Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: Pr-1831/2021-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužitelja ZČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Dragičević i partneri d.o.o. Zagreb, protiv tuženika Opće bolnice Karlovac, Karlovac, Andrije Štampara 3, OIB 95156346215, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 20. studenog 2024., u nazočnosti punomoćnika u zamjeni tužitelja, UČ, odvjetničke vježbenice iz OD Rožman & Oredić iz Karlovca, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 20. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I.Nalaže se tuženiku Općoj bolnici Karlovac, Karlovac, Dr.Andrije Štampara 3, OIB 95156346215, da tužiteljici ZČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 2.366,15 EUR bruto sa zateznom kamatom do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, i to na iznos od:

- na iznos od 35,08 EUR od dana 16. lipnja 2016.g. pa do isplate

- na iznos od 36,75 EUR od dana 16. srpnja 2016.g. pa do isplate

- na iznos od 36,53 EUR od dana 16. kolovoza 2016.g. pa do isplate

- na iznos od 17,47 EUR od dana 16. rujna 2016.g. pa do isplate

- na iznos od 36,53 EUR od dana 16. listopada 2016.g. pa do isplate

- na iznos od 36,53 EUR od dana 16. studenog 2016.g. pa do isplate

- na iznos od 36,53 EUR od dana 16. prosinca 2016.g. pa do isplate - na iznos od 23,25 EUR od dana 16. siječnja 2017.g. pa do isplate

