Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Sinju

Petrovac 3, Sinj

Broj: Pp-2970/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sutkinji Vinki Kulić uz sudjelovanje Martine Šušnjara kao zapisničarke u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice MR, zbog prekršajnog djela iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. ) te zbog prekršajnog djela iz članka 196. stavka 5. istog Zakona, postupajući po prigovoru na prekršajni nalog PU Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Sinj, pod brojem Klasa: 211-07/24-1/1050 od 25. ožujka 2024. , nakon održane glavne i javne rasprave u odsutnosti tužitelja te u prisutnosti okrivljenice 17. prosinca 2024., temeljem članka 143., 179., 180., 183. i 185. Prekršajnog zakona („ Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15, 70/17., 118/18., 114/22. ), 20. prosinca 2024., objavio je i

presudio  je

Okrivljenica MR kći pok. M i pok. DR, dj. D, rođena **.**.1958. iz [adresa], državljanka Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], nastavnica predškolskog odgoja, umirovljenica, udata, bez djece, pismena, VŠS, nije odlikovana, srednjeg imovnog stanja, primanja oko 800,00 eura, neosuđivan,

kriva  je

I. što je 28. siječnja 2024. u 01.05 sati, u mjestu Vedrine, općina Trilj, u ulici Domovinskog rata broj 33, upravljala vozilom M1, marke Land Rover, reg. oznake [registarska oznaka], te se na zahtjev policijskog službenika odbila podvrgnuti ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu,

čime je postupila protivno odredbi članka 282. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22.), a što je kažnjivo po članku 282. stavak 9. istog Zakona,

II.što je iste prigode i na istom mjestu kao pod točkom I. izreke presude, upravljala navedenim osobnim vozilom iako joj je isteklo važenje vozačke dozvole broj [broj vozačke dozvole] dana 23. siječnja 2023.,

čime je postupila protivno odredbi članka 196. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22.), a što je kažnjivo po članku 196. stavak 5. istog Zakona,

Okrivljenici se temeljem istih odredbi te članka 33. i članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona („ Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15, 70/17., 118/18., 114/22. ),

utvrđuje

-za prekršajno djelo iz točke I. izreke presude NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1320,00 eura ( jedne tisuće tri stotine dvadeset eura),

-za prekršajno djelo iz točke II. izreke presude NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 130,00 eura (jedne stotine trideset eura).

Temeljem članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljenici se

izriče

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1450,00 eura (jedne tisuće četiri stotine pedeset eura) .

Temeljem članka 33. stavak 10. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti izrečenu novčanu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne.

Temeljem članka 50. i članka 58. Prekršajnog zakona okrivljenici se,

izriče

ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM „B“ KATEGORIJE U TRAJANJU OD 3 (tri) MJESECA.

U trajanje zaštitne mjere uračunat će se vrijeme za koje je okrivljenici bila oduzeta vozačka dozvola, shodno naredbi o određivanju mjere opreza izdane od strane Policijske postaje Sinj u vremenu od 28. siječnja 2024. od 01.05 sati do 28. siječnja 2024. u 13.05 sati.

Temeljem članka 58. stavka 2. Prekršajnog zakona zaštitna mjera upravljanja vozilom počinje teći od izvršnosti presude.

III. Temeljem članka 138. stavak 1. i 3. u svezi članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura) u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Obrazloženje

1.PU Splitsko – dalmatinska , Policijska postaja Sinj izdala je prekršajni nalog protiv okrivljenice, a zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih izreci presude, te je okrivljenica uložila prigovor te je po uloženom prigovoru spis dostavljen ovom sudu 28. ožujka 2024., te je prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je prekršajni postupak.

