Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Stalna služba u Otočcu

Bartola Kašića 7

Otočac

Poslovni broj: Psp-11/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Gospiću, Stalna služba u Otočcu, po sucu Slavki Nikšić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice SL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćnici Ani Bobinac, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika VL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Gordani Peraković-Turković, odvjetnici u Otočcu, radi smetanja posjeda, VPS: 1.000,00 eura, nakon održane glavne javne rasprave 17. prosinca 2024. u prisutnosti parničnih stranaka osobno te njihovih punomoćnica, dana 20. prosinca 2024., javno objavivši,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužiteljica sa tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tuženik VL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], smetao tužiteljicu SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu čkbr. [katastarska čestica] groblje staro kod puta u Crnoj Vlasti, ukupne površine 255 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da je točno neutvrđenog dana, a što je tužiteljica saznala 9.6.2024. postavio plavu špagu uzduž granice – međe predmetne nekretnine s nekretninom označenom kao čkbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te javne ceste označene kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je dana 9.6.2024. godine pokosio navedenu nekretninu u tako omeđenom prostoru i na taj način tužiteljici oduzeo posjed predmetne nekretnine te istu smetao – uznemiravao u njezinom posjedu pa mu se nalaže da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da ukloni plavu špagu i zabranjuje mu se ubuduće svako takvo ili slično smetanje posjeda pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 1.000,00 eura, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi ovom parnicom prouzročeni parnični trošak s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, koja teče od dana presuđenja pa do isplate, sve to u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 703,50 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja, pa do isplate, prema kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili graničnoj kamatnoj stopi proizašloj iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a koja se određuje za svako polugodište, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ustala tužbom protiv tuženika radi smetanja posjeda navodeći da je ona posjednica čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što joj je onemogućio tuženik na način da je najprije uzduž granice predmetne nekretnine i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te granice između predmetne nekretnine i ceste, postavio plavu špagu te je dana 9.6.2024. godine tako omeđenu predmetnu nekretninu i pokosio čime je smetao tužiteljicu u njezinom zadnjem mirnom posjedu. Stoga se predlaže da se utvrdi da je tuženik smetao tužiteljicu na opisani način, a koji tužbeni zahtjev je uređen na ročištu od 2. listopada 2024. godine, kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da je u odnosu na predmetnu nekretninu – čkbr. [katastarska čestica] tuženik 10. siječnja 2024. godine zaključio Ugovor o kupoprodaji s Općinom Vrhovine i upisao se u zemljišne knjige, a prije toga da je Općina Vrhovine unatrag 4 godine raspisivala natječaj za prodaju te da je tužiteljica imala saznanja za taj natječaj. Također, da je razgovarala s načelnikom Općine Vrhovine vezano za prodaju prijeporne čestice, no, da je ustvrdila da joj je nekretnina preskupa. Također, da tuženik po ovlaštenju načelnika Općine Vrhovine unatrag par godina kosi prijepor jer je isti do kupoprodaje bio u vlasništvu Općine Vrhovine, a sada nakon kupoprodaje da tuženik na toj parceli vrši posjedovne čine. Osporava se da bi naznačeni dan navodnog smetanja bio 9.6.2024. te se pojašnjava da je tuženik želeći omeđiti svoju parcelu pozvao geodetskog vještaka u travnju 2024. godine koji je izišao na lice mjesta te je u tri navrata slao pozive i tužiteljici kao susjedi kako bi izvršio identifikaciju i ukopao međašne kolčiće, što je i učinjeno. Tužiteljica da se tome nije protivila, no, da je krajem svibnja 2024. godine samovoljno počupala dva kolčića nakon čega da se tuženik poslužio institutom samopomoći te na isto mjesto postavio veće kolčiće te je po naznačenim oznakama tuženik razvukao plavu špagu te omeđeni dio i pokosio kao što je to radio i ranije. Ističe da plava špaga nikako sama po sebi ne može predstavljati čin smetanja. Stoga tuženik smatra da se radi o prekluziji jer da je mjernički vještak ukopao međašne oznake početkom travnja 2024. godine te se predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom provedbe dokaza izvršen je uvid u fotografije lica mjesta, list 4