- na iznos od 30,48 EUR od dana 16. veljače 2017.g. pa do isplate

- na iznos od 36,70 EUR od dana 16. ožujka 2017.g. pa do isplate

- na iznos od 37,05 EUR od dana 16. travnja 2017.g. pa do isplate

- na iznos od 37,05 EUR od dana 16. svibnja 2017.g. pa do isplate

- na iznos od 37,05 EUR od dana 16. lipnja 2017.g. pa do isplate

- na iznos od 27,41 EUR od dana 16. srpnja 2017.g. do isplate

- na iznos od 37,69 EUR od dana 16. kolovoza 2017.g. pa do isplate

- na iznos od 23,40 EUR od dana 16. rujna 2017.g. pa do isplate

- na iznos od 27,61 EUR od dana 16. listopada 2017.g. pa do isplate

- na iznos od 38,65 EUR od dana 16. studenog 2017.g. pa do isplate

- na iznos od 39,42 EUR od dana 16. prosinca 2017.g. pa do isplate

- na iznos od 39,42 EUR od dana 16. siječnja 2018.g. pa do isplate

- na iznos od 39,56 EUR od dana 16. veljače 2018.g. pa do isplate

- na iznos od 39,60 EUR od dana 16. ožujka 2018.g. pa do isplate

- na iznos od 30,44 EUR od dana 16. travnja 2018.g. pa do isplate

- na iznos od 37,51 EUR od dana 16. svibnja 2018.g. pa do isplate

- na iznos od 39,39 EUR od dana 16. lipnja 2018.g. pa do isplate

- na iznos od 22,51 EUR od dana 16. srpnja2018.g. pa do isplate

- na iznos od 39,39 EUR od dana 16. kolovoza 2018.g. pa do isplate

- na iznos od 30,82 EUR od dana 16. rujna 2018.g. pa do isplate

- na iznos od 19,69 EUR od dana 16. listopada 2018.g. pa do isplate

- na iznos od 39,39 EUR od dana 16. studenog 2018.g. pa do isplate

- na iznos od 38,72 EUR od dana 16. prosinca 2018.g. pa do isplate

- na iznos od 39,39 EUR od dana 16. siječnja 2019.g. pa do isplate

- na iznos od 31,86 EUR od dana 16. veljače 2019.g. pa do isplate

- na iznos od 40,75 EUR od dana 16. ožujka 2019.g. pa do isplate

- na iznos od 40,75 EUR od dana 16. travnja 2019.g. pa do isplate

- na iznos od 37,05 EUR od dana 16. svibnja 2019.g. pa do isplate

- na iznos od 40,75 EUR od dana 16. lipnja 2019.g. pa do isplate

- na iznos od 24,45 EUR od dana 16. srpnja 2019.g. pa do isplate

- na iznos od 40,75 EUR od dana 16. kolovoza 2019.g. pa do isplate

- na iznos od 20,38 EUR od dana 16. rujna 2019.g. pa do isplate

- na iznos od 52,02 EUR od dana 16. listopada 2019.g. pa do isplate

- na iznos od 68,27 EUR od dana 16. studenog 2019.g. pa do isplate

- na iznos od 68,27 EUR od dana 16. prosinca 2019.g. pa do isplate

- na iznos od 52,75 EUR od dana 16. siječnja 2020.g. pa do isplate

- na iznos od 64,44 EUR od dana 16. veljače 2020.g. pa do isplate

- na iznos od 69,95 EUR od dana 16. ožujka 2020.g. pa do isplate

- na iznos od 70,18 EUR od dana 16. travnja 2020.g. pa do isplate

- na iznos od 70,18 EUR od dana 16. svibnja 2020.g. pa do isplate

- na iznos od 70,18 EUR od dana 16. lipnja 2020.g. pa do isplate

- na iznos od 47,85 EUR od dana 16. srpnja 2020.g. pa do isplate

- na iznos od 69,95 EUR od dana 16. kolovoza 2020.g. pa do isplate

- na iznos od 66,61 EUR od dana 16. rujna 2020.g. pa do isplate

- na iznos od 25,43 EUR od dana 16. listopada 2020.g. pa do isplate

- na iznos od 70,62 EUR od dana 16. studenog 2020.g. pa do isplate

- na iznos od 64,46 EUR od dana 16. prosinca 2020.g. pa do isplate

- na iznos od 71,24 EUR od dana 16. siječnja 2021.g. pa do isplate u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće, a od 1.1.2024. nadalje, izuzev zatezne kamate na dužni porez na dohodak i doprinos za mirovinsko osiguranje sadržanih u dosuđenim bruto iznosima.

