REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pn-2789/2017-92

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Andrei Grahovac, u pravnoj stvari I. tužiteljice OP OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužitelja FP, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Miji Jeličiću odvjetniku u Odvjetničkom društvu Jeličić & Partneri u Splitu, protiv I. tuženog HŽ Putnički prijevoz d.o.o. OIB: 80572192786, Zagreb, Strojarska 11 i II. tuženog HŽ Infrastruktura d.o.o., OIB: 39901919995, Zagreb, Mihanovićeva 12, te umješača na strani I. tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 11. studenoga 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka i punomoćnika umješača, uz javnu objavu 20. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev I. tužiteljice OP i II. tužitelja FP, oboje iz [adresa] koji glasi:

" I) Tuženici HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb, Strojarska 11, OIB: 80572192786 i HŽ Infrastruktura d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995, dužni su solidarno isplatiti tužiteljici OP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 2.654,46 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. kolovoza 2017. godine pa sve do isplate, po stopi koja se određuje prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, kao i naknaditi parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude prvog stupnja pa sve do isplate, po stopi koja se određuje prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II) Tuženici HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb, Strojarska 11, OIB: 80572192786 i HŽ Infrastruktura d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB: 39901919995, dužni su solidarno isplatiti tužitelju FP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 27.871,79 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. kolovoza 2017. godine pa sve do isplate, po stopi koja se određuje prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, kao i naknaditi parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude prvog stupnja pa sve do isplate, po stopi koja se određuje prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.",

u cijelosti kao neosnovan.

II Nalaže se I tužiteljici OP, iz [adresa] i II. tužitelju FP, iz [adresa], da nadoknade I. tuženom HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb, Strojarska cesta 11 prouzročeni parnični trošak u iznosu od 18,58 eura sa zateznim kamatama od 20. prosinca 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Nalaže se I tužiteljici OP, iz [adresa] i II. tužitelju FP, iz [adresa], da nadoknade I. tuženom HŽ Infrastruktora d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12 prouzročeni parnični trošak u iznosu od 439,30 eura sa zateznim kamatama od 20. prosinca 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. I. i II. tužitelji u tužbi navode da se 30. rujna 2014. oko 5,28 sati dogodila prometna nesreća u [adresa] kada je II. tužitelj FP upravljajući vozilom registarske oznake [registarska oznaka] u vlasništvu I. tužiteljice prelazio preko pružnog prijelaza na kojem nije bilo uključeno zvučnog niti svjetlosnog signala koji bi upućivao na nailazak vlaka, kada je na njegovo vozilo, u trenutku kada je već dijelom prešao prugu, naletio vlak koji je udario u stražnji dio vozila. Na vozilu I. tužiteljice nastupila je totalna šteta, a II. tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede što je rezultiralo povredom njegovog prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 78/15, 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. - dalje: ZOO). Temeljem konačno postavljenog tužbenog zahtjeva od 11. studenog 2024. I. tužiteljica traži od suda da obveže I. i II. tuženike na solidarnu naknadu imovinske štete na vozilu u iznosu od 2.654,46 eura sa zateznim kamatama od 25. kolovoza 2017. do isplate, a II. tužitelj na naknadu neimovinske štete u iznosu od 27.871,79 eura sa zateznim kamatama od 25. kolovoza 2017. do isplate te na naknadu prouzročenog parničnog troška u iznosu od 12.440,06 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

2. I. tuženik se u odgovoru na tužbu i tijekom postupka protivio tužbenom zahtjevu u cijelosti osporavajući odgovornost za štetu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te ističući prigovora zastare potraživanja. Naveo je da su neistinite tvrdnje tužitelja da signalizacija na kružnom prijelazu nije bila ispravna, da se tužitelj zaustavio te da nije bilo zvučnog signala nit svjetlosne signalizacije koja bi upozoravala na nailazak vlaka. Drži da to proizlazi iz sadržaja prijave o izvanrednom događaju (Id-1) broj 429-I/14, istražnog izvješća zajedničkog istražnog povjerenstva (Id-3) kao i potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo broj 511-19-38/5-OPN-668/14 od 6. listopada

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

2017. Također ističe da je Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. kod koje je u trenutku štetnog događaja bilo osigurano osobno vozilo u vlasništvu I. tužiteljice broj police [broj police], utvrdila da je zahtjev HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za naknadu štete koju je to društvo pretrpjelo u predmetnom štetnom događaju osnovan te mu je isplatila nesporan iznos štete od 5.000,00 kuna 19. siječnja 2015., a 12. siječnja 2016. i daljnji iznos od 4.125,28 kuna. Ističe prigovor isključive krivnje II. tužitelja za nastanak štetnog događaja jer se nije zaustavio na svjetlosne i zvučne znakove koji najavljuju dolazak vlaka čime je postupio protivno čl. 136. i 137. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Traži od suda da tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan te obveže I. i II. tužitelje na naknadu parničnog troška u iznosu od 18,58 eura.

3. II. tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka protivio se tužbenom zahtjevu u cijelosti osporavajući osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te ističući prigovor isključive krivnje II. tužitelja za nastanak štetnog događaja. Poziva se na odredbu čl. 83. st. 2. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava prema kojem vlak ima bezuvjetnu prednost prolaska u odnosu na vozila i druge sudionike u prometu te na odredbe čl. 136. st. 1. i 137. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema kojima je II. tužitelj dolaskom do predmetnog željezničko cestovnog prijelaza bio dužan zaustaviti svoje vozilo i pričekati prolazak nailazećeg vlaka te preko prijelaza preći nakon što se ugase zvučni i svjetlosni signali. Ističe da u trenutku štetnog događaja željezničko-cestovni prijelaz 4 (dalje: ŽCPR4) nije bio u kvaru već je bio ispravno uključen po dolasku vlaka broj 2300 na uključne kontakte. Da je vlak kojim slučajem došao na otvoreni prijelaz, koji nije uspio uključiti nailaskom na kontakte, odmah bi se signalizirao kvar na komandnom stolu u kolodvoru [adresa], a iz evidencija II. tuženika vidljivo je kako na ŽCPR4 nije bilo nikakvog kvara. II. tuženik ističe da djelatnici dionice [adresa] obavljaju redovite pregledaju ŽCPR4 u za to propisanim intervalima te se svi mjerni rezultati upisuju u odgovarajuće mjerne liste i u potpunosti zadovoljavaju parametre projektiranog stanja ŽCPR4, a kontrolu II tuženikovih željezničko cestovnih prijelaza provode i mjerodavni inspektori iz Odjela inspekcijske sigurnosti željezničkog prometa pri Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture te, u skladu sa svojim ovlastima i djelatnici agencije za sigurnost željezničkog prometa, koji niti u jednoj obavljenoj kontroli nisu izdali bilokakvi rješenje iz kojeg bi proizlazi a potreba otklanjanja bilokakvog nedostatka. Konačno, ističe kako je i istražno povjerenstvo II tuženika provelo internu istragu štetnog događaja te je utvrdilo da je ŽCPR4 bio u ispravnom stanju u trenutku štetnog događaja. II. tuženik istaknuo je i prigovor promašene pasivne legitimacije ističući da je HOK osiguranje d.d. po polici broj [broj police] sklopljenoj za motorno vozilo kojim je u štetnom događaju upravljao II tužitelj, temeljem zahtjeva II tuženika od 23. svibnja 2015. isplatilo imovinsku štetu iznosu od 23.014,03 kune, čime je priznata odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja. Traži od suda da tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan te obveže I. i II. tužitelje na naknadu parničnog troška u iznosu od 439,30 eura.

4. Umješač na strani I. tuženika se u cijelosti pridružio svim prigovorima istaknutima od strane tuženika. Traži od suda da tužbeni zahtjev odbije u cijelosti.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev od 21. kolovoza 2017. (list 6 – 8 spisa), u dopis HŽ Infrastruktura od 28. kolovoza 2018. (list 9 spisa), u preslike fotografija u crno bijeloj tehnici (list 10 – 15 spisa), u presudu Prekršajnog suda u Vrbovcu broj Pp 6. P-1876/14 od 15. svibnja 2015. (list 16 – 19 spisa), u izvid štete HOK osiguranje d.d. broj 1091-1400144 od 20. listopada 2014. (list 20 – 23 spisa), u izjavu osiguranika (štetnika) za štete iz automobilske odgovornosti te prijavu štete od 21. studenog 2014. (list 24 – 28 spisa), u medicinsku dokumentaciju II. tužitelja (list 29 – 41 spisa), u prijavu o izvanrednom događaju HŽ Infrastruktura od 1. listopada 2014. (list 49 – 50 spisa), u istražno izvješće zajedničkog istražnog povjerenstva (Id-3) od 27. listopada 2014. (list 51 – 56 spisa), u prijepis izvješća broj 65 iz knjige EV-38 (strojovođe) od 29. rujna 2014. (list 57 spisa), u potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova Policijska uprava zagrebačka, Policijska postaja Dugo Selo broj 511-19-38/5-OPN-668/14 od 6. listopada 2017. (list 58 – 59 spisa), u promet

