Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
Čakovec, Ruđera Boškovića 18
Poslovni broj Ovr-952/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji toga suda Jasni Vehtersbah-Stojan, a na prijedlog sudske savjetnice istog suda Irene Hoblaj, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Radnička cesta 41, Zagreb, OIB: 57509775367, protiv ovršenice ČŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz ZOU Ana Čopor i Sara Lacko iz Varaždina, povodom prijedloga ovršenice radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa i za odgodu prijenosa temeljem čl. 210. Ovršnog zakona (Narodne novine RH 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 – dalje Ovršni zakon), 20. prosinca 2024. donosi slijedeći
Z A K L J U Č A K
Upućuje se ovršenca ČŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana od primitka ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Radnička cesta 41, Zagreb, OIB: 57509775367, kojom će iz razloga koje je navela u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava nedopuštenim zaprimljenog kod ovoga suda 11. prosinca 2024., protiv Zahtjeva za izravnu naplatu od 28. listopada 2024. temeljem zadužnice javnog bilježnika Ivana Kvakana iz Čakovca broj OV-11305/08 od 20. studenog 2008. zatražiti da se pljenidba i prijenos novčanih sredstava u odnosu na ovrhovoditelja, proglasi nedopuštenim.
i
R J E Š E N J E
Odbija se prijedlog ovršenice ČŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za odgodu pljenidbe i prijenosa podnesen 11. prosinca 2024. kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 11. prosinca 2024. podnio ovome sudu prijedlog za odgodu pljenidbe i prijenosa, te za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa temeljem zahtjeva za izravnu naplatu podnijetog kod Financijske agencije 28. listopada 2024. temeljem zadužnice javnog bilježnika Ivana Kvakana iz [adresa] broj OV-11305/2008 od 20. studenog 2008. U svom prijedlogu ističe kako je je riječ o zadužnici na kojoj je samo ovjeren potpis dužnika, pa takva zadužnica nije javnobilježnički akt, nit privatna isprava potvrđena po javnom bilježniku, te se na nju primjenjuje opći zastarni rok od pet godina. Kako je potpis na zadužnici ovjeren prije više od 16 godina, a ovrhovoditelj nije dokazao da je na bilo koji način pokušao namiriti potraživanje, nastupila je zastara. Ovršenica bi provedbom ovrhe trpjela teško nadoknadivu štetu jer se nalazi na dugotrajnom bolovanju zbog lošeg zdravstvenog stanja, nema vrijednije imovine i lošeg je imovinskog stanja. Stoga predlaže da se donese rješenje o odgodi pljenidbe i prijenosa, te o proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.
2. Prijedlog ovršenika dostavljen je na hitno očitovanje ovrhovoditelju u roku od tri dana. Ovrhovoditelj je prijedlog ovršenika zaprimio 16. prosinca 2024., te se u zadanom roku o istom nije očitovao.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sentencu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-2385/22-5 od 24. srpnja 2024.
4. Sukladno čl. 210. st.1. Ovršnog zakona (Narodne novine RH 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 – dalje Ovršni zakon) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.
5. Sukladno čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1 istog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. istog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. Ovršnog zakona).
6. Sukladno članka 53. Ovršnog zakona ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. Ovršnog zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.
7. Temeljem čl. 50. st. 1 .toč. 11. Ovršnog zakona protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.
8. Sukladno čl. 52. st. 1. Ovršnog zakona, ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i točaka 9. -11. Ovršnog zakona, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana. Sukladno st. 3. istog članka, ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od 8 dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovog članka zbog kojeg je izjavio žalbu. Zbog hitnosti predmeta, ovrhovoditelju je dan rok od tri dana za očitovanje na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.
9. U konkretnom slučaju utvrđeno je da je ovršenica izjavila žalbu temeljem čl. 50. st.1. toč. 11. Ovršnog zakona, s obzirom da u prijedlogu navodi kako je nastupila zastara potraživanja. Kako se ovrhovoditelj nije očitovao na navode ovršenice, to je valjalo ovršenicu uputiti u parnicu, a sukladno citiranoj odredbi Ovršnog zakona, a sve kao u izreci ovog zaključka.
