REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pn-3224/2020-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Heleni Frigo Bomeštar, u pravnoj stvari tužitelja HJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Davidu Turkalj odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 6. studenog 2024.godine u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 20. prosinca 2024. godine,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi

"Tuženi je dužan isplatiti tužitelju iznos od 15.263,12 eur (115.000,00 kn) sa zakonskom zateznom kamatom od 20.2.2020. kada se tužitelj javio u mirnom postupku pa do isplate,te iznos za isplatu mjesečne rente od 663,61 eur (5.000,00 kn) koja počinje teči od javljanja u mirnom postupku 20.2.2020. pa nadalje kako dospijeva svakog 5.og u tekućem mjesecu za prethodni mjesec sa zakonskom zateznom kamatom od dospijeća od svakog pojedinog obroka pa do isplate te naknaditi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom počevši od donošenja prvostupne presude pa do isplate."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 7. prosinca 2020. godine navodi da se dana 3. prosinca 1994. vozio kao suputnik na motorkotaču reg. oznake [registarska oznaka] iz pravca [adresa] u pravcu Švaljkovca te se motorkotač kojim je upravljao EJ nije zaustavio kod znaka "obavezno zaustavljanje" te je uslijed toga došlo do naleta osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao GJ iz [adresa], a koji se kretao iz pravca [adresa] prema Zagrebu i to na motorkotač te je prednjim lijevim dijelom vozila udario u stražnji kotač motorkotača na kojem se nalazio tužitelj kojom prilikom je zadobio teške tjelesne ozljede glave. Nadalje, tužitelj navodi da je vodio postupke pred Općinskim sudom u Zaboku pod posl.br. P-114/95 i P-234/01 i Općinskim sudom u Zagrebu pod posl.br. Pn-270/15 koji su pravomoćno okončani. Tužitelj zbog pogoršanja zdravstvenog stanja potražuje isplatu iznosa od 15.263,12 eur (115.000,00 kn) i trajnu rentu na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 663,61 eur (5.000,00 kn) sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 20. veljače 2020.godine do isplate uz naknadu prouzročenog parničnog troška s pripadajućim kamatama tekućim od prvostupanjske presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu podneskom od 28. prosinca 2020. godine tuženik priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja budući je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika. Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva s osnova pogoršanja zdravstvenog stanja kao i zahtjev na ime trajne tuđe pomoći i njege navodeći da je dana 2. prosinca 2003. tužitelju isplaćena kapitalizacija rente s osnova rente u ukupnom iznosu od 80.000,00 kn te da je zahtjev u cijelosti neosnovan. Konačno predlaže odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo po strankama sve predložene dokaze i to dokaz uvidom u spis Općinskog suda u Novom Zagrebu posl.br. Pn-270/15, u spise Općinskog suda u Zaboku posl.br. P-114/95 i P-234/01, u zdravstveni karton tužitelja, u medicinsku dokumentaciju tužitelja koja prileži spisu, dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Dariu Mužević, dr. BJ uz dokaz usmenim očitovanjem vještaka, dr. Ljiljani JJ uz dokaz usmenim očitovanjem vještaka i dokaz uvidom u svu ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, brižljivom i savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju cjelokupnog postupka dokazivanja, a temeljem odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN 53/01, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - nastavno ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost po osnovi suputništva.

5.1. Isto tako nije sporna činjenica vođenja parničnih postupaka pod posl br. P-114/95., P-234/01. I Pn-270/15., a što je i od strane suda utvrđeno uvidom u iste te činjenica da tužitelj ima trajno smanjenje životne i radne aktivnosti od 83 % - 85 %.

6. Sporno je da li je kod tužitelja nastupilo daljnje pogoršanje zdravstvenog stanja kao i osnov i visina rentnog zahtjeva.

6.1. Radi utvrđenja činjeničnih navoda tužbe i samim time osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je proveo po strankama sve predložene dokaze.

7. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Daria Muževića od 2. lipnja 2021. proizlazi da je tužitelj u prometnoj nezgodi dana 3. 12. 1994. godine kao suvozač na motociklu pri sudaru s osobnim vozilom zadobio tešku zatvorenu mozgovnu ozljedu - prijelom svoda lubanje čeono i sljepoočno lijevo, nagnječenja lijevoga tjemenoga režnja mozga i mozgovnoga debla, s posljedičnom posttraumatskom komom, te mu je učinjena traheotomija. Po provedenom rehabilitacijskom liječenju došlo je do postupnoga oporavka stanja svijesti i neurološkoga deficita. Kod tužitelja je riječ o posljedicama teške mozgovne ozljede – nagnječenja mozga. Razvijen je postkontuzijski sindrom, koji se očituje psihoorganskim promjenama (psihičkim promjenama kao posljedicom ozljede mozga) i posttraumatskom epilepsijom. Bolesnik se iz ovih razloga liječi po psihijatru i neurologu, te uzima antidepresive, sedative i antiepileptike. Pri pregledu neurološki je status uredan, bolesnik je zaposlenik i radi u punom radnom vremenu. Ove posljedice se u cijelosti uklapaju u prethodno po vještacima utvrđeno trajno umanjenje životne i radne aktivnosti od 83 % - 85 %. U razdoblju od svibnja 2015. godine do ožujka 2021. godine nije došlo do značajnih promjena u smislu pogoršanja stanja. Nalazi psihijatra i neurologa utvrđuju kako je riječ o oscilacijama u psihičkom funkcioniranju koje se mogu očekivati u sklopu psihoorganskih promjena . Tužitelju trenutno nije potrebna njega i pomoć druge osobe pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

7.1. Tužitelj je podneskom od 22. lipnja 2021. prigovorio nalazu i mišljenju vještaka u bitnom dijelu navodeći da neurokirurg nije kompetentan vještak za vještačenje u ovoj pravnoj stvari te je isti predložio provođenje psihijatrijskog vještačenja.

7.2. Podneskom od 29. lipnja 2021. tuženik je naveo da nema primjedbi ni prigovora na provedeno vještačenje.

8. Van raspravnim rješenjem suda od 9. ožujka 2022. određeno je provođenje psihijatrijskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku dr. Gordanu Makariću.

8.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Gordana Makarića od 1. lipnja 2022. godine proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom lubanje područja čeono-sljepoočno lijevo, natučenje mozga, edem mozga, moždanu komu. Tužitelj je kao posljedicu predmetnog štetnog događaja i kraniocerebralne ozljede razvio simptomatiku Postkomocijskog sindroma (F07.2), uz razvoj Organskog poremećaja raspoloženja (F06.3) i elemenata PTSP-a (F43.1), koji su opisani i cijenjeni u vještačenjima prijašnjih vještaka (…objedinjene trajne posljedice štetnog događaja iznose oko 83-85%... 12.5.2015.g.). Temeljem detaljne analize podataka iz priložene medicinske dokumentacije, kao i rezultata vlastitog ispitivanja, ne nalazi se novih elemenata koji bi ukazivali na pogoršanje statusa psihičkih funkcija.

Trajna tuđa pomoć, pružana od strane ukućana nije mu potrebna.

Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti s naslova pogoršanja nema.

8.2. Podneskom od 14. lipnja 2022. tuženik je naveo da nema primjedbi niti prigovora na provedeno vještačenje.

8.3. Tužitelj je podneskom od 21. lipnja 2022. prigovorio nalazu i mišljenju vještaka te predložio dokaz usmenim očitovanjem vještaka.

8.4. Povodom istaknutih primjedbi sud je proveo dokaz usmenim očitovanjem vještaka dr. Gordana Makarića na ročištu održanom dana 7. prosinca 2022.

