REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Posl.br. Psp-4/2024-82

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Mirni Mačešić-Biscuoli kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari tužitelja IF iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Velimir Švigir odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika TF iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćniku Bojan Zustović odvjetnik iz [adresa], radi smetanja posjeda, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 13.studeni 2024. u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika, a objavljene dana 20.prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Utvrđuje se da je u periodu od 03.11.2019. do 23.11.2019. tužena TF iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] smetala tužitelja IF, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu dvorišta koji se nalazi na adresi [adresa] označeno kao kč. br. [katastarska čestica] ZGR. upisna u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je ranije do 31.12.2019.bilaoznačena kao kč. br. [katastarska čestica] ZGR. upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i njenim dijelom kako je označena na skici lica mjesta izrađenoj dana 06.03.2013. od strane mjerničnog vještaka Ivana Peričića, geometar u predmetu uređenja međa koji se vodio kod Općinskog suda u Poreču pod brojem R1-164/2012, na način da je bez ikakvog razloga i odobrenja tužitelja fizički stupila na predmetnu nekretninu i uklanjala lišće koje inače čisti i uklanja tužitelj, te neovlašteno slikala i fotografirala znakovlje u vlasništvu tužitelja pa se nalaže tuženoj uspostava ranije posjedovnog stanja fizičkim napuštanjem nekretnine u vlasništvu tužitelja, prestankom uklanjanja lišća i drugih predmeta na istoj te da prestane sa slikanjem i fotografiranjem bilo kakvih objekata na istoj nekretnini pa joj se zabranjuje svako takvo ili slično daljnje postupanje odnosno smetanje.“

II Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka odmjerene u ukupnom iznosu od 1.625,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi tvrdi da je vlasnik i posjednik kč. [katastarska čestica] ZGR. kao i dijela nekretnine koji je bio predmet uređenja međa, a koji se postupak vodio kod Općinskog suda u Poreču R1-164/2012 pa tvrdi da je u posjed stupio 23.10.2019.a sve temeljem rješenja o ovrsi Općinskog suda u Pazinu Ovr-1314/2019 od 19.07.2019. Nadalje ističe da je tuženica u vremenskom razdoblju od 03.11.2019. do 23.11.2019. po prethodnom dogovoru sa suprugom ČF bez odobrenja tužitelja ušla u njegovo dvorište označeno kao kč. br. [katastarska čestica] ZGR. te je počela uklanjati lišće sa nekretnine i slikati sa mobilnim uređajem znakovlje zabranjenog parkiranja koje je tu postavio tužitelj. Tvrdi da je posljednji mirni posjednik predmetne nekretnine. Tuženica da je na opisani način uznemirila tužitelja jer lišće inače on čisti te da ga je uzurpirala u posjedu slikanjem znakovlja a sve na nagovor svog supruga ČF, inate tužiteljevog brata. Navodi da joj nije moglo ostati nepoznato da je donesena presuda Općinskog suda u Pazinu pod brojem P-2567/2015 koja je pravomoćna i kojom je suprugu tužene naloženo da preda u posjed dio dvorišta slobodan od osoba i stvari a koji dio dvorišta je predmet ovog smetanja posjeda. Ističe kako je u posjed ušao 23.10.2019. temeljem presude Općinskog suda Pazin P-2567/2015 u ovršnom postupku pod brojem Ovr- 1314/2019. Ne osporava da suprug tuženice ima služnost prolaza i provoza po spornoj nekretnini, ali to da ne znači da nekretninu može slikati, čistiti ili bilo što drugo raditi osim prolaza i provoza. Predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva i potražuje naknadu parničnog troška.

