REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Posl.br. P-730/2021-32

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Mirni Mačešić-Biscuoli, kao sucu pojedincu, u građanskoj pravnoj stvari tužitelja ĆŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima Tomislav Kovačić, odvjetnik iz Pule, protiv tuženika Republika Hrvatska zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Puli – Pola, Građansko – upravni odjel, Rovinjska 2a, OIB 52634238587, radi utvrđivanja prava služnosti, nakon zaključene glavne rasprave dana 25. studenog 2024. u prisutnosti tužitelja osobno i njegovog punomoćnika i punomoćnika tuženika, a objavljene dana 20. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da u korist nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice te u korist nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužiteljice kao povlasnih nekretnina postoji služnost puta, pravo staze i pravo kolnika preko nekretnina u vlasništvu tuženika kč. br. [katastarska čestica] pašnjak te kč. br. [katastarska čestica] pašnjak obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužnih nekretnina i to u širini od 3,5 metara, kako je to u skici lica mjesta od 23.09.2021. nacrtano isprekidanim crtama i obojano narančastom bojom a koji put je prikaza i u skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daniel Večenaj od 29.11.2023. i omeđena je crvenim linijama, koje obje skice jesu sastavni dio ove presude pa se ovlašćuje tužiteljice da temeljem ove presude ishodi uknjižbu predmetnog prava služnosti u korist predmetnih povlasnih nekretnina, a na teret predmetnih poslužnih nekretnina.

Nalaže se tuženici da tužitelju u roku od 15 dana plati prouzročeni parnični trošak ovog postupku zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od dana donošenja presude pa do konačne naplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 600,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 25.11.2024. do isplate po stopi koja se određuje se za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01. a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01.07. te godine , sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je njen otac pok. CŠ temeljem kupoprodajnog ugovora od 30.07.1990. kupio nekretninu kč. br. [katastarska čestica] koja je tada imala površinu od 2211 m2. Za pristup toj nekretnini se njen pok. otac uvijek koristio makadamskim putem koji se nalazio na kč. br. [katastarska čestica] a kasnije da je i otkupio dio toga puta kao i ostali susjedi koji su se njime koristili. Taj put da se nastavlja na drugi makadamski put koji je trasiran preko dijela kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] koje se nalaze u vlasništvu tuženika a onda se u konačnici spajaju na Perojsku cestu. Nakon smrti oca tužitelj navodi da su kč. br. [katastarska čestica] naslijedile ona i njezina sestra te da su je podijelile na više manjih parcela. Tužitelj tvrdi da je upisana kao suvlasnik na novonastalim nekretninama kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] a njena sestra da je vlasnica kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] dok da se sa sestrom nalazi u suvlasničku kč. br. [katastarska čestica] sve upisane u k. o. [katastarska općina]. Tužitelj tvrdi da je jedini kolni put do njihovih nekretnina put koji ide sa Perojske ceste na kč. br. [katastarska čestica] pa prelazi preko kč. br. [katastarska čestica] obje u vlasništvu tuženika pa se nastavlja na kč. br. [katastarska čestica] koji se nalazi u suvlasništvu tužitelja. Takav pristup da se koristi više od 50 godina te da ga koriste i ostali vlasnici susjednih parcela. Tužitelj smatra da je dosjelošću stekao služnost puta staze i kolnika preko nekretnina u vlasništvu tuženika pa predlaže da se njegov zahtjev usvoji i da mu se naknadi trošak parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava zahtjev tužitelja. Smatra da tužitelj nije kumulativno dokazao sve pretpostavke za stjecanje prava služnosti prolaza i kolnikom dosjelošću koje su predviđene zakonom o vlasničkopravnim odnosima koji se ima primijenit u ovoj pravnoj stvari. Smatra da tužitelj kao niti njezin pravni prednik nije bio savjestan. Otac tužiteljice koji je povlasnu nekretninu kupio 1990. godine je između ostaloga za dolazak do svojih nekretnina koristio i kč. br. [katastarska čestica] u naravi put kojeg je i otkupio te je sada tužiteljica suvlasnica na predmetnoj nekretnini. Kako se upravo ta nekretnina nastavlja na sporne nekretnine tuženim smatra da im nije moglo ostati nepoznato da do nekretnine dolaze po tuđem zemljištu vlasništvu tuženika. Sama okolnost mirnog korištenja nekretnine drži niz godina ne daje tužiteljici prava na stjecanje služnosti puta jer su nesavjesni i nije im moglo ostati nepoznato da do nekretnine dolaze putem koji nije njihovo vlasništvo kao niti njihovim prednicima stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev te potražuje naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku pročitan je kupoprodajni ugovor na stranici 5 spisa, vlasnički listovi, povijesni vlasnički listovi, zahtjev za mirno rješenje spora i odgovor na taj zahtjev, kopije katastarskog plana, zapisnik sa očevida, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka geodetske struke dipl. ing. Daniel Večenaj, pročitan je povijesni posjedovni list pročitani su iskazi svjedoka FŠ, GŠ, MŠ, TŠ te iskaz tužitelja.