8.5. U svom usmenom očitovanju stalni sudski vještak je naveo da je svoj vještački nalaz temeljio na detaljnoj analizi podataka iz svih spisa priloženih u ovosudni spis kao i rezultata vlastitog ispitivanja u svrhu izrade ovog vještačkog nalaza. U obzir su uzete sve navedene psihijatrijske dijagnoze pod kojima se tužitelj liječio pa tako i organski poremećaj raspoloženja (F 06.3) u koju se uklapa dijagnoza povratnog depresivnog poremećaja (F 33.2) Što se tiče dijagnoze G40 ista je oznaka za epilepsiju te ista nije razmatrana jer spada u dijagnozu neurologa epileptologa. Tužitelj je pregledan te je status psihičkih funkcija detaljno opisan u nalazu i mišljenu te su i slijedom navedenog donesene ocjene kvalifikatornih okolnosti te je vještak naveo da u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 1.6.2022.godine. Sukladno podacima iz medicinske dokumentacije 4.8.2011. tužitelj je vještačen po neurologu koji je vještačio pogoršanje s naslova posttraumatske epilepsije u visini od 10%. Sukladno medicinskoj dokumentaciji u navedenim spisima u vještačenju kirurga i neuropsihijatra od 19.7.2001. je navedeno s osnove opisanog pogoršanja u smislu naglašenije encefalopatije, depresije i anksioznosti oštećeni u daljnjem životu i radu morati ulagati dodatnih 20% pojačanih napora. Tužitelja je pregledao 1.6.2022. te su svi poremećaji u statusu psihičkih funkcija opisani u nalazu i mišljenju uvažavajući i aktualni navod samog tužitelja o loše reguliranom snu i povremenim košmarnim snovima. Dijagnoza povratno depresivnog poremećaja (F 33.2) navodi se i u nalazu psihijatra od 30.10.2020. u kome se opisuju dijagnoze F 07.2 (postokomocijski sindrom), nadalje F 06.3 uz F 33.2 te F 43.1 što je oznaka za PTSP. Dakle sve dijagnoze kao posljedica predmetnog štetnog događaja su analizirane, a sukladno MKB-10 dijagnoza organskog poremećaja raspoloženja hijerarhijski je nadređena dijagnozi povratnog depresivnog poremećaja i u sebi sub sumira simptomatiku istog. Sveukupne trajne posljedice kod tužitelja, koje su cijenjene putem različitih vještaka iznose 83-85% , zaključno sa nalazom od 12.5.2015.godine. Vještak je naveo da je tijekom pregleda tužitelja u anamnestičkim podacima doznao da tužitelj radi kao pomoćni njegovatelj u toplicama puno radno vrijeme. Vještak je ponovo istaknuo da je ocjena kvalifikatornih okolnosti donesena kako detaljnom analizom podataka iz medicinske dokumentacije, svih priloženih spisa tako i vlastitim pregledom u svrhu izrade ovog nalaza te se ne radi o pogoršanju zdravstvenog stanja tužitelja kako to navodi iz nalaza od 11.2.2020.

8.6. Nakon usmenog očitovanja vještaka tužitelj je i dalje ostao kod istaknutih prigovora na provedeno psihijatrijskog vještačenje te predložio provođenje novog psihijatrijskog vještačenja koji dokazni prijedlog je sud odbio cijeneći ga neosnovanim i danim isključivo radi odugovlačenja postupka i samim time u suprotnosti s odredbom čl.10. ZPP-a.

9. Na navedenom ročištu, a po prijedlogu tužitelja, određeno je provođenje neurološkog vještačenja po stalnom sudskom vještaku dr. Ljiljani Kušur Stanušić.

9.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Ljiljane Kišur Stanušić od 29. svibnja 2024.godine proizlazi da je tužitelj je stradao u štetnom događaju dana 03.12.1994.,kao motorist kojom prilikom je zadobio prijelom kostiju lubanje, područja čeono sljepoočno lijevo, natučenje uz oticanje mozga, te konsekutivnu moždanu komu. Tužitelj je kao posljedicu kraniocerebralne ozljede razvio posttraumatsku simptomatsku epilepsiju tipa kompleksne parcijalne atake sa sekundarnom generalizacijom. Radi navedene dijagnoze je bio obrađivan po neurologu, praćen i liječen antiepileptičkom terapijom. Radi navedene dijagnoze je učinjena obrada: MR mozga, te EEG, koji je višekratno stacionarnog nalaza, te odgovara vrsti i lokalizaciji ozljede mozga. Iz zdravstvenog kartona, ali i iz medicinske dokumentacije je razvidno da je tužitelj neredovito kroz godine kontroliran po neurologu, pa su mu tako uputnice za kontrolu neurologa izdane: 08.12.2014. , 08.09.2015., 24.03.2016., 06.02.2017., 19.12.2018. U zdravstvenom kartonu su upisani i nalazi neurološkog pregleda (bez priložene medicinske dokumentacije) : 30.06.2016., 22.05.2017., 30.10.2017., 05.02.2018. U svim nalazima je upisivan stacionaran fenotip i frekvencija epileptičkih ataka, te je ordinirana ista terapija, koja je kroz godine vrlo malo varirala u dozi,u koliko bi pojedini lijek bio izostavljen ili mu je smanjena doza. Dulji niz godina, od 2018. do 2023. tužitelj nije bio, prema medicinskoj dokumentaciji opserviran uopće po neurologu, nije bio niti hospitaliziran na neurološkom odjelu radi eventualnog pogoršanja i potrebama za dodatnom dijagnostikom. Naprotiv, u nalazu neurologa se navodi da je stanje bez bitnije promjene. Na pregled tužitelj donosi nalaz neurologa od 28.11.2022. ( koji prilažem spisu), a u kojem je opisan uredan neurološki status, uredan nalaz EEG-a, odsutnost epileptičkih ataka unatrag 5 g, odsustvo nuspojava lijekova, te čak predviđena mogućnost smanjenja antiepileptičke terapije,a zbog poboljšanog i stabilnog stanja epilepsije. Tužitelj je vještačen radi posttraumatske epilepsije po neurologu 04.08.2011., te zajednički po psihijatru i neurologu12.05.2015.,kada su trajne posljedice štetnog događaja objedinjene na 83-85%. Temeljem analize medicinske dokumentacije, kao i rezultata pregleda, s osnova epilepsije nije došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja tužitelja.