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

po transakcijskom računu I. tuženika kod Privredne banke Zagreb (list 60 – 61 spisa), u dopis HOK osiguranje d.d. od 17. prosinca 2014. (list 62 spisa), u sporazum o namirenu od 17. prosinca 2014. (list 63 spisa), u dopis HŽ Putnički prijevoz od 22. prosinca 2015. (list 64 spisa), u dopis HŽ Putnički prijevoz od 17. listopada 2017. (list 65 – 66 spisa), u zahtjev HŽ Infrastruktura od 20. svibnja 2014. (list 81 spisa), u dopis HŽ Infrastruktura od 21. svibnja 2014. (list 82 spisa), u odštetni zahtjev HŽ Infrastruktura od 26. svibnja 2015. (list 86 spisa), u sporazum o namirenju od 28. srpnja 2015. (list 87 spisa), u promet po transakcijskom računu II. tuženika kod Privredne banke Zagreb (list 88 – 89 spisa), u policu osiguranja broj [broj police osiguranja] Croatia osiguranja d.d. (list 94 i 113 – 114 spisa), u policu osiguranja broj [broj police osiguranja] HOK osiguranje d.d. (list 103 spisa), u uvjete za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti Croatia osiguranje d.d. (list 111 – 112 spisa), u preslike fotografija u boji (list 167 – 174 i 189 - 196 spisa), u zapisnik o očevidu Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo broj 511-19-38/5-OPN-668/14. NŠ od 30. rujna 2014. (list 180 -184 spisa), proveo dokaz saslušanjem svjedoka EP, KP, LP, RP, JP, ZP, VP, ŽP, GP, DP, AP, ĐP, ČP, BP i PP te saslušanjem II. tužitelja, proveo dokaz očevidom 3. travnja 2019., proveo dokaz kombiniranim prometnim i elektrotehničkim vještačenjem po sudskim vještacima Goranu Husinecu dipl. ing. i Igoru Matuliću dipl. ing. el. od 27. siječnja 2020. (list 219 – 240 spisa), saslušanjem sudskih vještaka na ročištu 7. prosinca 2021., proveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima dr. Nedi Striber, dr. SP i dr. TP od 20. prosinca 2023. (list 306 – 308 spisa), te proveo dokaz saslušanjem sudskih vještaka na ročištu 11. studenog 2024.

6. Uvidom u zapisnik o očevidu Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo broj 511-19-38/5-OPN-668/14. NŠ od 30. rujna 2014. proizlazi da se istoga dana dogodila prometna nesreća u [adresa] cesta 1 na prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini koji je osiguran svjetlosnim i zvučnim signalima te su uz istočni rub kolnika [adresa] iz smjera kretanja osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] na udaljenosti od željezničke pruge za 200m, 150m i 75m postavljeni znakovi "Približavanje prijelazu ceste preko željezničke pruge bez branika ili polubranika", na udaljenosti od 20m prometni znak "Obvezno zaustavljanje" (STOP), dok se neposredno uz prijelaz nalazi uređaj za davanje svjetlosnih i zvučnih znakova koji upozoravaju da se prijelazu približava vlak. U prometnoj nezgodi sudjelovali su osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] marke Renault Twingo vlasništvo OP, ovdje I. tužiteljice, kojim je upravljao FP ovdje II. tužitelj koji je u prometnoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede i putnički vlak broj 2300 koji prometuje na relaciji Koprivnica – Zagreb, vlasništvo Hrvatskih željeznica kojim je upravljao EP. U prometnoj nezgodi došlo je do oštećenja kompletnog stražnjeg dijela osobnog vozila, prednjih lijevih vrata te zračnog jastuka vozača i suvozača te do oštećenja čela i pluga vlaka sa desne strane.

7. Uvidom u potvrdu Policijske uprave zagrebačke, Policijske postaje Dugo Selo 511- 19-38/5-OPN-668/14 od 6. listopada 2017. potvrđeno je da je obavljenim izvidima policijskih službenika utvrđeno da se 30. rujna 2014. u 5,28 sati u mjestu [adresa] na kolniku [adresa] dogodila prometna nesreća do koje je došlo na način da je FP upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] krećući se kolnikom [adresa] u mjesto [adresa] od juga u smjeru sjevera te se dolaskom do prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini nije zaustavio na svjetlosne i zvučne znakove koji najavljuju dolazak vlaka, već je nastavio kretanje u smjeru sjevera kojom prilikom je u stražnji desni dio njegovog vozila prednjim desnim dijelom naletio putnički vlak broj 2300 kojim je upravljao strojovođa EP, a kretao se željezničkom prugom od istoka u smjeru zapada. Od siline udara vozilo je odbačeno sa sjeverne strane pružnog

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

prijelaza uz zapadni rub kolnika [adresa] na nosač svjetlosno – zvučnog uređaja, vlasništvo HŽ-a, gdje se zaustavilo okrenuto na lijevo bok, dok se vlak zaustavio na udaljenosti od 302m od pružnog prijelaza u smjeru zapada.

8. Uvidom u prijavu o izvanrednom događaju HŽ Infrastruktura od 1. listopada 2014. proizlazi da je evidentirana navedena prometna nesreća kao izvanredni događaj te je zajedničko istražno povjerenstvo HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura provela internu istragu štetnog događaja te zaključilo da je za nastanak štetnog događaja odgovoran korisnik željezničko – cestovnog prijelaza (ŽCP-a), ovdje II. tužitelj FP zbog nepažljivog prelaženja preko željezničke pruge.

9. Presudom Prekršajnog suda u Dugom Selu poslovni broj Pp 6. P-1876/14 od 15. svibnja 2015. okrivljeni FP oslobođen je optužbe da je počinio prekršajno djelo iz čl. 137. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama a u vezi predmetnog štetnog događaja.

10. Uvidom u policu osiguranja HOK osiguranje d.d. broj 456388 utvrđeno je da je osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] na dan štetnog događaja bilo obvezno osigurano u toj osigurateljnoj kući, dok je uvidom u promet po transakcijskom računu I. tuženika kod Privredne banke Zagreb, u dopis HOK osiguranje d.d. od 17. prosinca 2014., sporazum o namirenu od 17. prosinca 2014., u odštetni zahtjev HŽ Infrastruktura od 26. svibnja 2015., u sporazum o namirenju od 28. srpnja 2015. te u promet po transakcijskom računu II. tuženika kod Privredne banke Zagreb utvrđeno da je I. i II. tuženicima isplaćena šteta nastala na vlaku i oštećenom cestovnom signalu u predmetnom štetnom događaju.

11. Svjedok EP u svom iskazu navodi da je strojovođa koji je upravljao vlakom u trenutku kada se dogodio predmetni štetni događaj. Događaj se dogodio na osiguranom prijelazu preko željezničke pruge kada je došlo do naleta vlaka na osobno vozilo. Čini mu se da se nakon poduzete radnje kočenja vlak zaustavio na udaljenosti od oko 200-300m od mjesta kontakta, ali nije siguran. Naveo je da tim putem vozi 1-2 puta tjedno, nekada rijede, ovisi o rasporedu. Predmetni prijelaz preko željezničke pruge osiguran je zvučnim i svjetlosnim signalom, "Andrijinim križem" te znakovima upozoravanja da se vozači približavaju pruzi te znakom "STOP". Na pitanje da li sa svoje pozicije može vidjeti da li zvučni i svjetlosni signal na prijelazu rade, rekao je da to njemu nije bitno jer ima svoj signalni znak na pruzi koji mu signalizira je li zvučni i svjetlosni signal za vozače ispravan ili ne, pa ukoliko nije ispravan mora postupiti po proceduri, a to znači zaustaviti vlak do prijelaza, uvjeriti se da može sigurno nastaviti vožnju, a ista je procedura i ukoliko je zvučna i svjetlosna signalizacija na prijelazu od ranije neispravna. U tom slučaju prometnik mu uručuje pisani nalog kojeg mora potpisati i nakon toga postupiti na isti način. Brzina koja je dozvoljena na toj pruzi je 120km/h, a on se kretao brzinom od 100-110km/h. Uočio je nailazak osobnog vozila sa svoje lijeve strane neposredno prije nego što se našao na tračnicama i to u trenutku kada se isti nalazio 2-3m ispred prijelaza preko željezničke pruge. Istog momenta započeo je s radnjom kočenja i zaustavio se kako je ranije iskazao. Pri tome, sobno vozilo nije bilo u fazi mirovanja, već je vozilo naprosto preletjelo u punoj brzini preko željezničke pruge i tada je došlo do sudara. Vlakom je udario u zadnji desni dio automobila. Signalni uređaj svjetlosni i zvučni na prijelazu u trenutku nezgode bio je ispravan budući da bi ga u suprotnom signalizacija na pruzi upozoravala na drugačiju situaciju.

12. Svjedok KP, po zanimanju strojovođa, izjavio je da je zaposlen u HŽ Putnički prijevoz d.o.o. kao šef podružnice centra Bjelovar. U opisu svog radnog mjesta ima organizaciju rada osoblja i vučnih vozila. Samom štetnom događaju nije nazočio, ali je pročitao obrasce koji se ispunjavaju prilikom izvanrednih događaja te mu je poznato da je došlo do naleta vlaka na vozilo na pješačkom prijelazu u [adresa]. Prema onome što je navedeno, signalni uređaji koji osiguravaju navedeni prijelaz bili su uključeni, dakle u funkciji. U slučaju kada se dogodi kvar na zvučnom i svjetlosnom signalu koji osigurava prijelaz preko željezničke pruge strojovođa dobije nalog za opreznost nakon čega mora postupiti po određenom protokolu, a također postoji i signal koji ga štiti, odnosno tzv. signal "Stoj" koji

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

upozorava strojovođu koji upravlja vlakom da je potrebno postupiti po toj istoj proceduri kako do nezgode ne bi došlo. U konkretnom slučaju ništa od tih signala nije bilo uključeno, a pri tome misli na pružne signale koji strojovođi signaliziraju da su uređaji koji štite prijelaz preko željezničke pruge u kvaru. Bio je član istražnog povjerenstva nakon što se nezgoda dogodila. Poznato mu je da strojovođa koji je upravljao vlakom nije dobio nikakav pisani nalog za opasnost, jer da bi uređaj na prijelazu preko željezničke pruge za vozače bio neispravan.

