REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

10 370 Dugo Selo,

Ul. biskupa Augustina Kažotića 13

Poslovni broj: Pn-63/2023- 68

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama po sucu Ranki Memišević u pravnoj stvari tužitelja 1. IS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. DS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Krešimiru Škarica, odvjetniku iz OD LS i partneri, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d., OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, 10000 Zagreb, zastupanog po punomoćniku Ivici Ćosić, odvjetniku iz OD Grgić & partneri, radi naknade štete, nakon usmene, glavne i javne rasprave, održane i zaključene dana 6. studenog 2024. u nazočnosti punomoćnika stranaka, sukladno čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07 - Odluka USRH, 84/08. i 123/08., 57/11., 148/11., 25/13, 43/13, 89/25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22 i 153/23 – dalje: ZPP), dana 20. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, 10000 Zagreb, da 1. tužitelju IS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplati daljnji iznos od 1.128,16 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. prosinca 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranja d.d., OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, 10000 Zagreb, da s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika isplati:

-1. tužitelju IS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], daljnji iznos od 7.299,76 eura,

-2. tužiteljici DS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], daljnji iznos od 7.299,76 eura,

sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja odštetnog zahtjeva 15. travnja 2016. do 31. prosinca 2022. određenim po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranja d.d., OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, 10000 Zagreb, da s osnove imovinske štete na motociklu isplati 1. tužitelju IS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. tužiteljici DS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], daljnji iznos od 603,70 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. prosinca 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužbeni zahtjev 1.tužitelja (s osnova imovinske štete) u djelu kojim potražuje iznos od 1.791,74 eura (5.176,19 eura- 3.384,45 eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. prosinca 2024. do isplate. do isplate, kao neosnovan.

V. Odbija se tužbeni zahtjev 1. i 2 tužitelja (s osnova neimovinske štete) u djelu kojim svaki potražuje iznos od 7.299,75 eura (29.199,02 eura – 21.899,27 eura) sa zakonskom zateznom kamatom od 16. travnja 2016. do isplate, kao neosnovan.

VI. Odbija se tužbeni zahtjev 1. i 2 tužitelja (s osnova imovinske štete) u djelu kojim potražuju iznos od 5.582,91 eura (14.638,33 eura-9.055,42 eura) sa zakonskom zateznom kamatom od 7.3.2015. do isplate, te se odbija tužbeni zahtjev 1. i 2 tužitelja u djelu u kojem potražuju zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos od 5.582,91 eura od 7.3.2015. do 19. prosinca 2024., kao neosnovan.

VII Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.992,15 eura zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. prosinca 2024. pa do isplate do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelji 1. CS i 2. DS u tužbi od 27.7.2016. pokrenutoj pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod posl. brojem Pn-2369/2016, navode da se dana 11.12.2016. godine dogodila prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao FS, sin tužitelja kao vozač motocikla "Harley Davidson" reg oznake: [registarska oznaka] kada je na njega naletio teretni automobil marke "WW Transporter" reg oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao SS. Teretni automobil reg oznake [registarska oznaka] bio je osiguran kod tuženika Euroherc osiguranja d.d. Tužitelji stoga smatraju da imaju pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika s obzirom da je između pok. ĐS i njih postojala emotivna poveznica i trajnija životna zajednica, pa 1. i 2 tužitelji, svaki ponaosob od tuženika potražuje iznos od 220.000,00 kn temeljem čl.19, čl 1046, čl.1069.i čl.1101. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 123/11 i 78/15 – dalje. ZOO). Prvo- tužitelj IS s osnove imovinske štete izrade i postavljanja nadgrobnog spomenika, izrade i montaže obiteljske grobnice te pokrovne ploče potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu 3.318,07eura (25.000,00kn) s osnove troškova pogrebnih troškova i usluga iznos od 663,61eura (5.000,00 kn), s osnove troškova karmina 663,61eura (5.000,00kn), s osnove crnine 265,45eura (2.000,00kn) za oboje tužitelja, te troškova cvijeća i vijenaca za oboje tužitelja iznos od 265,45eura (2.000,00kn), odnosno ukupno 5.176,18 eura (39.000,00 kn) temeljem čl.1093 ZOO-a. Na iznos neimovinske štete potražuju kamatu od 15.4.2016. a s obzirom da su se u mirnom postupku tuženiku obratiti 15.4.2016, a na iznos neimovinske štete od donošenja presude do isplate. Potražuju i trošak postupka sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom tužitelji su precizirali tužbeni zahtjev, sukladno Orijentacijskim kriterijima određenim na sjednici Građanskog odjela VSRH Su-IV-47/2020 od 5.3.2020. podneskom od 14.4.2020. g. (list 246 spisa) i od tuženika potražuju i to: 1. tužitelj IS zbog gubitka bliskog srodnika iznos od 43.798,53eura (330.000,00kn), sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku 15.4.2016.. do isplate, te zbog imovinske štete iznos 5.176,19eura (39.000,00kn) sa zakonskom zateznom od donošenja presude do isplate. 2. tužitelj DS zbog gubitka bliskog srodnika iznos od 43.798,53eura (330.000,00kn), sa zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva u mirnom postupku 15.4.2016. do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik Euroherc osiguranje d.d. osporava vrijednost predmeta spora, jer se radi o tužbenim zahtjevima više tužitelja koji se ne zbrajaju. Ne osporava štetni događaj od 11.12.2015. u kome je sudjelovao osiguranik tuženika niti da je u štetnom događaju prednik tuženika zadobio teške tjelesne ozljede koje su dovele do smrtnog ishoda, niti svoju pasivnu legitimaciju. Osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja te ističe prigovor isključive odgovornosti prednika tuženika iz razloga što je do štetnog događaja došlo zbog toga što se pokojni sin tužitelja kretao motociklom, kroz naselje u kojem je brzina bila ograničena na maksimalnih 50 km/h i u približavanju raskrižju, brzinom od najmanje 90 km/h. Na taj način isti je grubo kršio odredbe čl. 51 st. st. 1., č. 53. st. 1 i čl. 58. st. 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama a veličina prekoračenja ograničenja brzine u gotovo dvostrukom iznosu i približavanje takvom brzinom raskrižju u kojem se može predvidjeti uključivanje vozila u promet jer se radilo o izlasku s prostora benzinske stanice govori o bezobzirnoj vožnji koja je je jedini uzrok nastanka štetnog događaja. Zbog velike brzine kretanja motocikla osiguranik tuženika nije mogao uočiti motocikl na kolniku u trenutku uključivanja u promet pa takao nije postupao protivno odredbama čl. 43. st. 1 i 2. ZOSPC-a. U slučaju da je osiguranik tuženika mogao uočiti motocikl i kad bi zbog toga i postojala njegova suodgovornost smatra da je omjer suodgovornosti opet u većem dijelu na strani prednika tužitelja. Osporava zatraženi tijek zateznih kamata. Predlaže tužbeni zahtjev tužitelja odbiti te tužitelje obvezati na naknadu troška tuženiku. Na pripremnom ročištu 9.11.2016. ističe prigovor doprinosa prednika tuženika nastalim posljedicama jer u trenutku nezgode nije koristio zaštitnu kacigu na glavi. Na ročištu 15.9.2022. ističe prigovor zastare u odnosu na povišeni tužbeni zahtjev zatražene neimovinske štete u odnosu na oba tužitelja.

3.Tužitelji 1. CS i 2. DS u tužbi od 16.1.2017. (list 96) pokrenutoj pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod posl. brojem Pn- 130/2017 od istog tuženika povodom istog štetnog događaja potražuju naknadu imovinske štete za predmetni motocikl s kojim je njihov prednik sudjelovao u štetnom događaju, u iznosu od 14.638,33 eura sa zakonskom kamatom od 7.3.2015. do isplate a s obzirom da su se tužitelji tuženiku obratili sa odštetnim zahtjevom koji je primio 7.9.2015.

4.U odgovoru na tužbu pod posl. brojem Pn-130/2017 tuženik Euroherc osiguranje d.d. prvenstveno predlaže spojiti taj predmet na predmet Pn-2369/2016 koji se vodi između istih stranaka i povodom istog štetnog događaja. Smatra da tužitelji nisu aktivno legitimirani za predmetnu tužbu. Navodi da se iz priloženog rješenja o nasljeđivanju vidi da se imovina tužitelja povećala a ne smanjila, te da su tužitelji posredni oštećenici, te im ZOO ne daje pravo na naknadu štete na tuđim stvarima. Ne osporava štetni događaj od 11.12.2015. niti svoju pasivnu legitimaciju, dok osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja te ističe prigovor isključive odgovornosti prednika tuženika kao i u predmetu Pn-2369/2016. Osporava visinu štete. Osporava zatraženu zateznu kamatu jer šteta na vozilu nije popravljena te kamata ne može teći prije presuđenja. Predlaže tužbeni zahtjev tužitelja odbiti te tužitelje obvezati na naknadu troška tuženiku. Na ročištu 11.10.2019. tuženik osporava aktivnu legitimaciju 2. tužiteljice u odnosu na ovaj vid štete jer je predmetni motocikl prema rješenju o naslijeđivanju naslijedio samo 1. tužitelj.

5. Očitujući se na odgovor na tužbu u predmetu Pn-2369/2016 tužitelji (list 55) ostaju kod naznačene vrijednosti predmeta spora jer da se radi o subjektivnoj kumulaciji i da su svaki ponaosob mogli podići tužbu, te da se stoga VPS određuje zbrajanjem njihovih zahtjeva. U odnosu na osporavanje odgovornosti osiguranika tuženika navode da se njihov prednik kretao glavnom cestom a osiguranik tuženika sporednom, te da je kazneni postupak pokrenut protiv osiguranika tuženika. Isto navode i u predmetu P-130/17 ( list 169), gdje se protive spajanju spisa.