2. Na zaključenoj glavnoj raspravi okrivljenica izlaže kao i na zapisnicima s prethodnih rasprava, gdje je iskazala da joj branitelj nije potreban, te da je razumjela što joj se stavlja na teret te da nije kriva, te da u potpunosti ostaje pri navodima iz prigovora na prekršajni nalog, te je u prigovoru navela da prekršajni nalog djelomično odgovara stvarnom događaju. U prigovoru navodi da ne poriče da joj je istekla vozačka dozvola, u odnosu na druge okolnosti predmetnog događaja ističe da zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola opojnih droga ili lijekova u organizmu od 28. siječnja 2024. ne odgovara stvarnom stanju i istini. Nije točno da je izjavila službenoj osobi da je konzumirala alkohol, naprotiv , da je izjavila da se loše osjeća, da ima potrebu za udahom, nestašicu zraka i da sumnja u kardiovaskularne probleme jer joj je srce preskakalo. Da se isključila iz prometa i parkirala u mjestu Vedrine s namjerom da zovne poznanicu iz [adresa] da s autom dođe po nju jer se nije osjećala dobro. Da bi valjalo istaći da je policijski službenici nisu zaustavili u prometu, nego se je svojim vozilom isključila iz prometa iz gore navedenih razloga te ugasila motor vozila. Dakle, da nije bila u prometu niti je zatečena u prometu. Nekoliko trenutaka kasnije dolazi policijski službenik kucajući joj na prozor vozila, da je od nje zatražila prometnu i vozačku dozvolu, te u toj kratkoj komunikaciji da se je žalila na zdravstvene tegobe dotičnoj službenoj osobi. Taj dan vjerojatno nije uzela terapiju na vrijeme (lijekove), a operirala je štitnjaču jer je oboljela od karcinoma štitnjače te joj je ista u cijelosti uklonjena te za posljedicu svega toga imala je učestala preskakanja srca i nestašicu zraka. Međutim službena osoba bez ikakvih razloga je tražila alkotestiranje putem uređaja. Da se nije odbila podvrgavanju ispitivanja prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu , ali zbog nestašice zraka i preskakanja srca jednostavno to nije mogla učiniti da ne ugrozi svoje zdravlje i dovede svoj život u pitanje. Nakon toga pozvala je poznanicu iz [adresa] da dođe po nju, ista je došla i odvezla je kući, te je nakon prespavane noći konzumirala svoju terapiju i u ponedjeljak zatražila liječničku pomoć specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologa, gdje joj je doktor zbog ubrzanog rada srca (preskakanja ) odredio dodatnu terapiju. Prema tome, nalaz doktora jasno ukazuje da je u vrijeme predmetnog događaja imala zdravstvene poteškoće koje i danas liječi. Dakle, da je otišla s lica mjesta, a službena osoba je vjerojatno sastavljala zapisnik nakon njenog odlaska, konstatirajući pogrešno činjenično stanje između ostalog i odbijanje potpisa. Slijedom navedenog da nije počinila prekršaj iz članka 282. stavka 1., a kažnjiv po stavku 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te slijedom toga nema mjesta izricanju zaštitne mjere zabrane upravljanja motornog vozila u trajanju od tri mjeseca, te predlaže da u odnosu na ovo prekršajno djelo donese oslobađajuću presudu i da teret troškova ovog postupka ide na teret državnog proračuna. Na prethodnoj raspravi, a na upit suda, iskazuje da joj je prekršajni nalog uručen sljedećeg dana, da joj je uručen onog dana kada joj je vraćena vozačka dozvola, te da je istina da joj je vozačka dozvola istekla 23. siječnja 2023. Toga