13. Svjedok LP, po zanimanju magistar inženjer prometa, zaposlenik je HŽ Infrastrukture d.o.o. i u vrijeme prometne nezgode bio je šef kolodvora Križevci i kao takav predsjednik istražnog povjerenstva koje je oformljeno nakon predmetnog štetnog događaja. Iskazao je da im je nakon prometne nezgode na terenu bio ograničen pristup budući da je policija odrađivala svoj dio posla, a u istražnom povjerenstvu rukovode se izvješćima policije, izjavama svjedoka, evidencijama i proučavaju svu tu dokumentaciju. Predmetni cestovni prijelaz preko željezničke pruge bio je osiguran zvučnom i svjetlosnom signalizacijom i postoje dvije faze kontrole ispravnosti te signalizacije. Jedna se nalazi na kolodvoru [adresa] gdje se prometnicima signalizira putem uređaja ukoliko dođe do kvara na svjetlosnoj i zvučnoj signalizaciji na prijelazu preko željezničke pruge i oni tada obavještavaju kolodvor u Vrbovcu ukoliko vlak još nije krenuo te se tada obavještava strojovođa da je došlo do kvara na tom uređaju i da u skladu s tim mora postupiti. Drugi je način da postoje prostorni signali uz samu prugu na relaciji od Vrbovca prema [adresa] i obrnuto koji signaliziraju ukoliko dođe do kvara na signalizaciji na cestovnom prijelazu preko željezničke pruge. Ukoliko je sve u redu strojovođi svijetli zeleno svjetlo, a ukoliko dođe do kvara uključi mu se znak "Stoj". On je tada dužan zaustaviti vlak. Istražno povjerenstvo sastoji se od više članova, između ostalog i članova iz elektrotehničkog i građevinskog sektora. Članovi elektrotehničkog sektora ovlašteni su za održavanje signalizacije, građevinskog sektora za održavanje pruge. Proučavali su sva izvješća, evidencije, izjave svjedoka i utvrdili da u trenutku štetnoga događaja nije bilo kvara na uređaju za zvučnu i svjetlosnu signalizaciju na cestovnom prijelazu gdje se štetni događaj dogodio.

14. Svjedok ĆP, po zanimanju inženjer prometa, zaposlen je u HŽ Infrastruktura d.o.o. kao voditelj dionice Sigurnosnih uređaja [adresa]. Bio je član istražnog povjerenstva koje je između ostalog imalo obvezu utvrditi je li uređaj na cestovnom prijelazu preko željezničke pruge u [adresa] bio ispravan u trenutku prometne nezgode te su utvrdili da na tom uređaju nije bilo kvara. Postoje pokazatelji koji su ih doveli do tog zaključka. Utvrdili su na brojčaniku koji broji kvarove na uređajima, a koji se nalazi na kolodvoru [adresa], i to na komandnom stolu kod prometnika vlakova koji im je pokazao da u tom trenutku, a i nakon prometne nezgode, navedeni uređaj nije bio neispravan, već da je radio. Da je bilo ikakvog kvara na uređaju, bilo prije, za vrijeme ili nakon prometne nezgode, isto bi bilo evidentirano u prometni dnevnik kolodvora [adresa] u čijoj je nadležnosti navedeni cestovni prijelaz preko željezničke pruge. Predmetni svjetlosni i zvučni signal oštećen je u samom štetnom događaju i to na način da je savinut sjeverni zvučni signal. Bez obzira što je sam stup na kojem se nalazi uređaj i kroz kojeg prolaze kablovi bio savinut uslijed udarca u prometnoj nezgodi, nije došlo do oštećenja kablova te je uređaj i dalje radio. Istražno povjerenstvo je utvrdilo da je vlak vozio redovnom brzinom te da su svi željeznički signalni uređaji bili ispravni, a da je do prometne nezgode došlo uslijed neopreznosti vozača osobnog vozila. Da kojim slučajem zvučni i svjetlosni signal na prijelazu preko željezničke pruge nije bio u funkciji, da je bio neispravan prije nego je vlak kretao sa stanice u Vrbovcu, strojovođa bi dobio pisani nalog od prometnika vlakova da na određenom kilometru pruge postoji takav kvar te da mora stati vlakom, dati zvučni signal i nakon toga nastaviti opreznu vožnju. Da je do kvara došlo nakon što je vlak krenuo iz Vrbovca, signalizacija uz samu prugu upozorila bi ga da mora stati i postupiti na isti način.

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

15. Svjedok JP iskazao je da je zaposlen u HŽ Infrastruktura d.o.o. i radi na održavanju željezničke pruge. Bio je član istražnog povjerenstva nakon prometne nezgode kada je došlo do naleta vlaka na cestovno vozilo. Njegova je zadaća bila utvrditi je li željeznička pruga bila ispravna, odnosno jesu li nastala kakva oštećenja prije i nakon prometne nezgode. Iskazao je da je i vizualno i mjernim instrumentima utvrdio da je pruga bila u potpunosti ispravna.

16. Svjedok ZP, dipl. ing. Elektrotehnike također je zaposlenik II. tuženika te je pisao izvješća o stanju uređaja na predmetnom prijelazu ceste preko željezničke pruge, pripremao izvješće o stanju uređaja i bio na terenu. Inače održava redovite kontrole na dionici [adresa] na kojoj dionici se nalazi i predmetni prijelaz te vrši kontrolu održavanja i redovitost održavanja. Utvrdio je da su provođene redovite kontrole od strane djelatnika, voditelja dionice, nadležnih službi sekcije te povremene kontrole nadležnog ministarstva. Iskazao je da nikada nisu zaprimili bilo kakvu dojavu da je na predmetnom prijelazu nešto sporno odnosno da bi došlo do veće neispravnosti uređaja što bi se potom manifestiralo kao kvar, a pogotovo ne u trenutku kada se štetni događaj dogodio. Dva do tri dana nakon što se prometna nezgoda dogodila pozvan je na teren te je izvršio kontrolu. Uslijed prometne nezgode srušen je jedan uređaj, odnosno stup zvučno svjetlosnog signala. Predmetni zvučno svjetlosti signal je prije štetnog događaja bio u funkciji jer je to vidljivo iz dokumentacije, ali i nakon štetnog događaja kada je srušen stup, zvučno svjetlosni signal je radio sve do trenutka kada je demontiran i postavljen novi.

17. Svjedok VP iskazao je da je unutarnji prometnik čije je radno mjesto u [adresa] za tzv. Stolom, a radi se o komandnom stolu na kojem su prikazani svi prijelazi cesta preko željezničke pruge i sama pruga te je omogućeno upravljanje uređajima. Na tom stolu se u slučaju kvara pojavljuje svjetlosni signal koji blica i uključuje se alarm, a u slučaju smetnje pali se svjetlosni signal bez alarma. Također, postoje brojači koji tu smetnju ili kvar registriraju. Kada se predmetni štetni događaj dogodio vidjeli su na komandom stolu da je vlak koji je prethodno krenuo iz Vrbovca, stao na stajalištu M3. Nakon toga krenuo je dalje i zaustavio se na M2 gdje je stajao oko 2-3 minute. Upravo u trenutku kada je primijetio da vlak dulje vrijeme stoji na tom mjestu zazvonio je telefon i javio se strojovođa vlaka koji je rekao da je došlo do naleta na osobni automobil. Rekao je da se automobil samo pojavio ispred njega te da mu se čini da je čovjek u vozilu poginuo. Pozvali su hitnu pomoć i policiju. Strojovođa je prema boji glasa bio u vidljivom šoku. Na komandom stolu nisu se pojavljivali nikakvi pokazatelji da bi došlo do bilo kakvih smetnji ili kvara na instalacijama. Čini mu se da na tom prijelazu preko željezničke pruge postoje samo zvučni i svjetlosni signal, dok rampa ne postoji. Kada vlak nagazi na tzv. uključnu točku pali se zvučno svjetlosni signal.Nije mogao odgovoriti na pitanje koliko su učestale smetnje na instalacijama na tom dijelu pruge. Dok je on bio u smjeni misli da nikada nije bilo nikakvih smetnji, a je li smetnji bilo u smjenama drugih prometnika nije mu poznato. Međutim, ukoliko se jave kakve smetnje to se upisuje u dnevnik smetnji i o tome se obavještava mehaničar. 18. Svjedok ŽP, prometnik vlakova, iskazao je da se sjeća kada se dogodio predmetni štetni događaj. Radio je noćnu smjenu kao vanjski prometnik na željezničkom kolodvoru u [adresa]. Inače ima uvida u to da li su se desili kakvi kvarovi ili smetnje kada se nalazi u prometnom uredu budući da mora u kompjuter unijeti podatke o vlaku i obraditi ih. Također izdaje papire za vlakove i pisani nalog ako je došlo do kakvog kvara. U konkretnom slučaju prije predmetnog štetnog događaja nije pisao nalog za uklanjanje smetnji jer nikakvih smetnji nije bilo. Sjeća se kada je strojovođa nazvao i rekao da je udario u osobno vozilo te je njegov zadatak bio da obavijesti policiju što je i učinio. 19. Svjedok GP, prometni tehničar, iskazao je da se pojedinosti štetnog događaja ne sjeća jer to nije u domeni njegovog posla. Sjeća se da je od prometnika dobio obavijest da je strojovođa vlaka javio da je udario u vozilo te je njegov zadatak bio vidjeti je li potrebno putnicima osigurati zamjenski prijevoz. Zbog toga je otišao na mjesto događaj i sačekao istražitelja iz Križevaca koji je dalje preuzeo istragu. Vidio je na mjestu događaja

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

da su i nakon sudara svi uređaji radili, a također na kontrolnom bloku koji se nalazi u željezničkoj postaji [adresa] nije bilo zabilježenih nikakvih smetnji. Iskazao je da na predmetnom pružnom prijelazu niti prije štetnog događaja nije bila evidentirana niti dojavljena bilo kakva greška odnosno kvar.

20. Svjedok DP, inženjer za mjerenje signalno sigurnosnih uređaja koji štite regulaciju željezničkog i cestovnog prometa iskazao je da mu je poznat štetni događaj koji je predmet spora jer je bio na otklanjanju posljedica prometne nezgode. Istoga dana kada se nezgoda dogodila na mjestu događaja bio je savinut sjeverni signal uslijed udarca vozila u stup signala, međutim, bez obzira na to predmetni cestovni signal mogao je i dalje raditi jer kabel nije bio prekinut. Iskazao je da osobno vrši svakomjesečne preglede signalizacije uz željezničku prugu jer mu je to u opisu radnog mjesta, a osim mjesečnih vrše se i polugodišnje i godišnje kontrole. Znale su se dešavati smetnje koje međutim ne utječu na rad i sigurnost prometa, kao što su problemi na mreži napajanja. U slučaju kvara na mreži napajanja ne dolazi do gubitka električne energije koja napaja sam uređaj budući da postoje tri vrste napajanja i kada dođe do greške na jednoj vrsti, automatski se uključuje druga. Toga dana kada se štetni događaj dogodio nije bilo nikakvih smetnji na uređajima koji osiguravaju prijelaz preko željezničke pruge, a to mu je poznato jer na komandom stolu na kojem postoje brojači smetnji i kvarova na kolodvoru u [adresa] nije bilo zabilježeno takvih kvarova odnosno smetnji.

21. Svjedok AP iskazao je da je toga dana kada se dogodila prometna nesreća na pružnom prijelazu Andrilovci išao na posao i oko 6.10 u jutro naišao je na grupu ljudi na tom pružnom prijelazu. Zamijetio je gospodina ŠP, brata nastradalog FP, te ga je pitao što se to dogodilo i on mu je rekao da je njegov brat stradao u nezgodi i da je ozlijeđen te da ga je odvezla hitna pomoć. Vidio je oštećeno vozilo FP koje je bilo naslonjeno na signalizacijski stup na sjevernom dijelu pruge. Vidio je da je oštećen stražnji kraj vozila, dok prednji kraj nije vidio. U tom trenutku na prijelazu preko željezničke pruge bila je prisutna policija i misli da je vršila očevid. U tom trenutku kada je prelazio preko željezničko – cestovnog prijelaza signalizacija nije bila upaljena. Po povratku sa posla oko 14.00 sati na tom prijelazu preko željezničke pruge uočio je ekipu HŽ-a koja je mijenjala signalizaciju, i to dva stupa, onaj sa svjetlima za upozorenje da nailazi vlak i drugi stup na suprotnoj sjevernoj strani na koji je bilo naslonjeno oštećeno vozilo koje je zamijetio kada je u jutro išao na posao. Zaustavio se jer je zamijetio poznatu osobu koja ga je pitala da li je čuo što se FP dogodilo i otišao je kući. Iskazao je da stanuje na udaljenosti od 300 do 400 metara od predmetnog prijelaza preko željezničke pruge Andrilovac i da svakodnevno prelazi preko toga prijelaza i više puta dnevno. Naveo je kako je i ranije bilo dosta nezgoda koje su se desile na tom prijelazu. Godinu dana prije predmetne nezgode na tom prijelazu poginuo je jedan susjed, a nakon toga dogodile su se još tri nezgode bez smrtnih posljedica. Također, iskazao je da je jednom prilikom nakon predmetne nezgode, i to 5. siječnja 2015. koji datum pamti zbog rođenja nećakinje, jedno signalizacijsko svijetlo na tom prijelazu nije radilo, a također još je jednom prilikom snimljeno je kako signalizacija ne radi i to je objavljeno na Facebook-u.

22. Svjedok ĐP iskazala je da je očevidac nezgode koja se dogodila 30. rujna 2014. na prijelazu preko željezničke pruge Andrilovac. Sa svojim osobnim vozilom je bila izašla iz svoga dvorišta i započela vožnju prema poslu. Nalazila se neposredno iza osobnog vozila kojim je upravljao II. tužitelj, ali u tome trenutku nije znala tko upravlja vozilom niti čije je to vozilo. To je vozilo upravo prelazilo preko željezničke pruge i nije se kretalo velikom brzinom. U jednom trenutku naišao je vlak koji je udario u to vozilo. Svjetlosna signalizacija na pružnom prijelazu nije radila. Osim svjetlosne signalizacije prijelaz je označen i "Andrijinim križem", dok brklja ne postoji. Sa svoje pozicije nije uočila nailazak vlaka jer se željeznička pruga nalazi na povišenoj poziciji u odnosu na njezin položaj i područje oko pruge zaraslo je u šikaru, tako da nije niti mogla vidjeti nailazak vlaka. Nije mogla procijeniti brzine kretanja osobnog vozila i vlaka, a isto tako nije mogla reći u koji dio osobnog vozila

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

je vlak udario. Sjeća se da je to jutro bila jaka magla. Vidjela je da vlak ima uključena svijetla. Nakon udarca vlak se zaustavio, ali dosta daleko od samog pružnog prijelaza. Ne sjeća se je li po zvuku čula kočenje vlaka. Izlaz iz dvorišta njezine kuće udaljen je oko 200 do 300 metara od prijelaza preko željezničke pruge. Tu udaljenost je u vožnji morala prijeći da bi došla do pružnog prijelaza, pa može reći da je vidjela da je vozilo koje se kretalo ispred nje prikočilo prije prijelaza preko željezničke pruge iz razloga jer su se upalila svijetla na stražnjem dijelu vozila, ali ne može sa sigurnošću reći je li se u potpunosti zaustavio i vršio provjeru da li nailazi vlak ili ne. U trenutku kada je uočila da vozilo ispred nje koči, nije vidjela svjetla vlaka. Ne može točno procijeniti na kojoj se je udaljenosti iza vozila II. tužitelja nalazila u trenutku kada je došlo do sudara vlaka i tog vozila. Iskazala je da je magla u tom trenutku bila dosta gusta. Vidjela je svijetla na vozilu ispred sebe i da je auto svjetlije boje, ali nije mogla jasno uočiti konture vozila niti je na to obraćala pažnju. Prilikom nailaska na prijelaz obratila je pažnju na signalizacijska svijetla koja upozoravaju na nailazak vlaka. Iskazala je da na tom pružnom prijelazu inače ima dosta prometnih nesreća. U blizini tog prijelaza živi već 23 godine i može reći da se znalo relativno često događati da svjetlosna signalizacija nije radila. Napomenula je da se vozač osobnim vozilom mora popeti na željezničku prugu, odnosno prvim krajem vozila doći neposredno do samog ruba tračnica da bi se stekla preglednost i mogao uočiti nailazak vlaka. Rekla je da tužitelji nisu njezini susjedi jer žive na različitim krajevima sela, da nikada nije bila u njihovoj kući, a u prolazu se pozdravljaju. U automobilu je imala upaljen radio. Nije čula zvučne signale upozorenja. Ne zna kojom brzinom je vozila jer je tek bila u kretanju, ali da se tamo nikada ne može voziti brže od 40 km/h. Imala je upaljena svijetla za maglu i kratka svijetla.

23. Svjedokinja ČP iskazala je da joj je poznato da se 30. rujna 2014. dogodila prometna nesreća na prijelazu preko željezničke pruge Andrilovci, jer ju je nazvala supruga FP, OP i rekla što se njezinom suprugu dogodilo. Budući da su susjedi otišla je k njoj i ostala kod nje u kući sve dok nisu dovezli oštećeno vozilo. OP je otišla u bolnicu sa svojim suprugom, a ona je za to vrijeme ostala u njezinoj kući. Iskazala je da je tog jutra bila magla. Nakon što je stigao njezin suprug u oko 16 sati, otišli su do mjesta događaja, ali tamo nisu zatekli nikoga i vozilo je već bilo odvezeno. Primijetila je da je jedan od dva stupa na kojima se nalazi svjetlosna signalizacija, i to onaj s lijeve strane, bio oštećen, dakle nije bio zamijenjen. Nakon što je vozilo dovezeno u dvorište kuće OP i FP vidjela je da je oštećena stražnja strana vozila, bili su otvoreni zračni jastuci, na sjedištu vozača bilo je krvi, a bočna stakla bila su u potpunosti razbijena, odnosno nije ih bilo. Iskazala je da je na tom pružnom prijelazu i ranije bilo prometnih nesreća. Tu je poginuo njihov susjed IP, a i njoj se jednom prilikom dogodilo da je vozilom prešla preko željezničke pruge i neposredno nakon što je prešla prugu, iza nje je prošao vlak kojeg je vidjela u retrovizoru vozila. Pogledala je još jednom i vidjela da svjetlosna signalizacija ne radi, a to je bilo na Martinje 2012. O tome je obavijestila policiju.

