navodi kako nije imao saznanja da su tužiteljica i pok. živjeli odvojeno. 46. Potrebno je napomenuti kako svjedok nikada sa tužiteljicom i pokojnim nije razgovarao o njihovom braku. Stoga svjedok nema saznanja o eventualnim problemima u braku koje su imali tužiteljica i pokojni. Svjedok nikada nije bio u [adresa] pa nema saznanja niti o činjenici da je pokojni određeni dio svog života provodio u trilju. O preostalim činjenicama, svjedok je iskazivao životno uvjerljivo te iskaz svjedoka sud prihvaća kao istinit.

47. Iz iskaza svjedoka LB (list 121 spisa), sud je utvrdio kako je ista nevjesta tužiteljice. Navodi kako joj je pok. TB bio brat. Navodi kako je godinu ili dvije nakon njihovog razvoda braka njoj majka rekla da joj se brat razveo. Navodi kako je 2017. saznala da joj se brat razveo. Navodi kako je brat umro **.**.2018. Navodi kako je brata i tužiteljicu posjećivala možda jednom ili dva puta godišnje kada je bila za to prigoda, u smislu rođendana, obiteljskih slavlja i sl. Navodi kako je u periodu od 2010. – 2018. nije sa istima slavila Novu Godinu, a u godinama prije, možda dva puta. Navodi kako su tužiteljica i pokojni živjeli nakon razvoda braka u [adresa]. Navodi kako je pok. brat imao kredit u švicarcima te mu je tužiteljica financijski pomagala i nakon razvoda braka. Navodi kako je tužiteljica imala karticu od pokojnog. Navodi kako je jednom brata pitala razlog razvoda, a on je rekao da ga je tužiteljica sa razvodom prisilila da se ode liječiti. Navodi kako brat nije otišao na liječenje. Navodi kako su tužiteljica i pokojni imali dvoje djece koja su živjela sa njima na istoj adresi. Navodi kako nema saznanja o tome zašto je tužiteljica promijenila svoje prezime. Navodi kako je brat preminuo u Splitu u KB Firule. Navodi kako je pok. 2018. došao u rodni [adresa] na praznik F. Mihovila. Tužiteljica je ostala kod kuće jer su djeca kretala u školu. Navodi kako je pokojnom pozlilo. Navodi kako je pok. 6 dana bolovao u obiteljskoj kući u [adresa]. Navodi kako joj je zabranio da se javi tužiteljici da je bolestan jer ju nije htio uznemiravati. Navodi kako je pokojni bio u bolnici 19 dana. Navodi kako je pok. kontaktirao sa tužiteljicom putem telefona do 18. Tada su mu uzeli liječnici mobitel te je ona tada javila tužiteljici da je pokojnom loše. Navodi kako je tužiteljica tada došla u bolnicu. Navodi kako je tužiteljica došla u bolnicu dok je još pokojni bio živ. Navodi kako je pokojni dolazio u rodni Trilj 3-4 puta godišnje po tjedan dana. Navodi kako bi odsjeo u kući koju su on i tužiteljica stekli zajedno. Navodi kako ne zna zašto je pokojni primao poštu u [adresa], odnosno mjestu [adresa], a ne u [adresa]. Navodi kako je tužiteljica platila trošak pogreba. Navodi kako je njezin suprug organizirao ispunjavanje obavijesti o smrti – partu. Navodi kako tužiteljica nije bila naznačena na parti kao supruga pokojnog, već kao KB ili njegova KB. Navodi kako je pok. sahranjen u očevoj grobnici. Navodi kako su ona i sestra organizirale karmine i platili ih, a tužiteljica je poslala obavijest da će trošak platiti ocu svjedokinje.

48. Svjedokinja je nevjesta tužiteljice te kao takva izrazito zainteresirana za ishod ovog postupka. Ista u periodu od 2010 do 2018. godine nije slavila sa tužiteljicom i pokojnim Novu godinu. Svjedokinja nema saznanja zašto je tužiteljica nakon razvoda braka promijenila prezime. Nema saznanja o tome zašto je pokojni primao poštu u [adresa] odnosno mjestu [adresa]. Svjedokinja potvrđuje kako je njen suprug organizirao ispunjavanje parte – obavijesti o smrti i potvrđuje kako tužiteljica nije bila naznačena kao supruga pokojnog. Posjećivanjem jednom ili dva puta godišnje tužiteljice je premala količina vremena da bi svjedokinja mogla imati saznanja o možebitnim bračnim problemima koje su imali tužiteljica i pokojni. Svjedokinja ima toliko malo saznanja o pravno relevantnim činjenicama da joj je njena majka rekla da se brak – pokojni, razveo tek 2017. godine.

