REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-15768/2021-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja TZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marija Jukić Jurišić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon glavne rasprave zaključene dana 14. listopada 2024. u prisutnosti tužitelja osobno, zamjenika punomoćnika tužitelja UZ, odvjetničkog vježbenika i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 20. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužitelju RZ iz [adresa] (ΟΙΒ: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 1.324,67 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 5.3.2021. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskih trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 400,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 5.3.2021. do isplate, kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju zakonske zatezne kamate na iznos od 1.327,23 eura od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 5.3.2021. do dana isplate 2.4.2021. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje su godine dana nefinancijskih trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 1.890,45 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od dana 20.12.2024. do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 6.9.2019. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca PODRAVKA PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d. Koprivnica kada ga je svinjska polovica udarila po ruci u kojoj je držao nož uslijed čega se porezao po 3 i 4 prstu desne ruke. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer je tužitelj posao obavljao na uobičajeni način i pažljivo uz upotrebu svih zaštitnih sredstava i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. S obzirom na navedeno tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev dana 5.3.2021., a tuženik mu je u predmetu broj: 70 IMOD 2116 2021 isplatio na ime naknade štete iznos od 10.000,00 kn dana 2.4.2021. koji tužitelj ne smatra pravičnom novčanom naknadom. Tužitelj se javio u Kliničku bolnicu Dubrava gdje su mu dijagnosticirali ozljedu: VLC dig. III et IV man dex. i kirurški obrađena rana. Tijekom liječenja tužitelj je trpio intenzivne i dugotrajne bolove i strah jer su ozlijeđeni prsti jako krvarili i bili jako bolni, stavljen mu je Friedrichov povoj i morao se docijepiti. Tužitelj je morao mirovati, uzimati analgetike i masirati zglobove i nanositi Neofen plus gel. Tužitelj je proveo više ciklusa fizikalne terapije radi razgibavanja ozlijeđenih prstiju ali su unatoč provedenom liječenju kod tužitelja zaostali bolni i ograničeni pokreti u III. I IV, prstu desne ruke i nemogućnost formiranja šake uslijed čega mu je smanjena životna aktivnost pa trpi duševne boli. Zbog mirovanja i nošenja imobilizacije tužitelju je trebala pomoć druge osobe za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, a bio je i radno nesposoban te se nalazio na bolovanju.

2. Slijedom navedenog kod tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa on na ime naknade neimovinske i imovinske štete, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti i imovinske štete, pa konačno preciziranim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 20.11.2023. potražuje:

- za pretrpljene bolove

1.200,00 eura / 9.041,40 kn,

- za pretrpljeni strah

1.000,00 eura / 7.534,50 kn,

- za duševne boli zbog smanjene

životne aktivnosti

600,00 eura / 4.520,70 kn,

-za tuđu pomoć (84 hx3,00 3 eura 252,00 eura / 1.898,69 kn

Ukupno:

3.052,00 eura / 22.995,29 kn

umanjeno za nesporno plaćeni iznos od 1.327,23 eura / 10.000,00 kn = 1.724,67 eura / 12.994,53 kn.