dana da je bila na jednom druženju kod prijateljice, da je krenula kući oko 01.00 sati, da je vidjela da nešto s njom nije u redu odnosno da se loše osjećala jer nije uzela terapiju na vrijeme nakon čega je parkirala vozilo, popila malo vode, a nakon par minuta da su joj pristupili policijski službenici odnosno policijska službenica, a ista joj je pristupila možda u roku od 2-4 minute, nakon što je zaustavila vozilo. Da ju je tada upitala odnosno da je zatražila na uvid dokumente te je upitala je li konzumirala alkohol, te da je odgovorila da nije te da joj je ponudila alkotestiranje, te da joj je tada rekla da se loše osjeća, da se ne može alkotestirati a kako je bila loše da uopće nije mogla izići iz vozila, srce joj se uzlupalo, a nakon toga policijska službenica je s njenim dokumentima otišla do službenog vozila, te da je tada sjedila u vozilu još 6-7 minuta, nakon čega je izašla iz vozila, zaključala ga te se uputila prema svojoj prijateljici pješice, a koja je udaljena oko 300 metara. Od strane policijske službenice nije joj rečeno da pričeka zapisnik, a niti joj je ponuđeno vađenje krvi, dakle, alkotestiranje je odbila jer se osjećala loše, te da joj nije ponuđeno vađenje krvi odnosno stručni pregled. Policijskoj službenici je rekla da se loše osjeća, da joj je rekla da ne može puhati, a na upit suda iskazuje da tu večer kada je bila u prijateljice i kasnije kada je došla kući, a da ju je dovezla prijateljica , nije zvala hitnu pomoć već je uzela svoju terapiju te sljedećeg dana otišla liječniku. Na navedenom druženju nije konzumirala alkohol, a na upit suda s obzirom na zdravstveno stanje iskazuje da nema nikakva ograničenja u vezi upravljanja vozilom. Na daljnji upit suda iskazuje da je do prijateljice došla pješice a na upit suda, jer da je u prigovoru navedeno da je pozvala prijateljicu da dođe po nju na lice mjesta, iskazuje da ju je mislila pozvati, ali da to nije učinila već da je otišla pješice, jer da joj je prije toga rečeno da ne smije pozivati niti supruga a imala ga je namjeru pozvati da dođe po nju. Okrivljenica predlaže da se zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola kojeg je sljedeći dan dobila izuzme jer nije istinit, jer se ne zna uopće kada je sačinjen, te traži da joj se omogući uvid u zapisnik od te noći kojeg navodno nije potpisala a koji joj je uručen sljedećeg dana, dakle da uopće tu noć nije vidjela zapisnik, a niti ga je našla u vozilu kao što policija to tvrdi, te da joj je isti uručen tek sljedećeg dana, te se isti okrivljenici pruža na uvid, a nakon što joj je pružen na uvid zapisnik, iskazuje da se radi o istom zapisniku te da je to nezakonit dokaz te je upozorena da drugog zapisnika u spisu nema. Na zaključenoj glavnoj raspravi okrivljenica predlaže da se kao svjedokinja ispita njena prijateljica jer ista nije zaustavljena, a prolazila je više puta pored policijskih službenika, a na okolnost da svako vozilo ne zaustavljaju, da bi potom iskazala da svjedokinju ne treba pozivati te iskazuje da nema daljnjih dokaznih prijedloga. U završnoj riječi iskazuje da ostaje pri navedenom i da je preneražena te da su je trebali odvesti na vađenje krvi, a i na hitnu te da prekršajni nalog nema svoju osnovu jer nema zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, točnije sa lica mjesta, a sve navedeno u prekršajnom nalogu ne odgovara istini.