III. Nalaže se tuženiku Općoj bolnici Karlovac, Karlovac, Dr.Andrije Štampara 3, OIB 95156346215, da tužiteljici ZČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu od 1.898,17 EUR sa zateznom kamatom od 20. prosinca 2024. do isplate, i to po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je kod tuženika zaposlena na radnom mjestu glavne medicinske sestre na odjelu za pedijatriju. U razdoblju od 1.5.2016. do 31.12.2020., plaća tužitelja regulirana je, između ostalih propisa, odredbama Zakona o radu (NN 149/09; dalje: ZR/09), Zakona o radu (93/2014, 127/2017, 98/2019; dalje: ZR/14), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15; dalje: KU/13), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, 35/19, 92/19; dalje: KU/18), Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12; dalje: TKU/12) te Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17, 47/2018 , 123/2019; dalje: TKU/17). Čl. 57 KU/13 propisani su dodaci za posebne uvjete rada za zdravstvene i nezdravstvene djelatnike zdravstvenih ustanova, i to sukladno vrsti radnog mjesta na kojem pojedini djelatnik radi. Pregledom tablica radnih mjesta i propisanih dodataka za radna mjesta, razvidi kako se djelatnici dijele u zdravstvene i nezdravstvene, gdje se zdravstvenim smatraju sve one osobe koje rade posao povezan s liječenjem ljudi, dijagnostikom i sl., uključujući i liječnike, ali i medicinske sestre i tehničare, laborante itd., dok su nezdravstveni djelatnici svi oni ostali djelatnici zdravstvenih ustanova. Nadalje, čl. 58. KU/13 propisao je da glavne medicinske sestre-voditelji odjela imaju pravo na položajni dodatak u visini od 12% više od prosjeka dodataka koje ostvaruju zdravstveni radnici na tom odjelu (zavodu). Na isti način, čl. 55. i 56. KU/18 propisano je pravo na dodatke za posebne uvjete rada, odnosno položajni dodatak za glavne sestre odjela, dok su Dodatkom II Kolektivnom ugovoru za zdravstvo koji je na snazi od 1.9.2019.g. uvećani dodaci za posebne uvjete rada za sve skupine djelatnika, dok je položajni dodatak za glavne sestre odjela uvećan tako da iznosi 14% više od prosjeka dodataka za sve zdravstvene djelatnike na određenom odjelu. Tuženik je tužiteljici u razdoblju od 1.5.2016. pa do 1.7.2020. obračunavao dodatak za glavnu sestru na način da je uvećavao za 12%, odnosno 14% prosjek dodataka isplaćenih ostalim medicinskim sestrama i tehničarima na odjelu na kojem radi tužiteljica, umjesto da je uvećavao prosjek dodataka svih zdravstvenih radnika, što uključuje i dodatke liječnika. Naime, iz Zaključka br.22 sa 4.sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od dana 24.siječnja 2014.g., proizlazi: „..Glavna sestra, zdravstveni i nezdravstveni radnik-voditelj odjela (zavoda) ima pravo na dodatak od 12% više od prosjeka dodataka koje ostvaruju zdravstveni djelatnici na tom odjelu.“ Također, navedeno je potvrđeno i Zaključkom br.166 s 29.sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od dana 31.kolovoza 2017. Obzirom na navedeno, tuženik je uskratio tužiteljicu za dio plaće koja bi joj pripadala kada bi se njen položajni dodatak računao pravilno, odnosno na način da se isti u razdoblju od 1.5.2016. do 1.9.2019. računao u iznosu od 12% više od prosjeka dodataka svih ostalih zdravstvenih djelatnika na odjelu tužiteljice (a ne samo medicinskih sestara i tehničara), odnosno u razdoblju od 1.9.2019. do 1.7.2020. u iznosu od 14% više od prosjeka dodataka svih ostalih zdravstvenih djelatnika na odjelu tužiteljice. Tužitelj dalje navodi da ne raspolaže potrebnim stručnim znanjima da bi bez korištenja usluga vještaka financijsko knjigovodstvene struke sam mogao precizno izračunati ukupan iznos bruto plaće koju mu tuženik u utuženom razdoblju neosnovano nije isplatio, a taj se iznos u svakom slučaju ne može obračunati bez prethodne dostave dokumentacije kojom tužitelj ne raspolaže, i to svih Ugovora i Aneksa ugovora o radu sklopljenih s tužiteljem koji su se primjenjivali u razdoblju od 1.5.2016. do 1.7.2020. dalje, sve platne liste tužitelja za razdoblje od svibnja 2016. do srpnja 2020. kao i evidenciju rada evidenciju radnog vremena i obračuna plaća za razdoblje od 1.5. 2016. do 1.7. 2020., te platne liste svih zdravstvenih djelatnika na odjelu na kojem je u utuženom razdoblju radila tužiteljica, za razdoblje od 1.5.2016. do 1.7.2020. kao i izračun prosjeka dodataka koje su primali zdravstveni djelatnici na navedenom odjelu u razdoblju od 1.5.2016. do 1.7.2020. izračunato za svaki mjesec posebno.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnov i visinu zahtjeva. Osim toga ističe prigovor zastare i prigovor promašene pasivne legitimacije obzirom je jedino Vlada Republike Hrvatske svojom odlukom ovlaštena odrediti osnovicu za izračun plaće. Nadalje navodi da nisu ispunjene pretpostavke za povećanje osnovice za 2016. obzirom je sve do donošenja Odluke o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama dana 29.12.2016. s primjenom od 1.1.2017., u primjeni bila osnovica za obračun plaće u javnim službama u visini od 5.108,84 kn, prema Dodatku Sporazum o osnovici plaće u javnim službama od 13.05.2009.

3. Nakon provedenog financijskog vještačenja, podneskom od 15. listopada 2024. tužiteljica potražuje iznos od 2.366,15 EUR sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa.

4. Tuženik se protivio preinaci tužbe obzirom navodi da je tužiteljica povećala tužbeni zahtjev u odnosu na vrijednost predmeta spora označenu u tužbi u iznosu od 11.000,00 kn.

5. Obzirom je tužba preinačena povećanjem tužbenog zahtjeva nakon provedenog financijskog vještačenja. mjerodavne su odredbe članka 190. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), kojom je propisano da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Stoga je tužitelj mogao preinačiti tužbu obzirom nema krivnje tužitelja koji je tek nakon provedenog financijskog vještačenja, mogao utvrditi visinu svog potraživanja i po njemu konačno postaviti tužbeni zahtjev.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Odluku o nejednakom rasporedu radnog vremena od 22. siječnja 2020., Pravilnik o radu iz srpnja 2015., obračun razlike bruto plaće na listu 148, obračunske isprave za isplatu plaće na listu 153-233, 245- 294, 305-498, 501-602, satnice na listu 295-304, 499-500, 603-607, dokumentaciju na listu 616, proveo financijsko vještačenje po D&S d.o.o. [adresa].

7. Tužbeni zahtjev je osnovan, osim u dijelu zatezne kamate.

8. Nesporno je da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na temelju Ugovora o radu na radnom mjestu glavne medicinske sestre na odjelu za pedijatriju.

9. Stoga, neosnovano tuženik prigovara pasivnoj legitimaciji obzirom se tuženik kao poslodavac nalazi u obvezi isplate plaće tužitelju kao svom radniku.

10. U odnosu na radnike u djelatnosti zdravstva, osim općeg propisa (Zakon o radu) u odnosu na utužena potraživanja s osnove dodataka na osnovnu plaću, mjerodavne su odredbe sklopljenih kolektivnih ugovora:

-Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 143/13, 96/15; dalje: KU/13)

-Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 29/18, 35/19, 92/19; dalje: KU/18)

-Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj 141/12; dalje: TKU/12)

-Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj 24/17, 47/2018 , 123/2019; dalje: TKU/17)

-Dodatak II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 92/2019)

-Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 56/2020) koji je stupio na snagu 1.4.2020.

11. Uvećanje plaće s osnove:

- posebnih uvjeta rada (dodatak za otežane uvjete rada) propisano je odredbom članka 57.KU/13 i odredbom članka 55. KU/18

- položajnog dodatka propisano je odredbom članka 58. KU/13 i članka 56. KU/18 te izmijenjenih odredbi temeljem Dodataka KU.

12. Obzirom na sporno tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno istovjetne odredbe čl. 49. st. 10. KU/19 koje glase:

„Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati." treba primijeniti:

13. Za razdoblje do 21. prosinca 2015. u primjeni je Zaključak broj 148, a nakon 21. prosinca 2015., Zaključak broj 153. (Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 683/2022- 2 od 13. rujna 2021., Rev 743/2021 pod 9. studenog 2021.).

14. Odredbama čl. 51. KU/13, odnosno 49. KU/18, određeno da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa, evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

15. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad, i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju u postocima navedenim u čl. 52. KU/13, odnosno 50. KU/18.

16. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe st.9.čl.51. KU/13, odnosno 49.KU/19. (Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 683/2022-2 od 13. rujna 2021., Rev 743/2021 pod 9. studenog 2021.).

17. Tužena je na spis dostavila obračun plaće tužitelja (obračunske liste – karticu djelatnika) za utuženo razdoblje.

18. Na osnovu dostavljenih obračunskih isprava i prema zadatku suda postavljenom prema navedenim odredbama KU i Dodataka KU te izloženih pravnih shvaćanja vještak je dao sljedeći nalaz i mišljenje: Prilikom izračuna razlika korištene su sljedeće osnovice:

o za razdoblje 05/16 – 12/16 5.108,84 kn,

o za razdoblje 01/17 – 07/17 5.211,02 kn,

o za razdoblje 08/17 – 10/17 5.315,24 kn,

o za razdoblje 11/17 – 12/18 5.421,54 kn,

o za razdoblje 01/19 – 08/19 5.584,19 kn,

o za razdoblje 09/19 – 12/19 5.695,87 kn

o za razdoblje 01/20 – 12/20 5.809,79 kn.

Tužena je tužitelju osnovnu plaću obračunavala po koeficijentu 1,164 u cijelom utuženom razdoblju uz uvećanje za minuli rad. Stopa minulog rada mijenja se 8. siječnja svake godine. Promjene stope vještak je uvažavao prilikom izračuna. Tužitelju je položajni dodatak isplaćivan u visini od:

- 12% u razdoblju od svibnja 2016. do kolovoza 2019. godine te

- 13% u razdoblju od rujna 2019. do prosinca 2020. godine.

Vještak razliku naknade plaće obračunava temeljem čl.58. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) koji propisuje da se osnovna plaća uvećava radnicima po osnovu položajnog dodatka na radnim mjestima i poslovima glavna sestra, zdravstveni i nezdravstveni radnik – voditelj odjela (zavoda) za 12% više u odnosu na dodatak za uvjete rada koji dobivaju zdravstveni radnici u tom odjelu, odnosno 14% više od 1.9.2019. godine (Dodatak II KU – NN 92/19). Temeljem dostavljenih obračuna plaća utvrdili smo prosjek dodatka za posebne uvjete rada koji je isplaćivan djelatnicima koji su bili zaposleni na odjelu na kojemu je radio tužitelj u utuženom razdoblju. Postotak položajnog dodatka koji je trebao biti isplaćen tužitelju obračunavamo na način da prosjek dodatka za posebne uvjete rada koji je isplaćen svim djelatnicima za odjelu uvećavamo za 12% u razdoblju do 31.8.2019. godine, odnosno 14% u razdoblju od 1.9.2019. Primjerice, u kolovozu 2016. godine prosjek isplaćenog dodatka za posebne uvjete rada svih djelatnika na odjelu iznosi 14,45%. Vještak prosjek dodataka uvećava za 12% te tužitelju za svibanj 2016. godine obračunava položajni dodatak u visini od 16,19%. Za djelatnike kojima se u toku mjeseca mijenjao postotak dodatka za posebne uvjete rada vještak računa ponderirani prosjek isplaćenog dodatka. Primjerice, u veljači 2017. djelatnici ĆČ isplaćivao se dodatak za posebne uvjete rada u visini od 12% od 1. do 12.2.2017. te u visini od 14% u razdoblju od 13. do 28.2.2017. godine. Vještak za navedeni mjesec za djelatnicu ŠČ računa ponderirani prosjek isplaćenih dodatka, odnosno obračunava joj dodatak u visini od 13,14%. Tabelarni prikaz postotka dodatka za posebne uvjete rada koji je isplaćivan djelatnicima na odjelu na kojem je u utuženom razdoblju radio tužitelj te izračun postotka položajnog dodatka za tužitelja vještak daje u tablici 2 u prilogu nalaza. Nakon izvršenih obračuna vještak je utvrdio kako je u razdoblju od svibnja 2016. do prosinca 2020. godine:

- tužitelju isplaćen položajni dodatak u iznosu od 43.430,92 kune,

- ukoliko bi se položajni dodatak obračunavao na način da se prosjek dodataka svih ostalih zdravstvenih djelatnika na odjelu tužitelja uvećao za 12%, odnosno 14% tužitelju je trebao biti isplaćen položajni dodatak u iznosu od 61.258,69 kuna,

- slijedom navedenog tužitelju bi u utuženom razdoblju pripadala razlika naknade plaće u iznosu od 17.827,77 kuna, odnosno 2.366,15 eura, a kako je prikazano u tablici 1 u prilogu nalaza.

19. Prihvaćajući nalaz i mišljenje financijskog vještaka, a kojem ni stranke nisu prigovorile u odnosu na sam obračun, valjalo je u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev koji je tužitelj određeno postavio prema mišljenju vještaka.

20. Obzirom na izjavljeni prigovor zastare mjerodavne su odredbe članka 139. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19) o zastarnom roku od pet godina za potraživanja iz radnog odnosa.

21. Utužena potraživanja odnose se naposljetku na obračunsko razdoblje od 1. svibnja 2016. do 31. prosinca 2020. pa je najstarije potraživanje dospjelo 16. lipnja 2016., a do podnošenja tužbe 26. svibnja 2021. nije protekao zastarni rok od pet godina.

22. Zatezna kamata dosuđena je od dospjelosti svakog mjesečnog iznosa razlike plaće odnosno naknade plaće do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22. – u nastavku teksta: ZOO), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u dosuđenim iznosima bruto plaće, a od 1. 1. 2024. nadalje, izuzev zatezne kamate na dužni porez na dohodak i doprinos za mirovinsko osiguranje sadržanim u dosuđenim bruto iznosima. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Stoga je u tom dijelu zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata neosnovan.

23. Tužitelju pripada naknada parničnih troškova u cijelosti temeljem odredbe članka 154. stavak 5. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) obzirom u odnosu na konačno postavljeni zahtjev nije uspio u sporu u razmjerno neznatnom dijelu zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi.

24. Troškovi tužitelja sastoje se od troškova zastupanja po punomoćniku-odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), koji je odmjeren prema visini konačno postavljenog zahtjeva, i to za sastav tužbe iznos od 200,00 EUR prema Tbr.7.t.1., za sastav podnesaka od 23.5.2022. i 15.10.2024. u iznosu od 200,00 EUR za svaki podnesak prema Tbr.8.t.1., za zastupanje na ročištima 2.2.2022., 24.5.2022. i 20.11.2024. iznos od 200,00 EUR prema Tbr.9.t.1., što sve uvećano za PDV od 25% prema Tbr.46. i trošak provedenog financijskog vještačenja od 398,17 EUR, iznosi 1.898,17 EUR koji iznos je naložen tuženiku da isplati tužitelju na ime naknade parničnih troškova zajedno sa zatraženom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske odluke.

25. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 20. prosinca 2024.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. OD Dragičević i partneri d.o.o. Zagreb

2. Opća bolnica Karlovac