24. Svjedok BP, po zanimanju policajac iskazao je da je upoznat sa prometnom nezgodom od 30. rujna 2014. na pružnom prijelazu Andrilovci, jer je bio poslan na osiguranje mjesta događaja. Njegova je obveza bila da regulira promet jer se zbog prometne nesreće stvorila velika prometna gužva. U trenutku njegovog dolaska vidio je da je hitna pomoć koja je odvezla unesrećenog bila upravo na odlasku. Vidio je oštećeno vozilo naslonjeno na stup svjetlosne signalizacije pruge, a radilo se o stupu na ulasku prema [adresa] i taj stup je bio savinut. Ne zna na kojoj udaljenosti od pružnoga prijelaza se nalazio zaustavljen vlak, ali zna da je zadnji dio vlaka bio odmaknut od pružnoga prijelaza kako bi se omogućilo odvijanje prometa. Nije mu poznato je li vlak ostao zaustavljen u toj poziciji ili je naknadno pomaknut prema naprijed kako bi oslobodio pružni prijelaz. Nije mu poznato koja su oštećenja nastala na vozilu, jer nije bio u blizini vozila. Kolegica HP koja je vršila očevid dovezla se zajedno sa njim. Proveo je alkotestiranje strojovođe, a ona je nastavila obavljati sve daljnje radnje vezane za očevid. Nije mu poznato je li na

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

mjesto događaja dolazio netko od ekipe HŽ-a. Misli da za vrijeme dok se nalazio na mjestu događaja i osiguravao promet svjetlosna signalizacija nije bila uključena. Iskazao je da mu je poznato da su se na tom pružnom prijelazu i ranije događale prometne nezgode i da je tamo netko i poginuo. Preglednost na tom pružnom prijelazu bila je slaba, jer je pruga iz smjera Vrbovca, kao i u smjeru [adresa] u trenutku nezgode bila zarasla u žbunje. Sada je pruga u pravcu [adresa] očišćena od žbunja i raslinja, budući da se na tom dijelu planira izgraditi nadvožnjak.

25. Svjedok PP, po zanimanju policijski službenik, navela je da se sjeća intervencije vezane uz štetni događaj koji je predmet spora. Po dolasku na mjesto očevida utvrđeno je da se osobno vozilo kojim je upravljao II. tužitelj kretalo iz pravca juga u pravcu sjevera, a nakon štetnog događaja i po dolasku policije nađeno je zaustavljeno sa sjeverne strane pružnog prijelaza van kolnika okrenuto na bok. Vozilo je udarilo u stup svjetlosne i zvučne signalizacije i srušilo ga te taj stup svjetlosne signalizacije u trenutku njihovog dolaska nije radio, dok je svjetlosna i zvučna signalizacija na stupu koji je postavljen sa suprotne strane pružnoga prijelaza u odnosu na pravac kretanja oštećenog vozila radila, odnosno bila je upaljena svjetlosna signalizacija, dok zvučna nije. Djelatnici HŽ-a su im objasnili da se po oštećenju signalizacije zvučni signal gasi. Vlak je bio zaustavljen na udaljenosti od oko 300m od pružnoga prijelaza. U kontakt su, prema nastalim oštećenjima, bili došli prednji desni dio vlaka i stražnji desni dio vozila s time da je kompletan stražnji dio vozila bio oštećen. Na očevid su izašli u jutro odmah po dojavi, ne sjeća se točno u koliko sati, a u trenutku vršenja očevida nije bilo magle. Predmetni pružni prijelaz je uzdignut u odnosu na cestu te je pruga sa jedne i druge strane obrasla raslinjem. Od samih tračnica pa do predmetnoga raslinja udaljenost je negdje između 5-7 m tako da je to ujedno i prostor preglednosti pruge. Sjeća se da je povodom štetnog događaja podnesen optužni prijedlog protiv vozača vozila FP zbog nezaustavljanja ispred pružnoga prijelaza na zvučnu i svjetlosnu signalizaciju koja označava nailazak vlaka. Na očevidu su tražili izuzimanje brzinomjera iz vlaka i nakon što im je isti dostavljen nisu utvrdili nikakvih elemenata odgovornosti na strani vlaka. Strojovođa je alkotestiran i rezultat je bio negativan. 26. II. tužitelj u svom iskazu navodi da se sjeća nezgode koja se dogodila 30. rujna 2014. kada se kretao svojim osobnim vozilom iz smjera juga u smjeru sjevera i nailaskom na prijelaz preko željezničke pruge se zaustavio i izvršio provjeru, međutim, bila je strašna magla i nije se ništa vidjelo. Uređaj sa svjetlosno zvučnim signalom koji upozorava na nailazak vlaka nije radio, odnosno svjetlosni signal nije bio upaljen, a zvučni signal nije čuo. Više se ne sjeća, ali vjerojatno mu je u automobilu bio uključen radio, međutim ne tako glasno da ne bi čuo zvučni signal da je bio oglašen. Krenuo je prelaziti preko željezničkog prijelaza i kada je došao na sredinu pruge osjetio je snažan udarac u srednju desnu stranu svoga vozila, a neposredno prije toga vidio je svjetla vlaka. Od udarca je njegov automobil odbačen u neki željezni stup pored pruge. Kada se zaustavio ispred prijelaza preko željezničke pruge, zaustavio se na udaljenosti od otprilike 4-5m ispred tračnica jer je prijelaz takav da nema preglednosti dok se prednjim krajem vozila ne dođe do samog ruba tračnica. Prugu je prelazio iz zaustavnog položaja tako da se nije mogao kretati brzinom većom od 5km/h. Stajao je toliko dugo koliko mu je trebalo da izvrši provjeru okretanjem glave u obje strane. Kada je uočio nailazak svjetala vlaka stisnuo je papučicu gasa da što je više moguće izvuče vozilo prema naprijed. Kada je naišao vlak, sa svojim vozilom nalazio se na sredini pruge. Teško mu je odrediti koliko su svjetla vlaka bila udaljena od njega u trenutku kada ih je uočio, ali je iskazao da je to bila udaljenost kao od mjesta gdje sjedi pa do suprotnog zida sudnice (oko 5m). Magla je bila toliko gusta da ispred sebe nije gotovo ništa vidio. Svakodnevno prelazi preko tog željezničkog prijelaza i svaki puta se zaustavi radi provjere. Sjeća se da se iza njega kretalo neko vozilo, ali o kojem vozilu se radilo nije vidio zbog jake magle. Nije mu poznato na kojoj udaljenosti od mjesta sudara se vlak zaustavio, a nije čuo ni zvuk kočenja vlaka jer se sve dogodilo u djeliću sekunde. Nakon što je okončao bolničko liječenje, prilikom liječenja u kući pomoć mu je pružala supruga. Zbog posljedica ozljeda

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

izgubio je vid na lijevo oko te mu je zaostao manji ožiljak na desnoj potkoljenici. Sud je osobnim opažanjem uočio da je lijevo oko II. tužitelja zatvorenije u odnosu na desno oko (ispušten kapak), a tužitelj je pokazao ožiljak na desnoj potkoljenici te je uočen manji ožiljak okruglastog oblika promjera cca 1,5 cm, ružičaste boje.

27. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dipl. ing. Gorana Husinca od 27. siječnja 2020. koji je svoj nalaz izradio na temelju uvida u sudski spis i temeljem podataka prikupljenih prilikom očevida proizlazi da je sam prijelaz kolnika preko pruge u mjestu [adresa], pruga M 201 između kolodvora [adresa] – [adresa] u 449 km + 702m izdignut u odnosu na kolnik. U ravnini sa tračnicama, u smjeru kretanja osobnog vozila marke Renault registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao II. tužitelj, bile su postavljene vertikalne table koje označavaju približavanje tračnicama na svakih 80m. Neposredno ispred tračnica bio je postavljen prometni znak "Obvezno zaustavljanje" kao i "Andrijin križ" za jedne tračnice sa dva crvena svjetla čije naizmjenično treptanje znači nailazak vlaka. Na osobnom vozilu marke Renault registarske oznake [registarska oznaka] u vlasništvu I. tužiteljice ustanovljena su oštećenja kompletnog stražnjeg dijela vozila (poklopca prtljažnika, branika, stražnjeg lijevog i desnog blatobrana, krova vozila, stražnjeg lijevog i desnog sklopa svjetala), prednjih lijevih vrata i zračnog jastuka vozača i suvozača. Na vlaku broj 2300 koji je prometovao na relaciji Bjelovar – Križevci – Zagreb Glavni Kolodvor ustanovljena su oštećenja čela i pluga vlaka sa desne strane. U skladu sa zapisnikom o očevidu dokumentiran je zaustavni položaj osobnog vozila marke Renault koji je odbačen ravno u smjeru kretanja i lijevo na meki teren, dok se vlak zaustavio na tračnicama, navodno 100 – 200m nakon mjesta sudara. Mjesto sudara se nalazi na prijelazu puta preko željezničke pruge, a sudarni položaj je bio približno pravokutni tj. pod kutom od 90°. Kako mjerna traka za brzinu kojom se kretao vlak nije priložena spisu sudski vještak je prihvatio iskazanu brzinu od oko 100km/h. Sudski vještak je naveo da, ukoliko je osobno vozilo marke Renault bilo zaustavljeno ispred tračnica kako to tvrdi II. tužitelj u svom iskazu, temeljem srednjeg ubrzanja od 1,25 m/s[2] slijedi da se u trenutku sudara moglo kretati brzinom od najviše 16 km/h, što odgovara krajnjem zaustavnom položaju vozila. Nadalje, sudski vještak navodi da se u smjeru kretanja osobnog vozila Renault nalazio "Andrijin križ" kao i prometni znak "Obvezno zaustavljanje – STOP" koji se postavlja na raskrižju smjerova. Vozač osobnog vozila je izjavio da trokutasti svjetleći znak nije naizmjenično treptao te da je on nakon promatranja i osluškivanja krenuo, a od guste magle nije mogao uočiti vlak. Ako je točno da prometni znak nije treptao, u tom slučaju vozač Renaulta je pravilno postupio te je krenuo i u tom smislu nije imao mogućnosti izbjeći sudar. Ukoliko je signalni znak bio ispravan i ako je funkcionirao, tada vozač Renaulta nije smio pokrenuti vozilo, već je bio dužan zaustaviti ga i pričekati da vlak prođe i ako ga nije uočio. Strojovođa je izjavio da je uočio Renault kako se kreće kada se nalazio 1 – 2 m ispred tračnica. Ukoliko Renault nije bio zaustavljen ispred tračnica, to bi značilo da je do sudara, temeljem brzine Renaulta od 16 km/h, preostalo najviše 1,5 sekundi, a to dalje znači da se vlak nalazio ispred mjesta sudara na udaljenosti od 42m. Sudski vještak zaključuje da ni u jednoj od navedenih mogućnosti strojovođa nije mogao zaustaviti vlak. Ukoliko bi on bio u posjedu informacije da signalizacija nije u funkciji, tada je bio dužan kretati se brzinom koja će mu omogućiti da zaustavi vlak ispred prijelaza ceste preko tračnica a to znači brzinu od najviše oko 10 km/h. Ako nije imao informaciju da signalizacija nije ispravna, vlak je imao pravo prolaza u odnosu na osobno vozilo. Sudski vještak je mišljenja da strojovođa nikako nije mogao zaustaviti vlak prije sudara dok je vozač osobnog vozila jako teško mogao uočiti vlak jer mu je bila bitno smanjena preglednost od betonske kućice te magle koja je navodno vladala u trenutku sudara. Osnovno pitanje koje je mjerodavno za mogućnost izbjegavanja sudara je jesu li neposredno prije sudara radila svjetla koja upozoravaju na nailazak vlaka, što je u domeni vještačenja sudskog vještaka elektrotehničke struke.

28. Sudski vještak Igor Matulić dipl. ing. el. u svom dijelu nalaza od 27. siječnja 2020. iskazao je da je detaljno pregledao sudski spis te je na temelju analize podataka iz priložene

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

dokumentacije te obavljenog očevida na licu mjesta utvrdio da se štetni događaj dogodio 30. rujna 2014. u 5,28 sati u mjestu [adresa] na kolniku [adresa] na križanju sa prugom M201 između kolodvora [adresa] i kolodvora Vrbovec u km 449+709 kada je došlo do naleta vlaka 2300 kojim je upravljao strojovođa CP na osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao FP. O naletu vlaka na pružno vozilo sastavljena je službena prijava upravitelja infrastrukture o izvanrednom događaju ( stranica 49 – 50 spisa) te istražno izvješće zajedničkog istražnog povjerenstva upravitelja infrastrukture (stranica 51 – 55 spisa) koji daju opis okolnosti kod nastanka naleta vlaka na cestovno vozilo kao i daljnje postupke upravitelja infrastrukture vezane na utjecaj naleta vlaka na cestovno vozilo. Osobno vozilo se kretalo kolnikom [adresa] u mjestu [adresa] od juga u smjeru sjevera dok se putnički vlak broj 2300 kojim je upravljao strojovođa EP kretao željezničkom prugom od istoka u smjeru zapada iz smjera Vrbovca prema [adresa]. Predmetni željezničko cestovni prijelaz u razini je osiguran cestovnim signalima koji sudionike u prometu obavještavaju svjetlosnom i zvučnom signalizacijom o nailasku vlaka te su aktivni po uključenju uređaja osiguranja. Sudski vještak navodi da je prilikom izrade nalaza i mišljenja osim dokumentacije koja se nalazi u sudskom spisu izvršio i uvid u knjigu održavanja uređaja za osiguranje predmetnog željezničko cestovnog prijelaza, presliku knjige evidencije neispravnosti te Tehničke uvjete za osiguranje prometa na cestovnim prijelazima u razini, koje mu je na njegov zahtjev dostavio upravitelj infrastrukture. Sudski vještak je obrazložio kako prema vrsti uređaja za osiguranje prometa na željezničko cestovnim prijelazima uređaj za osiguranje željezničko – cestovnog prijelaza u km 449 + 702 spada u automatske uređaje za osiguranje cestovnih prijelaza sa daljinskom kontrolom u kolodvoru [adresa]. Daljinska kontrola podrazumijeva propisanu optičku indikaciju stanja uređaja na točno određenoj poziciji na postavnom stolu (točno određenom mozaiku). Uz svjetlosnu indikaciju neispravnosti uređaja na željezničko – cestovnom prijelazu javlja se na postavnom stolu i zvučna indikacija, a ako je uređaj ispravan tih indikacija nema. Prometnik rukuje uređajem prema službenoj uputi za rukovanje u koji je propisan način izdavanja naredbi te postupanja kod upravljanja prometom te je jasan postupak što se poduzima kod pojave kvara. Unutarnji dio uređaja za osiguranje željezničko – cestovnog prijelaza je izveden u relejnoj tehnologiji. Predmetni željezničko cestovni prijelaz se nalazi na željezničkoj pruzi između kolodvora [adresa] i [adresa]. Pruga je osigurana uređajem automatskog kružnog bloka (APB) također u relejnoj izvedbi. Za smjer iz kojeg je dolazio vlak (od strane Vrbovca) uređaj željezničko – cestovnog prijelaza je u međusobnoj ovisnosti sa uređajem automatskog pružnog bloka (APB) na način da u slučaju kvara uređaja na željezničko – cestovnom prijelazu prostorni signal na pruzi ispred prijelaza signalizira signalni znak "Stoj" i vlak se zaustavlja. Signaliziranjem signalnog znaka "Stoj" aktivira se pružni magnet koji je ugrađen na tračnici uz stup signala na frekvenciji od 2000Hz. U slučaju prolaska vlaka preko aktivnog pružnog magneta kada je signal na "Stoj", pružni magnet aktivira brzo kočenje vlaka. Prema zaključku nalaza vještaka za promet vlak se kretao brzinom od 100km/h što znači da nije bilo aktivirano brzo kočenje. U slučaju pojave smetnje na uređaju za osiguranje željezničko – cestovnog prijelaza promet se odvija nesmetano tj. za dolazeći vlak uređaj automatski postaje aktivan te se cestovni signali uključuju i signaliziraju dolazak vlaka. Smetnja se javlja prometniku kolodvora [adresa] koji obavještava nadležnu službu održavanja da se poduzmu mjere da ne dođe do kvara. Vanjski elementi osiguranja predmetnog uređaja su uključni i isključni detektori te cestovni signali koji se ugrađuju prema elektrotehničkom projektu osiguranja na za to propisanu udaljenost od križanja ceste i pruge koja ovisi o maksimalnoj brizni vlaka i dužini cestovnog prijelaza. Cestovni signali uključuju se prelaskom pružnog vozila preko uključenih detektora na točno određenom, projektiranom mjestu na pruzi te se isključuju prelaskom vlaka preko isključnih detektora. Sudski vještak je uvidom u knjigu smetnji (Knjigu V10) utvrdio da postoji nekoliko zapisa u 2014. godini koji govore o nepoznatoj smetnji za koju se nije mogao naći određeni uzrok, a isto tako postoje zapisi da je uređaj bio redovito održavan, odnosno da su

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

obavljani mjesečni pregledi i izdržavanje uređaja osiguranja ŽCP-a. Na temelju ovako utvrđenih činjenica, a prema vještaku dostupnoj informaciji, sudski vještak je zaključio da je uređaj za osiguranje željezničko – cestovnog prijelaza bio redovno održavan, a na istom su tijekom eksploatacije u 2014. evidentirane određene smetnje u radu. Prema načinu izvedbe smetnje ne utječu na sigurnost cestovnog prometa, već na raspoloživost s obzirom da se po pojavi smetnje uređaj osiguranja željezničko – cestovnog prijelaza uključuje i time blokira cestovni promet. U slučaju neispravnosti uključnih detektora ili ukoliko APB ne radi iz nekog razloga, vlak može nastaviti vožnju prema križanju ceste i pruge prema propisanoj proceduri. Neispravnoj uključnih detektora ili kvara APB uređaja koja bi zahtijevala posebnu proceduru odvijanja željezničkog prometa u spisu i vještaku dostupnoj dokumentaciji nije evidentirana. Stoga je sudski vještak zaključio da je uređaj za osiguranje željezničko – cestovnog prijelaza koji upravlja prometom na križanju pruge M201 u km 449 +702 i [adresa] u trenutku naleta vozila na vlak radio na propisan način. 29. Tužitelji su istaknuli prigovor na nalaz i mišljenje sudskoga vještaka Igora Matulića dipl. ing. el. budući da je njegovo mišljenje u suprotnosti sa navodima svjedoka, očevidaca štetnog događaja ističući kako je nejasno temeljem čega sudski vještak isključuje mogućnost da je neka od mnogih evidentiranih nepravilnosti tijekom 2014., pa tako i dan prije spornog događaja 29. rujna 2014. u 16,13 sati, a kojoj nepravilnosti djelatnici II. tuženika nisu mogli pronaći uzrok kako to proizlazi uvidom u knjigu smetnji (Knjigu V11), uzrokovala nepravilnost uključnog detektora ili cestovnog signala koji je povezan na detektor.