2.Tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te ističe prigovor prekluzije navodeći kako tužitelj nije u roku podnio tužbu radi smetanja posjeda. Tužbu da je podnio 27.11.2019., a smetanje da je počinjeno u razdoblju od 03-23.11.2019. Smatra da je tužitelju poznato da predmetno dvorište u naravi predstavlja jedini ulaz u kuću tuženice. Ističe da je sve radnje koje joj tužitelj stavlja na teret počinila u svom dvorištu kojeg je vlasnik i posjednik njezin suprug ČF. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva i potražuje naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u ovosudne spise Ovr-1314/2019, R1- 56/2012, Psp-114/2019, Psp-95/2019, pročitana je djelomična presuda Općinskog suda Pula stalne službe u [adresa] P-2567/2015, pročitana je presuda Županijskog suda u Splitu Gž-3082/2017, pročitano je rješenje o uređenju međa R-164/2012 sa skicom lica mjesta, izvršen je uvid u fotografije i izvansudske dopise koje su stranke međusobno upućivale jedna drugoj, pročitan je vlasnički list, pročitano je rješenje Županijskog suda u Puli Gž-1407/2013, pročitana su rješenja ureda za katastar, izvršen je uvid u preslike tužbi i fotografija na str.56-69 spisa, pročitano je rješenje Županijskog suda u Zadru Gž Ovr-90/2020, pročitani su posjedovni listovi i izvršen je uvid u katastarske planove, pregledane su fotografije na str.107-126 spisa, pročitano je rješenje ODO Pula od 25.02.2020. , izvršen je uvid u preslik kaznene prijave, pročitano je rješenje Općinskog suda u Pazinu P-3484/2019, pročitan je zapisnik sa očevida te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mjernika Veting d.o.o. Pula, pročitan je dopis PP Pazin na str.207 spisa, pročitani su iskazi tužitelja i tuženice, pročitana je presuda Općinskog suda u Pazinu P-145/2020 te presuda Županijskog suda u Varaždinu Gž Zk-96/2021, pročitane su pisane dopune vještaka mjernika, pročitani su iskazi svjedoka EF, ČF, pročitana je usmena dopuna vještačkog nalaza Veting d.o.o. od 13.11.2024., izvršen je uvid u vlasničke listove, pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Marija Brajković izrađen u postupku Općinskog suda Pazin P-2420/19, izvršen je uvid u kopiju katastarskog plana, pročitano je rješenje Ureda za katastar te ugovor o osnivanju prava služnosti.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5.Tužitelj u ovom postupku traži sudsku zaštitu posjeda koji institut je uređen čl.22 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U posjedovnoj tužbi tužitelj može biti samo onaj koji je do časa smetanja bio posljednji mirni posjednik. Tuženik može biti onaj koji je sam izvršio čin smetanja, tj. oduzeo posjed ili na bilo koji drugi način smetao. Ali tuženik može biti i onaj koji je dao nalog za smetanje kao i onaj u čijem je interesu počinjeno smetanje a on se od toga nije ogradio.

Tužba se mora podnijeti u roku od 30 dana računajući od dana kada je tužitelj saznao za smetanje i učinioca, a najkasnije u roku od godine dana od časa izvršenog smetanja. Teret dokaza je na tužitelju koji mora dokazati činjenicu da je bio posljednji mirni posjednik i čin smetanja.

Sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju pri čemu nije od utjecaja pravo na posjed, pravna osnova posjeda i savjesnost posjednika. O tim pitanjima se ne raspravlja u posjedovnoj parnici.

6. Tuženikov prigovor prekluzije nije osnovan. Čin smetanja posjeda počinjen je u razdoblju od 3-23.11.2019. Obzirom da je tužba podnijeta 27.11.2019., tj. u roku od 30 dana računajući od dana kada je tužitelj saznao za smetanje i učinioca, ista je podnijeta pravovremeno pa je prigovor tuženika kao neosnovan odbijen.

7. Uvidom u prijepis posjedovnog lista na str.336 i 337 spisa sud je utvrdio da je tužitelj upisan kao posjednik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište površine 238 m[2] te je u vlasničkom listu upisan i kao vlasnik predmetne nekretnine u 1/1 dijela. Također je utvrđeno da je suprug tuženice ČF upisan kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] u naravi kuća i dvorište, a na istoj nekretnini kč. br. [katastarska čestica] zgr. upisan je i kao vlasnik u 1/1 dijela.

8.Očevidom na licu mjesta te uvidom u nalaz i mišljenje vještaka mjernika Veting d.o.o. sud je izvršio identifikaciju sporne nekretnine. Tako je dana 31.03.2022. obavljen očevid na licu mjesta te je identificirana kč. br. [katastarska čestica] zgr. upisana kao dvorište površne 238 m[2] u posjedu tužitelja. U naravi predmetna nekretnina predstavlja dvorište

– prolaz. Na skici lica mjesta od 04.04.2022. označeno je mjesto smetanja posjeda oker bojom. Kao mjesto smetanja posjeda identificirano je dvorište - prolaz na kč. zgr. [katastarska čestica] na kojem je tuženica skupljala lišće i travu. Također je identificirana kuća na kč. zgr [katastarska čestica] prema kojoj je vršeno fotografiranje, a to je kuća tužitelja.