9.2. Tuženik je podneskom od 14. lipnja 2024. predložio usmeno očitovanje vještaka u vidu objedinjenja ocjene trajnog smanjenja životne aktivnosti, a što je i tužitelj predložio u svom podnesku od 4. srpnja 2024.

9.3. U svom usmenom očitovanju na ročištu održanom dana 6. studenog 2024. godine stalni sudski vještaci dr. Gordan Makarić i dr. Ljiljana Kušur Stanušić su naveli da su ponovnim uvidom u pisani nalaz i mišljenje neurologa i psihijatra i detaljnom analizom podataka iz priložene medicinske dokumentacije svih spisa te rezultata vlastitog pregleda nisu utvrdili da je u tužitelja došlo do pogoršanja smanjenja životne aktivnosti pa tako niti ne mogu dati objedinjenu ocjenu, kako to navodi tuženik u podnesku od 14.6.2024. i tužitelj u podnesku od 4.7.2024.

9.4. Vještak dr. Ljiljana Kišur Stanušić o uvidu vještaka u neurološke nalaze i promjenu terapije je odgovorila da su lijekovi tijekom višegodišnjeg liječenja mijenjani vrlo malo u dozama, a kad bi bio uveden novi lijek prethodni bi bio po shemi izostavljen. O kombinaciji antiepileptika odgovorila je da je iz zdravstvenog kartona vidljivo koje je lijekove tužitelj koristio, koje doze su mu prepisivane. Isto tako vidljivo je iz nalaza neurologa od 1. mjeseca 2023. da je uz dva antiepileptika treći ukinut. Doze koje su upisivane u liječenje tužitelja, a koje je bilo prema medicinskoj dokumentaciji neredovito su vrlo malo varirale u promjeni grupe lijekova, a već prema subjektivnoj anamnezi koju bi tužitelj iznosio na pregledu. Što se tiče uzimanja terapije navela je da je tužitelj prema zdravstvenom kartonu uzimao Lamal i Depakin chrono kroz više godina do 2021. kao recepte koji su propisivani, propisivani su Lamal i Depakin chrono.

Na postavljeno pitanje da li promjena antiepileptika utječe na pogoršanje zdravstvenog stanja tužitelja vještakinja je odgovorila da to nije moguće, osim ako bi se radilo o nus pojavi. Promjena antiepileptika se poduzima ukoliko to podrazumijeva zdravstveno stanje tj. ukoliko se radi o eventualnom nepodnošenju lijeka, uvođenju neke druge terapije koja je u koliziji s trenutnim antiepileptikom, ukoliko napadi nisu pod kontrolom. Međutim uvidom u zdravstveni karton tužitelja vidljivo je da je cijelo vrijeme liječenja uzimao dvije vrste antiepileptika, starije i novije generacije s potpuno istim efektom kako prema podacima iz medicinske dokumentacije na subjektivno stanje tako i na neurofiziološke zapise, odnosno na EEG. U 11. mjesecu 2022. godine neurolog koji je prema njoj dostupnoj medicinskoj dokumentaciji imao uvide u nalaze i pregled pacijenta predviđa da bi se anti epileptička terapija mogla i smanjiti. Opisuje uredan EEG, opisuje stanje bez napada unazad 5 godina, negira nus pojave antiepileptičke terapije te predviđa kontrolu za godinu dana uz mogućnost redukcije postojeće terapije (smanjenje). Budući da se govori o trajnom smanjenju životne aktivnosti zadnji nalaz od 11. mjeseca 2022. koji opisuje tužiteljevo stanje kako klinički tako i amnestički je najmjerodavnije. Priložen je nalaz iz siječnja 2023. u kojem drugi neurolog smanjuje antiepileptičku terapiju. U svom nalazu opisala je tijek liječenja, tijek dijagnostike kao i frekvenciju uzimanja recepata i kontrole neurologa. Vidljiv je diskontinuitet u periodu za koji je zatražena za ocjenu, javljanja neurologu, promjene terapije ili eventualno bolničkog liječenja, eventualno druge dijagnostike osim rijetkih EEG snimanja koja bi se morala primijeniti i što bi se prakticiralo (posjet neurologu) ukoliko bi se radilo o pogoršanju stanja, a čega u konkretnom slučaju nema. Tužitelj cijelo vrijeme radi puno radno vrijeme, uzima uglavnom 3 vrste lijeka kroz dugi niz godina i u nižim dozama, neredovito se kontrolira po neurologu te je u cijelosti ostala kod pisanog nalaza i mišljenja. Vještak dr. Gordan Makarić na postavljeno pitanje da li povećana doza lijeka 30.10.2017. je mogla utjecati na prosudbu vještaka dr. Makarića i da li može isto utjecati na kvalitetu života, vještak je odgovorio da se u nalazima psihijatra cijelo vrijeme govori o fiksiranoj simptomatologiji osnovnog poremećaja bez značajnijih oscilacija te da se tijekom liječenja u spornom razdoblju povremeno mijenja i terapija, izdvaja se 6.6.2017. kao i 24.11.2017. i nadalje bilježi ista doza psihofarmaka.

