1

 

Poslovni broj: 17 Gž Ovr-2034/2023-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 17 Gž Ovr-2034/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja H.-T. d.o.o., Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku Z. T., odvjetniku u Odvjetničkom društvu T. & p. d.o.o., Z., protiv ovršenice T. K.-P. iz Z., OIB: …, radi naplate novčane tražbine općenito na imovini ovršenice, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-48695/23-3 od 13. rujna 2023., dana 2. siječnja 2024.

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-48695/23-3 od 13. rujna 2023.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.     Rješenjem suda prvog stupnja prvostupanjski sud se oglasio mjesno nenadležnim (točka I. izreke), te je odredio da će se po pravomoćnosti rješenja predmet ustupiti Općinskom sudu u Novom Zagrebu kao stvarno i mjesno nadležnom sudu (točka II. izreke).

 

2.     Protiv rješenja žalbu je podnio ovrhovoditelj iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 - dalje: OZ), te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak, odnosno podredno, isto preinačiti.

 

3.     Žalba nije osnovana.

 

4.     Sud prvog stupnja utvrdio je u prvostupanjskom postupku da ovršenica ima prebivalište na adresi … u N. Z.. Na temelju takvog utvrđenja sud prvog stupnja se primjenom odredbe čl. 38. i čl. 171. st. 1. OZ u svezi s čl. 20. st. 2. ZPP oglasio mjesno nenadležnim, te je odredio da će se predmet nakon pravomoćnosti ustupiti Općinskom sudu u Novom Zagrebu kao mjesno i stvarno nadležnom sudu.

 

5.     Ovrhovoditelj osporava pobijano rješenje navodeći da je u prijedlogu za ovrhu kojeg je podnio putem aplikativnog sustava za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave pravilno kao adresu ovršenice naznačio Z. (Grad Z.), …, koja naznaka adrese je identična adresi koja je navedena u jedinstvenom registru osoba. Međutim, navedeni žalbeni navodi, iako načelno i točni, ne mogu utjecati na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

 

6.     Naime, odredbom čl. 39.a st. 2. OZ propisano je da se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku, dok je odredbom čl. 38. OZ propisano da je mjesna nadležnost određena Ovršnim zakonom isključiva.

 

7.     Odredbom čl. 2. st. 1. toč. XII. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine", br. 67/18, 21/22 – dalje: ZOPSS) propisano je da je Općinski sud u Novom Zagrebu nadležan za područje općina: Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Klinča Sela, Krašić, Luka, Marija Gorica, Pisarovina, Pušća, Stupnik i Žumberak te gradova: Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja i Zaprešić te gradskih četvrti Grada Zagreba: Brezovica i Novi Zagreb - zapad, Novi Zagreb - istok.

 

8.     Odredbom čl. 17. st. 1. Zakona o Gradu Zagrebu ("Narodne novine", br. 62/01, 125/08, 36/09, 119/14, 98/19, 144/20) propisano je da se u Gradu Z. mogu osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave, dok je st. 2. istog članka propisano da se gradske četvrti i mjesni odbori osnivaju na način i u postupku utvrđenim Statutom.

 

9.     Gradske četvrti u Gradu Z. osnovane su Statutom Grada Zagreba ("Službeni glasnik Grada Zagreba" br. 19/99, 19/01, 20/01, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09, 10/10, 4/13., 24/13, 2/15, 23/16) koji je materiju mjesne samouprave, pa tako i osnivanje i ustroj gradskih četvrti, regulirao odredbama čl. 77 do 100. Statuta.

 

10. Odlukom o granicama područja i sjedištima gradskih četvrti ("Službeni glasnik Grada Zagreba" br. 7/09, 5/17, 28/20) određene su granice gradskih četvrti, te iz čl. 3. toč. 6. odluke proizlazi da se … nalazi na području gradske četvrti N. Z. – istok.

 

11. Dakle, … u kojoj ovršenica ima prebivalište nalazi se na području gradske četvrti N. Z. – istok, pa je, sukladno čl. 39.a st. 2. OZ u svezi čl. 2. st. 1. toč. XII. ZOPSS, za postupanje povodom prijedloga za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave kojeg je podnio ovrhovoditelj mjesno nadležan Općinski sud u Novom Zagrebu. S obzirom da je mjesna nadležnost u ovršnom postupku, sukladno odredbi čl. 38. OZ, isključiva, pravilno je sud prvog stupnja postupio kada se oglasio stvarno i mjesno nenadležnim, te odredio da će se po pravomoćnosti rješenja predmet ustupiti mjesno nadležnom Općinskom sudu u Novom Zagrebu.

 

12. Pritom je potrebno i navesti da je sud prvog stupnja djelomično pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odluku donio primjenom odredbe čl. 171. st. 1. OZ koja regulira mjesnu nadležnost za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na novčanoj tražbini. Naime, ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave i to ne na novčanoj tražbini, već općenito na imovini ovršenice, pa je za ocjenu mjesne nadležnosti mjerodavna odredba čl. 39.a st. 2. OZ, a ne odredba čl. 171. st. 1. OZ koju je sud prvog stupnja primijenio. Međutim, neovisno o tome, i pravilnom primjenom materijalnog prava odnosno, u ovom konkretnom slučaju odredbe čl. 39.a st. 2. OZ, valjalo je odlučiti na jednak način.

 

13. U odnosu na ocjenjivanje mjesne nadležnosti u ovršnom postupku potrebno je navesti da je, u pravilu, u pravnom smislu irelevantno u kojem dijelu grada, općine ili naselja ovršenik ima prebivalište. Jedini izuzetak od tog pravila je Grad Z.. To iz razloga što je odredbama ZOPSS nadležnost na području Grada Z. podijeljena po gradskim četvrtima između Općinskog građanskog suda u Zagrebu i Općinskog suda u Novom Zagrebu, pa u slučaju kada se utvrđuje mjesna nadležnost na području Grada Z. nije dovoljno samo utvrditi da ovršenik ima prebivalište na području Grada Z., već je potrebno utvrditi i na području koje gradske četvrti se nalazi prebivalište ovršenika. U tom smislu točni su žalbeni navodi ovrhovoditelja da ovršenica, administrativno gledajući, ima prebivalište u Gradu Z., a ne N. Z.. Područje odnosno kvart koji se kolokvijalno naziva N. Z. doista administrativno, u smislu propisa koji reguliraju lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, pod tim nazivom ne postoji, čak niti kao gradska četvrt jer su Statutom Grada Zagreba ("Službeni glasnik Grada Zagreba", br. 23/16, 2/18, 23/18, 3/20, 3/21, 16/22) koji je trenutno na snazi na tom području ustrojene gradske četvrti koje imaju naziv N. Z. – zapad i N. Z. - istok. Međutim, okolnost što je ovrhovoditelj pravilno, administrativno gledajući, naznačio da je adresa prebivališta ovršenice u Z. (a ne u N. Z.), ne znači i da je za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu automatski nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu i da prvostupanjski sud nije dužan pazeći po službenoj dužnosti na svoju (isključivu) mjesnu nadležnost ispitati u kojoj gradskoj četvrti se nalazi prebivalište ovršenice i ovisno o tome ocijeniti da li je mjesno nadležan za postupanje.

 

14. Ovrhovoditelj u žalbi ističe i da do podnošenja prijedloga za ovrhu mjesno nenadležnom sudu nije došlo njegovom pogreškom, već zbog informatičkog nedostatka aplikativnog sustava e-Ovrha, te da će mu uslijed donošenja pobijanog rješenja nastati dodatni troškovi. Međutim, čak i da je to točno, to ne znači i da je pobijano rješenje nezakonito. To iz razloga što je mjesna nadležnost sudova u ovršnom postupku regulirana zakonom, pa na istu nikako ne mogu utjecati eventualne pogreške u informacijskom sustavu putem kojeg se podnosi prijedlog za ovrhu.

 

15. Bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja je i ukazivanje ovrhovoditelja da je Grad Z. posebna jedinstvena, teritorijalna i upravna cjelina koja ima položaj županije. Navedeno, iako točno, je za ocjenjivanje mjesne nenadležnosti pravno irelevantno jer se mjesna nadležnost u ovršnom postupku na području Grada Z. određuje ovisno o gradskoj četvrti na području koje se nalazi prebivalište ovršenika, a kako je to ranije pobliže obrazloženo, pa stoga okolnost da Grad Z. predstavlja posebnu teritorijalnu jedinicu koja ima status županije nema nikakav utjecaj prilikom ocjenjivanja mjesne nadležnosti u ovršnom postupku.

 

16. Sud prvog stupnja je dakle, u prvostupanjskom postupku pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje tako da nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP. Na takvo, pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, sud prvog stupnja je djelomično pogrešno primijenio odredbu čl. 171. st. 1. OZ, ali bi i pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 39.a st. 2. OZ valjalo odlučiti na jednak način. Pritom sud prvog stupnja nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

 

17. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ žalbu ovrhovoditelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

 

 

U Zagrebu, 2. siječnja 2024.

 

 

                        Sudac:

              Robert Jambor, v.r.