10. Sukladno čl. 65. st. 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. OZ-a ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. OZ-a, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak. 11. Uvidom u prijedlog ovršenice od 11. prosinca 2024. utvrđeno je kako je ovrhovoditelj zahtjev za izravnu naplatu od 28. listopada 2024. podnio temeljem zadužnice javnog bilježnika Ivana Kvakana iz [adresa] broj OV-11305/2008 od 20. studenog 2008., a temeljem koje se sukladno čl. 209. Ovršnog zakona može provesti izravna naplata kod Financijske agencije.
12. Ovršenica je podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, čime je ispunjena jedna od pretpostavki za odgodu ovrhe.
13. Sud smatra da sadržajem prijedloga ovršenica nije učinila vjerojatnim drugi od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe obzirom nije obrazložila nenadoknadivu štetu koja bi nastala prilikom izvršenja ovrhe i u kojem obujmu bi je trpjela, niti pak vjerojatnost da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, a niti je u tu svrhu dostavila, ni predložila kakve dokaze. Naime ovršenik u svom prijedlogu za odgodu mora jasno, određeno i konkretno navesti okolnosti koje ukazuju na vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno nasilja. Sud je mišljenja da ovršenica nije učinila vjerojatnim navedeni uvjet jer nije obrazložila u čemu bi se konkretno nenadoknadiva šteta ili nasilje sastojalo, niti je o tome dostavila bilo kakve dokaze. Ovršenica u prijedlogu navodi da bi trpjela teško nadoknadivu štetu ukoliko bi došlo do prijenosa sredstava na račun ovrhovoditelja jer se nalazi na dugotrajnom bolovanju zbog lošeg zdravstvenog stanja, nema vrijednije imovine i lošeg je imovinskog stanja. U svom prijedlogu ovršenica ne pojašnjava zbog čega bi do štete moglo doći, da li zbog eventualnog stečaja ovrhovoditelja, blokade računa ili sl., niti u tom smislu dostavlja bilo kakve dokaze. Osim toga, ovršenica nije u prilog svojih tvrdnji o tome da se nalazi na dugotrajnom bolovanju i da je lošeg imovinskog stanja nije niti dostavila, niti predložila bilo kakve dokaze. Stoga su neosnovani navodi ovršenice o tome da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu.
14. Naime, u ovršnom se postupku prisilno ostvaruje tražbina ovrhovoditelja, tako da nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ne predstavlja šteta koja redovito, po samom tijeku stvari, kao što je u ovom slučaju blokada računa nastaje u ovršnom postupku, već je za odgodu ovrhe potrebna vjerojatnost nastanka nasilja ili štete u većem opsegu. Osim toga, sud smatra kako ovršenica nije dokazala nastanak teško nadoknadive štete ili nenadoknadive štete, kao niti nasilja, posebice ako se uzme u obzir da je ovrhovoditelj pravna osoba. Ovršenica u prijedlogu za odgodu nije navela jasne i konkretne okolnosti koje bi dovele do nasilja ili nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja bi za ovršenicu mogla nastati.
15. S obzirom na to da ovršenica nije učinila vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, kao niti vrstu ili opseg nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koju bi provedbom ovrhe pretrpjela, ovršenica nije učinila vjerojatnim postojanje uvjeta propisanog odredbom članka 65. Ovršnog zakona za odgodu ovrhe.
16. Slijedom navedenog, kako nisu kumulativno ispunjene pretpostavke propisane čl. 65 Ovršnog zakona, sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.
17. Odluka o troškovima postupka donijet će se naknadno, po pravomoćnom okončanju parničnog postupka u koji je upućena ovršenica, a sukladno uspjehu parničnih stranaka u parničnom postupku.
Čakovec, 20. prosinca 2024.
Sutkinja:
Jasna Vehtersbah-Stojan
Sudska savjetnica:
Irena Hoblaj
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek.
Protiv ovoga rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana, od dana primitka istog, putem Općinskog suda u Čakovcu, na nadležni Županijski sud pismeno u tri istovjetna primjerka.
O tome obavijest:
1. Ovrhovoditelj
2. Ovršenica po pun.