9.Pisanom dopunom vještačkog nalaza od 02.05.2022. sud je utvrdio da iz pregleda čestica Ministarstva pravosuđa i uprave DGU vidljivo je da je za kč. br. [katastarska čestica] zgr. i kč. br. [katastarska čestica] zgr. izvršena promjena pod brojem 43/17 po geodetskom elaboratu broj 29/17 na način da predmetne čestice međusobno mijenjaju oblik i površinu, odnosno dio kč. zgr. [katastarska čestica] površine 52 m[2] se pripaja kč. br. zgr. [katastarska čestica] (omaškom se u dopuni nalaza čestica kč. br. [katastarska čestica] zgr. pogrešno označava kao kč. [katastarska čestica] zgr. - drugi red dopune nalaza.)

10.Usmenom dopunom vještačkog nalaza od 13.11.2024. utvrđeno je da se kč. br. [katastarska čestica] zgr. prikazana na skici lica mjesta na listu 333 spisa od 04.04.2022. protezala od međe sa kč. br. [katastarska čestica] sve do kč. br. [katastarska čestica] zgr. i kč. br. [katastarska čestica] zgr. Dakle, dio koji je na skici lica mjesta označen i markiran oker bojom je nekada bio dio kč. br. [katastarska čestica] zgr. kako je to i bilo obrazloženo u ranijoj ukidbenoj odluci ovoga suda.

U međuvremenu je izrađen geodetski elaborat 22.09.2017.kako je to naprijed navedeno od strane Goeinfo Istra d.o.o. po kojem elaboratu je dio kč. br. [katastarska čestica] zgr. dakle sporni dio na skici označen oker bojom (dio na kojem je počinjen čin smetanja posjeda) pripojen kč. br. [katastarska čestica] zgr. u naravi kuća u vlasništvu tuženika koja je oduvijek imala taj broj, dakle parcela kč. br. [katastarska čestica] zgr. je promijenila samo oblik i površinu, ali ne i broj. Širina spornog dijela mjesta markiranog oker bojom na skici lica mjesta iznosi 9,10 x 5,45 m. Nakon provedbe elaborata utvrđeno je da je kč. br. [katastarska čestica] zgr. smanjena a kč. br. [katastarska čestica] zgr. povećana.

11.Saslušanjem parničnih stranaka sud je utvrdio da je tuženica doista u spornom razdoblju od 03-23.11.2019. čistila predmetni put ona ga naziva dvorište i slikala znakovlje koje je postavio tužitelj. Ona to u svom iskazu decidirano potvrđuje slijedom čega sam čin smetanja posjeda nije sporan.

12. Između parničnih stranaka sporno je pitanje tko je do časa smetanja posjeda bio posljednji mirni posjednik.

13.Uvidom u vlasničke listove te očevidom na licu mjesta sud je utvrdio da su parnične stranke vlasnici susjednih nekretnina pa je tako tužitelj vlasnik kč. br. [katastarska čestica] zgr. dok je tuženica vlasnica kč. br. [katastarska čestica] zgr.

14. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Poreču R1-164/2012 od 14.03.2013. sud je utvrdio kako su ČF suprug tužene – brat tužitelja i tužitelj uredili među na način da je međa uređena između kč. br. zgr. [katastarska čestica] u vlasništvu ČF i kč. br. zgr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja, a sve kako je prikazano na skici lica mjesta od 06.05.2013. na str.15 spisa. Međa između navedenih vlasnika uređena je prema posljednjem mirnom posjedu u skladu s čl.103.st.3. ZVDSP. Rješenjem je postalo pravomoćno budući je rješenjem Županijskog suda Pula Gž-1407/2013 od 08.06.2015. potvrđeno rješenje Općinskog suda u Poreču R1-164/2012 o uređenju međe.

15. Sud je nadalje utvrdio da je suprugu tuženika u parničnom postupku koji je vođen pod brojem P-2657/2015 pravomoćnom i ovršnom djelomičnom presudom Općinskog suda u Pazinu od 10.07.2017. naloženo da tužitelju preda u posjedu dio dvorišta slobodan od osoba i stvari koji je sastavni dio nekretnine u vlasništvu tužitelja označene kao kč. [katastarska čestica] zgr. a kako je označeno i na skici lisca mjesta od strane mjerničnog vještaka Ivana Perčića koji je uređivao među u predmetu R1-164/2012.