3.U dokaznom postupku pročitana je prekršajna evidencija Ministarstva pravosuđa i uprave, ispitani su svjedoci policijski službenici AR i UR, liječnička dokumentacija, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola te naredba o određivanju mjere opreza.

4.Svjedokinja policijska službenica AR iskazuje da je te prigode sudjelovala u provođenju akcije u prometu, da je to bilo 28. siječnja 2024. oko 01.00 sati, u mjestu Vedrine, te misli da se radi o ulici Domovinskog rata gdje su zaustavljali vozila sa svjetlećom stop palicom, a u jednom momentu u njihovom pravcu da je nailazila upravo okrivljenica s vozilom, međutim tada je skrenula u desno, nakon čega ju je pomoćnik ZR poslao da ode do tog vozila. Da je otišla do tog vozila, pokucala na prozor, te da je okrivljenica najprije otvorila prozor, a kasnije vrata, te čim je otvorila prozor da se osjetio miris alkohola, te da ju je upitala da li se želi podvrgnuti ispitivanju prisutnosti alkohola te da je zatražila dokumente, pri tom misli na prometnu i vozačku dozvolu, te iskazuje da joj odmah nije htjela pružiti dokumente, već je to tek učinila kasnije, dakle, upitana je da li se želi podvrgnuti ispitivanju prisutnosti alkohola, na što je ista odgovorila da se ne želi alkotestirati, a ista je upitana je li konzumirala alkohola, te da je iskazala da nije konzumirala alkohol, dakle, uopće nije željela puhati na uređaj. Tada je utvrđeno da je okrivljenici istekla valjanost vozačke dozvole. Na upit suda je li se tužila na svoje zdravstveno stanje , svjedokinja iskazuje da u tom smislu nije ništa govorila. Nakon što je upoznata s obranom okrivljenice, svjedokinja iskazuje da ostaje pri onom što je navela, te iskazuje da je okrivljenica upravljala vozilom te kada ih je ugledala da je skrenula ne naglo u desno, a policijski službenika tu bilo nekoliko. Svjedokinja iskazuje da se ne sjeća da bi ukazivala na svoje loše zdravstveno stanje, već iskazuje da je bazdrila na alkohol. Da je više puta gospođi ponudila alkotest, da ju je više puta upitala želi li puhati, međutim ista je to obila, te se ne sjeća da bi išta drugo navodila u smislu svog zdravstvenog stanja. Što se tiče navoda da joj je prekršajni nalog uručen sljedeći dan, svjedokinja iskazuje da je istina da joj je nalog uručen u postaji sljedećeg dana, ali tu večer da joj je prekršajni nalog napisan te ostavljen, te da ga je odbila potpisati , te ponavlja da joj je ostavljen prekršajni nalog, te iskazuje da je svaku suradnju s njima odbijala. Na iskaz okrivljenice u kojem navodi da je tada ostala sjediti u vozilu još 6-7 minuta nakon čega je otišla svojoj prijateljici, na upit je li joj tada ostavljen prekršajni nalog, svjedokinja iskazuje da misli da joj je tada sve ostavljeno. Što se tiče da joj nije ponuđeno vađenje krvi, odnosno stručni pregled, svjedokinja iskazuje da ista nije tražila stručni pregled, nije se tužila na zdravstveno stanje, te da je izjavila da se sada ne sjeća, a na upit suda da li se sjeća ili ne, svjedokinja iskazuje da se okrivljenica nije tužila na zdravstveno stanje. Na upit suda kada se provodi stručni pregled svjedokinja iskazuje da se stručni pregled obavlja ako netko poriče rezultate ispitivanja, isto tako provodi se ukoliko netko zatraži provođenje stručnog pregleda, a na upit suda provodi li se stručni pregled ukoliko vozač odbije alkotestiranje, svjedokinja iskazuje da se stručni pregled i u tom slučaju provodi ukoliko vozač zatraži da se provede stručni pregled te da se jedino po službenoj dužnosti obavlja stručni pregled u slučaju prometnih nesreća. Nakon što joj je predočen zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, svjedokinja iskazuje da je okrivljenica odbila ispitivanje, da nije puhala, a to je što je pod točkom 2. podcrtano da nije postupila po uputama policijskog službenika, iskazuje da se radi o takvom obrascu. Nakon što je upoznata da je zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola navedeno da je ista konzumirala alkohol, svjedokinja iskazuje da ne zna kome je to od kolega izjavila, jer su kasnije kolege došle do nje, na tom mjestu se nalazio i pomoćnik načelnika ZR, te iskazuje da joj je okrivljenica izjavila da nije konzumirala alkohol. Na upit okrivljenice, a s obzirom na to da se loše osjećala zašto je nisu vodili vaditi krv, svjedokinja iskazuje da okrivljenica nije tražila vađenje krvi, te da se ne sjeća da joj je izjavljivala da se loše osjećala , da je možda nekom od kolega izjavila, ali da ne zna kome, a kada je rekla da je bilo više policijskih službenika osim nje, pomoćnika načelnika ZR, svjedokinja iskazuje da se nalazio i policijski službenik UR, kolegica SR, a možda i načelnik policije, a tko je od njih, osim nje s okrivljenicom razgovarao, da se ne može očitovati, da je bila s kolegicom u vozilu, te da je vidjela da se pomoćnik načelnika ZR na tom mjestu nalazio.