6. Raspravnim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu Pn- 2369/2016-6 od 9.11.2016. (list 172) vrijednost predmeta spora utvrđena je u odnosu na 1. tužitelja u iznosu od 34.375,21 eura ( 259.000,00kn) a u odnosu na 2. tužitelja u iznosu od 29.199,02eura (220.000,00kn).

7. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu Pn-2369/2016-26 od 26.2.2018. ( list 172) određeno je da će se parnica pod posl.brojem P-130/17 spojiti na parnicu pod posl.brojem Pn-2369/2016 radi zajedničkog rješavanja. Osnivanjem ovog suda spis se vodi pod poslovnim brojem Pn-200/2019, a sada se vodi pod poslovnim brojem Pn-63/2023.

8. Presudom ovog suda poslovni broj Pn-200/2019-37 od 16. veljače 2023.,

- točkom I 1. tužitelju IS, dosuđen je s osnova izrade spomenika, grobnice i pogrebnih troškova daljnji iznos od 3.158,80 eura (23.800,00 kuna) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. veljače 2023. do isplate,

- točkom II 1. tužitelju IS i 2. tužiteljici DS, s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika svakom iznos od 30.659,97 eura (231.000,00kn kuna), zajedno s zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15. travnja 2016. do isplate,

- točkom III 1. tužitelju IS i 2. tužiteljici DS, s osnove imovinske štete na motociklu iznos od 8.451,72 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16. veljače 2023. do isplate,

- točkama IV –VI u preostalom djelu su tužbeni zahtjevi tužitelja odbijeni, a točkom VII dosuđen im je trošak postupka od 5.571,51 eura (37.739,14 kn).

8. Po žalbi stranaka rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku posl. broja:

Gž 280/2023-2 od 7. lipnja 2023. rješenje ovog suda od 15.9.2022. kojim je sud dopustio preinaku tužbe preinačeno je i prijedlog je odbačen kao nepravodoban. Istim rješenjem presuda ovog suda poslovni broj Pn-200/2019-37 od 16. veljače 2023. je ukinuta:

- u dijelu točke I izreke za dosuđeni iznos od 902,51 EUR-a( 6.800,00 kn (preko neožaljenog iznosa od 2.256,29 EUR-a (17.000,00 kn) sa zakonskim zateznim kamatama,

- u dijelu točke II izreke u odnosu na tužitelja ad.1. IS za dosuđeni iznos od 14.599,51 EUR-a (110.000,00 Kn), preko neožaljenog iznosa od 14.599,51 EUR-a ( 110.000,00 kn), te u odnosu na tužiteljicu ad.2. DS za dosuđeni iznos od 14.599,51 EUR-a (110.000,00 Kn), preko neožaljenog iznosa od 14.599,51 EUR-a (110.000,00 kn) sa zakonskim zateznim kamatama,

- u dijelu točke VII izreke u odluci o parničnim troškovima za dosuđeni iznos od 3.071,51 EUR-a (23.142,29 kn) preko neožaljenih 2.500,00 EUR-a (18.836,25 kn).

- u točki IV i VI, izreke presude u cijelosti

i u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Isto tako točkom II navedene presude Županijskog suda presuda ovog suda ukinuta je u točki u točki V izreke, u dijelu točke II izreke kojim je naloženo tuženiku da tužitelju ad.1. IS i tužiteljici ad.2. DS naknadi štetu u iznosu od po 1.459,95 EUR / 11.000,00 kn za svakog od tužitelja, sa zakonskim zateznim kamatama.( Ovdje se očito radi o omašci u pisanju jer se radi o djelu tužbenog zahtjeva za koji je isti preinačen - povišen podneskom tužitelja od 14.4.2020. a koju preinaku je II% sud odbacio, dakle točni iznosi bi bili 14.599,50 EUR / 110.000,00 kn).

9. U ukidnoj odluci drugostupanjski sud navodi da je ovaj sud cijenio doprinos prednika tužitelja nastanku nezgode s 30%, dok u žalbi tužitelji tvrde da doprinos prednika tužitelja ne može biti veći od 15%, a tuženik u žalbi ističe da je prednik tužitelja doprinio nastanku nesreće u omjeru od 50%, s obzirom na nalaze i mišljenja vještaka Z. Perana (u spisu K-DO-9/16 ODO Šibenik) i T. Perića koji je vještačenje izradio za potrebe tuženika. Sud drugog stupnja smatra da je nalaz i mišljenje vještaka Zvonka Ivašić u protivnosti s provedenim dokazima a koji nedostaci nisu otklonjeni saslušanjem vještaka, pa je ispunjen razlog za postupanje po članku 261. stavak 2. i 3. ZPP, kako bi se utvrdio doprinos prednika tužitelja nastanku nesreće.

10. U ponovljenom postupku na ročištu 14.2.2024. tužitelji ponovo preinačuju tužbeni zahtjev s time da svaki od tužitelja s osnove naknade štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog gubitka bliskog srodnika potražuje od iznos od 43.798,53 eura (330.00,00 kn), dok u preostalom djelu tužbeni zahtjev ostaje neizmijenjen. Kako je Županijski sud već odbacio navedenu preinaku kao nedopuštenu, dakle kako je o istom pravomoćno presuđeno sud je raspravnim rješenjem od 14.2.2024. zahtjev tužitelja za preinakom tužbe odbacio kao nedopušten. Dakle sud je u ovom postupku odlučivao o tužbenom zahtjevu kako ga je tužitelj postavio u tužbi, umanjen za nesporno plaćene iznose, a kako se tužitelj očitovao na ročištu 6.11.2024

11. Valja napomenuti da nije ožaljena točka III presude ovog suda poslovni broj Pn-200/2019-37 od 16. veljače 2023. kojom je naloženo tuženiku da s osnove imovinske štete na motociklu isplati 1. tužitelju IS i 2. tužiteljici DS, iznos od 8.451,72 eura, te se u tom djelu radi o presuđenoj stvari.

12.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presliku odštetnog zahtjeva sa potvrdom o primitku (list 7-10), presliku zapisnika o očevidu od 23.12.2015. (list 11-15 i 102-106), zapisnik o pregledu i obdukciji pok. KS (list 16-25 i 110- 119), situacijski plan i skicu mjesta događaja PU Šibenske (list 26-28 i 107-109), potvrdu o bolničkom liječenju i otpusno pismo za KS (list 29-33), rodni i smrtni list KS (33-34), službenu zabilješku PU Šibensko-Kninske (list 52), izjavu o tijeku nastanka prometne nesreće (list 53), fotodokumentaciju i odštetni zahtjev za motocikla (list 58-61), izvršen je uvid u presliku spisa K-DO-9/16 ODO Šibenik, rješenje o potvrđivanju optužnice protiv SS (list 69-70), e- mail korespodenciju (list 74), prijavu i zahtjev za naknadu štete Euroherc osiguranja (List 75-76), presliku prometne dozvole broj [broj prometne dozvole] (list 77-80), rješenje o nasljeđivanju iza pok. KS osl. br. O-537/16 (list 79-80), pročitan je zapisnik o zamolbenom saslušanju svjedoka TS i SS (list 84-87), prijavu štete od 30.8.2016. s potvrdom o primitku (list 99-101), ovjereni prijevod računa I br. RE-11500226 i potvrde o nalogu br. AB 1500006 od 6.3.15. (list 125-136), zapisnik o očevidu od 23.12.2015., situacijski plan i skicu mjesta događaja PU Šibenske, podatke sa prometne dozvole za vozilo [registarska oznaka] (list 175- 180), izvršen je uvid u nalaz i mišljenje prometnog vještaka Zdravka Pervan iz spisa K-DO-9/16 (list 227-238), provedeno je kombinirano prometno i sudsko medicinsko vještačenje po vještaku sudske medicine dr. Peri Bubalo te po vještaku prometne struke dipl. ing. Zvonku Ivašić te izvršen uvid u nalaz prometnog vještaka (list 270- 281) i vještaka sudske medicine (list 290-298), saslušan je prometni vještak Zvonko Ivašić (list 309-310), izvršen je uvid u nalaz prometnog vještaka Tomislava Perić (list 324-339), saslušan je vještak sudske medicine dr. Pero Bubalo (list 340), saslušani su kao stranke tužitelji IS i ŽS (list 341), provedeno je novo prometno vještačenje po vještaku prometne struke dipl. ing. Srećku Hlišć te izvršen uvid u nalaz prometnog vještaka (list 585-595), saslušan je prometni vještak Srećko Hlišć (list 616-618).

13.Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a ocjenjujući sve provedene dokaze u smislu odredbe čl. 8 ZPP–a utvrđeno je da su tužbeni zahtjevi tužitelja 1. MS i 2. DS djelomično osnovani.

14. Predmet spora je zahtjev 1 i 2. tužitelja za naknadu neimovinske štete radi smrti bliskog srodnika i imovinske štete zbog štete na motociklu nastale u prometnoj nezgodi, te zahtjev 1. tužitelja za naknadu imovinske štete troškova pogreba.

15.Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna legitimacija 1. i 2. tužitelja u odnosu na zatraženu neimovinsku štetu te imovinsku s osnova troškova pogreba kao ni pasivna legitimacija tuženika.