4.Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Tužitelj u ovom postupku traži od suda da se utvrdi kako ima pravo služnosti puta, staze i kolnika preko nekretnina u vlasništvu tuženika kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] kao poslužne nekretnine, a sve u korist svoje nekretnine kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], a koju služnost da je stekao zajedno sa svojim pravnim prednicima dosjelošću.

6. Dosjelost je stjecanje vlasništva na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Upravo zbog toga što dosjelost dovodi do značajnih rezultata glede promjene prava vlasništva ili tereta potrebno je da se za stjecanje vlasništva dosjelošću kumulativno ispune slijedeće pretpostavke. Prvo se treba ispuniti sposobnost stjecatelja, u principu je svaka osoba sposobna da stekne vlasništvo dosjelošću osim ako u pogledu subjekta ne postoje neka ograničenja. Nadalje potrebna je sposobnost stvari, stvari na kojima se ne može steći pravo vlasništva nisu uopće sposobne za dosjelost. Nadalje potreban je posjed određene kvalitete, posjed mora biti kvalificiran ili bar savjestan, mora biti efektivan tj. mora se stvarno izvršavati i mora trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti. Posljednja pretpostavka je vrijeme dosjelosti određeno zakonom, što znači da je za dosjelost potrebno da proteče određeno vremensko razdoblje koje se naziva rok dosjelosti.

7. Uvidom u vlasničke listove sud je utvrdio kako je tužitelj knjižni vlasnik kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to u 1/1 dijela. Tužitelj je isto tako suvlasnik kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela zajedno sa svojom sestrom DŠ. Predmetne nekretnine predstavljale bi poslužne nekretnine dakle, one u čiju bi se korist trebala osnovati služnost puta i kolnika.

Nadalje uvidom u vlasnički list sud je utvrdio kako je tuženik vlasnik kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/1 dijela.

8. Uvidom u povijesni posjedovni list sud je utvrdio da je od osnutka katastarskog operata za k. o. [katastarska općina] 1952. godine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] bile upisane kao društvo vlasništvo pod upravom tadašnje Općine Pula. Na predmetnim nekretninama prvi puta dolazi do promjene 1966. godine kada pravna prednica tužitelja ŽŠ provodi parcelacijski elaborat na djelu spornih nekretnina iste cijepa ,te dio prenosi na sebe a ostalo i dalje ostaje u posjedu tadašnje Općine Pula. Od tada pa do danas za predmetne katastarske čestice nije bilo promjena u obliku, površini niti načinu uporabe.

Ono što se mijenjalo i na što tužitelji upiru u ovom postupku jeste dio nekretnine koja je njihova pravna prednica ŽŠ ĐŠ cijepala te prenijela u svoje vlasništvo i posjed. Tijekom godina nakon parcelacije novonastale parcele prodavala je trećim osobama. Na takav način su i tužitelji stekli vlasništvo povlasnih nekretnina jer je njihov pok. otac CŠ sa knjižnom vlasnicom ĐŠ **.**.1990. zaključio kupoprodajni ugovor, kupio kč. br. [katastarska čestica] tada u naravi oranica površine 2211 m2 a koja je nastala cijepanjem poslužnih nekretnina. Od te nekretnine kasnijim cijepanjem nasljednice pok. CŠ ovdje tužiteljica i njena sestra TŠ su dobile danas na terenu (sada govorimo samo o tužitelju kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i u suvlasništvo kč. br. [katastarska čestica] – povlasne nekretnine).