30. Sudski vještak Igor Matulić je prilikom usmenog obrazlaganja svog nalaza iskazao da predmetni uređaj funkcionira na način da ima daljinsko javljanje smetnji odnosno kvara koje se javlja u prometnom uredu i ukoliko je došlo do kvara uređaja prometnik vlakova je dužan izdati pisani nalog. Iz predmetne dokumentacije nije mogao utvrditi da je u trenutku štetnog događaja bilo evidentirano takvo postupanje iz čega je proizašao zaključak koji je naveden u vještačenju. Uređaj za osiguranje željezničko cestovnog prijelaza nije imao ugrađen registrator događaja te se drugačije nije moglo analizirati sama ispravnost rada uređaja. Na poseban upit, s obzirom da je dan prije štetnog događaja u jutarnjim satima zabilježeno da je put vožnje preko tog prijelaza ostao blokiran, čemu nije poznat uzrok, je li uzrok tome mogao biti kvar na uređaju za signaliziranje, sudski vještak je iskazao da bi odgovor na to pitanje bio u domeni nagađanja. Kako je već naveo, u trenutku štetnog događaja nije zabilježen nikakav kvar u prometnom uredu što je rezultiralo nalazu i mišljenju. Bilo koji kvar koji utječe na sigurnost rada uređaja rezultira automatski uključenjem istog, dakle uređaj se aktivira i sprječava cestovni promet. Obavljeni su redoviti mjesečni pregledi sukladno važećoj regulativi te se zaključuje kako je uređaj ispravno održavan. Radilo se o signalno sigurnosnoj opremi koja ima jasno javljanje kvarnih stanja te su sudionici koji upravljaju željezničkim prometom dužni postupiti na propisan način. U situaciji da je kvar bio evidentiran, promet bi se morao odvijati na pisani nalog, što ovdje nije bio slučaj. Radi se o situaciji u kojoj se daje nalog da strojovođa može proći na svoje crveno svjetlo tzv. redovito crveno i tada strojovođa mora zaustaviti pružno vozilo prije križanja prometnicom te nakon zvučne signalizacije nastaviti brzinom od oko 10 ili 20 km/h. Takvog naloga u ovom slučaju nije bilo jer nije zabilježen niti kvar.

31. Sudski vještak Goran Husinec je prilikom usmenog obrazlaganja svog nalaza iskazao da je u predmetnom slučaju sa tehničke strane sve vrlo jasno te da je sudar bio neizbježan. Vlak se kretao brzinom od 100 km/h te nikako nije mogao stati u onom trenutku kada je mogao uočiti automobil. Vozač automobila nije mogao uočiti vlak, odnosno mogao ga je uočiti samo teoretski jer je opće poznato da se u uvjetima magle vlak ne može uočiti na udaljenosti većoj od 100m kolika udaljenost je bila potrebna vozaču automobila da najbrže pređe preko pruge. Pojednostavljeno, ako signalna svjetla nisu radila vozač osobnog vozila je prelazio prugu "na sreću", a ako su signalna svjetla radila onda je morao stati i čekati

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

prolazak vlaka odnosno čekati dok se signalna svjetla ne ugase. Predmetno raskrižje je premale preglednosti za sigurno odvijanje prometa bez svjetlosne prometne signalizacije. U predmetnom slučaju nije postojao trokut preglednosti. Ako ne postoji trokut preglednosti promet se odvija prema svjetlosnim signalnim uređajima. U konkretnom slučaju radi se o osobnom vozilu koje je moglo imati zatvorene prozore jer se radilo o 30. rujnu 2014. te ako je u vozilu bila upaljena muzika vozač nije morao čuti zvuče signale, a ako u vozilu nije bilo muzike niti nekakvih vanjskih izvora buke, vozač je morao čuti zvučne uređaje.

32. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Igora Matulića dipl. ing. el. i Gorana Husinca dipl. ing. od 27. siječnja 2020. jer je ocijenio da su nalazi sačinjeni temeljem kompletne dostupne dokumentacije uz primjenu stručnih znanja kojima vještaci raspolažu te su detaljno obrazloženi.

33. Sud je u dokaznom postupku proveo i predloženi dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima dr. Nedi Striber, dr. SP i dr. TP iz čijeg nalaza proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio tjelesne ozljede od kojih je liječen, a koje su rezultirale trajnim smanjenjem životne aktivnosti u omjeru od 35% i zbog kojih je tužitelj trpio fizičke boli i strah te je zaostala naruženost, a imao je i potrebu za tuđom pomoći, slijedom čega sud zaključuje da je pretrpio neimovinsku štetu u smislu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu odredbe čl. 19. ZOO-a.

34. Odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO-a propisana je obveza onoga tko drugome prouzroči štetu da ju nadoknadi osim ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. U konkretnom slučaju šteta je prouzročena pogonom dvaju vozila, pa svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za šetni događaj (čl. 1072. st. 1. ZOO-a).

35. Ocjenom svih provedenih dokaza utvrđeno je da se štetni događaj dogodio 30. rujna 2014. u [adresa] cesta 1 na prijelazu ceste preko željezničke pruge koji je u istoj razini osiguran svjetlosnim i zvučnim signalima neposredno uz prijelaz te uz rub kolnika na udaljenosti od 200m, 150m i 75m od željezničke pruge znakovima "Približavanje prijelazu ceste preko željezničke pruge bez branika ili polubranika", te na udaljenosti od 20m prometnim znakom "Obvezno zaustavljanje" (STOP). Utvrđeno je da je do prometne nesreće došlo na način da je FP, ovdje II. tužitelj, upravljajući osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], krećući se kolnikom [adresa] od juga u smjeru sjevera te dolaskom do prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini nastavio kretanje preko željezničke pruge, kojom prilikom je u stražnji desni dio njegovog vozila prednjim desnim dijelom naletio putnički vlak broj 2300 kojim je upravljao strojovođa EP, koji se kretao željezničkom prugom od istoka u smjeru zapada. Od siline udara vozilo je odbačeno sa sjeverne strane pružnog prijelaza uz zapadni rub kolnika [adresa] na nosač svjetlosno – zvučnog uređaja, vlasništvo HŽ-a, gdje se zaustavilo okrenuto na lijevo bok, dok se vlak zaustavio na udaljenosti od 302m od pružnog prijelaza u smjeru zapada. Prema nalazu sudskog vještaka za promet Gorana Husinca dipl. ing. proizlazi, u slučaju da svjetlosna i zvučna signalizacija koja upozorava na nailazak vlaka nije bila u funkciji, da je sudar bio neizbježan jer se vlak koji se kretao brzinom od oko 100 km/h, u trenutku u kojem je mogao uočiti nailazak osobnog automobila kojim je upravljao II. tužitelj, nije mogao zaustaviti , a vozač nije mogao na vrijeme uočiti nailazak vlaka zbog nepreglednosti pružnog prijelaza i guste magle te je zaključio da je osnovno pitanje mjerodavno za mogućnost izbjegavanja sudara je jesu li neposredno prije sudara radila svjetla koja upozoravaju na nailazak vlaka, što je u domeni vještačenja sudskog vještaka elektrotehničke struke. Sudski vještak je naveo da ukoliko je signalni znak bio ispravan i ako je funkcionirao, tada vozač osobnog vozila nije smio pokrenuti vozilo, već je bio dužan zaustaviti ga i pričekati da vlak prođe, bez obzira što ga prethodno nije uočio. Isto tako, u slučaju da strojovođa vlaka nije imao informaciju da signalizacija nije ispravna, vlak je imao pravo prolaza u odnosu na osobno vozilo.

36. Ovakav zaključak sudskog vještaka za promet utemeljen je na pozitivnim propisima i to na odredbi čl. 136. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine"

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

br. 67/08., 74/1., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 145/24. – dalje: ZSPC) kojom je propisano da je vozač koji se vozilom približava prijelazu ceste preko željezničke pruge u istoj razini dužan je kretanje vozila prilagoditi tako da ga može zaustaviti pred uređajem za zatvaranje prometa na prijelazu ili pred uređajem za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, odnosno da može zaustaviti vozilo prije nego što stupi na željezničku prugu te da su sudionici u prometu koji prelaze preko željezničke pruge u istoj razini to dužni činiti s potrebnim oprezom, kao i na odredbi čl. 137 st. 1. ZSPC-a koja propisuje obvezu zaustavljanja se pred prijelazom ceste preko željezničke pruge u istoj razini ako je uređaj za zatvaranje prometa spušten, ili ako se taj uređaj već počeo spuštati, ili ako se daju svjetlosni ili zvučni znaci koji upozoravaju da će se taj uređaj početi spuštati, odnosno da se prijelazu ceste preko željezničke pruge približava vlak.