9.5. Vještak dr. Ljiljana Kišur Stanušić je dodala da uvođenje Lyama kako proizlazi iz zdravstvenog kartona od 30.10.2017. odnosno antiepileptika ni na koji način ne utječe na pogoršanje zdravstvenog stanja tužitelja.

9.6. Vještaci su suglasno naveli da sama promjena terapije ili povećanje doze ne govore nužno za pogoršanje zdravstvenog stanja, a kamoli za trajno smanjenje životne aktivnosti s osnova pogoršanja te su suglasno naveli da u cijelosti ostaju kod pisanih nalaza i kod svih očitovanja.

10. Nakon usmenog očitovanja vještaka tužitelj je predložio provođenje novog neurološkog i psihijatrijskog vještačenja, čemu se tuženik usprotivio.

10.1. Sud je odbio istaknuti dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem novih vještačenja budući su vještaci u svom usmenom očitovanju detaljno i stručno odgovorili na sva postavljena pitanja, otklonili sve prigovore i obrazložili utvrđenja iz pisanog nalaza i mišljenja. Činjenica što tužitelj nije zadovoljan provedenim vještačenjem, a budući je svim provedenim vještačenjima nedvojbeno utvrđeno da kod istog nije došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja, ne upućuje na zaključak da vještačenja nisu sačinjena sukladno pravilima struke, a niti zaključak, odnosno potrebu potrebu za provođenjem daljnjih vještačenja.

10.2. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenje vještaka kao i usmeno očitovanje vještaka smatrajući ih stručnim i objektivnim, izrađenim od strane stručnih osoba, u skladu sa medicinskom dokumentacijom tužitelja, pravilima medicinske struke i neposrednim pregledom istog.

11. Provedenim medicinskim vještačenjima u ovom predmetu nedvojbeno je utvrđeno da kod tužitelja kao posljedica ozljeđivanja u štetnom događaju od 3. prosinca 1994.godine nije došlo do daljnjeg pogoršanja zdravstvenog stanja, a kako to tužitelj tvrdi u činjeničnim navodima tužbe i tijekom ovog postupka.

11.1. U odnosu na rentni zahtjev također valja istaći da isti nije osnovan. To iz razloga što je uvidom u nalog za doznaku na listu 10 spisa nedvojbeno utvrđeno da je tužitelju dana 2. prosinca 2023. godine isplaćena kapitalizirana renta u iznosu od tadašnjih 80.000,00 kn. 11.2. Neovisno od prednjeg utvrđenja također valja dodati da su svi vještaci suglasno naveli da kod tužitelja niti ne postoji potreba za trajnom tuđom pomoći. Također valja dodati da bez obzira na veliki stupanj umanjenja životne aktivnosti utvrđen tijekom ranijih parničnih postupaka, tužitelj je zaposlen i radi kao pomoćni njegovatelj u toplicama puno radno vrijeme.

12. Slijedom svega navedenog, a temeljem odredbe čl.221a ZPP-a valjalo je odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti i odlučiti kao u izreci ove presude.

13. Kako tužitelj nije uspio u sporu to je istog valjalo odbiti i sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, a temeljem odredbe čl.154 st.1 ZPP-a.

14. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 20. prosinca 2024. godine

Sudac:

Helena Frigo Bomeštar

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa :

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna:

1. Punomoć. tužitelja

2. Tuženiku