REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – istok, [adresa]
Poslovni broj: Pp-3049/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Korneliji Adamec, uz sudjelovanje Sanje Vidović, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene GE, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine‟ broj 70/17., 126/19., 84/21. i 36/24.), povodom optužnog prijedloga Policijske postaje Zaprešić pod brojem 211-07/24-5/22592, nakon provedene glavne rasprave, 20. prosinca 2024., javno je obavio i
p r e s u d i o
I. Okrivljena: GE, kći PE i NE, rođena **.**.1966. u [adresa], državljanka RH, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, zaposlena kao računovođa, zaposlena, s mjesečnim primanjima od 1.100,00 eura, udana, majka troje djece, sa prebivalištem u [adresa], prekršajno neosuđivana, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak,
k r i v a j e
što je 20. kolovoza 2024. u 15.00 sati u dvorištu obiteljske kuće u mjestu [adresa], počinila fizičko nasilje u obitelji na štetu svog malodobnog unuka RE, rođenog 2011., na način da ga je otvorenim dlanom ruke tri puta udarila u predjelu lica, uslijed čega nije nastupila tjelesna ozljeda, dakle, počinila tjelesno nasilje u obitelji na štetu djeteta,
čime je počinila prekršaj iz članka 10. stavka 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo po članku 22. stavku 5. istog Zakona,
pa joj se na temelju citiranog propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) izriče
novčana kazna od 210,00 € (dvjesto deset eura).
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljena je obavezna platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, sud upozorava okrivljenu da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, priloženom uplatnicom, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljena je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 € (dvadeset eura) u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, priloženom uplatnicom, u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, na temelju članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Policijska uprava zagrebačka, Policijska postaja Zaprešić pod brojem 211- 07/24-5/22592 podnijela je 9. rujna 2024. optužni prijedlog protiv okrivljene, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljena je u svojoj obrani iskazala da se smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Istina je da je 20. kolovoza 2024. u poslijepodnevnim satima bila u obiteljskoj kući u [adresa], gdje stanuje, zajedno sa svojom kćeri CE, udana RE i njezino troje malodobne djece od kojih je RE, rođen 2011. najstarije dijete u obitelji. Naime, njezina kći CE i njezin suprug su razvedeni, a djeca su dio ljetnih praznika provela sa ocem, a nakon što su se vratili majci ona je sa njima došla kod nje u kuću kako bi još neko vrijeme proveli zajedno dok traju praznici. Sjeća se da se najstariji unuk RE vratio i ponašao se na način da je bio vrlo bahat i bezobrazan u ophođenju sa svojom majkom, zbog čega mu je ona u nekoliko navrata prigovorila da se ne može tako ponašati, a tog dana je ponovno bio takav prema majci te joj je svašta govorio, bio je prost i bezobrazan, zbog čega ga je u svrhu odgojne mjere otvorenim dlanom tri puta udarila u predjelu lica, jer je smatrala da je nedopustivo da RE na takav način razgovara sa majkom, koja joj se i ranije požalila da je u jednom htio i fizički nasrnuti na nju. Nakon toga je njezin unuk RE uzeo svoje stvari, te otišao iz kuće odnosno koliko joj je poznato otišao je kod svog oca koji je o ovom događaju obavijestio policiju. RE od ovog događaja stanuje sa ocem, dok drugo dvoje djece stanuje sa majkom, odnosno njezinom kćeri, tako da RE od tada nije više vidjela niti je sa njim na bilo koji način kontaktirala, a njezina kći joj je rekla da RE ima problema u ponašanju i u školi, da je popustio u učenju, te da se sada puno problematičnije ponaša nego dok je živio sa njom, a smatra da njezin bivši zet, odnosno njegov otac tu ima jako veliki utjecaj posebno zbog činjenice da on tvrdi da ona svojoj kćeri brani da se njezin bivši suprug vrati u obitelj, što nije istina jer je bilo već nekoliko pokušaja spajanja obitelji, ali niti jedan od njih nije uspio, ne njezinom krivnjom. Dodaje da ovo nije obrazac njezinog ponašanja, već smatra da je povod cijelom događaju bilo ponašanje njezinog unuka prema njegovoj majci, odnosno njezinoj kćeri, te da se djetetu se trebaju postaviti granice kako bi mu se dalo do znanja da mora imati poštovanja prema drugim osobama bez obzira da li su u pitanju članovi obitelji ili netko drugi, te da se na taj način ne smije nitko ponašati. Žao joj je što je uopće došlo do ovog prekršaja, ističe da do sada nije bila prekršajno osuđivana, da ostvaruje minimalna primanja zbog čega nije u mogućnosti platiti propisanu novčanu kaznu, te predlaže da ju sud što blaže kazni jer smatra da će i takva kazna postići svrhu prekršajne sankcije.
3. Sud je u dokaznom postupku pročitao obavijest iz članka 109a. Prekršajnog zakona, obavijest žrtvi nasilja u obitelji, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, potvrdu o isplaćenim primanjima okrivljene, koja u prosjeku iznose 1.103,69 eura i izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske iz kojeg je vidljivo da okrivljena nije pravomoćno prekršajno osuđivana unazad tri godine.