37. Iz nalaza sudskog vještaka Igora Matulića dipl. ing. el. proizlazi zaključak da je uređaj za osiguranje željezničko – cestovnog prijelaza koji upravlja prometom na križanju pruge M201 u km 449 +702 i [adresa] u trenutku naleta vozila na vlak radio na propisan način. Svoj zaključak sudski vještak je utemeljio na detaljnom pregledu dokumentacije u sudskom spisu te uvidom u knjigu održavanja uređaja za osiguranje predmetnog željezničko cestovnog prijelaza, presliku knjige evidencije neispravnosti i Tehničke uvjete za osiguranje prometa na cestovnim prijelazima u razini, koje mu je na njegov zahtjev dostavio upravitelj infrastrukture. Sudski vještak je objasnio da uređaj za osiguranje željezničko – cestovnog prijelaza u km 449 + 702 spada u automatske uređaje za osiguranje cestovnih prijelaza sa daljinskom kontrolom u kolodvoru [adresa] koja podrazumijeva propisanu optičku indikaciju stanja uređaja na točno određenoj poziciji na postavnom stolu. Uz svjetlosnu indikaciju neispravnosti uređaja na željezničko – cestovnom prijelazu javlja se na postavnom stolu i zvučna indikacija, a ako je uređaj ispravan tih indikacija nema. Naveo je da u trenutku štetnog događaja nije zabilježen nikakav kvar u prometnom uredu. Također je naveo da je predmetna pruga osigurana i uređajem automatskog kružnog bloka (APB), također u relejnoj izvedbi. Za smjer iz kojeg je dolazio vlak (od strane Vrbovca) uređaj željezničko – cestovnog prijelaza je u međusobnoj ovisnosti sa uređajem automatskog pružnog bloka (APB) na način da u slučaju kvara uređaja na željezničko – cestovnom prijelazu prostorni signal na pruzi ispred prijelaza signalizira signalni znak "Stoj" i vlak se zaustavlja. Signaliziranjem signalnog znaka "Stoj" aktivira se pružni magnet koji je ugrađen na tračnici uz stup signala na frekvenciji od 2000Hz. U slučaju prolaska vlaka preko aktivnog pružnog magneta kada je signal na "Stoj", pružni magnet aktivira brzo kočenje vlaka. Prema zaključku nalaza vještaka za promet vlak se kretao brzinom od 100km/h što znači da nije bilo aktivirano brzo kočenje. U slučaju pojave smetnje na uređaju za osiguranje željezničko – cestovnog prijelaza promet se odvija nesmetano tj. za dolazeći vlak uređaj automatski postaje aktivan te se cestovni signali uključuju i signaliziraju dolazak vlaka. Smetnja se javlja prometniku kolodvora [adresa] koji obavještava nadležnu službu održavanja da se poduzmu mjere da ne dođe do kvara. Kako iz predmetne dokumentacije nije mogao utvrditi da je u trenutku štetnog događaja bilo evidentirano takvo postupanje, zaključio je da je predmetni uređaj za osiguranje željezničko – cestovnog prijelaza u trenutku štetnog događaja radio ispravno. Sudski vještak je uvidom u knjigu smetnji (Knjigu V10) utvrdio da postoji nekoliko zapisa u 2014. godini koji govore o nepoznatoj smetnji za koju se nije mogao naći određeni uzrok, a isto tako postoje zapisi da je uređaj bio redovito održavan, odnosno da su obavljani mjesečni pregledi i izdržavanje uređaja osiguranja ŽCP-a. Na temelju tako utvrđenih činjenica sudski vještak je zaključio da je uređaj za osiguranje željezničko – cestovnog prijelaza bio redovno održavan, dok prema načinu izvedbe smetnje ne utječu na sigurnost cestovnog prometa, već na raspoloživost s obzirom da se po pojavi smetnje uređaj osiguranja željezničko – cestovnog prijelaza uključuje i time blokira cestovni promet. Dakle, u slučaju smetnje svjetlosno – zvučna signalizacija na cestovno – željezničkom prijelazu se automatski aktivira i sprječava cestovni promet.

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

38. Do zaključka da je zvučno – svjetlosna signalizacija na predmetnom na cestovno – željezničkom prijelazu u trenutku štetnog događaja bila ispravna sud je došao i analizom iskaza saslušanih svjedoka EP, KP, LP, RP, JP, ZP, VP, ŽP, GP i DP, zaposlenika tuženika koji imaju relevantna saznanja o odlučnim činjenicama, a koji su iskazivali o načinu rada i kontrole ispravnosti signalizacije te potvrdili da u trenutku štetnog događaja nije bilo indikacija neispravnosti rada signalizacije. Tako je svjedok LP naveo da postoje dvije faze kontrole ispravnosti te signalizacije. Jedna se nalazi na kolodvoru [adresa] gdje se prometnicima signalizira putem uređaja ukoliko dođe do kvara na svjetlosnoj i zvučnoj signalizaciji na prijelazu preko željezničke pruge i oni tada obavještavaju kolodvor u Vrbovcu ukoliko vlak još nije krenuo te se tada obavještava strojovođa da je došlo do kvara na tom uređaju i da u skladu s tim mora postupiti, a drugi je način da postoje prostorni signali uz samu prugu na relaciji od Vrbovca prema [adresa] i obrnuto koji signaliziraju ukoliko dođe do kvara na signalizaciji na cestovnom prijelazu preko željezničke pruge, ali da u trenutku štetnog događaja nije zabilježen nikakav kvar na uređaju. Svjedok EP, strojovođa koji je upravljao vlakom broj 2300 iskazao je da je signalni svjetlosni i zvučni uređaj na prijelazu u trenutku nezgode bio je ispravan jer bi ga u suprotnom signalizacija na pruzi upozoravala na drugačiju situaciju. Svjedok ĆP je iskazao da su na brojčaniku koji broji kvarove na uređajima, a koji se nalazi na kolodvoru [adresa] na komandnom stolu kod prometnika vlakova, utvrdili da u trenutku štetnog događaja navedeni uređaj nije bio neispravan, već da je radio. Da je bilo ikakvog kvara na uređaju, isto bi bilo evidentirano u prometni dnevnik kolodvora [adresa] u čijoj je nadležnosti navedeni cestovni prijelaz preko željezničke pruge. Svjedok VP je unutarnji prometnik čije je radno mjesto u [adresa] za tzv. Stolom, a radi se o komandnom stolu na kojem su prikazani svi prijelazi cesta preko željezničke pruge i sama pruga te je omogućeno upravljanje uređajima, koji je iskazao da se neposredno prije i u trenutku štetnog događaja na komandom stolu nisu pojavljivali nikakvi pokazatelji da bi došlo do bilo kakvih smetnji ili kvara na instalacijama. Slično proizlazi i iz iskaza preostalih svjedoka. Iskazima ovih svjedoka sud je povjerovao jer su u skladu sa materijalnim dokazima u spisu te potvrđeni nalazom i mišljenjem sudskog vještaka Igora Matulića dipl. ing. el. O ispravnosti signalizacije na predmetnom cestovno – željezničkom prijelazu zaključilo je i zajedničko istražno povjerenstvo I. i II. tuženika, a indikativno je i to da je HOK osiguranje d.d. isplatilo štetu I. i II. tuženicima s police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu I. tužiteljice, kojim je upravljao II. tužitelj. U svjetlu tako utvrđenih činjenica sud nije povjerovao iskazu svjedoka ĐP, očevica prometne nesreće kada je iskazala da svjetlosna signalizacija na pružnom prijelazu u trenutku štetnog događaja nije radila, dok svjedoci AP i ČP o tome nemaju nikakvih neposrednih saznanja, kao niti svjedoci BP i PP, policijski djelatnici koji su provodili očevid prometne nesreće te po logici stvari na mjesto događaja došli nakon što se štetni događaj dogodio.

39. Slijedom navedenih i utvrđenih činjenica sud zaključuje da je do štetnog događaja, a posljedično i štete, došlo na način da se II. tužitelj, upravljajući osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu I. tužiteljice, dolaskom do prijelaza ceste preko željezničke pruge u istoj razini u Andrilovcima nije zaustavio na svjetlosne i zvučne znakove koji najavljuju dolazak vlaka, već je nastavio kretanje u smjeru sjevera, kojom prilikom je u stražnji desni dio njegovog vozila prednjim desnim dijelom naletio putnički vlak broj 2300 kojim je upravljao strojovođa EP, koji se kretao željezničkom prugom od istoka u smjeru zapada.

II. tužitelj kao sudionik u prometu tako postupajući nije upotrijebio pažnju svakog prosječno opreznog vozača te je prekršio odredbe čl. 136. st. 1. i 2. i čl. 137. st. 1. ZSPC-a pa sud zaključuje da je šteta nastala isključivom krivnjom II. tužitelja.

P n -

2 7

8 9 /

0 1

7 -

9 2

40. Kako su I. i II. tuženici dokazali da je predmetna šteta nastala bez njihove krivnje u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO-a, tužbeni zahtjev I. i II. tužitelja odbijen je u cijelosti.

41. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi sa čl. 151. st. 1. Zakona o parničnom postupku, tako što je sud priznao I. tuženiku pravo na trošak plaćene naknade putnog troška svjedoku u iznosu od 18,58 eura, a II. tuženiku pravo na trošak vještačenja i pristupa vještaka na ročište u ukupnom iznosu od 439,30 eura.

U Zagrebu, 20. prosinca 2024.

Sudac:

Andrea Grahovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka pismeno županijskom sudu.

DNA:

- pun. I. i II. tužitelja

- I. tuženiku

- II. tuženiku

- umješaču