16.Nadalje je utvrđeno da je pravomoćnim rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Pazinu Ovr-1314/2019 od 19.07.2019. tužitelj temeljem gore navedene presude P- 2657/2015 putem suda i trećih osoba oslobodio od stvari i osoba dvorište koje je sastavni dio nekretnine u vlasništvu tužitelja tj. kč. br. [katastarska čestica] zgr. te je uveden u posjed od stane suda.

17.U međuvremenu je u predmetu Općinskog suda u Pazinu P-3484/2019 dopušteno ponavljanje postupka koje se vodilo pod brojem P-2567/2015 (a koja presuda je tužitelju dala pravo na posjed) te su ukinute djelomične presude Općinskog suda u Pazinu P-2567/2015 od 10.07.2017. i presuda Županijskog suda u Splitu Gž- 3082/2017 od 15.05.2019.

Protiv rješenja kojim je dopušteno ponavljanje postupka podnijeta je žalba, a spis je na odlučivanju u Županijskog suda u Šibeniku. Odluka još nije donesena.

18.U ovom postupku raspravljanje o tužbi ograničeno je samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti ili o zahtjevima za naknadu štete. Dakle, pitanja prava vlasništva predmetnih nekretnina su zaseban postupak koji ni na koji način ne utječu na ovaj postupak smetanja posjeda.

19.Na ročištu za glavnu raspravu 11.07.2024. sud je sukladno čl.190.st.3. ZPP- a dopustio preinaku tužbenog zahtjeva od 13.10.2022. držeći da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Upravo tako preinačeni tužbeni zahtjev je sud ovom odlukom odbio kao neosnovan iz razloga koje će nastavno obrazložiti.

Nota bene, konkretna preinaka tužbenog zahtjeva očituje se u jednoj riječi koja je dodana u petitu tužbenog zahtjeva (raniji zahtjev iz podneska 15.05.2020. list 71 spisa sadržavao je riječ slikala dok je preinakom od 13.10.2022. na listu 365 spisa pored riječi slikala dodana riječ fotografirala). Županijski sud u svojoj odluci navodi kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu postupka jer da je odlučio o preinačenom zahtjevu tužitelja koju preinaku prethodno nije dopustio.

Sud smatra da se u konkretnom slučaju uopće nije radilo o preinaci tužbenog zahtjeva jer se temeljem čl.191 ZPP-a preinakom smatra promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedina navode tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.

Sud smatra da je tužitelj dodavanjem jedne riječi istog značenje (slikanje ili fotografiranje) samo dopunio odnosno ispravio tužbeni zahtjev, ali ga time nije preinačio.

20.Cijeneći provedene dokaze, i to svaki dokaz zasebno te sve dokaze zajedno sud je utvrdio da su tužena i njezin suprug ČF posljednji mirni suposjednici dijela kč. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina]. Na toj nekretnini suprug tuženice ima osnovano pravo služnosti prolaza i provoza koje mu je dozvolio tužitelj kako bi nesmetano dolazio do svoje nekretnine kč. br. [katastarska čestica] zgr. na kojoj je izvršeno smetanje posjeda. Naime, kč. br. [katastarska čestica] zgr. je nekada bila dio kč. [katastarska čestica] ZGR. ali je u postupku uređenja međa koji je pravomoćno okončan ista izdvojena i dobila je novi broj kč. br. [katastarska čestica] zgr. na kojoj je u stvarnosti izvršeno smetanje posjeda.

Upravo u zemljišnim knjigama upisana i nesporno postojeća služnost puta, prolaza i provoza preko kč. [katastarska čestica] zgr. u korist kč. [katastarska čestica] zgr. koja je osnovana ugovorom od 23.02.2006. u širini od 5 m zajedno sa činjenicom da je novoformirana čestica kč. br. [katastarska čestica] zgr. promijenila samo oblik i površinu, ali ne i broj te da širina spornog dijela mjesta markiranog oker bojom na skici lica mjesta iznosi 9,10 x 5,45 m govori u prilog da je tuženik bili u suposjedu spornog dijela nekretnine na kojem je počinjen čin smetanja posjeda zajedno sa tužiteljem.