Međutim, ostatak poslužnih nekretnina (nakon što je 1966. ŽŠ cijepala predmetne nekretnine) kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] je i dalje ostao kao posjed tadašnjeg društvenog vlasništva pod upravom Općine Pula a u zemljišnim knjigama je upisan tuženik u 1/1 dijela. Dakle, od osnutka katastarskog operata za k. o. [katastarska općina] pa do danas za poslužne nekretnine nije bilo promjena u obliku, površini niti načinu uporabe. Ono što se mijenjalo je dio koji je cijepala i stvorila nove katastarske čestice pravna prednica tužitelja ŽŠ.

9. Očevidom na licu mjesta te uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daniel Večenaj sud je identificirao predmetne nekretnine. Na nalaz i mišljenje vještaka stanke nisu imale primjedbi.

Tako je utvrđeno da predmetni slijepi odvojak Vodnjanske ceste kojim je posjed tužitelja spojen na prometnu mrežu naselja u svojem najužem dijelu i to u duljini od 105 metara i širini od 3 do 4,6 metara predstavlja upravo kč. br. [katastarska čestica] ali na toj čestici je tužiteljica suvlasnica u 1/18 dijela.

Nastavno se predmetni odvojak Vodnjanske ceste u svojoj dužini od 51 metar nalazi na kč. br. [katastarska čestica] i na tom dijelu se prometnica u obliku makadamskog puta u smjeru jugoistok – sjeverozapad proteže od granice sa kč. br. [katastarska čestica] uz sjeveroistočnu granicu kč. br. [katastarska čestica] sa kč. br. [katastarska čestica], do granice sa kč. br. [katastarska čestica]. Prometnica odnosno makadamski put tu je širok 3,5 metra te je na srednjem dijelu svog zahvaćanja kč. br. [katastarska čestica] odmaknut od sjeveroistočne granice tako da je njegov zadnji rub od granice udaljen za 7,1 metar. Na mjestu gdje makadamski put prelazi sa kč. br. [katastarska čestica] na kč. br. [katastarska čestica] je zapadni rub puta od sjeveroistočne granice udaljen za 4,7 metara.

10. Na zračnoj snimci iz 1968. na mjestu spomenutog dijela puta vide se dva usporedna suhozida koji omeđuju pristupni put na tadašnju kč. br. [katastarska čestica]. Sjeveroistočni od spomenuta dva suhozida postoji danas, a od jugozapadnog suhozida je pored predmetnog puta moguće učiti ostatke. Predmetni dio puta je na katastarskom planu ucrtan kao poseban način uporabe dijela kč. br. [katastarska čestica] što je vidljivo na slici 1 i 2 vještačkog nalaza na strani 184 spisa.

11. Nadalje, dio predmetnog odvojka Vodnjanske ceste u svojoj duljini od cca 22,4 metra prelazi preko kč. br. [katastarska čestica] i taj dio je vidljiv na digitalnom ortofoto izrađenog na temelju snimaka iz zraka 2011. slika broj 3 vještačkog nalaza na strani 184 spisa, kao i na svim novijim digitalnim snimkama. U tom dijelu prometnica na svom južnijem dijelu ima širinu od 3,5 metra, a približno od sredine se kao posljedica spajanju na Perojsku cestu kč. br. [katastarska čestica] počinje postupno širiti do konačne širine od 16,6 metara.

12. Slijedom svega navedenog sud je utvrdio da ukupna duljina puta odvojak Vodnjanske ceste na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] iznosi 73,4 metra od čega se 51 m2 duljine nalazi na kč. br. [katastarska čestica], a 22,4 metra se nalazi na kč. br. [katastarska čestica]. Širina predmetnog makadamskog puta iznosi 3,5 metra osim u dijelu gdje se put spaja na Perojsku cestu pa gdje je uslijed posljedice skretanja vozila put postupno proširen do konačne širine koju je sud utvrdio na očevidu od 16,6 metara. Tlocrtni prikaz spornog makadamskog puta evidentiran je na skici lica mjesta mjerničnog vještaka od 22.11.2023. strana 185 spisa.

13. Saslušanjem parničnih stranaka i svjedoka te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu ovaj sud je utvrdio kako tužitelj nema uvjete za stjecanje prava služnosti puta dosjelošću na poslužnim nekretninama tuženika jer tužiteljev posjed nije pošten.

14. Naime, ovaj sud smatra da je pravna prednica tužitelja ŽŠ kako to proizlazi iz povijesnog posjedovnog lista ali i povijesnog vlasničkog lista bila vlasnica dijela matične nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] kao i svih nekretnina koje su kasnije nastale cijepanjem a to su danas nekretnine tužitelja te susjedne kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica].

Naime, temeljem prijavnog lista 979/66 **.**.1966. ŽŠ ĐŠ je od poslužnih nekretnina koje su tada imale 6600 m2 prema posjedovnom list cijepala iste te sebi prenijela u posjed ali i u vlasništvo 3290 m2 te je od te kvadrature formirala nove katastarske četice kasnije ih cijepala i prodavala trećim osobama. Nesporno je da je pravna prednica Dellabernardina ĐŠ bila posjednik ali i vlasnik nekretnina koje je cijepala i prodavala. Međutim poslužne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] su nakon cijepanja i dalje ostale danas u vlasništvu Republike Hrvatske a 1952. su u posjedovnom listu bile upisane kao društveno vlasništvo pod upravom Općine Pula koje stanje se do danas niti u posjedovnom niti u vlasničkim listu nije promijenilo.

15. Sud također smatra kako sporni put kako je prikazan na skici lica mjesta mjerničkog vještaka od 29.11.2023. je kao takav postojao i u vrijeme dok ga je koristila Dellabernardina ĐŠ. Međutim postojanje samog puta što je vidljivo i iz slike 1 i 2 vještačkog nalaza ortofoto iz 1968. godine ne daje tužiteljima pravo samo zato što je put postojao i samo zato što su ga svi koristili, pravni prednici tužitelja, tužitelji a prema njihovim tvrdnjama i ostali susjedi ,danas da traže ovakvu vrstu pravne zaštite. Činjenica posjedovanja nekretnine pa čak kada je to posjedovanje i mirno kao u ovom slučaju ne znači da bi takva osoba imala zakonske uvjeti za sjecanje prava služnosti dosjelošću.

Nesporno je da je put postojao od 1968. gdje se vidi jedan dio a očito je ostatak puta formiran kasnije tijekom godina i na kč. br. [katastarska čestica], nesporno je da je put koristina Dellabernardina Marija kao i tužitelj, njihovi pravni prednici a i susjedi koji tamo žive danas, međutim to po mišljenju suda nije dovoljno bez obzira što se to korištenje izvršavalo kroz vremensko razdoblje više od 40 godina i što je ono bilo mirno da tužitelj stekne služnost puta.

16. Naime, sud je već naprijed naveo koje sve pretpostavke moraju kumulativno ispuniti da bi se dosjelošću mogla steći služnost puta i kolnika. Nije sporno da je tužitelj osoba koja ima sposobnost da stekne služnost, predmetne nekretnine iako se nalaze u vlasništvu Republike Hrvatske jesu podobne za stjecanje prava služnosti dosjelošću, vrijeme dosjelosti prema stanju spis je i više nego dovoljno jer put postoji od najranije 1968. međutim ono što nedostaje tužiteljima jeste posjed određene kvalitete.

Posjed mora biti kvalificiran ili barem savjestan. Posjed mora biti efektivan i mora se izvršavati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti.

17. Pravna prednica ŽŠ je za vrijeme svoga života predmetni put koristila pješice, kombajnom i traktorom više od 40 godina, jer je na svojim nekretninama držala poljoprivredne kulture. Nakon što je izvršila parcelaciju svojih nekretnina i iste prodala trećim osobama i te treće osobe su na isti način koristile sporni put kako je to prikazano na skici lica mjesta mjerničnog vještaka pješice i automobilima za dolazak do svojih nekretnina.

Iz iskaza majke tužitelja proizlazi da kada je njen pok. suprug CŠ kupovao nekretnine od ČŠ da su istovremeno kupili od nje i kč. br. [katastarska čestica] te u iskazu tvrdi da je to njihov privatni put. Imenovana svjedokinja navodi kako je znala u vrijeme kupnje da se taj put nadovezuje na nekretnine tuženika jer drugog puta niti nije bilo. Na poseban upit suda da li se ona ili suprug te 1990. kada su kupovali povlasne nekretnine ikada zapitali po čijem putu prolaze kada su kupili i kč. br. [katastarska čestica] za koju tvrde da je njihov privatni put svjedokinja navodi da se nisu nikada raspitivali jer da ih kupnja nije nikada interesirala, da se nisu raspitivali o vlasništvu jer da je to u naravi bio javni put da im je to tako prezentirano,sud stoga zaključuje da je to prezentiranje mogao obaviti jedino prodavatelj ŽŠ.