49. Slijedom navedenoga, sud smatra kako je iskaz svjedoka o činjenicama koje su joj poznate logičan i sud ga prihvaća kao istinit.

50. Iz iskaza svjedoka FB (list 125 spisa) sud je utvrdio kako isti nema nikakvih saznanja o postojanju ili nepostojanju bilo kakve izvanbračne zajednice pok. pacijenta TB. Navodi kako pokojni nije bolovao od nikakvih dijagnoza koje bi utjecale na njegovu sposobnost za rasuđivanje. Svjedok vrši uvid u ispis zdravstvenog kartona u kojem piše podcrtano: "Savjet s bolesnikom ili rođakom u ambulanti" te navodi kako je tekst špranca postavljena od HZZO-a. Decidirano navodi kako je pacijent dolazio uvijek sam bez pratnje bilo kakve osobe. Svjedok navodi kako je pacijent načelno izgledao dobro, međutim imao je ozbiljne dijagnoze u smislu dijabetesa, kroničnog i neizlječivog, imao je C hepatitis. Hepatitis je bio izlječiv. Nadalje navodi kako je pokojni bio dragovoljac Domovinskog rata i prema riječima prijatelja, konzumirao je alkohol no ističe kako ga on nikada nije vidio pod utjecajem alkohola. Svjedok navodi kako je pokojni bio dragovoljac Domovinskog rata, bio je u mirovini no nije pio nikakve lijekove iz domene psihijatrijske struke. Navodi kako bi uzimanje alkohola i droga utjecalo na opće zdravstveno stanje i bolesti od kojih je bolovao pokojni. Navodi kako je pokojni njegov pacijent dugi niz godina. Navodi kako je on liječnik iz malog mjesta te je poznavao kompletnu obitelj pokojnog dugi niz godina. Nadalje navodi kako je pokojni živio sa svojom suprugom. Navodi kako nije bio upoznat sa činjenicom da se pokojni u nekom trenutku rastao. Navodi kako mu se supruga zvala KB. Navodi kako sa suprugom nikada nije razgovarao o zdravstvenom stanju pokojnog.

51. Potrebno ne naglasiti kako je svjedok liječnik pokojnog TB. Isti nema apsolutno nikakvih saznanja o postojanju ili nepostojanju izvanbračne zajednice pokojnog i tužiteljice. Isti decidirano navodi kako pokojni nije bolovao od bilo kakvih dijagnoza koje bi utjecale na njegovu sposobnost za rasuđivanje. Pacijent je dolazio kod njega sam, bez pratnje bilo kakve osobe. Svjedok je liječnik iz malog mjesta i znao je kompletnu obitelj pokojnog. Nije znao da bi se isti rastao. Iskaz svjedoka logičan je, životno uvjerljiv te ga stoga sud prihvaća kao istinit.