16. Stranke su na ročištu 6.11.2024. učinile nespornim da je tuženik nakon donošenja prve prvostupanjske presude isplatio tužiteljima, a s obzirom na priznatu suodgovornost navedenu u žalbi od 50%,

-svakom iznos od 14.599,51 eura (110.000,00kn) sa dosuđenim kamatama za naknadu neimovinske štete radi smrti bliskog srodnika,

-s osnova izrade nadgrobnog spomenika iznos od 1.327,23 eura sa kamatama,

-za pogrebne troškove iznos od 331.81 eura s kamatama,

-za troškove karmina iznos od 331,81 eura,

-za troškove crnine 132,72 eura,

- za troškova cvijeća i vijenaca 132,72 eura,

- parnični trošak u iznosu od 2.500,00 eura, sve sa kamatama.

- na ime štete na motociklu isplaćen iznos od 6.036,95 eura s kamatama.

17. Sporna je odgovornost tuženika i suodgovornost prednika tužitelja, a s obzirom na istaknuti tuženikov prigovor suodgovornosti na nastanak štetnog događaja i prigovor doprinosa prednika tuženika nastalim posljedicama jer u trenutku nezgode nije koristio zaštitnu kacigu na glavi, te visina tužbenog zahtjeva. Sporna je aktivna legitimacija oba tužitelja u odnosu na naknadu štete na motociklu jer tuženik smatra da se radi o šteti na tuđoj stvari, te 2. tužitelja DS jer ona nije naslijedila motocikl. Sporan je i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate. Sud je stoga morao u ovoj parnici raspraviti sve navedene sporne okolnosti. Prigovor zastare u odnosu na povišeni tužbeni zahtjev zatražene neimovinske štete u odnosu na oba tužitelja je postao bespredmetan jer je zatražena preinaka odbačena kao nedopuštena.

18. Kako je tuženik tužiteljima osporavao aktivnu legitimaciju u odnosu na naknadu štete na motociklu, izvršen je uvid u rješenje o nasljeđivanju iza pok. KS (list 120) iz kojeg proizlazi da su oba tužitelja nasljednici pok. KS. Činjenica da je samo 1. tužitelj naslijedio predmetni motocikl (što je od njega ostalo) ne znači da 2. tužiteljica nije aktivno legitimirana za naknadu materijalne štete koja bi pripadala njenom predniku, jer se radi pravu na naknadu štete o kojoj u ostavini i nije odlučivano. Čl.1105 ZOO-a propisano je da tražbina naknade neimovinske štete prelazi na nasljednika samo ako je oštećenik podnio pisani zahtjev ili tužbu koje ograničenje se ne odnosi na naknadu imovinske štete. Stoga sud smatra da je navedenim dokazana aktivna legitimacija oba tužitelja kao nasljednika pok. KS.

19.Odgovornost za prometnu nezgodu treba razmatrati temeljem čl.1072 ZOO-a, jer se radi o šteti prouzročenoj pogonom dvaju vozila, prednika tužitelja i osiguranika tuženika. U odnosu na pitanje suodgovornosti prednika tužitelja za nastalu štetu relevantna je odredba čl. 1092. st. 1. i st. 2. ZOO-a, koje propisuju da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, a kad je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja. Dakle, prema tim odredbama u svakom konkretnom slučaju valja ocijeniti je li oštećena osoba (prednik tužitelja pok. BS) svojim ponašanjem izazvao prometnu nesreću odnosno doprinio nastaloj šteti, pa se o postojanju odgovornosti može govoriti samo ako je oštećeni sudjelovao u nastanku svoje štete ili je pridonio da bude veća, dakle ako postoji uzročna veza između radnje ili propuštanja oštećenog i određenog dijela vlastite štete.

20. Uvidom u presliku spisa K-DO-9/16 ODO Šibenik, utvrđeno je da je protiv SS, osiguranika tuženika, ODO Šibenik, rješenjem od 9.6.2016. pokrenuta istraga jer da je pod utjecajem droge započeo uključivanje u promet na cestu s prednošću prolaska, bez da je prethodno propustio sva vozila pa tako i preprečio put motociklu prednika tuženika, koji je uslijed naleta na kamion smrtno stradao. Uvidom u mišljenje i nalaz Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja iz spisa K-DO-9/16 ODO Šibenik utvrđeno je da su u krvi i mokraći SS, osiguranika tuženika, nađena prisutnost THC što upućuje da je isti konzumirao marihuanu ili hašiš, što je moglo znatno smanjiti njegovu sposobnost za vožnju. Uvidom u rješenje o potvrđivanju optužnice OS Šibenik KOV 210/16 protiv SS od 3.3.2017 (list 69-70) utvrđeno je da je protiv istog podignuta optužnica jer da je počinio kazneno djelo iz čl.227.st.4 u svezi st.1 KZ/11, dakle izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu. Kazneni postupak protiv SS se vodi na Županijskom sudu u Šibeniku pod posl.brojem K- 12/19.

21.Na okolnost dinamike štetnog događaja odnosno odgovornosti, te okolnost da li je prednik tužitelja imao na glavi zaštitnu kacigu i da li bi nošenje kacige imalo utjecaja na zadobivanje povreda prednika tužitelja provedeno je kombinirano sudskomedicinsko-prometno vještačenje po vještacima sudske medicine dr. Peri Bubalo i prometnom vještaku dipl. ing. Zvonku Ivašić, te su saslušani svjedoci TS i SS.

22.Iz iskaza svjedoka SS, osiguranika tuženika, proizlazi da je tog dana u Solinu susreo TS koji ga je zamolio da ga prebaci do benzinske stanice Petrol. S obzirom da nema desno oko veoma je oprezan u prometu i uvijek dva put pogleda i veoma je pažljiv. Nakon što je iskrcao TS krenuo je sa benzinske postaje prema gradu i kad je već bio na pola svoje trake primijetio je motor koji je dolazio iz [adresa]. Pokušao je ispraviti kamion ali već je bilo kasno. Kamionom je prevozio 20 vreća cementa znači oko 400 kg. Sporo se uključivao u promet. On je već bio ispravio kamion i nije očekivao sraz. Misli da je motociklist nakon zavoja bio izbačen i da je vozio puno većom brzinom od 90 km/h. On je udario u zadnji dio kabine. Iskazao je da je vrijeme bilo lijepo, sunčan dan, preglednost negdje do 90 metara tj. on njega ne može vidjeti 90 metara a što vremenski iznosi 2 sekunde. Nije bio pod utjecajem alkohola a u analizi krvi su mu našli THC 2,4 što je nuspojava jer uzima kapi za bolove i za spavanje. Sud je iskaz ovog svjedoka cijenio kao iskaz sudionika nezgode - zainteresirane osobe jer se protiv njega vodi kazneni postupak pred Županijskim sudom u Šibeniku. Njegov iskaz suprotan je nalazu oba prometnog vještaka u ovom predmetu koji je utvrdio da je mogao uočiti kretanje motocikla i prije uključivanja u promet na cestu s prednošću prolaska.

23.Svjedok TS iskazao je da je bio na benzinskoj postaji na koju je došao sa RS. Nije vidio direktno kad se dogodila nesreća, stajao je okrenut leđima prema cesti, ali se odmah okrenuo kad je čuo udarac. RS se uključivao na cestu, već je skoro izašao na cestu kad je naletio motociklist. Motociklist je vozio velikom brzinom. Kamion je već skoro prošao bijelu crtu, skoro je bio na svojoj strani. Motor je udario u lijevu stranu kamiona kod kabine. U razgovoru sa jednim čovjekom na pumpi koji je rekao da je izlazio iz pekare 400 do 500 metara dalje od mjesta nesreće, čuo je da je vidio motoristu koji je vozio veoma brzo i tada da je pomislio da će motorist skriviti nesreću. Kad je došao na pumpu da je prepoznao da je to taj motorist. Kamion je prevozio vreće cementa koje su od siline udarca izletile na drugu stranu. Tu je blagi zavoj i pretpostavlja da motorist nije vidio kamion a misli da je motorist vozio oko 100 km/h a možda i više. Iskaz ovog svjedoka je irelevantan jer samu nesreću i kretanje motoriste prije udara nije vidio.

24.Iz zaključka prometnog vještaka dipl. ing. Zvonka Ivašić proizlazi da prema rasporedu oštećenja na oba vozila da je u trenutku nesreće tijekom kretanja u pravcu zapad – istok svojom desnom-južnom polovicom kolnika prednik tužitelja na motociklu naletio prednjim dijelom motocikla brzinom od oko 60 km/h na lijevi bočni dio vozila osiguranika tuženika i prednjeg dijela tovarnog sanduka, za vrijeme upućivanja vozila osiguranika tuženika na kolnik sa južne strane, sa benzinske postaje. Do sudara je došlo u položaju motocikla prednika tužitelja na početku traga struganja motocikla po kolniku, prednjim kotačem u visini središnje linije kolnika, zakošen nešto ulijevo i položaju vozila osiguranika tuženika u fazi skretanja ulijevo prednjim dijelom na sjevernoj polovici kolnika sa stražnjim dijelom na južnoj polovici kolnika. Utvrđeni sudarni položaj vozila ukazuje da je prilikom sudara prednik tužitelja najvjerojatnije naletio gornjim dijelom tijela na prednji lijevi dio tovarnog sanduka vozila osiguranika tuženika, nakon čega je pao na kolnik, na mjestu pronađenog traga krvi prednika tuženika na kolniku. Pri brzini kretanja od 60 km/h intenzivnim kočenjem u zavoju mogao se motocikl prednika tužitelja zaustavljati sa prosječnim usporenjem oko 7 m/sek i zaustaviti na putu od oko 31,5 m kroz vrijeme od 3,1 sek. Ukoliko je vozilo osiguranika tuženika ušlo u križanje iz zaustavljenog položaja, prevalilo je od ulaska na kolnik do mjesta sudara put oko 7,8 m, sa mogućim ubrzanjem oko 2 m/sek, te je do mjesta sudara postiglo brzinu kretanja od oko 20,1 km/h, u vremenu oko 2,8 sek. U trenutku ulaska vozila osiguranika tuženika na kolnik, motocikl tužitelja nalazio se udaljen od mjesta sudara u pravcu zapada za oko 46,8 m, na kojoj je razdaljini osiguranik tuženika mogao vidjeti tužitelja na motociklu, pa da je prije izlaska na kolnik propustio prednika tužitelja do nesreće ne bi došlo. Da je prednik tužitelja poduzeo prikočivanje motocikla u trenutku izlaska vozila osiguranika tuženika na kolnik, mogao je prikočivanjem izbjeći nalet na vozilo osiguranika tuženika pri brzini kojom se je kretao. Da je prednik tužitelja upravljao motociklom brzinom od 50 km/h, koliko iznosi ograničenje brzine na mjestu nesreće, prevalio bi put od Zn=46/8 m, bez kočenja u vremenu od 3,4 sek, što je više od vremena kretanja motocikla prednika tužitelja u konkretnom slučaju za 0,6 sek kroz koje bi vrijeme vozilo osiguranika tuženika prevalilo još puta u skretanju ulijevo od oko 3,4 m te bi u potpuno skrenulo na sjevernu polovicu kolnika, pa do sudara ne bi moglo doći. Ističe da u spisu ne postoji izvid štete za motocikl tužitelja prema utvrđenoj dinamici sudara vozila zaključuje da je na motociklu prednika tužitelja morala nastati više oštećenja opisanih "u zapisniku o očevidu" kao npr. oštećenje okvira motocikla pa je kao posljedica štetnog događaja na motociklu nastupila potpuna šteta.

25. Iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka dr. Pere Bubalo proizlazi da je prednik tužitelja BS u predmetnom štetnom događaju zadobio niz ozljeda i to: ozljede lica uz zgnječenje nosa i rešetkastog sinusa, prijelom desnoslijepoočne kosti sa silaskom na bazu lubanje i zahvaćanjem sinusa klinaste kosti uz prijelom krilnih nastavaka klinaste kosti obostrano, prijelom koštanog okvira lijeve očne šupljine s pomakom ulomaka, prijelom lijeve jagodične kosti lica, prijelom oba gornjočeljusna sinusa s krvarenjem s krvarenjem u iste, prijelom trupa donje čeljusti, prijelom luka šestog vratnog kralješka, prijelom poprečnog nastavka sedmog vratnog kralješka, prijelom trupa jedanaestog prsnog kralješka, prijelom lijeve lopatične kosti, nagnječenje mozgovine u desnom slijepoočnom režnju, krvarenje u meke moždane ovojnice, posljedični razvoj oteknuća mozga, nagnječenje oba pluća. Obdukcijom mrtvog tijela prednika tužitelja od 21.3.2016. utvrđeno je da je smrt nastupila zbog upale dušnica i pluća po ozljeđivanju. Iz prometnog vještačenja da proizlazi da je prednik tužitelja na motociklu naletio prednjim dijelom motocikla brzinom od oko 60 km/h na lijevi bočni dio vozila osiguranika tuženika, u području završetka lijeve bočne strane kabine vozila osiguranika tuženika i prednjeg dijela tovarnog sanduka. Utvrđeni sudarni položaj ukazuje da je prilikom sudara prednik tužitelja najvjerojatnije naletio gornjim dijelom tijela na prednji lijevi dio tovarnog sanduka vozila osiguranika tuženika, nakon čega je pa na kolnik. Uzimajući u obzir navedeno proizlazi da je udar glave prednika tužitelja ozlijedio u području lica, a gdje je prema medicinskoj dokumentaciji i većina ozljeda. Kaciga ovakvog tipa kakva je prikazana u fotodokumentaciji ne štiti od ovakvog udara, odnosno ozljede utvrđene kod prednika tužitelja mogle su nastati usprkos nošenju ovakvog tipa zaštitne kacige.

26.Tužitelji nisu imali prigovor na nalaz sudsko medicinskog vještaka dr. Pere Bubalo smatrajući da iz njegovog nalaza proizlazi da je prigovor suodgovornosti radi nenošenja kacige neosnovan, dok su tražili usmeno saslušanje prometnog vještaka. Tuženik je nalazu prometnog vještaka prigovorio na roč. 15.9.2022. samo u djelu utvrđene brzine kretanja prednika tužitelja jer su dva druga prometna vještaka i to u kaznenom spisu vještak dipl. ing prometa Zdravko Peran i vještak po nalogu tuženika dipl. ing. strojarstva OS tu brzinu odredili s preko 90km/h. Zatražio je i saslušanje sudsko medicinskog vještaka na okolnost da li bi integralni tip kacige spriječio nastanak i opseg pojedinih ozljeda, odnosno predmetne štete.

27.Na ročištu 15.9.2022. saslušan je prometni vještak Zvonko Ivašić koji je na upit da li je od ikakve važnosti i irelevantnosti utvrđeni model motocikla i god. proizvodnje kombija koji su različito konstatirani ili je to irelevantno iskazao da ukoliko je došlo do zabune u godine proizvodnje motocikla ili kombi vozila u konkretnom slučaju to nije od bitnog značaja jer proračuni nisu vršeni na bazi mase vozila koje bi mogle biti u ovom slučaju nešto različite. Na daljnje pitanje da li konfiguracija terena te nagib kolnika 8% bio od bitnog značaja za konačne zaključke u nalazu i mišljenju iskazao je da ne bi jer je to do same dinamike nesreće došlo u užem području mjesta nesreće. Na daljnji upit da li je preglednost zavoja u uzročno posljedičnoj vezi sa samom nesrećom iskazao je da je prema nalazu i mišljenju prednik tužitelja bio udaljen od mjesta nesreće sa svojim motociklom 46,8 m u trenutku izlaska vozila osiguranika tuženika na kolnik, u kojoj bi situaciji prema izgledu dijela zavoja kojeg obuhvaća skica policije morala biti uspostavljena međusobna veza vidljivosti oba vozača, dakle oba vozača su se na ovoj međusobnoj udaljenosti mogla vidjeti. Na upit da se izjasni o činjenici da je u druga dva nalaza prometnih vještaka povodom istog štetnog događaja od tih vještaka procijenjena znatno viša brzina kretanja motocikla od preko 90 km/h iskazao je da na mjestu nesreće nisu pronađeni tragovi na temelju kojih bi se pouzdanim putem mogle utvrditi brzine kretanja motocikla pred.tužitelja i vozila osiguranika tuženika u trenutku nesreće. U situacijama kao u konkretnom slučaju vještaci se koriste katalogom EES dr. Melegh u kojem katalogu postoji fotografije oštećenih vozila sa utvrđenim brzinama u trenutku oštećenja, pa tako za približno sličan motorkotač kao što je imao tužitelj pri brzinama od 90 km/h naletom na tvrdu prepreku kao u konkretnom slučaju biva potpuno otrgnut prednji kotač nabijen na motor motocikla a prednje vilice potpuno savinute unazad, kako sam to prikazao na slici 1. str. 4 nalaza i mišljenja. Pri manjim naletnim brzinama od oko 90 km/h prednji kotač motocikla ostaje nedeformiran kao i prednje vilice, što se dogodilo u konkretnom slučaju sa prednjim kotačem motocikla pred. tužitelja a vidljivo je na fotografiji br. 2 na str. 4 nalaza i mišljenja. Prema toj fotografiji motorkotača pred. tužitelja ne bi nikako mogla biti naletna brzina njegovog motociklma na vozilo osiguranika tuženika oko 90 km/h već daleko manja, koju brzinu vještak procjenjuje na 60 km/h. Prema tome brzinu naleta motorkotača tužitelja na vozilo osiguranika tuženika utvrdio je na bazi nastalih oštećenja na motorkotaču, vidljiva na fotografiji motorkotača, usporedbom sa fotografijama oštećenih motorkotača u katalogu EES dr. I. iskazao je i da fotografije motocikala koje je prezentirao nisu istih kategorija motocikala i iste marke kao onaj prednika tj., radi se o motociklima zapremnine oko 1000 m3 s time da je motocikl tužitelja nešto jače konstrukcije od motocikla iz kataloga dr. D, što je uzeo u obzir prilikom procjene naletne brzine motorkotača tužitelja na vozilo osiguranika tuženika. Nakon što mu je predočena fotografija F12 iz spisa Prometne policije Šibenik koja prileži spisu i postavljen upit da li se na toj fotografiji vidi da je prednji kotač motocikla tužitelj potisnut unatrag do motora, iskazao je da je to točno, međutim vidi se i to da naplatak kotača nije deformiran i ostao je na prednjoj vilici dok se na primjeru sudara od 87-93 km/h dakle na toj fotografiji iz kataloga dr. D vidi da pri tako visokoj naletnoj brzini dolazi do otkidanja prednjeg kotača i potpune deformacije prednjeg dijela kotača, što se u konkretnom slučaju nije dogodilo. Na daljnji upit je iskazao da su deformacije na motorkotačima prikazane na str. br. 4 nalaza i mišljenja, nastale po tipu sudara u sličnim situacijama, dakle radi se o frontalnom naletu prednjeg dijela motocikla na tvrdu prepreku. Ovisno o brzini kretanja tužitelja sa motociklom ovisi i prostorno vremenska analiza i mogućnost međusobnog uočavanja.