– 6 spisa, u Izvadak iz zemljišne knjige, list 9 spisa, u Ugovor o kupoprodaji nekretnina, list 20 i 21 spisa, u Skicu lica mjesta, list 24 spisa, u Javne pozive za prodaju poljoprivrednog zemljišta, list 26 – 39 spisa, u Posjedovne listove, list 47 – 50 spisa, u Zapisnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, list 51 – 70 spisa, održano je ročište na licu mjesta u nazočnosti vještaka mjernika na kojem ročištu su saslušani svjedoci BL, NL, UL, list 81 – 84 spisa, izvršen je uvid u skicu, list 90 spisa te su saslušani svjedoci KL, GL, PL, OL te parnične stranke, list 101 – 108 spisa.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Naime, odredba čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("NN" br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV-a) propisuje da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Stavak 2. istoga članka navodi pak, da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Odredba čl. 21. st. 3. citiranog Zakona propisuje pak, da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Prema tome, proistječe da tužitelj mora dokazati činjenicu da je bio posljednji mirni posjednik kao što mora dokazati i čin smetanja s tim da Sud jedino na okolnost eventualnog proteka prekluzivnog roka od 30 dana od dana smetanja pazi po službenoj dužnosti.

6. Ovaj Sud je punu vjeru poklonio utvrđenjima na licu mjesta kao i iskazu svjedoka AL, PL i OL čiji su iskazi uvjerljivi i logični, međusobno podudarni kao što su podudarni i sa iskazom tuženika.

7. Na ročištu na licu mjesta vještak mjernik je identificirao prijepor iznoseći da je plava špaga na drvenim kolcima postavljena po rubu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nakon čega su svi prisutni svjedoci upoznati s prijeporom vezano za koji su potom iskazivali.

8. Svjedok GL koji je nesrodan sa strankama i zasigurno nema razloga pogodovati niti jednoj strani navodi da je bio na licu mjesta, poznato mu je što je predmet spora te je pojasnio da je njegova kuća udaljena cca 200 m od ove čestice. Za ovu površinu koja se nalazi unutar postavljene plave špage navodi da je on tu površinu kao i okolnu zemlju kosio i to od 2013. – 2016. godine s tim što nije imao dozvolu za košnju sporne površine odnosno koja je omeđena plavom špagom "jer je to općinsko" dok da mu je tužiteljica dala dopuštenje za košnju okolnih parcela. Navodi da je prilikom te košnje pokosio i "općinsku zemlju" jer da mu je trebalo sijena. Također navodi da je znao granicu između tužiteljičine zemlje i predmetne čestice i to pomoću mobitela te izrijekom navodi da nije vidio tužiteljicu na prijeporu od 2013. – 2024. godine. Nadalje navodi da je nakon njega tuženik koristio prijepor unutar plave špage i to po ovlaštenu Općine Vrhovine, a da je to čuo prije dvije, tri godine.

9. Svjedok PL, načelnik [adresa], navodi da obnaša dužnost načelnika u kontinuitetu od 2006. pa sve do danas. Navodi da je bio na licu mjesta prilikom identifikacije prijepora te ističe da je to čestica koja je upisana kao vlasništvo Općine Vrhovine slijedom čega je Općina dužna gospodariti sa istom. Budući Općina nije imala interes za ovu česticu u smislu njezina iskorištavanja, da je 2021. raspisan javni poziv za prodaju ove i nekih drugih čestica te se vezano za ovu česticu godinu dana komentiralo među ljudima. Jedne prilike da je u njegovom uredu bila i tužiteljica SL koja se zanimala za kupoprodajnu cijenu, za koju je potom navela da je to za nju "puno novaca" te da nema interesa. 2024. godine da je ponudu za kupnju podnio tuženik koji je potom česticu i kupio te ističe da Općina Vrhovine nije posebno uvodila u posjed tuženika na ovu česticu jer da je tuženik par godina ranije bio u posjedu iste odnosno negdje od 2021. ili 2022. godine. Naime, da ga je tada tuženik kao načelnika Općine Vrhovine pitao da li može pokositi predmetnu česticu jer je kosio i okolno zemljište, a što da mu je on dozvolio. Također navodi da Općina Vrhovine nije bila u posjedu ove čestice odnosno nisu je koristili.

10. Svjedok OL navodi da su on i tuženik zajedno kosili utuženu nekretninu odnosno prijepor i to od 2017. godine kao što su kosili i zemlju od tužiteljice. Isto tako, da je prije 2017. godine na ovoj čestici vidio GL i njegovu majku dok da nikada nije vidio tužiteljicu da obrađuje ovu česticu. Pojašnjava da kada je on počeo kositi ovu česticu 2017. da je znao da je ta čestica vlasništvo Općine Vrhovine, a da nije on tražio dopuštenje od Općine već tuženik te da je i prije 2017. postojao dogovor između tuženika i Općine Vrhovine za košnju ove čestice. Isto tako, da mu je tuženik kazao da mu je načelnik Općine Vrhovine dozvolio košnju prijepora.