3.1. U završnoj riječi okrivljena predlaže da sud prilikom donošenja odluke kao naročito olakotne okolnosti cijeni povod odnosno uzrok kakvo je bilo ponašanje njezinog unuka prema majci, te okolnosti počinjenja prekršaja, činjenicu da do sada nije bila prekršajno osuđivana i da je ovako reagirala samo u svrhu odgojne mjere prema unuku.
4. Sudac je prihvatio obranu okrivljene u cijelosti, budući je okrivljena priznala počinjenje prekršaja, ocijenivši ju životnom, logičnom i uvjerljivom, te sukladnu provedenom dokaznom postupku.
5. Na temelju provedenog dokaznog postupka, a cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno, tako i u njihovoj povezanosti, sudac na temelju slobodne ocjene dokaza i postojanja činjenica, sukladno članku 88. stavku 2. Prekršajnog zakona, smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljena počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, odnosno da je 20. kolovoza 2024. u 15.00 sati u dvorištu obiteljske kuće u mjestu [adresa], počinila fizičko nasilje u obitelji na štetu svog malodobnog unuka RE, rođenog 2011., na način da ga je otvorenim dlanom ruke tri puta udarila u predjelu lica, uslijed čega nije nastupila tjelesna ozljeda, a što ispunjava biće prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kažnjivo po članku 22. stavku 5. istog Zakona pa ju je proglasio krivom te joj izrekao novčanu kaznu koju smatra primjerenom počinjenom prekršaju, kao i stupnju odgovornosti okrivljene. Sud je suzio činjenični opis djela prekršaja koji se okrivljenoj stavlja na teret ispuštajući dio da bi okrivljena unuka u spavaćoj sobi otvorenim dlanom ruke udarila u predjelu lica, budući i iz preostalog dijela činjeničnog opisa djela prekršaja proizlaze bitna obilježja djela prekršaja koje se okrivljenoj stavlja na teret. 6. Odlučne činjenice o kojima ovisi prekršajna odgovornost okrivljene, odnosno da su okrivljena i RE, baka i unuk, te stoga predstavljaju osobe na koje se odnosi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, kao i činjenicu da je RE, dijete, jer je rođen 2011. Prekršajnu odgovornost okrivljene sudac je utvrdio na temelju obrane okrivljene, koja je iskazala da je unuka otvorenim dlanom ruke udarila više puta, jer se prema svojoj majci ponašao bezobrazno i bahato, te mu je na taj način htjela dati do znanja da je njegovo ponašanje neprihvatljivo, zna da je neprimjereno reagirala, te je svjesna težine počinjenog prekršaja. S obzirom na sve navedeno, sudac je okrivljenu proglasio krivom za djelo prekršaja koje joj se stavlja na teret i izrekao joj je novčanu kaznu od 210,00 eura, za djelo prekršaja iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, a za ovo djelo prekršaja propisana je novčana kazna u iznosu od najmanje 1.700,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 70 dana, držeći da će se upravo izrečenom novčanom kaznom u navedenom iznosu postići svrha kažnjavanja. Sudac okrivljenoj nije utvrdio otegotnih okolnosti, dok joj je kao olakotno cijenio priznanje djela prekršaja, iskazano kajanje nakon počinjenog prekršaja, okolnosti počinjenja prekršaja i njezinu dosadašnju prekršajnu neosuđivanost, iz kojih razloga joj je izrečena kazna ispod zakonom propisanog minimalnog iznosa novčane kazne. Prilikom izricanja iste, sudac je imao u vidu i samu prirodu prekršaja, te utvrđene okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen. Sud smatra da će se ovom sankcijom postići svrha kažnjavanja, kao i da ova kazna ujedno predstavlja i društvenu osudu za izvršeno djelo prekršaja pa se njome postiže svrha generalne i specijalne prevencije te se utječe na okrivljenu da shvati neprihvatljivost ovakvog ponašanja i da ubuduće ne čini ova ili slična djela prekršaja. Sud smatra da je u konkretnoj situaciji nužno reagirati takvom kaznom, čime će se okrivljenoj jasno staviti do znanja da je nasilničko ponašanje u obitelji apsolutno neprihvatljivo, a time će i svima ostalima dati do znanja da je činjenje obiteljskog nasilja zabranjeno, a posebno prema osobama starije životne dobi koje predstavljaju naročito ranjivu skupinu društva, a da je kažnjavanje počinitelja pravedno. Sudac je u konkretnom slučaju prema okrivljenoj primijenio odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, na način da je okrivljenoj omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.
7. S obzirom da je okrivljena proglašena krivom obavezna je naknaditi troškove prekršajnog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine‟ broj 18/13.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn, ali je u presudi izražena u eurima sukladno članku 42. i 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22. i 88/22.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka, kao i imovnom stanju okrivljene.
U Zagrebu 20. prosinca 2024.
Zapisničar
Sudac
Sanja Vidović, v.r.
Kornelija Adamec
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude dopuštena je žalba zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, troškovima postupka, oduzimanju imovinske koristi i oduzimanja predmeta u roku od osam dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Novom Zagrebu, na adresu [adresa], u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. Okrivljenoj GE, [adresa],
2. Tužitelju Policijska postaja Zaprešić,
3. Žrtvi mldb. RE, putem zz, Zagreb, Zvonimira Ljevakovića 30,
4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, PU Dubrava, po pravomoćnosti,
5. Pismohrana.