Dakle, tužitelj na ime neimovinske i imovinske štete potražuje ukupan iznos od 1.724,67 eura / 12.994,53 kn s kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 5.3.2021. do isplate, zatim zakonske zatezne kamate na iznos od 1.327,23 eura / 10.000,00 kn od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 5.3.2021. do isplate 2.4.2021., sve uz naknadu parničnog troška s kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor stvarne nenadležnosti suda, no isti tijekom postupka, na ročištu 4.9.2023., povlači. Podredno, tuženik priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, a osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Tužitelj se 5.3.2021. obratio tuženiku odštetnim zahtjevom za isplatom naknade štete te je tuženik 2.4.2021. izvršio isplatu nespornog dijela odnosno iznos od 10.000,00 kn te time u cijelosti izvršio svoju obvezu prema tužitelju. Tužitelj je suodgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja s obzirom da prilikom obavljanja radnog zadatka nije koristio zadužena osobna zaštitna sredstva - metalne rukavice. U vezi s tim tuženik ističe da iz izjave poslodavca tužitelja proizlazi da je tužitelj na dan nastanka štetnog događaja zadužio osobna zaštitna sredstva - kutu, hlače, zaštitne cipele, metalnu pregaču i metalne rukavice uporaba kojih bi u potpunosti spriječila nastanak predmetnog štetnog događaja. Naime, iz tužbi priložene povijesti bolesti proizlazi da je tužitelj kao posljedicu predmetnog štetnog događaja zadobio posjekotinu 3 i 4 prsta desne ruke. Dakle, predmetna ozljeda ne bi niti nastala da je tužitelj tom prilikom nosio metalne zaštitne rukavice koje mu je poslodavac dao na raspolaganje. Člankom 68. st. 1. Zakona o zaštiti na radu uređeno je da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Člankom 68. st. 2. Zakona o zaštiti na radu, između ostalog, uređeno je da se smatra da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, da pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan vratiti na za to određeno mjesto, da odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu te da posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca. Dakle, uzevši u obzir navedene zakonske odredbe te činjenicu da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način te da je zadužio ali ne i koristio odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu te da je do štetnog događaja došlo pri uporabi noža, kom prilikom je po logici stvari morao primijeniti i veću pažnju od obične, jasno je da je u velikoj mjeri tužitelj sam suodgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja. Tuženik osporava osnovu i visinu naknade štete kako ju potražuje tužitelj preko gore isplaćenog nespornog dijela štete iz razloga što je isti previsoko određen, a s obzirom na postojeću dokumentaciju i doprinos samog tužitelja nastanku predmetnog štetnog događaja te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Tuženik ističe kako je tužbeni zahtjev tužitelja paušalan i neobrazložen te da u prilogu tužbi nema dokaza koji bi upućivali na veći iznos naknade neimovinske štete od onog koji je u mirnom postupku već isplaćen tužitelju. Nadalje, tuženik osporava tužiteljev tužbeni zahtjev za naknadu troškova tuđe pomoći s obzirom na to da je isti paušalan odnosno da tužitelj u tužbi uopće ne navodi u kojem obliku i u kojem trajanju mu je tuđa pomoć i njega eventualno pružana a zbog čega bi bila opravdana isplata dodatnog iznosa s osnove tuđe pomoći i njege. Ako bi sud prihvatio dokazni prijedlog tužitelja i odredio provođenje medicinskog vještačenja, tuženik predlaže da tužitelj prije provođenja medicinskog vještačenja dostavi cjelokupnu medicinsku dokumentaciju vezanu uz predmetno ozljeđivanje, svu medicinsku dokumentaciju u originalu radi sravnjivanja s nečitkom dokumentacijom priloženom uz tužbu, presliku cjelokupnog osobnog zdravstvenog kartona od liječnika primarne zdravstvene zaštite poradi razgraničenja eventualnih prijašnjih ozljeda i trauma od eventualnih posljedica iza predmetnog štetnog događaja. Naime, za sve one posljedice koje su danas prisutne kod tužitelja, a nisu u svezi sa štetnim događajem, tuženik ne može odgovarati, a radi utvrđenja tog činjeničnog stanja, nužno je izvršiti uvid u cjelokupni ovjereni zdravstveni karton tužitelja i ostale gore predložene dokaze. U vezi s tim tuženik ističe da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je tužitelj od ranije imao problema s bolovima i trnjenjem ruku. Tuženik osporava tijek zakonskih zateznih kamata kako ih potražuje tužitelj s obzirom da je tužitelju isplatio nesporan iznos naknade štete čime je u potpunosti izvršio svoju obvezu prema tužitelju. Tužitelj se tuženiku 5.3.2021. obratio odštetnim zahtjevom te mu je tuženik 2.4.2021., dakle unutar zakonskog roka od 30 dana iz čl. 943. st. 2. ZOO-a, isplatio nesporni iznos naknade štete odnosno 10.000,00 kn. Stoga zakonske kamate na predmetno potraživanje sukladno čl. 943. st. 4. ZOO-a, ne mogu teći od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Tuženik zaključno predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u odštetni zahtjev, Prijavu o ozljedi na radu, medicinsku dokumentaciju, prijavu štete, policu osiguranja i privitak polici potvrdu liječnika opće prakse od 4.10.2023. da tužitelj prije štetnog događaja nije imao istih ili sličnih ozljeda, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Jošku Filipušić od 18.10.2023., izvršen je uvid u izvornike medicinske dokumentacije, saslušan je tužitelj kao stranka.

5. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, u smislu čl.8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomice osnovan, kao u izreci presude.

6. Obzirom na navode tužbe, te odgovora na tužbu, među strankama nisu sporni pasivna legitimacija ni štetni događaj, dok je sporna odgovornost tuženika, te visina tužbenog zahtjeva.

7. U konkretnom slučaju poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i u svezi sa radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava, te u svezi s čl.111. Zakona o radu i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu. U takvoj situaciji poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, dok odgovornost tuženika kao osiguratelja koji odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem proizlazi iz odredbi čl.964. i 965. ZOO-a.

8. Na okolnost nastanka samog štetnog događaja saslušan je tužitelj kao stranka, te je isti u svom iskazu naveo da je dana 6.9.2019. doživio nezgodu na radu gdje je obavljao poslove kao mesar kod svog poslodavca, obavljao je svoje uobičajene poslove koje je već i prije toga radio, te ih je radio na uobičajen način kao i do tada. Radio je poslove rezanja svinjskih polovica, odnosno konkretno narezivanje carskog mesa, a taj posao je radio na način da te svinjske polovice dolaze po traci, a on nožem koji drži u desnoj ruci obavlja poslove rezanja mesa. Tako je i toga dana u desnoj ruci držao nož, a na lijevoj ruci imao je zaštitnu metalnu rukavicu, to je tako propisano da se mora imati na jednoj ruci rukavica, a na onoj u kojoj se drži nož ne treba jer se ne bi moglo raditi s njom. Osim rukavice imao je sva propisana zaštitna sredstva koja su trebala a to su metalna pregača, kuta, hlače, zaštitne cipele i šljem. U jednom trenutku svinjska polovica koja je dolazila po traci udarila mu je u nož dok je on rezao drugu polovicu, nož mu je skliznuo i porezao ga po trećem i četvrtom prstu desne ruke. On je u tom trenutku dok se to dogodilo radio pažljivo, gledao je što radi, nije ni s kim pričao te je obavljao poslove na uobičajen način kao i do tada. Dok mu se to dogodilo odmah je došla osoba koja postoji kod poslodavca koja je zadužena za pružanje pomoći u takvim situacijama, vozilom je prebačen do hitne pomoći a potom odmah za Zagreb.

9. Iskaz tužitelja sud je prihvatio u cijelosti kao životan i uvjerljiv, te iz istog nedvojbeno proizlazi da ne postoji nikakav doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja, obzirom je radio posao na uobičajen način te je imao svu propisanu zaštitnu opremu, pa i zaštitnu metalnu rukavicu, gledao je što radi i ni s kim nije pričao, dakle postupao je pažljivo, te nema nikakvih propusta na strani tužitelja kao radnika, niti je on svojim radnjama na bilo koji način doprinio nastanku predmetnog štetnog događaja.

10. Dakle, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da ozljeđivanja tužitelja nije došlo uslijed njegove nepažnje, već zbog toga što poslodavac nije organizirao proces rada na način da se sam proces rada može odvijati bez opasnosti za sudionike samog procesa rada, iz čega proizlazi odgovornost poslodavca, prema općim propisima obveznog prava, te s čl.111. Zakona o radu i čl.25. Zakona o zaštiti na radu, dok odgovornost tuženika kao osiguratelja koji odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem proizlazi iz odredbi čl.964. i 965. ZOO-a.

11. Na okolnost visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po liječniku vještaku dr. Jošku Filipušić koji je u svom nalazu i mišljenju od 18.10.2023. naveo da je tužitelj stradao na radnom mjestu i tom prilikom zadobio ranu razderotinu trećeg i četvrtog prsta desne ruke. Nakon nesreće ukazana mu je inicijalna medicinska pomoć na klinici za kirurgiju SM, liječenje je trajalo od 31.12.2019., izvršen je uvid u liječničku potvrdu da prije štetnog događaja nije imao slične ozljede. Tužitelj je trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana. Srednje jaki bolovi potrajali su 6 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni mjesec dana. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takvi ulaze u pojačane napore. Pretrpio je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 3 dana, srednji 4 dana i manji 5 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju od mjesec dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja. Kod tužitelja je zbog zaostalog blažeg funkcionalnog deficita trećeg i četvrtog prsta desne šake došlo do smanjenja životne aktivnosti za 3% trajno. Shodno ovom postotku imenovani će morati ulagati pojačane napore. Dok se nalazio na kućnom liječenju bila mu je potrebna pomoć i njega druge osobe po 2 sata dnevno kroz 6 tjedana jer je nosio imobilizaciju, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti.

12. Tužitelj se na nalaz i mišljenje očitovao podneskom od 20.11.2023. navodeći da na nalaz i mišljenje nema primjedbi, te je istim podneskom precizirao tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka, a tuženik se na nalaz i mišljenje vještaka nije očitovao.

13. Sud je nalaz i mišljenje liječnika vještaka prihvatio u cijelosti, jer je dan stručno i nepristrano, na temelju medicinske dokumentacije.

14. Obzirom na nalaz i mišljenje liječnika vještaka, prema kojem je tužitelj trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednje jaki bolovi potrajali su 6 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni mjesec dana, a povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takvi ulaze u pojačane napore, sud je, cijeneći u okviru i na način predviđen čl.1100. Zakona o obveznim odnosima, a primjenom čl.223. Zakona o parničnom postupku, s osnova pretrpljenih fizičkih bolova utvrdio kao primjerenu naknadu u iznosu od 900,00 eura.

15. Dalje, a obzirom da je prema nalazu vještaka tužitelj trpio primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje, u toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 3 dana, srednji 4 dana i manji 5 dana, a kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju od mjesec dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja, to jačina straha i njegovo trajanje opravdavaju, primjenom čl. 223. Zakona o parničnom postupku, a temeljem odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima, utvrditi osnovanim naknadu u iznosu od 1.000,00 eura.

16. Kod tužitelja je zbog zaostalog blažeg funkcionalnog deficita trećeg i četvrtog prsta desne šake došlo do smanjenja životne aktivnosti za 3% trajno, a shodno ovom postotku imenovani će morati ulagati pojačane napore, pa mu je po tom osnovu valjalo priznati iznos od 500,00 eura.

17. Prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelju je bila potrebna pomoć i njega druge osobe dok se nalazio na kućnom liječenju po 2 sata dnevno kroz 6 tjedana jer je nosio imobilizaciju, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti, a kako su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali ukućani, to mu po tom osnovu pripada 252,00 eura (84hx3,00 eura), primjenom čl.223. ZPP-a.

18. Dakle, tužitelju je ukupno dosuđeno 2.652,00 eura, umanjeno za nesporno plaćenih 1.327,23 eura, odnosno ukupno 1.324,67 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 5.3.2021. (kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a sve sukladno odredbi članka 1103. ZOO- a) pa sve do isplate, dok je istog valjalo odbiti s iznosom od 400,00 eura s kamatama od 5.3.2021. do isplate, kao neosnovanim.

19. Tužitelju je valjalo dosuditi zakonske zatezne kamate na nesporno plaćenih 1.327,23 eura od dana 5.3.2021. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, tj. 2.4.2021., a sve temeljem odredbe članka 1103. ZOO-a.

20. Kamate suđene po stopi određenoj čl.29. st.2. ZOO-a.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl.154. st.5. ZPP-a, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje:OT). Tako su tužitelju priznati trošak sastava odštetnog zahtjeva - u iznosu od 100 bodova, sastav tužbe prema Tbr. 7.1. OT u iznosu od 100 bodova, sastav podneska od 20.11.2023., - u iznosu 100 bodova sukladno Tbr.8.1. OT, sastav podnesaka od 18.9.2023., 5.10.2023. - u iznosu od 25 bodova svaki sukladno 8.4. OT, pristup na ročišta 4.9.2023., 16.7.2024., 14.10.2024. - u iznosu od 100 bodova svako sukladno Tbr.9.1. OT, što ukupno iznosi 650 bodova,odnosno uz vrijednost boda od 2,00 eura, odnosno 1.300,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 1.625,00 eura. Tužitelju je valjalo priznati i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura u cijelosti, jer je bio potreban za vođenje ovog postupka, pa sveukupni troškovi tužitelja iznose 1.890,45 eura.

22. Kamata na parnični trošak dosuđena je primjenom odredbe čl.30. st.2. Ovršnog zakona.

23. Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

U Zagrebu 20. prosinca 2024.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. tuženiku