11. Navedeni iskazi podudarni su sa iskazom samog tuženika kada navodi da on spornu česticu, a koja je sada omeđena plavom špagom, koristi od 2017. godine te da mu za nju nitko nije davao dopuštenje. Pojašnjava da su ranije na ovoj čestici bile garaže i skladište od poljoprivredne zadruge kao i hrpa kamenja i građevinskog materijala, a što zna po pričanju svoga djeda. Kada je bio raspisan natječaj za kupnju prijepora, da je mislio da će to tužiteljica uzeti, da je ona bila obaviještena o tome kao i svi drugi jer je to malo mjesto i zna se koji su sve natječaji u proceduri. On sam da je 2019. ili 2020. pitao načelnika PL da li treba platiti kakvu naknadu za to što koristi prijepor, na što mu je on kazao da nema potrebe za to, a da se on javio na natječaj za kupnju te je potom i kupio ovu česticu. Nakon kupnje da je pozvao geodetu IL da mu označi međe te je geodeta tri puta pozivao tužiteljicu budući je ona međaš sa ovom česticom, na što je ona dva puta odgovorila da je u Zagrebu s tim da je jedanput bila kod kuće, a da mu je geodeta IL kazao da je kod nje bio "na kavi i palačinkama" te da mu je ona kazala da nju to ne zanima te da neka radi što mora. Potom da je geodeta postavio pet kolčića, da su dva iščupana, a misli da je to učinila tužiteljica, a nakon čega da je onda on vratio kolčiće i postavio veće na ista mjesta te je razvukao po njima plavu špagu koja i sada stoji, a da je nju postavio početkom 6. -og mjeseca ove godine. Također navodi da osim što je kosio prijepor, da je kosio i okolno zemljište, a da mu je dozvolu za košnju tog okolnog zemljišta koje se nalazi oko predmetne čestice dala upravo tužiteljica. Isto tako, da je znao prilikom korištenja prijepora gdje je granica prijeporne nekretnine sa okolnim zemljištem tužiteljice jer da je to utvrdio putem interneta, a da mu je to kazao i djed jer da mu je djed govorio gdje su bile hale od bivše poljoprivredne zadruge. Isto tako, da se granica između prijepora i okolnog zemljišta poznaje po tome što je prijepor livada, a okolno zemljište je oranica. Isto tako, da je prijepor prije njega kosio GL, a prije SLŽ. Isto tako, da je geodeta bio na licu mjesta početkom 4. -og mjeseca ove godine te je obilježio međašnu liniju i postavio drvene kolčiće 9. ili 10.4. , a da je tužiteljica vidjela postavljanje tih kolčića jer je taj dan bila kod kuće.

12. Prvotno valja istaći da Sud smatra relevantnim činjenicu da i sam tuženik navodi da je predmetnu plavu špagu postavio početkom lipnja ove godine te se ukazuje izvjesnim da je tužena navedenu špagu mogla opaziti 9. lipnja, a s obzirom da je tužba u predmetu podnesena 1. srpnja ove godine, to proistječe da je podnesena unutar roka od 30 dana od saznanja za smetanje kako to smatra tužiteljica.

13. S druge pak strane, tuženik ne doprinosi dokaz o tome da je geodeta IL tijekom travnja ove godine obilježio međašnu liniju i postavio kolčiće (po kojima je onda tuženik početkom lipnja postavio plavu špagu), slijedom čega je Sud uzeo za nedvojbenim da je plava špaga postavljena početkom lipnja ove godine, slijedom čega je tužba svakako podnesena pravovremeno te nije osnovan istaknuti prigovor prekluzije tužbe.

14. Međutim, ovaj Sud smatra odlučnim činjenicu da i svjedok GL kao i OL decidirano iznose da je tuženik prijepor kosio još od 2017. godine i to svjedok OL navodi da je tuženik prijepor kosio zajedno sa njim od 2017., a svjedok GL navodi pak da je on prijepor kosio od 2013.

– 2016. godine, a nakon toga da korištenje započinje tuženik.

15. Ovakvi navodi su podudarni i sa iskazom PL, načelnika [adresa] koji navodi da Općina Vrhovine, a nakon što je tuženik 2024. godine kupio prijepor na javnom natječaju nije posebno uvodila u posjed tuženika i to iz razloga jer da je tuženik par godina ranije već bio u posjedu prijepora. Svjedok je također istakao da je njega kao načelnika tuženik pitao 2021. ili 2022. godine da li može pokositi prijepor jer je kosio i okolno zemljište pa da mu je on to i dozvolio. 16. Cijeneći ovakve podudarne iskaze svjedoka OL, GL i PL sa iskazom tuženika, ovaj Sud nije mogao pokloniti vjeru iskazima svjedoka BL i NL.