28.Na ročištu 7.12.2022. saslušan je sudsko medicinski vještak dr. Pere Bubalo koji je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja. U odnosu na upit pun tuženika a u svezi s pitanjem da li bi integralni tip kacige spriječio nastanak i opseg pojedinih ozljeda odgovaram da bi bilo za očekivati da bi opseg ozljeda, prvenstveno prijeloma kosti lica bio manji, no unutarnje ozljede kao što je nagnječenje mozga, krvarenje u meke moždane ovojnice bi moglo nastati unatoč nošenju kacige integralnog tipa. Dakle, smrt oštećenog je mogla nastati i u slučaju nošenja integralne kacige, s obzirom na dinamiku prometne nesreće. Naime ozljede koje su i bile najteže od onih koje je oštećenik zadobio su nagnječenja mozga te krvarenje u meke moždane ovojnice. Ove ozljede nastaju, odnosno nastale su akceleracijsko- deceleracijskim mehanizmom. Udarac glavom u područje kabine vozila dovodi da naglog kretanja mozga u lubanjskoj šupljini. U pravili se radi o složenim kretanjima mozga, po uzdužnoj osovini, ali i rotacijskim gibanjima što dovodi do traume mozga. Znači ukoliko bi oštećeni imao integralnu kacigu u trenutku udara ovakva gibanja mozga u lubanjskoj šupljini ne bi bila spriječena. Na postavljeno pitanje da je brzina bila manja od 60 km/h i 50 km/h da li bi došlo do tih gibanja na isti način odgovorio je potvrdno.

29.Sud je prihvatio kao vjerodostojan nalaz i mišljenje sudsko-medicinskog vještaka dr. Pere Bubalo, budući je isti izrađen od strane stručno kompetentne osobe, po pravilima struke, te jer smatra da je u svom iskazu - usmenom očitovanju vještak otklonio prigovor tuženika.

30. Dakle kako iz nalaza sudsko-medicinskog vještaka proizlazi da je prednik tužitelja imao zaštitnu kacigu pri sudara, te da niti nošenje integralnog tipa kacige ne bi spriječilo zadobivanje ozljeda i smrtnu posljedicu, sud je mišljenja da tuženik nije dokazao da je pok. prednik tužitelja svojim djelovanjem u smislu nenošenja adekvatne kacige doprinio da posljedice štetnog događaja budu veće, odnosno da do njih ne dođe.

31. S obzirom na uputu drugostupanjskog suda na prijedlog tužitelja provedeno je novo prometno vještačenje po drugom vještaku jer je u međuvremenu preminuo prometni vještak dipl.ing. Zvonko Ivašić, pa nije bilo moguće suočiti ga s drugi prometnim vještacima sukladno članku 261. stavak 2. i 3. ZPP . Vještaku je dan nalog da se očituje i o utvrđenjima vještaka dipl. ing. Z Perana iz spisa ODO-a ( list 227-238 spisa) i vještaka dipl.ing.T. Perić ( list 324-339) sve sukladno stavu II% suda iznesenom u točkama 8.1., 9. i 10. rješenja od 7.6.2023.

32. U nalazu i mišljenju prometnog vještaka dipl. ing. Srećka Hlišć (list 585- 595), navodi se da iz oštećenja nastalih na vozilima proizlazi da se dogodio nalet prednjeg dijela motocikla na sredinu lijevog boka teretnog vozila, koje je u trenutku sudara sjeklo putanju motocikla s desna u lijevo i prema njemu pod kutom od oko 132,5°. Sudar se dogodio u području otpalih čestica zemlje s teretnog vozila i otpalih sitnih krhotina plastike motocikla, u kojem je položaju motocikl dolaskom od jugozapada bio u izmicanju ulijevo na lijevoj strani svoje desne vozne trake u prilasku razdjelnoj liniji, a teretno je vozilo skretanjem ulijevo od juga s kolnog izlaza benzinske postaje Petrol presijecalo sredinu kolnika Ulice 113. šibenske brigade, na način da mu je prednji dio već prešao na traku na koju se uključivao, a stražnji dio mu je još ostao na traci preko koje je trebao prijeći. U položaj kod sudara teretno je vozilo došlo s kolnog izlaza benzinske postaje prelaskom puta od oko 7,2 m, ranije zaustavljenog prednjim dijelom na rubu kolnika Ulice 113. šibenske brigade, od kuda se postiže najveća preglednost u lijevu stranu u zavoj iz kojeg je dolazio motocikl. Tijekom lijevog skretanja teretnog vozila po polumjeru koji s približava minimalnom i posljedičnog naginjanja udesno, sudarom je došlo do podbijanja prednjeg kotača motocikla pod donji rub deformirane lijeve strane kabine teretnog vozila, što je uzrokovalo podizanje lijeve strane te većeg naginjanja teretnog vozila na desnu bočnu stranu tako da su iz teretnog prostora ispale vreće cementa. Naveo je da su vještaci Peran i Perić za teretno vozilo uzeli neki model kakav nije sudjelovao u štetnom do-gađaju i nije postojao 1996. godine u proizvodnjom programu teretnih vozila kamioneta s dvostrukom kabinom tvrtke VW3. U vrijeme proizvodnje predmetnog teretnog vozila 1996. godine nije postojalo teretno vozilo – kamionet VW Transporter model T4 koji bi imao predvjes 0,70 m, osovinski razmak 3,52 m, a masu 2155 kg. Ujedno nije poznato kako je ukupna masa teretnog vozila iznosila 2715 kg, ako je vlastita masa 2155 kg, vozač je mase 80 kg, a teret 12×20 kg = 240 kg, budući da zbroj daje 2155 + 80 + 240 = 2475 kg, što je još uvijek 2475

– 2000 = 475 kg više nego što bi predmetno vozilo imalo prema tvorničkim tehničkim podacima. Vještak Perić je pobrkao motocikle, budući da je u predmetnom događaju sudjelovao motocikl Harley Davidson Night Rod Special 1.2, koji ima osovinski razmak 1,70 m, a ne Harley Davidson Fat Boy s osovinskim razmakom od 1,88 m, pa je njegov izračun rada za nastanak deformacije pogrešan jer skraćenje iznosi 1,70 – 1,44 = 0,26 m, a ne 1,88 – 1,44 = 0,44 m, što je razlika od 0,44 – 0,26 = 0,18 m ili 40% vrijednosti, tako da je utvrđenje energiji ekvivalentne brzine za nastanak oštećenja od oko 73 do 75 km/h netočan, budući da se za slično oštećenje kakvo je nastalo na motociklu tužitelja procjenjuje da energiji ekvivalentna brzina moto-cikla Harley Davidson XL 1200X/11, mase 335 kg, iznosi oko 43,4 km/h uz standardno odstupanje od oko 11,3 km/h5. Grešku u osovinskom razmaku vještak Perić je prepisao od vještaka Perana, kao što je prepisao i pogrešan osovinski razmak za teretno vozilo. Greška se pojavljuje i kod mase motocikla, koja inače iznosi 302 kg6, a ne 324 kg, odnosno ukupno s vozačem 404 kg, kako oba vještaka pogrešno utvrđuju. Oba vještačenja temeljno griješe u masi teretnog vozila, a manje masi motocikla, pa onda niti proračuni ne mogu biti točni. Vještak Perić je time dokazao da je programom PC Crash moguće namjestiti rezultate po potrebi uz netočne ulazne podatke, odnosno da kontrola izvršenog računskog postupka programom PC Crash ne dokazuje da se nesreća tako dogodila jer je ulazni proračun kojeg se kontrolira s obzirom na pogreške u masama vozila netočan.

33. Zaključak vještaka je da temeljem elemenata navedenih u mišljenju, provedeno vještačenje pokazalo:

- Prednik tužitelja se kretao na motociklu usponom desnog nepreglednog zavoja Ulice 113. šibenske brigade i prilazio s desne strane kolnom izlazu s benzinske postaje Petrol, s kojeg se skretanjem ulijevo u promet uključivalo teretno vozilo osiguranika tuženika, koje je presjeklo put motociklisti zbog čega došlo do sudara prednjeg dijela motocikla sa sredinom lijevog boka teretnog vozila.

- Sudar se dogodio na lijevoj strani desne vozne trake motocikla, kada je motociklist izmicanjem ulijevo prišao razdjelnoj liniji, a teretno vozilo je skretanjem s kolnog izlaza benzinske postaje presijecalo sredinu kolnika, na način da mu je prednji dio već prešao na traku na koju se uključivao, a stražnji dio mu je još ostao na traci preko koje je trebao prijeći.

- Brzina teretnog vozila kod sudara je iznosila oko 21 km/h, a motocikla oko 71 km/h.

-Prema mjestu sudara motociklist se kretao kroz desni zavoj kojeg je mogao savladavati brzinom od oko 82 km/h, pa je uz reagiranje izmicanjem ulijevo pred sudar mogao i zakočiti na udaljenosti od oko 29,0 m ispred mjesta sudara ili oko 1,3 s prije sudara.

Ako bi se teretno vozilo prije uključivanja u promet zaustavilo ispred zaustavne linije, što je na oko 8,5 m ispred mjesta sudara ili oko 1,3 m ispred ruba kolnika, onda je kod reagiranja tužitelja kočenjem moglo biti oko 6,0 m ispred mjesta sudara, u položaju u kojem bi prešlo preko ruba kolnika u dubinu desne vozne trake za oko 1,2 m, odnosno od mjesta ispred zaustavne linije oko 2,5 m, te dostiglo brzinu od oko 12 km/h. Tog trenutka kočenjem vozača teretnog vozila nije sigurno da bi se uspio zaustaviti ispred putanje kretanja motocikla, a motociklist bi izbjegao sudar da se uz zadržavanje na desnoj traci uz usporenje od 4,5 m/s2 kretao brzinom do 48 km/h, dok bi za ograničenu brzinu od 50 km/h trebao povećati intenzitet kočenja na najmanje ili više od 5,0 m/s2, što je izravnavanjem putanje smanjenjem zavojitosti kolnika ostvarivo, pa postoji mogućnost da se sudar mogao izbjeći da se motociklist kretao brzinom do ograničenih 50 km/h.