52. Iz iskaza tužitelja saslušanog kao stranke (list 56-57 spisa), sud je utvrdio kako tužiteljica navodi kako je pok, TB bio pripadnik IV. Gardijske brigade, tenkista. Navodi kako su u braku bili 20 godina. A prije toga 6 godina u vezi. Nadalje navodi kako je pok. trpio teške psihičke posljedice proizašle iz Domovinskog rata. Navodi kako su I i II tuženik njihova zajednička djeca. Nadalje navodi kako je pokojni u trenutcima pred razvod braka 2014. godine, upao u nešto što bi ona nazvala CRNA RUPA, imao je problem sa drogom. Navodi kako je tada saznala da je pokojni imao problem sa financijama, 10.000 Eura financijskog gubitka. Navodi kako je imao teško narušeno zdravstveno stanje, dijabetes, problem sa jetrom. Navodi kako se postavila ultimativno prema pokojnom, u smislu ili razvod braka ili liječenje. Navodi kako je pokojni rekao da će zdravstvene probleme riješiti sam. Tužiteljica nadalje navodi kako su djeca tada bila maloljetna. Navodi kako su prije podnošenja tužbe bili kod HZSR te obavili obvezno savjetovanje. Navodi kako su podnijeli sporazumni prijedlog za razvod braka te je donesena presuda koja je istoga dana postala pravomoćna. Iako je u presudi navedeno da stranke odvojeno žive, da nema mogućnosti da se obnovi i nastavi brak, da postoji nesuglasje naravi te emotivna udaljenost, sve to nije bilo točno. Navodi kako nije željela da u zapisnik uđe da traži razvod braka zato što pok. ima problem sa drogom. Navodi kako su djeci nakon par mjeseci rekli da su se razveli. Navodi kako su njih dvoje prije donošenja presude vidjeli da se situacija kod pok. promijenila. Navodi kako nisu povukli sporazumni prijedlog za razvod braka iako činjenice koje su naveli u prijedlogu nisu odgovarale istini. Navodi kako se njihov odnos normalizirao i prije formalnog razvoda braka. Ništa se nije mijenjalo do smrti pokojnog. Postojala je ekonomska i emotivna povezanost, slavili praznike i blagdane. Navodi kako se brinula za pokojnog do smrti, sahranila ga. Navodi kako je na pogrebu pokojnog sin RB dobio Hrvatsku zastavu. Navodi kako je provedena ostavinska rasprava iza pokojnog, a ona je naznačena kao izvanbračna supruga. Navodi kako je majka pokojnog iz [adresa] kod [adresa], te je ista u listopadu odlazila na kontrole u Split. Navodi kako je pokojni odvezao majku u Split kako bi joj pomogao oko liječničkih kontrola. Navodi kako je u Splitu dobio srčani udar te preminuo. Navodi kako je pok. Išao u [adresa] kod roditelja 3-4 puta godišnje po tjedan ili desetak dana. Navodi kako je znao otići sam, a i ona sa njim. Navodi kako su njih dvoje živjeli na adresi [adresa]. Tužiteljica navodi kako ne vjeruje da je pokojni potpisivao u rujnu 2015. godine primitak bilo kakve dokumentacije na navedenoj adresi. Navodi kako je iza pokojnog sastavljana parta te obavijest o smrti u Slobodnoj Dalmaciji, navodi kako je na istoj ona bila naznačena kao KB. Navodi kako je ona osobno u mirovinsko predavala zahtjev za mirovinu za djecu. Navodi kako nije znala da li ima pravo tražiti mirovinu i za sebe iza pokojnog, pa nije tražila mirovinu i za sebe. Tužiteljica navodi kako njen pokojni suprug sigurno nije potpisao primitak dokumentacije od strane HZMO na adresi [adresa].

53. U dopunskom očitovanju (list 113 spisa), tužiteljica navodi kako je pokojni na preglede išao sam. Ne može objasniti zašto u medicinskoj dokumentaciji koju je dostavila umješaču navedeno da je pok. išao u pratnji neke osobe / rođaka. Nadalje navodi kako je ona jednom prilikom dovela gospodina u bolnicu Fran Mihaljević. Navodi kako je doktora obavijestila da je izvanbračna supruga. Navodi kako je bila prisutna i kod obiteljskog liječnika dr. FB koji je znao da je ona izvanbračna supruga pokojnog. Navodi kako je rješenje o razvodu braka primila dan dva nakon donošenja rješenja. Navodi kako je mjesec dana nakon toga podnijela zahtjev za promjenu prezimena. Navodi kako je pokojnom uvijek bilo krivo što nije promijenila prezime u njegove, pa je nakon razvoda braka promijenila prezime u HB te mu je rekla da sada može učiniti da se preziva TB. Navodi kao su normalizirali svoj odnos tijekom postupka razvoda braka. Navodi kako je po preporuci psihijatra i psihologa nastavljen je postupak razvoda braka. Navodi kako je prezime mijenjala da bi ponovno za 50. rođendan mijenjala prezime u TB.

54. Potrebno je napomenuti kako je tužiteljica stranka u postupku te kao takva izrazito zainteresirana za ishod ovog postupka. Tužiteljica nema niti jedno logično objašnjenje niza nelogičnih događaja u životu iste sa pokojnim. Ista nema logično objašnjenje o razlozima za razvod braka, nema objašnjena o razlozima navodnog laganja pred sudom gdje su se stranke rastale. Nema objašnjenja niti o razlozima promjene prezimena godinu dana nakon razvoda braka. U spisu nema niti jednog dokaza o tome da bi bilo koji psihijatar sugerirao bilo kome razvod braka a da bi navodno razvod braka pomogao pokojnom. Prema navodima svih svjedoka, odnos tužiteljice i pokojnog je prije i nakon razvoda braka bio isti. Niti je razvod braka niti promjena prezimena tužiteljice donijelo bilo kakve pozitivne promjene u njihovom odnosu. Slijedom svega navedenoga, sud ne prihvaća iskaz tužiteljice kao istinit. 55. Iz iskaza II tuženika saslušanog kao stranke (list 57 spisa), sud je utvrdio kako je isti 2015. godine imao 15 godina. Navodi kako su mu roditelji za jednim ručkom pola godine nakon što su se razveli rekli da su se razveli. Isti nisu spominjali zbog čega su se razveli. Navodi kako su mu rekli nešto u smislu "Sad smo opet cura i dečko", a smatra da su odnosi između njih ostali isti. II tuženik navodi kako je otac cijelo vrijeme živio kod njih u [adresa]. Navodi kako je pok.otac imao roditelje i rodbinu u [adresa] kod [adresa], pa je odlazio u posjetu. Navodi kako se tako dogodilo da u Dalmaciji i umre. Otac je imao automobil i vozačku te je mogao roditelje odvesti kod liječnika. Navodi kako je odnos njegovih roditelja i nakon 2015. izgledao na način da isti slave zajedno praznike i blagdane, zajedno putuju, zajedno se druže sa prijateljima i poznanicima. Navodi kako se majka brinula za oca do smrti. Navodi kako je on dobio Hrvatsku zastavu na pogrebu. Majka je platila trošak pogreba. Navodi kako je vođen ostavinski postupak iza oca ali se ne sjeća detalja istoga. II tuženik navodi kako je on potpisao prijedlog za priznanje prava na mirovinu.