17. Naime, BL, tužiteljičin zet, sa prebivalištem u [adresa], navodi da je tužiteljica posjedovala prijepor jer da je upravo on kosio prijepor sa traktorom, a da je imao kontakta s tuženikom kojem su ponudili da on održava tužiteljičinu zemlju što je isti prihvatio i pet godina održavao. Međutim, ovakav iskaz u suprotnosti je sa uvjerljivim i okolnosnim iskazom OL i GL koji su naprotiv iskazivali da su znali da je prijepor vlasništvo Općine Vrhovine, a zbog čega je tuženik i tražio dopuštenje Općine Vrhovine za košnju, što mu je načelnik Općine i dozvolio, kako to ističe i sam načelnik, ovdje saslušani svjedok PL.

18. Svjedokinja ML u svome iskazu navodi da se sjeća još iz dječje dobi da su tužiteljičini svekar i svekrva te suprug uživali prijepor, međutim, kao što je već rečeno u konkretnom slučaju relevantan je posljednji mirni posjed, a o čemu navedena svjedokinja nema saznanja.

19. Svjedok UL također iskazuje o nekadašnjem uživanju navedene parcele od strane tužiteljice, no, istovremeno ističući da zna da ove godine tužiteljica prijepor nije uživala.

20. Saslušana svjedokinja KL nema saznanja o relevantnim činjenicama te navodi da nikada nije bila na prijepornoj parceli, ne zna tko ju je koristio te joj nije poznato ni kada je postavljena plava špaga.

21. Tužiteljica u svome iskazu opisuje kronologiju posjedovanja prijepora navodeći da je ova čestica "stotinama godina" u posjedu njezine obitelji, a da je ona 2014. godine GL dala dopuštenje da kosi i okolno zemljište kao i zemljište unutar plave špage, a da je takvu dozvolu dana 2017. godine i tuženiku. Međutim, da je tuženik njoj "iza leđa" kupio ovu česticu, a da ona to nije znala niti ju je tko obavijestio. Navodi da je imala zdravstvenih problema te da je boravila u [adresa], a da za postojanje natječaja za prodaju ove čestice nije imala saznanja. Međutim, ovakav navod je u suprotnosti sa decidiranom izjavom načelnika [adresa] PL koji je pak izrijekom iznio da je u svom uredu primio ovdje tužiteljicu, koja se zanimala za cijenu predmetne nekretnine na javnom natječaju, a nakon saznanja cijene, da je ustvrdila da joj je previsoka. Na ovakvo iskazivanje svjedoka PL tužiteljica, iako je bila prisutna saslušanju, nije stavila primjedbu niti je eventualno predložila suočenje s navedenim svjedokom. Isto tako, tužiteljica u svom iskazu iskazuje suprotno navodima svjedoka GL i OL, a čije iskaze je Sud prihvatio kao vjerodostojne.

22. S obzirom na izneseno nedvojbeno je da je upravo tuženik bio posljednji mirni posjednik prijepora i to unatrag par godina, a ne tužiteljica slijedom čega Sud nije mogao prihvatiti njezin tužbeni zahtjev.

23. Stoga je valjalo odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

24. Budući je tuženik uspio u parnici to mu je tužiteljica dužna naknaditi prouzročeni parnični trošak temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a.

25. Trošak je odmjeren prema dostavljenom troškovniku te je tako punomoćnici tuženika priznata jednokratna nagrada u visini od 250,00 bodova odnosno 500,00 eura, a prema Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 138/23). Također je priznat trošak i za daljnju radnju i to za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja na očevid na licu mjesta (Tbr. 39) i to u iznosu od 50,00 eura (1 h x 25 b x 2,00 eur).

26. Proistječe da je ukupni trošak zastupanja tuženika iznos od 550,00 eura što sa pripadajućim PDV-om od 25%, što iznosi 137,50 eura, daje ukupan iznos od 687,50 eura, a sve prema gore navedenoj Tarifi.

Također je priznat materijalni trošak u vidu upotrebe osobnog automobila za dolazak na ročište na licu mjesta i to u iznosu od 16,00 eura (20 km x 0,40 eura x 2), što daje ukupan iznos od 703,50 eura, koji iznos je tužiteljica dužna naknaditi tuženiku.

27. Na dosuđeni parnični trošak dosuđene su zatezne kamate temeljem čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

28. Temeljem iznesenog, riješeno je kao u izreci.

U Otočcu 20. prosinca 2024.

Sutkinja

Slavka Nikšić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju istovjetnih primjerka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu rješenja za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

O tom obavijest

1. Ana Bobinac, odvjetnica u Zagrebu

2. Gordana Peraković-Turković, odvjetnica u Otočcu