REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Požega, Sv. Florijana 2

Poslovni broj: Gž-494/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Renate Marić kao izvjestiteljice i članice vijeća i Berislava Devčić kao člana vijeća, u parničnom predmetu tužiteljice ŠU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Dejanu Trniniću, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, OIB 85584865987, Zagreb, Donje Svetice 48, zastupan po punomoćniku Danku Drakuliću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 26. veljače 2024. poslovni broj Pn-1046/2021-35, u sjednici vijeća održanoj 20. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 26. veljače 2024. poslovni broj Pn-1046/2021-35.

II Zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 26. veljače 2024., poslovni broj Pn-1046/2021-35 presuđeno je:

" I. Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, OIB 85584865987, Zagreb, Donje Svetice 48, da tužiteljici ŠU,OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati iznos od 8.250,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 19. travnja 2021. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Odbija se tužiteljica sa dijelom zahtjeva u kojem zahtijeva isplatu iznosa od 159,27 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 26. veljače 2021. pa do isplate, kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, OIB 85584865987, Zagreb, Donje Svetice 48, da tužiteljici ŠU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.290,89 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 26. veljače 2024. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 1.055,52 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 26. veljače 2024. do isplate. "

2. Protiv presude žalbu je uložio tuženik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i odluke o troškovima. Tužitelj ukazuje na bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a. Tuženik je osporio pasivnu legitimaciju jer u konkretnom slučaju nije dokazano da je nastupila obveza održavanja mjesta štetnog događaja od strane tuženika temeljem pozitivnih propisa na koje se poziva tužitelj i sud. Sud je zanemario činjenicu da je Zakonom o cestama ( koji se primjenjuje - lex specialis) u članku 111. stavku 2., propisano da inspekcijski nadzor nad nerazvrstanim cestama obavljaju komunalni redari sukladno posebnim propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo. Člankom 112. stavkom 1. Zakona o javnim cestama, propisuje se da provedbu inspekcijskog nadzora obavlja inspektor, a posebnim propisom u odnosu na nerazvrstanu cestu Zakonom o komunalnom gospodarstvu u članku 109., određuje se da provedbu inspekcijskom nadzora obavljaju komunalni redari. Dakle, nesporno je da tuženik koji ima obvezu održavanja javnih gradskih površina, kako to utvrđuje prvostupanjski sud, nema niti pravo, niti obvezu nadzora nad stanjem javnih gradskih površina i nerazvrstanih cesta, već o je tome temeljem gore citiranih zakonskih propisa dužno brinuti komunalno tijelo, odnosno komunalni redari. Prvostupanjski sud u cijelosti zanemario okolnost da tužitelj predmetne zgode nije upotrijebio pažnju prosječnog čovjeka, a time i njegovu suodgovornost za nastanak štetnog događaja. Činjenica je da je sud u dokaznom postupku, na okolnost utvrđenja postojanja štetnog događaja poklonio vjeru iskazu tužitelja i svjedoka BU (brata tužiteljice ), koji su osobno zainteresirani za ishod parnice, te time neupitno pristrani, dovodi do osnovane sumnje u istinitost iznesenih navoda. Potpuno je jasno da fotografije bez oznake vremena i vidljivosti mjesta fotografiranja, ne mogu predstavljati nesporan dokaz o mjestu štetnog događaja, jer su mogle nastati u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. Dosuđeni novčani iznosi apsolutno su previsoko odmjereni.

2.1. Nadalje, tuženik navodi da u predmetnom obrazloženju sud uopće ne navodi niti nije razvidno jesu li dosuđeni troškovi bili potrebni za vođenje postupka, a čime je postupio protivno odredbi čl.155.st.1. ZPP-a. Tuženik predlaže da sud žalbu usvoji na način da prvostupanjsku presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje uz naknadu troška žalbe tuženiku, podredno da se tužitelj odbije s tužbenim zahtjevom u cijelosti.

3. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu.

4. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo. Činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom štete. Tužiteljica tužbom tvrdi da je pala na nogostupu na kojem je postojalo oštećenje, a koji je bio dužan održavati tuženik, zbog čega je pretrpjela štetu te zahtjeva da joj tuženik istu naknadi.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja. Sporna je pasivna legitimacija, odgovornost tuženika te osnov i visina tužbenog zahtjeva.

7. Žalbeni navod u pogledu prigovora promašene pasivne legitimacije u cijelosti je neosnovan. Sud je detaljno i pravilno obrazložio pasivnu legitimaciju tuženika. Naime, s obzirom da se predmetni štetni događaj dogodio na nogostupu (pločniku) na [adresa] u [adresa], tuženik je temeljem navedenih zakonskih odredbi u presudi bio dužan osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti te izvršavati odgovarajući nadzor nad stanjem navedene javne prometne površine u odnosu na njezinu ispravnost za korištenje odnosno nadzor na nad provedbom poslova održavanja iste od strane Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zagrebačke ceste i to putem u tu svrhu organizirane službe komunalnog redarstva tuženika, sukladno odredbama čl. 42. Odluke o nerazvrstanim cestama, to jasno proizlazi pasivna legitimacija tuženika i odgovornost za predmetnu štetu. Odredbom čl. 5. st. 1. al. 1. Odluke o nerazvrstanim cestama ("Službeni glasnik Grada Zagreba" br. 18/2013., 16/2014., 25/2015., 2/2017., 7/2018; u daljnjem tekstu: Odluka) propisano je da nerazvrstanu cestu čine: - cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično). Temeljem čl. 16. st. 1. Odluke poslove redovitog održavanja nerazvrstanih cesta obavlja Podružnica Zagrebačke ceste, odnosno ovdje tuženik pa je isti pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari i to u temeljem odredbe čl. 1045. st. 1. u vezi sa čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22; u daljnjem tekstu ZOO) jer je dužan održavati nerazvrstanu cestu u smislu Odluke, odnosno javnu prometnu površinu na kojoj nije dopušten promet motornim vozilima u smislu relevantne odredbe čl. 60. st. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu. Predmetnom odredbom čl. 1084. ZOO propisano je kako osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost.

8. U odnosu na sporne okolnosti nastanka štetnog događaja sud je pravilno saslušao svjedoka BU i tužiteljicu te izvršio očevid na licu mjesta. Sud prihvaća iskaz svjedoka BU i iskaz tužiteljice u cijelosti, ocjenjuje ih uvjerljivim i istinitim, budući da su isti suglasni, iste imaju neposredna saznanja o odlučnim činjenicama, a sadržaj iskaza svjedoka i tužiteljice nisu ničim dovedeni u sumnju. Iskazi tužiteljice i saslušanog svjedoka suglasni su s utvrđenjima sa održanog očevid od 27. listopada 2021. kada je tužiteljica pokazala mjesto pada. Takva činjenična i pravna utvrđenja prihvaća i ovaj sud.

9. Radi utvrđivanja osnove i visine štete sud je pročitao medicinsku dokumentaciju, liječničku potvrdu od 18.12.2018., izveo je dokaz saslušanjem tužiteljice te je proveo dokaz medicinskim vještačenjem.

10. Prilikom dosuđivanja visine pravične novčane naknade sud je imao u vidu jačinu i trajanje fizičkih bolova, karakter, težinu i lokalitet ozljeda, neugodnosti prilikom liječenja (mirovanje, šepanje, operativni zahvat, hod sa štakama), kao i intenzitet i trajanje pretrpljenog straha. Također, sud je imao i u vidu opseg smanjenja životne aktivnosti (10 %), pojavne oblike kroz koje se trajne posljedice očituju, dob tužiteljice u vrijeme ozljeđivanja (37 godina), njezin preostali životni i radni vijek, kao i trajanje i jačinu duševnih bolova koje zbog smanjenja životne aktivnosti trpi. Na kraju, sud je prilikom dosuđivanja naknade imao u vidu i opseg, stupanj, položaj i vidljivost naruženja koje je ocijenjeno kao naruženje lakog stupnja, kao i trajanje i jačinu duševnih bolova koje zbog naruženja tužiteljica trpi.

11. Imajući u vidu Orijentacijske kriteriji i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete i odluku donesenu na sjednici Građanskog odjela VSRH održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. o promjeni Orijentacijskih kriterija, ovaj sud prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda da je tužiteljica pretrpjela neimovinsku štetu s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u visini od 9.000,00 EUR, no kako tužiteljica s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje iznos od 7.500,00 EUR dok s osnova naknade imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 750,00 EUR sud pravilno odlučuje kao u izreci presude. Zbog navedenog, žalbeni razlozi tuženika da su dosuđeni iznosi za neimovinsku štetu previsoko odmjereni su u cijelosti neosnovani.

12. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 5. ZPP i odredbe članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP, budući da tužiteljica nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog toga nisu nastali posebni troškovi. Sud je u istoj pravilno obrazložio koje troškove je priznao tužiteljici i temeljem koje odredbe zakona, zbog čega su isti lako provjerljivi i zbog čega nisu osnovani žalbeni navodi da nije razvidno jesu li isti potrebni za vođenje ovog parničnog postupka.

13. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, to je valjalo po osnovu članka 368. stavka 1. Zakona o parničnom postupku odbiti kao neosnovanu žalbu tuženika, te potvrditi prvostupanjsku presudu.

14. Zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka sud je odbio kao neosnovan temeljem odredbe čl. 154.st.1. i čl. 166.st.1. Zakona o parničnom postupku.

U Požegi, 20. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća

Branimir Miljević