5.Svjedok policijski službenik UR, iskazuje da se je te prigode nalazio s ostalim kolegama, radi se o privremenom punktu gdje se vrši kontrola prometa te da je kolegica AR postupala prema okrivljenici, utvrdila prekršaj i izrekla sankciju. Kolegica AR je navedeno vozilo zaustavljala stop palicom, međutim vozilo se isključilo iz prometa na privatno dvorište A te je od njih bila udaljena oko 30-40 metara, nakon čega je kolegica AR zajedno s njim otišla do vozila te je tada utvrđeno da je isteklo važenje vozačke dozvole, da je kolegica zatražila da se ista alkotestira, prisutna okrivljenica je to odbila jer se isključila iz prometa, da nije ni vidjela da je zaustavljaju, a inače da je vidljivost dobra, ulica je osvijetljena, te je odbila alkotestiranje iz prethodno navedenih razloga, te se ne sjeća da bi spominjala ikakve druge razloge radi odbijanja alkotesta. Okrivljenica je napustila mjesto događaja pješice, te da se s nekom osobom s vozilom vratila na mjesto događaja, a što se tiče uručenja prekršajnog naloga, koliko se sjeća nalog joj nije uručen na mjestu događaja već je odnesen u policijsku postaju te da mu nije poznato kada joj je uručen, ali ga je odbila primiti na licu mjesta iz razloga što se nije smatrala krivom. Na upit suda iskazuje da se ne sjeća je li okrivljenica tada spominjala neke zdravstvene razloga vezano za alkotestiranje. U onom slučaju kada se vozač ne slaže sa rezultatima alkotestiranja tada se obavlja stručni pregled, a na upit suda, u onom slučaju kada se spominju zdravstvene smetnje radi kojih nije moguće alkotestiranje, iskazuje da se ne sjeća da je ista spominjala da ima zdravstvene smetnje, te da ne zna obavlja li se tada stručni pregled jer se nije suočio s takvom situacijom. Svjedok iskazuje da nije mjerodavan da se očituje o tome da li mu je netko izgledao napit ili ne. Nakon što je upoznat s obranom okrivljenice, iskazuje da ostaje pri onom što je naveo, te iskazuje da je gospođa bila jako neugodna, da je bilo povišenih glasova, da su kolegica i okrivljenica raspravljale, te da je on cijelo vrijeme tu bio prisutan i nalazio se s kolegicom AR što je okrivljenica i vidjela. Na upit okrivljenice je li te prigode bio u vozilu, policijski službenik iskazuje da je bio na cesti, a ne u vozilu, te da se sada upravo sjeća, na što ga je podsjetila gospođa, da su on i kolegica AR došli s policijskim vozilom do okrivljenice. Na upit okrivljenice da li ju je zaustavio sa svojom palicom, svjedok iskazuje da on nije zaustavljao s palicom, već da je sjedio u vozilu, a kolegica AR da je podigla palicu, a kako se prije isključila s vozilom da su se s vozilom uputili do okrivljenice, prešli cestu i došli do njenog vozila. Na upit okrivljenice je li ih morala vidjeti da ju zaustavljaju stop palicom, svjedok iskazuje da nema mišljenja o tome. Na upit okrivljenice, je li zaustavljaju svako vozilo koje prođe cestom, svjedok iskazuje da se ne zaustavlja svako vozilo koje naiđe, vozila se zaustavljaju selektivno jer nije moguće fizički zaustaviti svako vozilo. Na upit okrivljenice gdje je zapisnik o ispitivanju alkohola sa lica mjesta, svjedok iskazuje da ne zna, da je u policijskoj postaji te iskazuje da nije ispisivao zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola. Okrivljenica nije više imala pitanja za svjedoka , već je iskazala da sve do sada izrečeno nije istina jer se ne temelji na temeljitom zapisniku s lica mjesta.

6.Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka te cijeneći sve provedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, nedvojbeno je da je okrivljenica počinila prekršaje opisane u izreci presude .

7.Nije sporno da je kritične prigode okrivljenica upravljala navedenim osobnim vozilom.

8.Nije sporno da je okrivljenici isteklo važenje vozačke dozvole 23.siječnja 2023.

9.Nije sporno da se okrivljenica kritične prigode na zahtjev policijskog službenika odbila podvrgnuti ispitivanju prisutnosti alkohola.

10.Sporno je, kako okrivljenica navodi odbila alkotestiranje zbog zdravstvenih razloga na koje se poziva.

11.Obrana okrivljenice u kojoj poriče počinjenje prekršaja, nije osnovana.

12.Okrivljenica u svom iskazu navodi da je policijski službenici nisu zaustavili u prometu već da se s vozilom isključila zbog zdravstvenih razloga te navodi da nije bila u prometu niti je zatečena u prometu, već da su joj nekoliko trenutaka kasnije pristupili policijski službenici, što je točno, međutim takva obrana okrivljenice nije prihvaćena iz razloga što okrivljenici samim time što se isključila iz prometa i zaustavila izvan ceste, a s obzirom na to da su joj kako sama navodi nekoliko trenutaka kasnije došli policijski službenici, nije prestalo svojstvo vozača, te ne može stajati obrana okrivljenice u kojoj navodi da su policijski službenici bez ikakvog razloga tražili alkotestiranje putem uređaja, a osim toga iz iskaza policijskih službenika AR i RR, proizlazi da je policijska službenica stop palicom zaustavljala navedeno vozilo međutim se prije isključilo iz prometa, nakon čega su navedenom vozilu pristupili policijski službenici.

13.Iskaz okrivljenice u kojem navodi da je odbila alkotestiranje iz razloga što se je loše osjećala, te da se stoga nije mogla alkotestirati, te kako je bila loše da uopće nije mogla niti izići iz vozila, a jedno 6-7 minuta nakon toga da je izišla iz vozila i uputila se prema svojoj prijateljici pješice koja je od nje udaljena oko 300 metara, da bi u svom prigovoru za kojeg je istaknula da se može smatrati njenom pisanom obranom je navela da nakon što nije mogla puhati iz zdravstvenih razloga, da je pozvala poznanicu da dođe po nju, te da je ista došla i odvezla se kući, proizlazi da je takav iskaz okrivljenice kontradiktoran jer u jednom momentu navodi da je sada izašla iz vozila i uputila se pješice prema svojoj prijateljici, a u jednom momentu navodi da je zvala svoju poznanicu iz [adresa] da dođe po nju koja je došla te ju odvezla kući.

14.Također je iskaz okrivljenice kontradiktoran budući da ista navodi da je po dolasku kući nakon prespavane noći konzumirala terapiju i u ponedjeljak zatražila liječničku pomoć, da bi također izjavila da kada je došla kući, da je uzela svoju terapiju te da je sljedećeg dana išla liječniku, a osim toga, sudac je mišljenja da ukoliko se okrivljenica tu večer doista tako loše osjećala, kako u svom iskazu navodi, logično bi bilo da ne ostane sama sjediti u vozilu, već da odmah pozove hitnu pomoć, ako ne dok se nalazila u vozilu, logično bi bilo da je po dolasku kući nazvala hitnu pomoć, međutim to okrivljenica nije učinila, ali je usprkos tome mogla zvati prijateljicu da dođe po nju na mjesto događaja, odnosno uputiti se pješice prijateljici koja je bila udaljena oko 300 metara, međutim kako je već navedeno okrivljenica to ništa nije poduzela, već je samo u svojoj obrani , bez ikakva uporišta navela da se zbog zdravstvenog stanja nije mogla alkotestirati.

15.Imajući u vidu naprijed navedeno, te da policijska službenica u svom iskazu navodi da je kritične prigode , nakon što je pristupila navedenom vozilu, zatražila dokumente, prometnu i vozačku dozvolu, da je vozačica upitana želi li se podvrgnuti ispitivanju prisutnosti alkohola, te da je okrivljenica odgovorila da se ne želi alkotestirati, te da se nije tužila na svoje zdravstveno stanje, te da je više puta gospođi ponudila alkotest te da je upitala više puta želi li puhati, te da je ista to odbila, te da policijski službenik UR u bitnom potvrđuje iskaz svjedokinje AR navodeći da se vozilo koje je kolegica AR zaustavljala isključilo iz prometa na udaljenosti jedno od 30 – 40 metara od njih, nakon čega da su otišli do vozila, da je kolegica zatražila alkotestiranje te da je to okrivljenica odbila jer se isključila iz prometa te da se ne sjeća da bi spominjala ikakve druge razloge radi odbijanja alkotesta, čiji su iskazi u potpunosti prihvaćeni kao objektivni, te osnovom naprijed navedenih iskaza policijskih službenika koji su uvjerljivi te u cjelini jasni, a koji ne ostavljaju nikakvu dvojbu u pogledu odlučnih činjenica koji bi upućivali suprotno, a sve to imajući u vidu obrazloženje iz točke 14., dakle da okrivljenica, iako se kako navodi osjećala loše, nije pozvala hitnu pomoć, već je pozvala prijateljicu odnosno uputila se pješice prijateljici, te tek sljedećeg dana otišla liječniku, a osim toga iz priloženih liječničkih nalaza nigdje ne proizlazi da okrivljenica ne smije podvrgnuti ispitivanju prisutnosti alkohola putem uređaja, za zaključiti je da, s obzirom na sve navedeno, a uz to da je i okrivljenica komunicirala na mjestu događaja, nije bilo takvih razloga koji bi opravdali njeno odbijanje alkotestiranja, te stoga iskaz okrivljenice u kojem navodi da se zbog zdravstvenih razloga nije mogla alkotestirati, odnosno da je alkotestiranje odbila zbog zdravstvenih razloga, nije osnovan te je jedino usmjeren prema izbjegavanju prekršajne odgovornosti.

16.Iskaz okrivljenice u kojem navodi da je zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola nezakonit dokaz, međutim takav iskaz okrivljenice nije osnovan jer je bitno obilježje prekršaja iz članka 282. stavka 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odbijanje alkotestiranja, a što je i navedeno u zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola, a osim toga okrivljenica u svom iskazu priznaje da je kritične prigode odbila alkotestiranje, te stoga nije jasno iz kojeg razloga takav zapisnik ne bi bio zakonit dokaz.

17.Također obrana okrivljenice u kojoj navodi da joj je prekršajni nalog uručen sljedećeg dana , onog dana kada joj je vraćena vozačka dozvola, nije od utjecaja na njenu prekršajnu odgovornost, bitno joj je da je prekršajni nalog uručen, a da joj je uručen proizlazi iz toga što je uložila prigovor, kojim je prekršajni nalog stavljan izvan snage te proveden redovni prekršajni postupak, tako da okrivljenica nije imala nikakve negativne posljedice uručenja prekršajnog naloga koje je obavljeno sljedećeg dana, međutim do takvog uručenja prekršajnog naloga došlo je upravo iz razloga što je okrivljenica isti odbila primiti na licu mjesta, što proizlazi iz iskaza policijske službenice AR koja navodi da je okrivljenica odbijala svaku suradnju, te da je istina da joj je uručen sljedećeg dana, što također proizlazi i iskaza policijskog službenika RR koji u svom iskazu navodi da je prekršajni nalog odbila primiti na licu mjesta.

18.Okrivljenica zaustavila jedno 30-40 metara od strane policijskih službenika, međutim s obzirom na to da je, kako navodi policijski službenika MRU vidljivost bila dobra, ulica osvjetljena, te da ju je policijska službenica zaustavljala stop palicom, iako je mogla vidjeti da ju zaustavljaju policijski službenici, ukazuje na to da je moguće okrivljenica zaustavljajući se jedno 30-40 metara prije mjesta gdje su se nalazili policijski službenici, htjela izbjeći policijsku kontrolu, a pravi razlog doista zna samo okrivljenica, ali iz naprijed navedenih razloga nije osnovan njen iskaz u kojem navodi da se na tom mjestu zaustavila iz razloga što se osjećala loše, jer bi po mišljenju suda tada odmah trebala pozvati hitnu pomoć, a ne tek sljedećeg dana ići liječniku, što je u svom iskazu i sama navela.

19.Odredbom članka 282. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da policijski službenik, obavljajući poslove iz članka 4. stavka 1. ovog Zakona, može vozača i drugog sudionika u prometu na cesti podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja (alkometar i dr.) radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, a potom, po potrebi, i odvesti u zdravstvenu ustanovu na vađenje krvi i uzimanja urina ili na liječnički pregled, a stavkom 9. istog članka propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1320.00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora do 60 dana kazniti za prekršaj vozač motornog vozila ili instruktor vožnje koji se odbije podvrgnuti ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina.

20.Odredbom članka 196. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da motornim vozilom u prometu na cestama može samostalno upravljati samo osoba koja ima važeću vozačku dozvolu izdanu u Republici Hrvatskoj, inozemnu vozačku dozvolu ili međunarodnu vozačku dozvolu za onu kategoriju vozila kojim upravlja u prometu na cesti, a stavkom 5. istog članka propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit za prekršaj vozač koji upravlja vozilom u prometu na cesti a isteklo mu je važenje vozačke dozvole te ako je ispunio uvjete za upravljanje motornim vozilom, a nije mu izdana vozačka dozvola.

21.Budući da je provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da je okrivljenica kritične prigode upravljala navedenim osobnim vozilom te da se odbila podvrgnuti ispitivanju putem uređaja alkometar, te da joj je isteklo važenje prometne dozvole, to su se u djelu okrivljenice stekla sva bitna obilježja prekršaja opisanih u izreci presude, pa ju je valjalo proglasiti krivom i kazniti.

22.Pri odlučivanju o vrsti kazne za prekršajno djelo iz točke I. izreke presude te o visini kazne za prekršajno djelo iz točke II. izreke presude, okrivljenici su uzete u obzir sve za to olakotne i otegotne okolnosti, kao što su stupanj krivnje, njeno ponašanje nakon počinjenog prekršaja, imovinske prilike, težina počinjenih prekršaja, što do sada nije osuđivana, što proizlazi iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave, okrivljenici je izrečena novčana kazna za prekršajno djelo iz točke I. izreke presude, u visini Zakonom propisanog posebnog minimuma , a za prekršajno djelo iz točke II. izreke presude izrečena joj je u visini koja je propisana Zakonom, a sve vjerujući da će se tako izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja.

23.Odluka o zaštitnoj mjeri temelji se na odredbi članka 50. i članka 58. Prekršajnog zakona, a ista je primijenjena prema okrivljenici radi otklanjanja uvjeta koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, te sprječavanja opasnosti počinjenja takvog prekršaja, a s obzirom težinu počinjenog prekršaja iz točke I. izreke presude, radi se o jednom od najtežih prekršaja u prometu, okrivljenici je izrečena zaštitna mjera u trajanju kao u izreci, koja je razmjerna težini prekršaja, a u izrečenu zaštitnu mjeru uračunava se vrijeme shodno naredbi o određivanju mjere opreza oduzimanja vozačke dozvole, a Prekršajnim zakonom se zaštitna mjera može izreći u trajanju od 1 mjeseca do dvije godine, a zaštitna mjera teče od dana izvršnosti presude.

24. Odluka o troškovima postupka donesena je sukladno odredbi članka 138. stavka 1. i 3. u svezi članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona uzimajući u obzir trajanje i složenost postupka te imovne prilike okrivljenika.

25.Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Sinju 20. prosinca 2024.

Zapisničarka:

Sutkinja:

Martina Šušnjara v.r.

Vinka Kulić v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu RH Zagreb, u roku od 8 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez pristojbe.

DN-a: 1. okrivljeniku

2. tužitelju

3. ovdje