Upravo u postupku koji je između tužitelja i supruga tuženice vođen pred Općinskim sudom Poreč R1-164/2012 uređena je međa na temelju posljednjeg mirnog posjeda koji se po mišljenju suda do današnjeg dana nije izmijenio. Naime kč. [katastarska čestica] zgr. u naravi predstavlja jedini ulaz u kuću tuženika. Stoga je životno i logično da je taj dio nekretnine čistila od lišća jer je to put koji se nalazi neposredno ispred njezine kuće.

21.Iako je tužitelj u postupku ovrhe Ovr-1314/19 sukladno skici iz predmeta R1- 164/12 od 06.03.2013. na listu 15 spisa od strane suda nesporno uveden u posjed dijela kč. [katastarska čestica] zgr. prema pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Pazinu P-2567/15 po mišljenju suda on isključive posjedovne ovlasti nije izvršavao i na spornom dijelu kč. [katastarska čestica] zgr. koji danas predstavlja kč. [katastarska čestica] zgr. i to zbog postojanja prava stvarne služnosti u širini od 5 m, a zapravo se radi o dijelu nekretnine koja je oduvijek predstavljala ništa drugo doli put za dolazak do nekretnina-obiteljskih kuća stranaka i bila je u njihovom suposjedu.

To što je tuženica kroz postupak uređenja međa oduzela dio toga puta koji sada nosi oznaku kč. [katastarska čestica] zgr. i što taj dio sada u naravi predstavlja površinu ispred samog ulaza u njezinu kuću ne znači niti da je to u naravi njezino dvorište, a niti dvorište tužitelja. Nekretnina nije promijenila izgled i ona u naravi uvijek predstavlja put. Taj put na kojem je osnovana služnost sada završava na kč. [katastarska čestica] zgr. a ostatak služnosti je ostao na kč. [katastarska čestica] zgr.

Slijedom navedenog sud smatra da su parnične stranke u naravi suposjednici obje nekretnine kč. [katastarska čestica] zgr. i kč. [katastarska čestica] zgr. jer obje stranke koriste obje nekretnine za dolazak do svojih kuća.

22.Odredbom čl.24 ZVDSP propisano je da je svaki suposjednik ovlašten štiti suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika kao u ovom slučaju jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktičke vlasti. To u ovom slučaju nije riječ jer tuženica tužitelja ne isključuje iz posjeda niti mu otežava vršenje suposjeda obzirom da obje stranke kč. [katastarska čestica] zgr. i 466/7 zgr. ne koriste za ništa drugo nego kao put do svojih nekretnina i to će tako biti te će se nekretnine tako koristiti bez obzira kako ih stranke nazivale.

Slijedom navedenog tužitelj kao suposjednik nema pravo na posjedovnu zaštitu jer ga tuženica u bitnom nije ograničila u dotadašnjem načinu izvršavanju faktične vlasti.

23.Sasvim je drugo pitanje koje u ovom postupku želi aktualizirati tužitelja da kč. [katastarska čestica] zgr. ne bi niti smjela postojati jer da je ona sastavni dio njegove parcele kč. [katastarska čestica] zgr. a da je tuženica na prijevaru izvršila uređenje međa. U postupku uređenje međa tužitelj je učestvovao kao stranka i taj je postupak pravomoćno izgubio. Učinak pravomoćne odluke jest da proizvodi učinak sve dok u odgovarajućem postupku ne bude poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage. Stranke vode mnogobrojne i različite postupke pred različitim sudovima i upravnim tijelima pa kada se postupci okončaju onda će stanke riješiti i vlasnička pitanja koja ih u stvarnosti muče.

24. Tuženik je u ovome postupku uspio u cijelosti pa mu sukladno čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a pripada pravo na naknadu parničnog troška. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno važećim odredbama odvjetničke tarife po Tbr.7.toč.2 u vidu jednokratne nagrade od 250 bodova koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak. Za svaku daljnju radnju u navedenim postupcima odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova, a postupak povodom ukidne odluke smatra se novim prvostupanjskim postupkom i odvjetniku u to postupku pripada nagrada iz ovog tarifnog broja. Imajući u vidu vrijednost boda od 2 eura i PDV od 25 % tuženiku na ime odvjetničkog troška pripada sveukupan iznos od 1.625,00 eura.

U Puli, 20. prosinca 2024.

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u tri pisana primjera, u roku od osam (8) dana od dana ročišta za objavu odluke za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa odluke za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dna:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku