REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-3965/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog RE, radi prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Čazma Klasa: 211-07/24-5/34862, Urbroj: 511-02-06-24-1. od 20.12.2024., nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 19.12.2024., na temelju članka 183. u vezi članka 221 stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 20. prosinca 2024.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI RE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i P, rođen **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., električar, 1.100,00 eura, neoženjen, 1 maloljetno dijete, državljanin Republike Hrvatske, završio osnovnu školu, pismen, prekršajno neosuđivan,

k r i v  j e

I što je dana 20. prosinca 2024., u 1:30 sati, u mjestu Grabovnica, ulica Ante Starčevića kućni broj 17., nasilnički se ponašao u obitelji na način što je došao u dvorište obiteljske kuće obitelji PE do prozora spavaće sobe u kojoj je bila bivša nevjenčana supruga PE zajedno sa njihovom zajedničkom kćeri djetetom ĆE te je vikao na oštećenu tražeći da mu kaže s kim je u vezi, a nakon toga je došao do ulaznih vrata kuće na koja je nastavio udarati rukama, sa čim je prestao nakon što mu je šogorica AE rekla da će pozvati policiju, što je kod PE prouzročilo povredu dostojanstva, uznemirenosti i osjećaj straha,

dakle, stvaranjem buke u noćnim satima i prisilnim pokušajem ulaska u obiteljsku kuću, nasilnički se ponašao u obitelji,

pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se prekršaj na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA OD 210,00 EURA (dvjesto deset eura).

IINa temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunava se i vrijeme koje je okrivljenik proveo povodom zadržavanja u policiji u trajanju od 1 dan, koje se izjednačuje sa iznosom od 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa) tako da okrivljeniku preostaje za platiti iznos novčane kazne od 170,18 eura (sto sedamdeset eura i osamnaest centi).

III Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 113,45 eura (sto trinaest eura i četrdeset pet centi) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

IVNa temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 25,00 eura (dvadeset pet eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Čazma podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/24-5/34862, Urbroj: 511-02-06-24-1. od 20.12.2024., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

3. Ispitani RE navodi da je kritične zgode nasilnički se ponašao u obitelji prema bivšoj izvanbračnoj supruzi PE s kojom ima 1 maloljetno dijete u dobi od 5 godina i to na način da je u kasnim noćnim satima došao u dvorište kuće gdje ona živi sa majkom i sestrom te njihovim djetetom, pa je u noćnom miru vikao u dvorištu inzistirajući na komunikaciji sa bivšom suprugom koja je to odbijala, jer mu nije ništa uzvraćala. Nakon toga je nekoliko puta rukama udarao po vratima obiteljske kuće kako bi inicirao razgovor sa bivšom suprugom, do čega i nakon toga nije došlo, pa je napustio dvorište, jer mu se prethodno obratila sestra bivše supruge AE tvrdeći da će pozvati policiju zbog njegovog nekorektnog i neadekvatnog ponašanja. Time je zasigurno uznemiravao bivšu suprugu i druge ukućane koji su se zatekli u kući i žao mu je što je na takav način postupio, čemu je doprinijela činjenica da je bio alkoholiziran. Njemu je u biti žao što ne može sve vrijeme biti sa svojim djetetom obzirom da je ono na uzdržavanju te čuvanju i odgoju kod majke, a iznimno su on i dijete međusobno privrženi i bliski. U tom smislu bi jedino želio što češće viđati dijete, a sa bivšom suprugom ionako ne želi imati problema niti će ubuduće prema njoj izražavati nasilničko ponašanje. Stoga prekršaj priznaje u cijelosti.

4. Iako je okrivljenik u cijelosti priznao prekršaj za koji se tereti, sud je u dokaznom postupku ispitao oštećenu PE, kao bivšu izvanbračnu suprugu okrivljenika te svjedoka AE.

5. Ispitana PE iskazuje da je ona bivša izvanbračna supruga okrivljenika i imaju jedno maloljetno dijete u dobi od 5 godina. Oko mjesec dana prije ovog događaja između nje i okrivljenika je prekinuta životna zajednica i ne žive na istoj adresi, a zbog dobi djeteta kćer se nalazi kod nje na odgoju i čuvanju. Međutim, obzirom da je okrivljenik kao otac iznimno emotivno blizak sa njihovim djetetom, koje su emocije obostrane, ona u svakoj prilici i uvijek dopušta i omogućuje okrivljeniku da bude sa djetetom te da čak cijeli tjedan provodi kod njega. Stoga je bila iznenađena njegovom reakcijom kada je prethodno te večeri iza pola noći na mobilni telefon i želio je sa njom komunicirati inzistirajući da mu odgovori da li ima drugu osobu u emotivnoj vezi te je rekao da će doći do kuće gdje živi sa majkom i sestrom kako bi vidio dijete. Odmah mu je rekla da ne dolazi kasno u noći ponajprije stoga će uznemiravati dijete. No, kroz kraće vrijeme je okrivljenik ušao u dvorište obiteljske kuće te je počeo glasno govoriti odnosno vikati i dalje razgovarajući sa njom mobilnim telefonom. Tada je inzistirao da mu otključa vrata da vidi dijete, što nije željela, a u međuvremenu je ionako zbog njihovog razgovora i vike probudio dijete. Zatim je telefonom govorio da će on automobilom razbiti vrata ako mu se ne otvore te je rukama nabijao po nečemu u dvorištu izazivajući buku, a ubrzo potom je rukama udarao po ulaznim vratima kuće, a za sve to vrijeme je dalje sa njom razgovarao telefonom. Time je bila uznemirena i uplašena, jer je probudio dijete koje je morala pojasniti što se zbiva. U jednom trenutku sestra AE je rekla okrivljeniku da je pozvana policija zbog takvog njegovog neprimjerenog ponašanja i tada se smirio gdje je prekinuo telefonski razgovor sa njom i udaljio se vozilom u nepoznatom pravcu. Na kraju ističe da nije u strahu za integritet i sigurnost od ponašanja okrivljenika i svakako nema životne potrebe da mu se od strane suda izriče zaštitna mjera kojom se nju štiti kao žrtva nasilja, a posebno zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja. Obzirom da smatra kako je okrivljenik uzoran otac koji je emotivno vezan sa djetetom i nadalje će nužno komunicirati međusobno upravo radi interesa djeteta i radi adekvatnog viđanja i susreta djeteta sa ocem.

6. Ispitana AE iskazuje da je došlo do neprimjerenog ponašanja okrivljenika predmetne večeri iza pola noći kada se nenadano i neželjeno pojavio automobilom u dvorištu kuće gdje živi sa sestrom odnosno bivšom suprugom okrivljenika i njihovom majkom, a s njima je i dijete okrivljenika i oštećene. Iako nije otišla spavati iza 1:00 sat u noći nalazeći se u dnevnom boravku čula je da zvoni mobilni telefon sestri i razaznala je da komunicira sa okrivljenikom kao bivšim suprugom. Osim prema načinu razgovora taj zaključak je donijela, jer je on praktički svakodnevno zove i osim u vezi djeteta, dodatno od nje iziskuje neke druge informacije vezano za njen sadašnji emotivni život. Stoga je došla u spavaću sobu gdje je sestra razgovarala sa okrivljenikom putem telefona i jasno je čula iz blizine kako se izjasnio okrivljenik da će doći sada na njihovu adresu i da mu ona mora reći s kim je u emotivnoj vezi. Sestra mu je rekla da ne dolazi kasno i nije mu odgovarala na njegov upit, ali je okrivljenik ušao kroz neko vrijeme u dvorište kuće. Izašavši iz auta nalazeći se u dvorištu prilazio je do prozora gdje je bila sestra sa djetetom te je vikao inzistirajući da mu kaže s kim se nalazi u emotivnoj vezi. Obzirom da je ona odbijala odgovoriti, okrivljenik je udarao tada po nekom automobilu i stvarao buku, a ona je izašla u hodnik gdje se našla s majkom. Tada je okrivljenik došao do ulaznih vrata i tražio da mu otvorekako bi ušao u kuću, a kako nije nitko reagirao počeo je rukama udarati po ulaznim vratima višekratno. I majka i ona su mu rekle da prestane s takvim ponašanjem te da se udalji, ali je on napomenuo kako će na neki način razvaliti vrata makar i time što će automobilom ući u kuću kroz vrata. Obzirom na to, bila je prisiljena reagirati i spriječiti okrivljenika da nastavi s neprimjerenim ponašanjem i rekla je da će zvati policiju ako ne prestane s nabijanjem po vratima. Nakon toga se okrivljenik primirio i prestao s udaranjem te se automobilom udaljio iz dvorišta u nepoznatom pravcu.

7. Na temelju priznanja okrivljenika, koje je potom stavljeno u usporedbu sa zapisnicima o ispitivanju oštećene PE u svojstvu svjedoka, AE u svojstvu svjedoka, ŠE u svojstvu svjedoka, zapisnikom o ispitivanju okrivljenika RE u svojstvu osumnjičenika, zapisnikom o ispitivanju alkoholiziranosti te iskazima oštećene PE i svjedoka AE, sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci ove presude koji mu se stavlja na teret, pa je proglašen krivim te mu je izrečena novčana kazna blaža od zakonom propisanog minimuma.

8. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci presude, jer osim što se prvotno izjasnio da se smatra krivim za navedeni prekršaj te je zatim jasno i obrazloženo u obrani opisao svoje protupravno ponašanje i priznao prekršaj, ujedno su spomenuti dokazi potpuno sukladni sa sadržajem njegove obrane.

9. Prvotno je okrivljenik ispitan nakon događaja u Policijskoj postaji Čazma u svojstvu osumnjičenika, pri čemu su mu pružena sva potrebna upozorenja dok se ispituje u tom svojstvu, tako da je njegov iskaz valjan i zakonit dokaz, a u njemu se kratko izjasnio da je kritične večeri došao do bivše nevjenčane supruge radi toga da mu kaže ima li koga te da vidi dijete.

10. Nadalje, iz iskaza oštećene PE razabire se da je ona bivša izvanbračna supruga okrivljenima s kojim ima zajedničko dijete u dobi od 5 godina. Njihova zajednica je prekinuta prije mjesec dana te ona živi s majkom i sestrom na naznačenoj adresi. Jasno ističe da je okrivljenik dobar i brižan otac i u posebno je bliskoj emotivnoj vezi sa njihovim djetetom. Međutim navedene noći njegovo ponašanje je izašlo iz okvira pristojnog i korektnog jer ju je nazvao na telefon znatno iza pola noći i tražio od nje da m kaže da li ima neku drugu osobu s kojom je u emotivnoj vezi. Nakon toga se izjasnio kako će doći na njenu adresu, ali mu je odgovorila da to ne čini kako ne bi uznemiravao dijete. Ipak, okrivljenik se automobilom pojavio iu dvorištu kuće i počeo vikati dalje razgovarajući s njom telefonom. Inzistirao je da mu otključa vrata da vidi dijete, što nije učinila, iako je vikom dijete probudio. Potom joj je telefonom rekao da će automobilom razvaliti vrata i ući u kuću, da bi rukama nabijao p nekom predmetnu u dvorištu stvarajući buku, a napose je udarao rukama po ulaznim vratima kuće dok je nadalje razgovarao s njom telefonom. Zbog takvog njegovog ispada bila je uznemirena i uplašena, a njegovo je ponašanje prestalo kada je njena sestra AE obavijestila da je pozvala policiju. Na kraju je indikativna tvrdnja oštećene o tome da ona ne osjeća strah i ugroženost d okrivljenika smatrajući ga brižnim ocem i ne smatra potrebnim i nužnim da mu se izriče bilo kakva zaštitna mjera radi njezine zaštite kao žrtve nasilja.

11. Isto tako, svjedokinja AE na vrlo sličan način je opisala sporni događaj kao i oštećena, spominjući da je čula telefonski razgovor između sestre PE i okrivljenika i da se ubrzo nakon početka tog razgovora okrivljenik pojavio vozilom u dvorištu njihove kuće. tada je nalazeći se dvorištu izvan vozila u blizini prozora sobe gdje se nalazila oštećena počeo je vikati tražeći da mu odgovori s kim je u emotivnoj vezi. Kako mu ona nije odgovarala, on je udarao o nekom automobilu rukama i stvarao buku, da bi potom došao do ulaznih vata u kuću te je inzistirao da mu se otvore vrata kako bi ušao unutra. Zatim je rukama višekratno udarao po ulaznim vratima dok mu nije ona iskazala kako će pozvati policiju zbog takvog neprimjerenog ponašanja.

12. Upravo oštećena PE te svjedokinja AE i ŠE ispitane su neposredno nakon događaja u Policijskoj postaji Čazma u svojstvu svjedoka, te se jasno razabire da su im upućena sva potrebna upozorenja dok se ispituju u svojstvu svjedoka, te su time predmetni iskazi zakonit dokaz. Tom prilikom oštećena i svjedokinja AE također su na identičan način opisale spornu situaciju i asocijalno ponašanje okrivljenika u kasnim noćnim satima, kako su iskazivale i pred sudom gdje se razbire da je okrivljenik u noćnoj tišini unutar dvorišta starao buku udaranjem rukama po nekom predmetu, a potom i po ulaznim vratima kuće te je vikao u pokušaju komunikacije sa oštećenom koja se nalazila unutar kuće. takvo njegovo ponašanje je potvrdila iskazom i svjedokinja ŠE naznačujući da je okrivljenik u dvorištu vikao u noćnim satima tražeći od njene kćeri da mu kaže s kim je u vezi, pa je udarao po ulaznim vratima kuće, sa čim je prestao kada je primio informaciju da je o događaju obaviještena policija.

13. Nadalje, prema zapisniku o ispitivanju alkoholiziranosti na ime okrivljenika uočava da je tempore criminis u organizmu imao koncentraciju alkohola od 1,50 g/kg, što znači da se radilo o opitom stanju, kod kojeg je zasigurno došlo do smanjenja i ograničenja kognitivnih sposobnosti i mogućnosti normalnog funkcioniranja u socijalnoj sredini te je time bio krajnje nekritičan za svoje ponašanje kojim je nesumnjivo uznemirio bivšu suprugu, ali i vlastito maloljetno dijete u kasni noćnim satima kao i ostale ukućane koji su se zatekli unutar obiteljske kuće.

14.Time se nedvojbeno dolazi do zaključka da je okrivljenik postupao nasilno prema oštećenoj, jer je prema njezinim izričitim tvrdnjama na njenoj strani tom prilikom izazvan određeni strah i uznemirenost obzirom da je izvjesno vrijeme putem telefona u razgovoru sa njom galamio, sa čim je nastavio unutar dvorišta te je stvaranjem buke i udaranjem rukama po uzlaznim vratima prisilno želio ući u obiteljsku kuću. To znači da je kod oštećene doista došlo do izazivanja izvjesne psihičke posljedice odnosno negativnih emocija koje nikako ne smije izazivati neki drugi član obitelji.

15. Kako postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaj stavljen mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenika iz koje proizlazi da okrivljenik nije do sada kažnjavan za bilo koju vrstu prekršaja.

16. Zbog naprijed navedenih razloga, okrivljenik je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente bića prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je stoga oglašen krivim i izrečena mu je novčana kazna blaža od zakonom propisanog minimuma.

17. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, a kao olakotna okolnost cijeni se priznanje prekršaja, izraženo žaljenje, te činjenica da uzdržava jedno maloljetno dijete, dok se ipak nije radilo o posebno teškom nasilnom činu kojim bi se u znatnoj mjeri uznemirila oštećena, time da svakako nije sklon činjenju ovakvih prekršaja, dok otegotnih okolnosti nije nađeno. Stoga kada se uzme u obzir način postupanja okrivljenika i činjenica da ipak nije iskazao posebnu upornost pri izvršenju kriminogene radnje, tada je izrečena blaža novčana kazna primjerena stupnju krivnje i težini nasilnog čina i biti će dostatna da utječe na njegovu svijest i buduće primjereno ponašanje u socijalnoj sredini, posebno u obiteljskim odnosima, pa će se na taj način postići zakonska svrha kažnjavanja i to u smislu individualne prevencije.

18. U svakom slučaju okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme koje je proveo povodom uhićenja u trajanju od 1 dan, time da se to vrijeme uhićenja izjednačava sa iznosom od 39,82 eura, pa se za taj iznos i umanjuje izrečena novčana kazna.

19. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

20.Sud se u odnosu na okrivljenika nije odlučio na izricanje zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja, jer prema provedenim dokazima ne proizlazi kako je oštećena u posebnom strahu od bivšeg izvanbračnog supruga niti se izjasnila kako se osjeća ugroženom za svoj integritet i zdravlje, time da do ove zgode okrivljenik nije niti činio nasilje u obitelji ili slične prekršaje vezane uz agresivno ponašanje prema bliskim osobama. Osim toga, okrivljenik je izrazio iskreno žaljenje time da više niti ne živi u zajedničkom kućanstvu sa oštećenom. Zbog naprijed navedenog oštećena niti ne smatra da je izricanjem bilo kakvih zaštitnih mjera prema okrivljeniku potrebno nju zaštititi kao žrtvu nasilja, što ujedno ne smatra realnim kako bi i ubuduće moglo doći do ponavljanja nasilničkog ponašanja od njegove strane, tako da se ukazuje nepotrebnim i neprihvatljivim izricanje ove zaštitne mjere.

21. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, te stvarni trošak koji se odnosi na upotrebu alkometra, jer je zaposlen i može platiti naznačeni iznos troškova postupka bez da time ugrožava svoju egzistenciju ili članova obitelji.

U Bjelovaru, 20. prosinca 2024.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Podnositelju Optužnog prijedloga

- po pravomoćnosti

1.Žrtvi PE

2.Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Čazma