56. Iskaz II tuženika sud utvrđuje logičnim i životno uvjerljivim. II tuženik potvrđuje kako se odnos tužiteljice i pokojnog oca ništa nije promijenio u odnosu na period kad su isti bili u braku koji je rezultirao razvodom braka. Posebno je naglasio činjenicu da su njegovi roditelji pola godine nakon razvoda braka bili u statusu „dečko i cura“ a što je ogromna razlika u odnosu na odnos „muž i žena“.

57. Iz iskaza I tuženika saslušanog kao stranke (list 57-58 spisa), sud je utvrdio kako I-tužena navodi kako u cijelosti iskazuje kao II tuženik. U pogledu ostavinske rasprave, navodi kako je majka bila navedena kao izvanbračna supruga. Navodi kako se po njenom mišljenju ništa u odnosu roditelja nije promijenilo uslijed razvoda braka.

58. Iskaz I tuženika sud utvrđuje logičnim i životno uvjerljivim. I tuženik potvrđuje kako se odnos tužiteljice i pokojnog oca ništa nije promijenio u odnosu na period kad su isti bili u braku koji je rezultirao razvodom braka. Posebno je naglasio činjenicu da su njegovi roditelji pola godine nakon razvoda braka bili u statusu „dečko i cura“ a što je ogromna razlika u odnosu na odnos „muž i žena“.

59. Obiteljski zakon (Narodne novine broj 103/15) u članku 11. propisuje da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

60. Člankom 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine NN br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13. i 33/15, 14/19 u daljem tekstu ZN) propisano je:

(1) Na temelju zakona ostavitelja nasljeđuju svi njegovi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, njegov bračni drug, njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci, i njegovi ostali predci. (2) Na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. Izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala du- lje vrijeme a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

61. Nakon provedenog iscrpnog dokaznog postupka, sud jasno i nedvojbeno utvrđuje kako su tužiteljica i pokojni TB bili u braku od 4.10.1997., pa do 20.10.2015. U navedenom braku dobili su dvoje djece i to I i II tuženika. Za vrijeme trajanja braka i nakon razvoda braka, tužiteljica i pokojni su živjeli skupa u [adresa]. Ovo potvrđuje tužiteljica u svom iskazu, I i II tuženi te svi saslušani svjedoci uz osobnog liječnika pokojnog TB. Pokojni je imao kuću u mjestu [adresa] i često tamo odlazio i ostajao pokoji tjedan no takvi odlasci nisu nešto čudno i neobjašnjivo. Nije pravno relevantan niti razlog da li je pokojni u korespondenciji s HZMO istima navodio drugu adresu za primanje pismena. Iz uvjerenja o prebivalištu razvidno je kako pokojni nije mijenjao svoje prebivalište do kraja svog života.

62. Sud je jasno i nedvojbeno kako je Općinski sud Novi Zagreb Stalna služba Zaprešić dana 20. listopada 2015. godine donio presudu broj P Ob 91/25 o razvodu braka između tužiteljice i TB. Sud smatra izuzetno bitnim naglasiti kako je iz obrazloženja iste razvidno kako su stranke u svojim iskazima naveli kako su bračni odnosi teško i trajno narušeni duže vrijeme, kako isti žive odvojeno unazad pet godina, emotivno su udaljeni i nema mogućnosti da se njihov brak obnovi i nastavi, sve zbog nesuglasnosti naravi. Tužiteljica je osobno navela kako želi da djeca žive s majkom jer ih ona odgaja, vodi brigu o njima. Želi da ih otac što češće viđa. Do sada su se susreti i druženja oca s djecom odvijali prema njihovom dogovoru. Izuzetno je bitno naglasiti kako su to iskazi obje stranke. Presuda je postala pravomoćna isti dan obzirom su se stranke odrekle prava na žalbu.

63. Sud nadalje utvrđuje kako je mjesec dana nakon toga, dakle u studenome 2015. godine tužiteljica podnijela zahtjev za promjenu prezimena.

64. Sud utvrđuje kako je pokojni umro **.**.2018..

65. Sud dozvoljava mogućnost da se bračni drugovi nakon razvoda braka u nekom narednom periodu pomire te shvate da su problemi koji su doveli do razvoda braka ipak rješivi. Bivši bračni partneri se mogu ponovno zbližiti. Ponovno se uspostavi zajednica povjerenja, ljubavi i svega onoga što je potrebno da bi se izvanbračna zajednica mogla izjednačiti sa bračnom. No u konkretnom slučaju to nije slučaj. Nelogično, životno neuvjerljivo, suludo je i pomisliti da netko u postupku za razvod braka suglasno navede da su bračni odnosi toliko teško i trajno poremećeni te pristane na razvod braka a da to nije istina. Da je to šala. Činjenica sklapanja braka, činjenica razvoda braka su ozbiljne stvari. I jedno i drugo nose sa sobom ozbiljne posljedice u svakom smislu te riječi. Verzija tužiteljice da se 6 godina nakon smrti pokojnog i čak 9 godina nakon razvoda braka sjetila da je razvod bio fiktivan jednostavno je nelogična, životno neuvjerljiva i po mišljenju suda neistinita. Tužiteljica je željela razvod braka sa pokojnim JB. Razlozi za to su jasno utvrđeni kroz iskaz tužiteljice u postupku razvoda braka. Pokojni je potvrdio sve što je tužiteljica rekla u razvodu braka o razlozima zbog čega se želi rastati. Sud je to konstatirao te na temelju suglasnog iskaza tužiteljice i pokojnog donio presudu o razvodu braka. Stranke su nakon toga nastavile živjeti u istom domaćinstvu. Ništa se nije promijenilo na bolje. Djeca stranaka su potvrdili da su odnosi tužiteljice i pokojnog bili identični prije i nakon razvoda braka. Obiteljski liječnik je potvrdio kako nije bilo nikakve promjene prije i nakon razvoda braka. Nitko od svjedoka nije rekao da bi primijetio bilo kakve promjene na bolje u odnosu tužiteljice i pokojnog. Tužiteljica je promijenila prezime mjesec dana nakon razvoda braka, dakle u studenom 2015. godine. Sve ovo jasno ukazuje da su tužiteljica i pokojni TB imali tako narušen obiteljski odnos koji se po mišljenju njih dvoje nije mogao pomiriti te je rezultirao razvodom braka. Činjenica je da su njih dvoje nastavili živjeti pod istim krovom. Takav nastavak života nije nešto neuobičajeno. Oboje su ostali u blizini s njihovo dvoje djece. Nisu trebali dijeliti imovinu u smislu bračne stečevine. Tužiteljica se mogla kao bivša supruga a nakon toga i prijateljica brinuti o pokojnom obzirom da isti nije bio najboljeg zdravlja. Da je tome tako pokazuje i činjenica da tužiteljica na obavijesti o smrti nije bila navedena kao supruga već samo imenom na kraju obavijesti o smrti. Ako su se tužiteljica i pokojni pomirili to je moglo biti samo nakon što je tužiteljica promijenila prezime, dakle nakon studenoga 2015. godine s napomenom kako u takvoj situaciji nisu ispunjene pretpostavke o 3 godišnjoj izvanbračnoj vezi prije smrti pokojnog.

66. Svaki drugi zaključak suda bila bi apsolutna neistina i nagrađivanje tužiteljice u smislu imovinske koristi – mirovine pokojnog.

67. Slijedom svega navedenoga, sud smatra kako nisu ispunjene pretpostavke iz članka 11. Obiteljskog zakona koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine.

68. Tužiteljica kao neudana žena mogla je biti u vezi s pokojnim kao neoženjenim muškarcem no nikako prije studenoga 2015. godine kada je tužiteljica promijenila prezime. Obzirom da je pokojni umro **.**.2018., nemoguće je da su tužiteljica i pokojni bili u vezi koju bi sud mogao izjednačiti sa bračnom više od 3. godine.

69. Slijedom navedenoga, sud je donio odluku kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu,  20. prosinca 2024.

Sudac:

Nenad Miletić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna:

- tužitelju po punomoćniku

- I i II tuženiku osobno

- umješaču