Poslovni broj: 11 Gž-1101/2023-2

Poslovni broj: 11 Gž-1101/2023-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Varaždinu po sucu toga suda Milku Samboleku, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja M. H. iz V., OIB:..., s boravištem u SR Nj., protiv protustranke D. M. iz V., OIB:..., zastupane po punomoćnici I. L., odvjetnici u Odvjetničkom društvu M. i p. d.o.o. u Z.,  radi uređenja međe, povodom žalbe predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: R1-103/2017-13 od 19. srpnja 2018., dana 3. siječnja 2024.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj: R1-103/2017-13 od 19. srpnja 2018.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem, toč. I. izreke, utvrđeno je da se smatra da je predlagatelj M. H. povukao prijedlog za uređenje međe koji je podnio 31. kolovoza 2017., protiv protustranke D. M., dok je u toč. II. izreke naloženo predlagatelju M. H. da protustranci D. M. naknadi trošak postupka u iznosu od 1.250,00 kn u roku od 8 dana.

 

1.1. Prvostupanjski sud u obrazloženju navodi:

 

- da je predlagatelj podnio prijedlog radi uređenja međe između nekretnina kčbr. 3226/2 k.o. V. u njegovom vlasništvu i kčbr. 3226/8 k.o. V. u vlasništvu protustranke,

- da se protustranka na ročištu održanom 28. prosinca 2017. usprotivila prijedlogu za uređenje međe,

- da je sud na tom ročištu predlagatelju dodijelio rok od 15 dana za dostavu određenih podataka u vezi predmetnih nekretnina, ali da predlagatelj u tom roku nije dostavio podatke u odnosu na koje nekretnine predlaže uređenje međe,

- da je nakon toga određeno ročište za 7. lipnja 2018. na koje uredno pozvani predlagatelj nije pristupio,

- da je punomoćnica protustranke koja je pristupila na ročište 7. lipnja 2018. predložila da se sukladno § 277. Zakona o vanparničnom postupku donese rješenje da se prijedlog predlagatelja smatra povučenim, pa kako je uredno pozvani predlagatelj izostao s ročišta, dok protustranka nije predložila da se postupak provede sud primjenom pravnog pravila iz § 277. st. 3. Zakona o vanparničnom postupku odlučuje kao u toč. I. izreke pobijanog rješenja.

 

1.2. Odluku o troškovima postupka sud donosi analognom primjenom odredbe čl. 158. st. 1. Zakona o parničnom postupku u vezi § 27. Zakona o sudskom vanparničnom postupku, a imajući u vidu sadržaj § 283. Zakona o sudskom vanparničnom postupku i činjenicu da  nije došlo do sudske odluke o uređenju međa, niti su se stranke sporazumjele o  troškovima postupka.

 

1.3. Zakon o parničnom postupku se u ovom izvanparničnom postupku primjenjuje temeljem pravnog pravila iz § 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. (pravna pravila iz tog Zakona primjenjuju se na osnovu Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. - NN br. 73/91).

 

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom predlagatelj pobija rješenje i izrijekom se ne poziva na konkretne žalbene razloge, ali sadržajem upućuje na bitnu povredu izvanparničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. primjenjivog Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03, 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13 i 89/14-odluka US RH; dalje: ZPP) i na pogrešnu primjenu materijalnog prava. Predlagatelj ne predlaže konkretni način rješavanja povodom žalbe.

 

2.1. Navedeni ZPP-a se u ovom postupku primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN br. 70/19), imajući u vidu da je pobijano rješenje doneseno 19. srpnja 2018.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. U prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda izvanparničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a koja postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom, a na koju se predlagatelj poziva tvrdnjom da nije dobio "uručeno pismo" za 7. lipnja 2018. kada je održano ročište na koje nije pristupio i nakon kojeg je prvostupanjski sud donio pobijano rješenje (utvrdio da se smatra da je predlagatelj povukao prijedlog za uređenje međe). Međutim, iz stanja prvostupanjskog spisa može se na pouzdan način utvrditi da je predlagatelj za zastupanje u ovoj pravnoj stvari opunomoćio odvjetnike iz ZOU T. J. i V. J. u V., koji su uredno primili poziv za ročište određeno za 7. lipnja 2018. (dostavnica na listu 20. spisa). Iako su navedeni punomoćnici podneskom od 7. svibnja 2018. (list 19. spisa) otkazali punomoć za zastupanje predlagatelja, oni su u smislu odredbe čl. 99. st. 4. ZPP-a bili dužni još mjesec dana obavljati radnje (u konkretnom slučaju: pristupiti na ročište 7. lipnja 2018.) za predlagatelja koji im je izdao punomoć ako je to potrebno da se od njega otkloni kakva šteta koja bi u to vrijeme mogla nastati. To iz razloga jer prema odredbi čl. 112. st. 3. ZPP-a rokovi određeni na mjesece završavaju protekom onog dana posljednjeg mjeseca koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpočeo pa je u konkretnom slučaju rok od mjesec dana završavao upravo sa 7. lipnjem 2018., obzirom da je predlagatelju otkazana punomoć 7. svibnja 2018.