18. Upravo iskaz majke tužitelja koja je jedini živući svjedok vremena kada su tužitelji stekli vlasništvo svojih povlasnih nekretnina ukazuje sudu zajedno sa stanjem posjedovnih i vlasničkih listova da tužitelji a niti njihovi pravni prednici uključujući i VŠ nisu bili savjesni odnosno pošteni posjednici spornog puta. Naime, savjestan ili pošten posjed ako posjednik ne zna ili ne mora znati da stvar koju posjedu nije njegova. Nesavjestan ili nepošten je onaj posjed kada posjednik zna ili mora znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

19. Temeljem vlasničkog lista, posjedovnog lista, ortofoto snimaka iz 1968. ovaj sud utvrđuje da je pravna prednica tužiteljica ŽŠ znala i nije joj moglo ostati nepoznato da sporni put koji prolazi preko kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] nisu niti njeno vlasništvo niti vlasništvo neke treće osobe jer je znala da je to tada 1952. znači od osnutka katastarskog operata javno dobro. Njoj to nije moglo ostati nepoznato jer je 1966. izvršila parcelaciju i odvajanje od predmetnih nekretnina te je znala da dio nekretnina pripada njoj a dio su ostale u vlasništvu tadašnje Općine Pula a dana Republike Hrvatske.

20. Isto tako roditelji tužiteljice pok. CŠ koji je 1990. kupio kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] je znao i nije mu moglo ostati nepoznato što je u svojem iskazu potvrdila njegova supruga saslušana svjedokinja GŠ da su predmetne nekretnine predstavljale javni put. Svjedokinja jasno potvrđuje da su oni od ŽŠ kupili matičnu česticu kč. br. [katastarska čestica] površine 2211 m2 ali i dio kč. br. [katastarska čestica] što u naravi danas predstavlja njihov put za dolazak do njihovih nekretnina.

21. Sada se valja upitati da li prosječan čovjek, prosječnih sposobnosti u ovakvim okolnostima prije kupnje nekretnine gdje osim glavne nekretnine kupuje i pristupni put zna ili ne zna da se njegova kč. br. [katastarska čestica] nadovezuje na nekretnine tuženika koje vode direktno na Perojsku cestu direktni izlaz na prometnicu. Prema mišljenju suda neživotno je, nelogično i neistinito da pravni prednici tužitelja nisu znali da predmetni sporni put nije njihovo vlasništvo bez obzira što su ga kroz cijelo vrijeme kao i Dellabernardina VŠ koristili. Majka tužiteljice kaže u svojem iskazu da ih taj put nije interesirao za kupnju jer da je to njima prilikom kupnje predstavljeno kao javni put što znači da su i oni i Dellabernardina VŠ znali i nije im moglo ostati nepoznato da sporni put koji prolazi preko kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] nije njihovo vlasništvo već tuđe kako oni kažu javni put pa stoga nisu bili savjesni posjednici puta slijedom čega ih ne pripada pravo da traže utvrđenje služnosti puta prolazom i kolnikom po nekretninama tuženika. Iz tih razloga je njihov zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

Naime, kao što je rečeno sve pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjenje a kako tužitelji a niti njihovi pravni prednici nisu savjesni to je njihov zahtjev odbijen temeljem čl. 229. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi s čl. 155. ZPP-a. Tuženiku je priznat trošak zastupanja koji je trošak odmjeren s važećim odredbama Odvjetničke tarife i utvrđenoj vrijednosti predmeta spora. Tako je tuženiku priznat trošak sastava odgovora na tužbu, pristup na 3 ročišta za glavnu raspravu, sastav jednog pisanog podneska u sveukupnom iznosu od 300 bodova. Naime, tuženiku pripada trošak u vidu jednokratne nagrade u visini od 250 bodova koja obuhvaća najviše do četiri radnje za cijeli prvostupanjski postupak, a za svaku daljnju radnju u ovoj vrsti postupka im pripada nagrada u visini od 50 bodova. Dakle, tuženiku je sveukupno priznato 300 bodova. Imajući u vidu vrijednost boda od 2,00 eura tuženiku na ime troška priznat iznos od 600,00 eura zajedno sa zateznim kamatama.

U Puli, 20. prosinca 2024.

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u 3 istovjetnih primjeraka, u roku od petnaest (15) dana od dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku