1

Poslovni broj: 13 Gž Zk-124/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 13 Gž Zk-124/2022-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja po sutkinji tog suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja R. c. O. S., S., OIB:…, zastupane po župniku Đ. V. iz S., protiv protustranke R. k. k. c. u Hrvatskoj iz L., OIB: …, zastupane po punomoćniku dr. sc. A. Č., odvjetniku u O., radi ispravka pogrešnog upisa, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru, poslovni broj Z-17595/2021 od 27. rujna 2022., dana 2. siječnja 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru, poslovni broj Z-17595/2021 od 27. rujna 2022. u pobijanom dijelu pod točkom I., II., III. i IV.

 

II. Nalaže se prvostupanjskom sudu, Zemljišnoknjižnom odjelu Beli Manastir, brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja "R. c. o. S.", upisane pod poslovnim brojem Z-17938/2022 u zk. ul. br. 1069 k.o. Z. I. te zabilježbe odbijenog prijedloga za uknjižbu upisane pod poslovnim brojem Z-17068/2022 u istom zemljišnoknjižnom ulošku.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke prihvaćen je prigovor protustranke kao osnovan te je rješenjem toga suda poslovni broj Z-17595/2021 od 27. rujna 2022. preinačeno ranije rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-17595/2021 od 13. listopada 2021., te je odbijen kao neosnovan prijedlog predlagatelja radi ispravka pogrešnog upisa zaprimljen 7. listopada 2021. pod poslovnim brojem Z-17595/2021. Nadalje, pod točkom II. izreke naložena je uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa i zabilježba odbijenog prijedloga dok je pod točkom III. upućen predlagatelj da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja podnese tužbu za ispravak pogrešnog upisa. Pod točkom IV. izreke naložena je zabilježba pokretanja postupka za ispravak pogrešnog upisa na listu B zemljišnoknjižnog uloška broj 1069 za k.o. Z. I..

 

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1.-3, Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), koji se primjenjuje na temelju čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19, 128/22 – dalje: ZZK). Predlaže pobijano rješenje preinačiti u skladu sa žalbenim navodima odnosno da pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Prilikom donošenja pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP u vezi čl. 99. st. 2. ZZK na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st. 2 ZPP), a niti one koje žalitelj ističe u žalbi.

 

5. Predlagatelj u žalbi, u bitnome, navodi da protustranka ne može biti protustranka u ovoj pravnoj stvari jer nije niti bila upisana s takvim nazivom u zemljišnim knjigama, pa je došlo do bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP.

 

6. Naime, valja reći da je odredbom čl. 137. st. 1. ZZK-a propisano da će se rješenje u zemljišnoknjižnom postupku dostaviti predlagatelju odnosno njegovu opunomoćeniku i osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena zabilježba. Prema odredbi čl. 143. st. 1. ZZK-a protiv rješenja u zemljišnoknjižnom postupku strankama su dopušteni prigovor i žalba. Odredbom čl. 103. st. 1. ZZK-a propisano je da je prijedlog za upis koji bi imao značenje uknjižbe ili predbilježbe ovlaštena staviti osoba koja predloženim upisom stječe, mijenja ili gubi knjižno pravo. To primjenom citiranih zakonskih odredaba valja zaključiti da se strankom u zemljišnoknjižnom postupku smatra osoba koja bi upisom u zemljišnoj knjizi promijenila ili izgubila knjižno pravo, kao i svaka osoba koja na nekretnini na koju se upis odnosi ima upisana prava ili prava koja mogu biti predmet zemljišnoknjižnog upisa ako bi se takva prava prenosila, opterećivala, ograničavala ili ukidala, iz čega proizlazi zaključak da svim tim osobama pripada pravo na izjavljivanje pravnih lijekova iz čl. 143. st. 1. ZZK-a.

 

7. Kako iz stanja spisa proizlazi da je u trenutku zaprimanja prijedloga za ispravak naziva u zemljišnim knjigama kao vlasnica nekretnina u zk.ul.br. 2304/1 k.o. Z. bila upisana R. k. k. c. u Hrvatskoj, C. o. S., S., a da predlagatelj predlaže da se upiše R. c. o., S., to valja reći to su neosnovani navodi žalitelja da je kao protustranka sudjelovala pravna osoba koja nije mogla sudjelovati jer nije nikada bila nositeljica zemljišno-knjižnog prava. Naime, kao adresa protustranke u ovom predmetu i presudi Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-151/2019 naznačen L., te imajući u vidu da i predlagatelj i protustranka tvrde da su se njihovi nazivi tijekom povijesti mijenjali pa su obje u jednom razdoblju koristile naziv ''R. k. c. u Hrvatskoj'', te da i predlagatelj tvrdi da je C. o. S. njihov organizacijski oblik, kraj činjenice da u zemljišnim knjigama osim naziva crkve nije naveden niti jedan drugi identifikacijski podatak koji bi nedvojbeno potvrdio čiji je organizacijski oblik upisana Crkvena općina, to se ne može isključiti da je upisani vlasnik sporne nekretnine R. k. c. u Hrvatskoj, C. o. L., L., organizacijski oblik R. k. k. c. u Hrvatskoj, OIB: … iz L., pa iz navedenog proizlazi da je R. k. k. c. u Hrvatskoj protustranka i time ovlaštena za podnošenje prigovora, radi čega su neosnovani žalbeni navodi predlagatelja kojima protustranci osporava pasivnu legitimaciju.

 

8. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagatelj zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda podnio prijedlog za ispravak naziva u zemljišnim knjigama kojim je predložio da se naziv vlasnika k.č.br. 2304/1 upisanoj u zk.ul.br. 1069 k.o. Z. I., na kojoj je kao vlasnik upisana R. k. k. c. u Hrvatskoj, ispravi u naziv R. c. o., OIB: …, S.,. Predlagatelj je uz prijedlog podnio pravomoćnu presudu Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-151/2019-41 od 29. studenog 2019. kojom je u točki 1. izreke presuđeno slijedeće da se utvrđuje da je pravni slijednik R. k. c. u J., od koje je izrekla odcjepljenje i ustrojila se kao samostalna R. k. c. u Republici Hrvatskoj na svom sinodu 30. siječnja 1993., tužitelj, R. k. c. Mađara u Hrvatskoj, K., s identifikacijskim oznakama i to: matičnim brojem … te OIB: …, dok je pod točkom 2. izreke zabranjeno tuženiku prisvajati u pravnom prometu pravni subjektivitet tužitelja i upotrebljavati identifikacijske podatke u vidu matičnog broja … pod kojim je tužitelj upisan pri zavodu te osobnog identifikacijskog broja … pod kojim je tužitelj upisan pri nadležnom ministarstvu Republike Hrvatske, a također i sa oba identifikacijska broja i u evidenciju pri nadležnom ministarstvu Republike Hrvatske.

 

9. Nadalje, proizlazi da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-17595/2021 od 13. listopada 2021. predlagateljev prijedlog prihvaćen te je umjesto protustranke, odnosno "R. K. K. C. u Hrvatskoj C. O. S.", kao vlasnik predmetne nekretnine upisan predlagatelj, odnosno "R. C. O. S." OIB:…, S., K. V. te je naložena provedba tog rješenja. (list 20 spisa).

 

10. Nadalje, proizlazi da je protustranka 2. studenog 2021. protiv rješenja zemljišnoknjižnog referenta podnijela prigovor kojeg je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem prihvatio te preinačio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta na način da je predlagateljev prijedlog za ispravak pogrešnog upisa odbijen kao neosnovan, naložena je uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa, a predlagatelj je upućen da u roku od 30 dana od pravomoćnosti toga rješenja podnese tužbu za ispravak pogrešnog upisa. Naime, prvostupanjski sud je zaključio da predlagatelj nije mogao u redovitom zemljišno knjižnom postupku predlagati ispravak pogrešnog upisa jer činjenica da je pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Osijeku posl. br. P-151/2019-41 utvrđeno da je on pravni slijednik R. k. c. u J. ne dokazuje ni stjecanje odnosno prijenos prava vlasništva na spornoj nekretnini te da predlagatelj nije dostavio niti jedan dokaz o uređenju imovinsko-pravnih odnosa, pozivajući se pri tome na odredbe čl. 131., 134., 135., 136. i 154. ZZK.

 

11. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud zaključuje da je predlagateljev prijedlog zapravo prijedlog za ispravak pogrešnog upisa.

 

12. Međutim, prijedlog valja odbiti kao neosnovan, ali iz drugih razloga. Naime, iako je predlagatelj svoj prijedlog nazvao "prijedlogom za ispravak naziva u zemljišnim knjigama", sadržajno ne predlaže ispravak pogrešnog upisa, već tvrdi da je on vlasnik predmetne nekretnine i stoga predlaže da se u zemljišnoj knjizi izvrši brisanje upisa protustranke kao vlasnika predmetne nekretnine i upis predlagatelja kao vlasnika. Stoga predlagateljev prijedlog predstavlja prijedlog za upis uknjižbe prava vlasništva i na njega se ne mogu primijeniti odredbe ZZK koje uređuju ispravak pogrešnog upisa.

 

13. Kako je već prethodno izneseno, predlagatelj je uz prijedlog dostavio pravomoćnu presudu Trgovačkog suda u Osijeku, u kojoj je kao tuženik sudjelovala protustranka, kojom je utvrđeno da je "R. k. c. Mađara u Hrvatskoj" iz K. pravni slijednik "R. k. c. u. J.". Predlagatelj u žalbi navodi kako je on pravna osoba i organizacijski oblik "R. k. c. Mađara u Hrvatskoj" da bi odmah potom ustvrdio kako on nije organizacijski oblik predlagateljice već je sam predlagatelj. Predlagatelj nadalje tvrdi kako se "R. k. c. Mađara u Hrvatskoj" odcijepila od "R. k. c. u. J." i ustrojila se kao samostalna "R. k. c. u. Republici Hrvatskoj" na svom sinodu održanom 30. siječnja 1993., da bi kasnije postao "R. k. c. Mađara u Hrvatskoj".

 

14. Predlagatelj u svom prijedlogu tvrdi da je uvidom u povijesni izvadak jasno da su predmetne nekretnine bile upisane kao vlasništvo R. c. o. S. koja je crkvena općina R. k. c. Mađara u Hrvatskoj, a koja je pravni slijednik "R. k. c. u. J.", koja je u zemljišnoj knjizi bila upisana kao vlasnica predmetne nekretnine, te smatra da je on kao pravni slijednik postao vlasnik predmetne nekretnine. Budući se u međuvremenu kao vlasnik predmetne nekretnine upisala protustranka, predlagatelj je predložio da se u zemljišnoj knjizi izbriše upis protustranke kao vlasnika predmetne nekretnine i izvrši upis predlagatelja kao vlasnika te prilaže kao temelj za dopuštenje upisa navedenu presudu Trgovačkog suda u Osijeku.

 

15. Međutim, po ocjeni ovog suda, ta presuda ne može poslužiti kao temelj za dopuštenje upisa. Naime, tom presudom se utvrđuje da je "R. k. c. Mađara u Hrvatskoj" iz K. pravni slijednik "R. k. c. u. J.". Prvostupanjski sud je uvidom u povijesni izvadak zk.ul.br. 1069 k.o. Z. utvrdio da predmetna nekretnina nije nikad bila upisana u korist "R. k. c. u. J." već u korist "R. h. c. c. u SFRJ", a trenutačno je kao vlasnik upisana protustranka – "R. k. k. c. u. Hrvatskoj".

 

16. Osim toga, sve i da je "R. k. c. u. J.", koja se spominje u presudi Trgovačkog suda u Osijeku, i "R. h. c. c. u. SFRJ", koja je ranije bila upisana kao vlasnica predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi, iste pravne osobe, ni tada se ne bi moglo smatrati kako iz spomenute presude Trgovačkog suda u Osijeku proizlazi da je predlagatelj vlasnik predmetne nekretnine. Iz te presude ne proizlazi da je predlagatelj pravni slijednik "R. k. c. u. J.". Pravno sljedništvo može biti univerzalno ili singularno. Kako je istom presudom utvrđeno da je predlagatelj od "R. k. c. u. J." izrekao odcjepljenje i ustrojio se kao samostalna crkva, nužno je zaključiti da je "R. k. c. u. J." i nadalje ostala postojati. Nije mogla prestati postojati zbog toga što se jedan njezin dio odcijepio od nje. Dakle, iz te presude se jedino može zaključiti da bi "R. k. c. Mađara u Hrvatskoj" iz K. eventualno mogao biti singularni, a ne univerzalni pravni slijednik, dakle pravni slijednik samo u odnosu na neka prava i obveze koje je "R. h. c. c. u. SFRJ" imala prije nego što se je "R. k. c. Mađara u Hrvatskoj" iz K. odcijepila od nje. Do singularnog pravnog sljedništva glede predmetne nekretnine je jedino moglo doći na temelju nekog pravnog posla kojim je "R. h. c. c. u. SFRJ", u dogovoru s predlagateljem ili "R. k. c. Mađara u Hrvatskoj" iz K., na jednog od njih prilikom odcjepljenja prenijela pravo vlasništva predmetne nekretnine. Do takvog prijenosa prava vlasništva nije moglo doći jednostranom odlukom predlagatelja ili "R. k. c. Mađara u Hrvatskoj" niti samim činom odcjepljenja, a predlagatelj uz prijedlog nije podnio nikakvu ispravu iz koje bi takvo što proizlazilo.

 

17. I konačno, iz priloženih isprava, uključujući i spomenutu presudu trgovačkog suda, nije jasan odnos između predlagatelja "R. c. o. S." i "R. k. c. Mađara u Hrvatskoj". Ova dvije pravne osobe imaju različite brojeve OIB-a. Prema tome, pitanje vlasništva predmetne nekretnine moguće je razriješiti samo u parnici na koju predlagatelja valja uputiti.

 

18. Slijedom svega navedenog, proizlazi da iz presude Trgovačkog suda u Osijeku koju je predlagatelj priložio uz prijedlog i koja bi trebala poslužiti kao temelj za dopuštenje predloženog upisa ne proizlazi osnovanost predlagateljevog prijedloga za upis pa je stoga na temelju prethodno iznesenih razloga, a temeljem odredbe čl. 149. st. 1. toč b) ZZK, pobijano rješenje valjalo potvrditi u točkama I., II., III. i IV. izreke jer je predlagateljev prijedlog za upis odbijen kao neosnovan, naložena uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa na temelju rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta, time da je naloženo brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga.

 

19. Isto tako, temeljem odredbe čl. 149. st. 1. toč. b. ZZK odlučiti je kao u toč. II izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

 

U Zagrebu 2. siječnja 2024.

 

 

                                                                                                                                                 Sutkinja

                                                                                                                                     Sabina Dugonjić, v.r.