 

5.1. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti bilo koja druga bitna povreda izvanparničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 1. u vezi čl. 381. ZPP-a.

 

6. U odnosu na odluku iz toč. I. izreke pobijanog rješenja nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava obzirom da je u konkretnim okolnostima kada uredno pozvani predlagatelj nije pristupio na ročište dana 7. lipnja 2018., a protustranka je predložila da se utvrdi da se prijedlog predlagatelja smatra povučenim, prvostupanjski sud je pravilno primijenio pravno pravilo sadržano u § 277. st. 3. Zakona o sudskom vanparničnom postupku, prema kojem ako s ročišta izostane onaj koji je stavio prijedlog za uređenje međa smatrat će se da je prijedlog povučen, ali "došavši protivnik" (protustranka) može predložiti da se postupak provede (što protustranka nije učinila).

 

7. Valja dodati da žalbena tvrdnja predlagatelja da na prvom ročištu (koje je održano 28. prosinca 2017. - opaska ovog suda) nije mogao doći do izjave nema činjeničnu podlogu u sadržaju zapisnika koji je sačinjen na tom ročištu, a iz kojeg proizlazi da je predlagatelj aktivno sudjelovao na ročištu i da su njegove izjave (prijedlozi i očitovanja) evidentirane na zapisniku u tri navrata.

 

7.1. Daljnje žalbene tvrdnje u kojima predlagatelj opisuje, kako navodi, "pokušaje uređenja imovinskih odnosa (...)" s protustrankom nisu od značaja u žalbenom stadiju postupka u kojem valja ocijeniti pravilnost i zakonitost rješenja procesnog značaja u kojem je (toč. I. izreke) utvrđeno da se prijedlog predlagatelja radi uređenja međe smatra povučenim.

 

8. U odnosu na dio žalbe u kojem predlagatelj pobija odluku o troškovima postupka stav je ovoga suda da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada se pozvao na odredbu čl. 158. st. 1. ZPP-a (u vezi pravnih pravila iz § 27. i § 283. Zakona o sudskom vanparničnom postupku).

 

8.1. Međutim, i uz pravilnu primjenu materijalnog prava trebalo je jednako odlučiti o troškovima postupka tj. naložiti predlagatelju da protustranci naknadi trošak postupka u iznosu od 1.250,00 kn koji se odnosi na zastupanje protustranke po kvalificiranoj  punomoćnici (odvjetnici). Naime, u konkretnim okolnostima valjalo je primijeniti pravno pravilo iz § 20. st. 4. Zakona o izvanparničnom postupku prema kojem sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, uključujući i troškove pravnog zastupanja koje je prouzročila neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom, obzirom da nema nikakve sumnje da je prvostupanjski sud na ročištu održanom 28. prosinca 2017. predlagatelju dodijelio rok od 15 dana za dostavu određenih podataka u vezi nekretnina između kojih se uređuje međa, ali se predlagatelj oglušio na poziv suda, nakon čega je određeno ročište za 7. lipnja 2018. na koje uredno pozvani predlagatelj nije pristupio, zbog čega je posljedično rješenjem odlučeno da se smatra da je predlagatelj povukao prijedlog za uređenje međe, pa se opisana procesna (ne)aktivnost predlagatelja može podvesti pod njegovu grubu krivnju slijedom čega je on dužan protustranci naknaditi trošak zastupanja po kvalificiranoj punomoćnici (odvjetnici).

9. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a žalba predlagatelja je odbijena kao neosnovana i potvrđeno pobijano rješenje.

 

U Varaždinu 3. siječnja 2024.