- Ako je teretno vozilo prije nesreće bilo zaustavljeno, kada je 3,0 s prije sudara moglo kretalo od ispred zaustavne linije, motocikl bi bio udaljen najviše 67,4 m ispred mjesta sudara u području preglednosti zavoja, pa bi vozač teretnog vozila mogao pažljivom provjerom s lijeve strane vidjeti nailazak motocikla i sačekivanjem njegovog prolaska izbjeći sudar.

- Vještaci Peran i Perić su za teretno vozilo uzeli neki model kakav nije sudjelovao u štetnom događaju i nije postojao 1996. godine u proizvodnjom programu teretnih vozila kamioneta s dvostrukom kabinom tvrtke VW, s bitno uvećanom masom, a uvećana je i masa motocikla koji nije mase kako navode oba vještaka, zbog čega su izračuni netočni.

34. Usmeno saslušan na ročištu 6.11.2024. prometni vještak Srećko Hlišć, je ponovio da vještaci u kaznenom predmetu kako vještak Peran tako i vještak Perić pri sačinjavanju nalaza nisu uzeli točne podatke o vozilima koja su sudjelovala u predmetnoj prometnoj nesreći pa su stoga oba njihova nalaza netočna. Upitan da pojasni razliku između nalaza vještaka Ivašića i svog nalaza iskazao je da ne može utvrditi na koji je način prethodni vještak Zvonko Ivašić utvrdio sudarnu brzinu motocikla s 60 km/h jer nema nikakvog postupka izračuna a koja bi ukazivala na takvu brzinu kretanja. Iskazao je da ne može znati zbog čega vještak nije izračunavao sudarnu brzinu teretnog vozila prema tragovima na mjestu nesreće već je do sudarne brzine došao na način da je automatizmom pretpostavio ubrzavanje teretnog vozila do mjesta sudara i pri tome odredio brzinu teretnog vozila u trenutku sudara. Za razliku od njega, on (Srećko Hlišć) je utvrđivao sudarne brzine temeljem lokacije mjesta sudara i sudarnog položaja u odnosu na kasnije mjesto zaustavljanja oba vozila a iz kojih je onda proizašla sudarna brzina teretnog vozila od oko 21 km/h a motocikla od oko 71 km/h (očito omaškom u pisanju u zapisniku navedno 81 jer iz nalaza proizlazi da ju je vještak utvrdio s 71 km/h) odnosno razlika po njemu utvrđene brzine računskim putem u odnosu na procjenu po vještaku Ivašiću je 11 km/h ( 71-60=11). Iskazao je pak da su zaključci i njega i vj. Ivašić o mogućnosti izbjegavanja nesreće kako od strane teretnog vozila tako i motocikla približno isti, s time se u cijelosti slažu s načinom na koji je vozač teretnog vozila mogao izbjeći nesreću, dok za motociklista iz vještačenja vještaka Ivašića proizlazi da se nesreća mogla izbjeći prikočivanjem motociklista pri brzini kojom se kretao s time da se očigledno uzima da je brzina motocikliste i prije sudara bila jednaka sudarnoj brzini od 60 km/h. Prema nalazu i mišljenju vještaka Ivašića da se motociklist kretao brzinom od 50 km/h teretno vozilo bi se stiglo uključiti u suprotan smjer bez sudara. U svome nalazu i mišljenju on je analizirao okolnost kod koje bi motociklist uz opasnost koja mu dolazi s desne strane i siječe put uz poduzeto kočenje, za koje znamo da nije dovelo do pada, što znači da mu je za stabilno kretanje desnim zavojem prilazna brzina mogla biti do 82 km/h. Za navedenu okolnost reagiranja kočenjem na nastanak opasnosti kada mu teretno vozilo počinje ulaziti u putanju s desne strane nesreću bi izbjegao za brzinu kretanja do 48 km/h dok bi za ograničenu brzinu od 50 km/h bilo nužno snažnije zakočiti za oko 0,5m/s2, što je izravnavanjem putanje smanjenjem zavojitosti kolnika bilo ostvarivo tj. postoji mogućnost da se sudar mogao izbjeći za brzinu motocikliste od 50 km/h. Na upit punomoćnika tužitelja u kojem trenutku pri izlasku iz zavoja je prednik tužitelja bio prvi put vidljiv vozaču teretnog vozila i na kojoj udaljenosti, iskazao je da osobno taj podatak ne zna budući da je preglednost određena polumjerom zakrivljenosti zavoja i izvedbom benzinske postaje koja ima uzvišenja u odnosu na kolnik u zavoju, a u kaznenom postupku je po vještaku Peranu utvrđivano da preglednost iz položaja teretnog vozila od ispred zaustavne linije iznosi 75 m ako se motocikl kreće uz desni rub kolnika, 80 metara ako se motociklist kreće sredinom desne vozne trake a 90 metara ako se motociklist kreće uz središnju liniju. Iz njegove analize proizlazi da ako je prije nesreće teretno vozilo bilo zaustavljeno onda je motocikl kod kretanja teretnog vozila bio udaljen 67,4 metra od mjesta sudara dakle unutar preglednosti od 75 do 90 metara. Kada motocikl ulazi u područje preglednosti u vožnji sredinom desne vozne trake od 80 metara ulazi u preglednost vozaču teretnog vozila 0,6 sekundi prije nego vozač teretnog vozila kreće. Nakon toga protječe još 3 sekunde od pokretanja teretnog vozila do sudara. Nastavno navodi da zatečeni položaj teretnog vozila nakon sudara a i sam sudarni položaj pokazuju da je teretno vozilo u trenutku sudara bilo u skretanju u lijevo. Teretno vozilo od trenutka pokretanja do trenutka sraza prošlo je 8,5 metara. Uz okolnost vremenskog odmaka od 1 sekunde u odnosu na položaj kod sudara a za dostignutu brzinu, teretno vozilo bi skretanje unaprijed prema lijevo prešlo put od 5,9 m pa kako mu je dužina 5,3 m a u trenutku sudara se nalazilo poprijeko kolnika. To znači da bi za tu dodatnu sekundu izašlo na suprotnu stranu kolnika i do sudara ne bi došlo. U slučaju ako bi se pred pokretanje teretnog vozila motocikl na udaljenosti od 80 m ispred mjesta sudara kretao brzinom od 50 km/h do mjesta sudara bi došao u vremenu od 5,8 sekundi dakle za to vrijeme bi teretno vozilo uključilo se u promet u suprotan smjer i do sudara ne bi došlo. Iskazao je da se ne može utvrditi na koji se način po širini kolnika kretao motocikl prije nesreće dakle uz desni rub, sredinom voznog traka ili lijevi rub voznog traka. Da se kojim slučajem motociklist cijelo vrijeme kretao uz desni rub kolnika do nesreće ne bi došlo zato jer je u trenutku sudara teretno vozilo svojim stražnjim dijelom ostavljalo prolaz iza svog stražnjeg dijela pa do desnog ruba kolnika kroz kojeg je motociklist mogao proći. Iskazao je da se u pravilu motociklisti ne kreću bliže desnom rubu kolnika već vjerojatnije sredinom i lijevom stranom vozne trake, a razlog tome je da su uz desni rub kolnika u desnom zavoju dodatno nagnuti prema rubnjaku a i nalaze se u područjima gdje se postavljaju šahtovi prelazak preko kojih može djelovati destabilizirajuće. Brzina kretanja motocikla u uzročnoj je vezi sa oštećenjima motocikla kod sudara a posljedično i ozljedama motocikliste o čemu bi se mogao bolje izjasniti sudsko medicinski vještak.

35. Niti jedna stranka nije imala daljnjih prigovora na nalaz vještaka pa ga je i sud prihvatio kao stručnog, detaljnog, te koji je uspješno otklonio razliku u svom mišljenju i mišljenju vještaka dipl.ing Peran i dipl.ing.Perića, u smislu da njihovi nalazi nisu točni jer su koristili netočne podatke o vozilima koja su sudjelovala u nezgodi.

36. Dakle utvrđeno je da je osiguranik tuženika odgovoran za prometnu nezgodu jer je postupao protivno odredbama tada pozitivnog propisa Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15. - dalje ZOSPC, na snazi od: 11.6.2015 do (uključujući) 15.11.2017.) odnosno protivno čl.57 st 4. ZOSPC kojim je propisano da vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom. Kako je iz nalaza vještaka utvrđeno da je osiguranik tuženika mogao uočiti prednika tužitelja i da je vjerojatno da se motociklist nije kretao uz desni rub kolnika, dakle da ga je osiguranik tuženika mogao uočiti s udaljenosti od 80-90 m, do nesreće ne bi došlo da je propustio prednika tužitelja, sud smatra da je njegova odgovornost za nastanak prometne nezgode 75%. Ipak nedvojbeno postoji i suodgovornost tj. doprinos prednika tužitelja jer se nije kretao propisanom brzinom kroz naselje već je vozio brzinom većom od dopuštene. Da se kretao dopuštenom brzinom do nesreće vjerojatno ne bi došlo. Stoga sud cijeni doprinos prednika tužitelja s 25%. Ovakav odnos suodgovornosti sud je utvrdio jer smatra da je doprinos osiguranika tuženika znatno veći od prednika tužitelja, jer je nepropisno postupanje osiguranika tuženika uključivanje na cestu s prednošću prolaska iako je mogao uočiti kretanje prednika tužitelja osnovni razlog nastanka nezgode. Ipak, postoji suodgovornost prednika tužitelja nastanku štetnog događaja jer se kretao nedozvoljenom brzinom od najmanje 71 km/h do 82km/h a na prometnici gdje je ograničenje brzine kretanja bilo 50 km/h. Takvim ponašanjem prednik tužitelja postupao je protivno odredbi č. 53. st. 1 ZOSPC a kojim je propisano da se na cesti u naselju vozač ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio. U odlučivanju o omjeru suodgovornosti prednika tužitelja i osiguranika tuženika sud je vodio računa i o visini kazne koju je za prekršaje iz čl. 53. st.1 i čl. 57.st.4 ZOSPC propisao taj Zakon. Tako je uzeto u obzir da je čl.57 st 7. ZOSPC propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00kn (398,17 eura) kaznit za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama toga članka, a čl.53 st.5 propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00kn (132,72eura) kaznit za prekršaj vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 20 do 30 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.

37.Pravo na naknadu neimovinske štete zbog smrti bliske osobe sukladno čl. 1101. st. 1. ZOO-a, imaju članovi uže obitelji (bračni drugovi, djeca i roditelji,) Sud smatra da 1. i 2. tužiteljima, roditeljima pok. ĐS, s kojima je isti bio blizak i povremeno kod njih boravio te ih i pomagao financijski, i koji najviše trpe zbog gubitka sina i to u dobi od 44 g., pripada pravična novčana naknada zbog duševnih boli koje trpi zbog smrti bliskog srodnika u iznosu od 29.199,02 eura (220.000,00kn). Kada se od tog iznosa odbije 25 % s osnove suodgovornosti njihovog prednika, proizlazi da je tuženik 1. i 2. tužiteljima dužan isplatiti iznos od 21.899,27 eura svakome. Kako je nesporno da im je s te osnove u tijeku postupka isplatio 14.599,51 eura (110.000,00kn) proizlazi da im je dužan isplatiti daljnji iznos od 7.299,76 eura svakom (21.899,27 -14.599,51) (točka II izreke). Odluka o zateznim kamatama na dosuđeni iznos neimovinske štete 1.-2. tužiteljima temelji se na odredbama čl. 1103. i čl. 29. st. 1. ZOO-a, te čl.12. st.4 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14), te je tako dosuđena zatezna kamata od podnošenja pisanog zahtjeva tuženiku odnosno od dana 15.4.2016. do isplate (točka II izreke). Ovo stoga što je tuženik sukladno čl.12. st.4 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu tužiteljima nesporan iznos štete bio dužan isplatiti u roku od 60 dana od postavljanja zahtjeva a što nije učinio. S preostalim djelom tužbenog zahtjeva s tog osnova u iznosu od 7.299,75 eura (do utuženih 29.199,02 eura – 21.899,27 eura (dosuđenih 7.299,76eura i mirno isplaćenih 14.599,51eura)) 1.-2. tužitelji su odbijeni, kao neosnovanim ( stavak V. izreke presude).

38.U smislu odredbe čl. 1093. st. 1. ZOO-a, onaj tko uzrokuje nečiju smrt, dužan je nadoknaditi uobičajene troškove njegova pogreba. Da bi osoba koja je odgovorna za nečiju smrti bila u obvezi naknaditi navedene troškove potrebno je utvrditi da uobičajena norma obvezuje 1.tužitelja na određene izdatke u skladu s mjesnim običajima gdje je pokojnik živio i gdje je pokopan. Dakle, običaji u mjestu pogreba relevantni su za zaključak o tome da li su troškovi pogreba sastavni dio takvih običaja. Prema navedenoj odredbi čl. 1093. st. 1. ZOO-a naknada se odnosi na uobičajene troškove pogreba, što podrazumijeva troškove u visini onih koje čine građani uobičajenih imovinskih prilika u mjestu sahrane.

39. U svom iskazu 1. tužitelj IS, star 71 god., iskazao je da je sina pokopao u Rupama i za to su napravili grobnicu. Grobnicu je radio grobar u Rupama i on je za to dobio račune, sve ga je to koštalo oko 10.000,00 eura. Prije smrti sina, imali su grob koji je imao betonski okvir, a poslije su napravili mramornu grobnicu za 4 mjesta. Pogrebni troškovi sa vijencima iznosili su oko 14.000,00 kuna, to je bilo skupa tako, došao je i platio račune koje je dobio. Karmine su imali kod njega u kući, večeru za 30 ljudi, a on je kupio sve što je bilo potrebno. On je kupovao crninu za sebe i suprugu, sebi odijelo a njoj haljinu i to je koštalo oko 4.000,00- 5.000,00 kuna. Uz tužbu nije priložio račune koje ima jer ga to nitko nije tražio. 2. tužena se suglasila s njegovim iskazom. Sud je, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja prihvatio iskaze 1.i 2. tužitelja majke i oca pok. ĐS glede razloga zašto nisu priložili račune za troškove izrade i postavljanja nadgobnog spomenika i izrade grobnice, pogrebnih troškova i usluga, troškova crnine, karmina, cvijeća i vijenaca jer je životno i logično da roditelji kada iznenada izgube sina i moraju ga pokopati ne razmišljaju o tim računima. Stoga je o visini tih troškova pogreba sud odlučivao sukladno čl. 223. ZPP-a.

40. Na ime izrade nadgrobnog spomenika i montaže obiteljske grobnice te pokrovne ploče 1. tužitelj IS potražuje paušalan iznos od 3.318,07 eura (25.000,00kn). Iz iskaza 1. i 2. tužitelja proizlazi da su platili 10.000,00 eura za obiteljsku grobnicu za 4 mjesta. U konkretnom slučaju radi se i imovinskoj šteti koje pravo na naknadu 1-tužitelj ima ukoliko je nastala. Stoga je sud 1.tužiteljiu priznao kao primjeren na ime troškova za izgradnju grobnice iznos od 2.654,46eura (20.000,00 kuna), koji iznos je sud u smislu odredbe čl. 223 ZPP-a, ocijenio primjerenim i u skladu s iskazom tužitelja da se grobnica odnosi na 4 grobna mjesta, te jer smatra da se radi o prosječnim cijenama grobnica i nadgrobnog spomenika u mjestu gdje je prednik tužitelja sahranjen. Stoga 1.tužitelju s tog osnova pripada iznos od 2.654,46 eura (20.000,00kn). Kada se od tog iznosa odbije 25 % s osnove suodgovornosti njihovog prednika, proizlazi da je tuženik 1. tužitelju dužan isplatiti iznos od 1.990,85 eura. Kako je nesporno da mu je s te osnove u tijeku postupka isplatio 1.327,23 eura dužan je s te osnove platiti daljnjih 663,62 eura (1.990,85 - 1.327,23) sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude kako to tužitelj potražuje.

41. Na ime pogrebnih troškova i usluga 1. tužitelj IS potražuje paušalan iznos od 663,61 eura (5.000,00kn). Po iskazu tužitelja pogrebni troškovi sa vijencima iznosili su oko 14.000,00 kuna. Kako je nedvojbeno da su tužitelji sina pokopali sina i imali troškove pogreba a koje se uobičajeno odnose na lijes, tekstilnu garnituru, PVC vreću, križ, prijevoz i ostale usluge i uobičajeno objavu osmrtnice, sud mu zatraženi trošak od 663,61 eura (5.000,00kn) priznaje u cijelosti jer smatra da je isti u skladu s uobičajenim troškovima pogreba koje naplaćuju pogrebna društva, te primjeren mjesnim običajima i primjereni su građanima prosječnih imovinskih prilika. Kada se od tog iznosa odbije 25 % s osnove suodgovornosti njihovog prednika, proizlazi da je tuženik 1. tužitelju dužan isplatiti iznos od 497,71 eura. Kako je nesporno da mu je s te osnove u tijeku postupka isplatio 331,81 eura dužan je s te osnove platiti daljnjih 165,90 eura (497,71 -331,81) sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude kako to tužitelj potražuje 42. Za troškove karmina, 1.tužitelj IS potražuje iznos od 663,61 eura (5.000,00 kuna). Budući nije dostavio račun kojim bi potkrijepio navode o visini tih troškova, dok je o visini tih troškova iskazivao i kazao da je kupio što je bilo potrebno za večeru za 30 ljudi, primjenom čl. 223. ZPP-a, sud je ocijenio primjerenim zatraženi iznos od 663,61 eura (5.000,00 kuna) na ime troškova karmina. Kada se od tog iznosa odbije 25 % s osnove suodgovornosti njihovog prednika, proizlazi da je tuženik 1. tužitelju dužan isplatiti iznos 497,71 eura. Kako je nesporno da mu je s te osnove u tijeku postupka isplatio 331,81 eura dužan je s te osnove platiti daljnjih 165,90 eura (497,71 -331,81) sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude kako to tužitelj potražuje.

43. Prvo-tužitelj IS na ime troškova crnine potražuje iznos od 265,45 eura (2.000,00 kuna) za oba tužitelja. Sud je poklonio vjeru iskazu tužitelja da je on kupovao crninu za sebe i suprugu, sebi odijelo a njoj haljinu, dok mu nije poklonio vjeru da je za to platio oko 4.000,00-5.000,00 kuna jer taj iznos smatra previsokim. Primjenom čl. 223. ZPP-a, sud je ocijenio primjerenim iznos od 265,45 eura (2.000,00 kuna) na ime troškova nabavke crnine-žalobne odjeće, koliko je 1- tužitelj i zatražio. Kada se od tog iznosa odbije 25 % s osnove suodgovornosti njegovog prednika, proizlazi da je tuženik 1. tužitelju dužan isplatiti iznos od 199,09 eura. Kako je nesporno da mu je s te osnove u tijeku postupka isplatio 132,72 eura dužan je s te osnove platiti daljnjih 66,37 eura (199,09 -132,72), sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude kako to tužitelj potražuje.

44.Prvo-tužitelj IS na ime troškova cvijeća i vijenaca potražuje iznos od 265,45 eura (2.000,00 kuna) za oba tužitelja. Sud je poklonio vjeru iskazu tužitelja da je kupovao cvijeće i vijence jer je to uobičajeno. Primjenom čl. 223. ZPP-a, sud je ocijenio primjerenim iznos od 265,45 eura (2.000,00 kuna) na ime tih troškova koliko je 1-tužitelj i zatražio. Kada se od tog iznosa odbije 25 % s osnove suodgovornosti njegovog prednika, proizlazi da je tuženik 1. tužitelju dužan isplatiti iznos od 199,09 eura. Kako je nesporno da mu je s te osnove u tijeku postupka isplatio 132,72 eura dužan je s te osnove platiti daljnjih 66,37 eura (199,09 -132,72), sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude kako to tužitelj potražuje.

45. Dakle 1.tužitelju je s osnova imovinske štete i to izrade i postavljanja nadgrobnog spomenika, izrade i montaže obiteljske grobnice te pokrovne ploče, s osnove troškova pogrebnih troškova i usluga, s osnove troškova karmina, s osnove crnine te troškova cvijeća i vijenaca pripada iznos od ukupno 3.384,45 eura. Kako je nesporno da mu je s te osnove u tijeku postupka isplatio 2.256,29 eura dužan je s te osnove platiti daljnjih 1.128,16 eura (3.384,45 -2.256,29), sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude 20. prosinca 2024. kako to tužitelj potražuje (točka I izreke), dok je s preostalim iznosom s te osnove od 1.791,74 eura (točka IV izreke) 1.tužitelj odbijen (5.176,19 eura- 3.384,45 eura).

46. 1 i 2. tužitelji s osnove imovinske štete na motocikli potražuju iznos od 14.638,33 eura. Visina štete na motorkotaču utvrđena je nalazom vještaka na koji stranke nisu imale primjedbi u tom djelu, pa je tako utvrđeno da šteta na motociklu prednika tužitelja iznosi 12.073,89 eura/ 90.976,74 kuna. Ta vrijednost je dobivena kada se od vrijednosti motocikla prednika tužitelja u vrijeme štetnog događaja od 146.736,68 kuna umanji za vrijednost ostataka motocikla od 38% što iznosi 55.759,94 kuna. Činjenica da su tužitelji ostatke motocikl besplatno dali mehaničaru ne daje im pravo da taj dio potražuju od tuženika. Kada se od tog iznosa od 12.073,89 eura odbije 25 % s osnove suodgovornosti njihovog prednika, proizlazi da je tuženik 1.i 2. tužiteljima dužan isplatiti iznos od 9.055,42 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 20. prosinca 2024. do isplate. Valja reći da se tuženici nisu žalili u odnosu na točku III prve prvostupanjske presude, te je ona u toj točci postala pravomoćna 7.6.2023. za dosuđeni iznos od 8.451,72 eura. Stoga im s te osnove pripada daljnji iznos od 603,70 eura (9.055,42 -8.451,72), te je odlučeno kao pod točkom III izreke ove presude. Kako je visina imovinske štete na motociklu utvrđena tek u ovoj parnici jer tužitelji motocikl nisu popravljali, zatezne kamate mogu teći tek od trenutka kada visina na pravno obvezujući način bude izražena u novcu, odnosno od trenutka presuđenja 20. prosinca 2024. do isplate (čl.1089.st.2 ZOO- a), pa je odlučeno kao pod točkom III izreke ove presude. S te osnove tužitelji su odbijeni s djelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 5.582,91 eura (14.638,33 eura- 9.055,42 eura) sa zakonskom zateznom kamatom od 7.3.2015. do isplate, te u djelu u kojem potražuju zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos od 6.186,61 eura od 7.3.2015. do 15. veljače 2023., kao neosnovanim (točka VI izreke)

47.Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st.2 i čl.155.ZPP-a, jer su tužitelji djelomično uspjeli u parnici. Tužitelji su s obzirom na osnovu uspjeli s 75% na što im se priznaje 37,5% uspjeha u odnosu na cijeli spor (u odnosu na 50% koji se odnosi na osnovu), a s obzirom na visinu 69,02% s tužbenog zahtjeva (zajedno utužili 78.212,56 Eura a dosuđeno im je i plaćeno tijekom postupka 53.982,12 eura), te im se priznaje 34,51% u odnosu na cijeli spor (u odnosu na preostalih 50% koji se odnosi na visinu), dakle uspjeli su u sporu s ukupno 72,01%. Tuženi je uspio s 27,99%. Kada se od postotka tužitelja od 72,01% (stranke koja je u većoj mjeri uspjela u postupku) odbije postotak uspjeha tuženika 27,99% (stranke koja je u manjoj mjeri uspjela u postupku) dobije se postotak od 44,02%. Uspjeh u sporu tužitelja izračunat je prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

48.Tužiteljima zastupanim po odvjetniku dosuđen je trošak parničnog postupka sukladno važećoj Tarifi (NN 138/23 – dalje: Tarifa 2023) kojom je Tbr.52 propisano da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Vrijednost boda po Tbr.54 iznosi 2,00 eura. Tako je tužiteljima priznat zatraženi trošak (troškovnik list 620) prema vrijednosti predmeta spora od 63.574,23 eura do 26.2.2018., od spajanja parnica 26.2.2018. do 6.6.2023. iznos od 78.212,56 eura (dvije spojene parnice 63.574,23 +14.638,33 eura)., te u ponovljenom postupku od 7.6.2023. VPS od 42.905,04 eura (78.212,56 eura umanjen za nesporno isplaćenih po prvoj presudi ukupno 16.855,80 eura, te pravomoćno presuđenom iznosu od 8.451,72 eura).

49.Tužiteljima je priznat trošak zastupanja i to: sastava odštetnog zahtjeva od 24.3.2016. po Tbr.32 u iznosu 1.000,00 eura (500b), sastava tužbe od 20.7.2016. od 1.000,00 eura (500b) po Tbr.7/1, sastava podneska od 13.3.2017., 15.11.2017., 12.2.2021., 2.2.2022., 18.1.2022.svaki po 50,00 eura (25b) po Tbr.8/4, zastupanja na ročištu od 25.4.2017. od 100,00 eura (50b) po po Tbr.9/5, zastupanja na ročištima od 29.5.2017., 6.11.2024.., svako od 1.000,00 eura (500b) po Tbr.9/1, zastupanja na ročištima od 11.10.2019., 15.9.2022. i 7.12.2022. svako po 1.180,00 eura (590b) po Tbr.9/1, sastav žalbe 1.3.2023. od 1.475 eura (737,5b) po Tbr.10/1, sastav podneska od 9.7.2024. od 1.000,00 eura (500b) po Tbr.8/1, ukupno 10.365,00 eura + 25% PDV od 2.591,25 eura, sveukupno 12.956,25 eura. Tužiteljima je priznat i zatraženi trošak prometnog vještačenja od 199,08 eura (list 91), prometnog vještačenja od 350.002ura i 240,50eura (list 580 i 605), pristup vještaka sudu 50,00 eura ( list 613),te plaćenih pristojbi na tužbu od 197,17 eura (1.-tužitelj list 140, Pn-130/2017), na tužbu 351,72 eura (2.-tužitelj –list 183, Pn- 2369/16), na tužbu od 403,47 eura (1.-tužitelj list 184, Pn-2369/16). Dakle ukupno im je priznat trošak od 14.748,19 eura.

50.Nije im priznat trošak ročišta za objavu jer isti nije nužan, kao niti trošak podneska od 11.10.2017. i 22.3.2024., 21.8.2024. i 4.10.2024. jer platež predujma sud utvrđuje potvrdom računovodstva odnosno kroz e-spis, pa ga ne mora snositi tuženik. Nije im priznat trošak podneska od 22.7.2021. i 25.1.2023. jer isti nije bio nužan. Nije im priznat trošak zastupanja na ročištu 12.6.2017., 16.2.2020. jer ročišta tog datuma nema. Nije im priznat trošak podneska od 16.2.2020. jer takav podnesak ne prileži spisu. Sudsku pristojbu na presudu i žalbu protiv presude tužitelji nisu platili te ime se taj trošak ne priznaje.

51.Dakle kako su tužitelji uspjeli s 44,02% priznat im je trošak u iznosu od 6.492,15 eura. Kako su stranke učinile nespornim da je tuženik po donošenju presude od 16.2.2023. na ime troška tužiteljima isplatio iznos od 2.500,00eura s zateznim kamatama, dužan im je naknaditi daljnji trošak u iznosu od 3.992,15 eura (6.492,15 -2.500,00), te je odlučeno kao u izreci pod VII.

52. Nadalje, tužiteljima je na dosuđeni trošak dosuđena i zakonska zatezna kamata tekuća od presuđenja 20. prosinca 2024. do isplate, kako tumačenjem čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/19 i 73/17, dalje u tekstu: Ovršni zakon) proizlazi da sud može u ovršnoj ispravi odrediti plaćanje kamate na parnični trošak, jer ova presuda predstavlja ovršnu ispravu u smislu čl. 23. Ovršnog zakona.

53.Slijedom navedenog valjalo je presuditi kao u izreci.

U Dugom Selu, 20. prosinca 2024.

Sudac

Ranka Memišević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u 3 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana objave ove presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Pun. tužitelja Krešimiru Škarica, odvjetniku iz OD LS i partneri 2. pun. tuženika Ivica Ćosić, odvjetniku iz OD Grgić & partneri