Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj P-1590/2020-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Mireli Popović Brletić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ana Vičević Gračanin, odvjetnica u Čavlima, protiv tuženog Grada Rijeke, OIB 54382731928, Rijeka, Korzo 16, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Knežević i partneri iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 13. rujna 2024. u prisutnosti tužitelja, njegove punomoćnice i punomoćnice tuženika ĆNN, **.**.2024.

presudio je

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva na nekretninama oznaka • k. č. [katastarska čestica] u naravi livada površine 72 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu od 60 m2 i označenoj svijetloplavom bojom i slovima A-B-C-D-E-A

• k. č. [katastarska čestica] u naravi livada obršji površine 349 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu od 177 m2 i označenoj žutom bojom i slovima A-B-F-G-H-I-J-K-L-M-A • k. č. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 38 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu od 28 m2 i označenoj tamnoplavom bojom i slovima O-P-R-S-T-N-O • k. č. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 53,1 čhv, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu od 94 m2 i označenoj zelenom bojom i slovima T-U-V-C-N-T

• k. č. [katastarska čestica] u naravi oranica površine 99 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u dijelu od 73 m2 i označenoj rozom bojom i slovima C-D-Z-AA-O-N-C

slijedom čega je ovlašten po pravomoćnosti ove presude ishoditi upis stečenog prava vlasništva na označenim nekretninama sa imena tuženika i prednika tuženika na svoje ime na način da u vlasničkom listu stoji:

ĆN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/1 dijela. Sastavni dio ove presude je grafika sadržana u mišljenju i nalazu vještaka geodetske struke GeoX d.o.o. Matulji iz kolovoza 2023. godine."

II. Nalaže se tužitelju nadoknaditi trošak postupka tuženiku od 1.750,00 eura (tisuću sedamsto pedeset eura), zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 14. studenog 2024. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 4. prosinca 2020. podnio tužbu protiv tuženika.

1.1. U tužbi navodi da je na nekretninama označenim kao katastarska čestica [katastarska čestica], u naravi livada površine 72 m2 i katastarska čestica [katastarska čestica], u naravi livada Obršji površine 349 m2, upisanim u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina], upisano pravo vlasništva tuženika. Na nekretnini oznake katastarska čestica [katastarska čestica], u naravi oranica površine 38 m2 upisanoj u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] upisano je društveno vlasništvo, korisnik SIZ komunalnih djelatnosti Rijeka. Na nekretnini oznake katastarska čestica [katastarska čestica], u naravi oranica površine 53,1 četvornih hvati upisanoj u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] upisano je pravo vlasništva tuženika. Na nekretninama oznake katastarska čestica [katastarska čestica], u naravi oranica površine 99 m2 i katastarske čestica [katastarska čestica], u naravi oranica površine 105 m2, obje upisane u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] upisana je općenarodna imovina – organ upravljanja N.O. Općine Stari grad Rijeka.

1.2. Nekretnina gruntovne oznake katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] prema katastarskom operatu u dijelovima odgovara nekretnini oznake katastarska čestica [katastarska čestica] upisane u posjedovni list 1725 s upisanim posjedom TN, rođene IN, OIB: [osobni identifikacijski broj], u 1/1 dijela. Nekretnine gruntovnih oznaka katastarske čestice [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] u svojim dijelovima odgovaraju, prema katastarskom operatu, nekretnini oznake katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], a kao katastarska posjednica istih u posjedovnom listu 754 katastarske općine [katastarska općina] upisana je PN, rođena TNN, u 1/1 dijela. Nekretnine gruntovnih oznaka katastarske čestice [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] u svojim dijelovima odgovaraju, prema katastarskom operatu, nekretnini oznake katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] u odnosu na koju je u posjedovnom listu 1100 katastarske općine [katastarska općina] kao katastarski posjednik upisan nepoznati posjednik.

1.3. Nekretnine oznaka katastarskih čestica [katastarska čestica], sve u katastarskoj općini [katastarska općina], da se nalaze u nesmetanom posjedu obitelji tužitelja dugi niz godina. Naime, nekretnine oznaka katastarskih čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] u naravi da predstavljaju jednu prirodno povezanu, jedinstvenu cjelinu s nekretninama koje čine dijelom knjižno, a dijelom izvanknjižno vlasništvo tužitelja. On da je upisan kao vlasnik susjednih nekretnina oznaka katastarska čestica [katastarska čestica], u naravi livada površine 100 čhv te katastarska čestica [katastarska čestica], u naravi livada površine 64 čhv obje u katastarskoj općini [katastarska općina], dok njegovo izvanknjižno vlasništvo čine nekretnine koje također predstavljaju jedinstvenu cjelinu te se nalaze kao susjedne ranije navedenim nekretninama oznaka katastarske čestice [katastarska čestica] iz katastarske općine [katastarska općina] te nose oznake dio katastarske čestice [katastarska čestica] u naravi livada površine 72 m2, dio katastarske čestice [katastarska čestica] u naravi oranica površine 99 m2, dio katastarske čestice [katastarska čestica] u naravi oranica površine 53,1 čhv, katastarska čestica [katastarska čestica] u naravi livada površine 28 čhv, dio katastarske čestice [katastarska čestica] u naravi oranica površine 38 m2 i dio katastarske čestice [katastarska čestica] u naravi livada pod Benaši površine 66 čhv, sve u katastarskoj općini [katastarska općina]. Sve navedene nekretnine da su ujedno susjedne nekretninama u suvlasništvu roditelja tužitelja, CN i TN, a koje nose oznake katastarska čestica [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište površine 834 m2, katastarska čestica [katastarska čestica] u naravi dvorište površine 57 m2 te katastarska čestica [katastarska čestica] u naravi poslovna zgrada i dvorište površine 206 m2, sve u katastarskoj općini [katastarska općina].

1.4. Ranije spomenute nekretnine koje čine izvanknjižno te knjižno vlasništvo tužitelja, odnosno nekretnine oznaka katastarske čestice [katastarska čestica] katastarska općina [katastarska općina] (gruntovne oznake) u svojim dijelovima odgovaraju nekretnini katastarske oznake katastarska čestica [katastarska čestica] katastarska općina [katastarska općina] u odnosu na koju je od 1996. kao katastarski posjednik u posjedovni list 1725 upisana majka tužitelja, TN u cijelosti. Ista je nekretninu oznake katastarska čestica [katastarska čestica] katastarska općina [katastarska općina] darovala tužitelju temeljem zaključenog Ugovora o darovanju 11. ožujka 2020., ovjerenog po javnom bilježniku Vesni Šeškar iz Čavli pod poslovnim brojem OV-1490/2020.

1.5. Nadalje, nekretnine oznake katastarske čestice [katastarska čestica] u svojim dijelovima te katastarska čestica [katastarska čestica], sve u katastarskoj općini [katastarska općina] (gruntovnih oznaka) prema katastarskom operatu odgovaraju nekretnini oznake katastarska čestica [katastarska čestica] katastarska općina [katastarska općina] u odnosu na koje je od 1986. kao katastarska posjednica u posjedovnom listu 754 katastarska općina [katastarska općina] upisana baka tužitelja PN u cijelosti. Ista da je upisana i kao katastarska posjednica nekretnina oznaka katastarska čestica [katastarska čestica] katastarska općina [katastarska općina] koja prema gruntovnom stanju odgovara nekretnini dio katastarske čestice [katastarska čestica] katastarska općina [katastarska općina] te kao katastarska posjednica katastarske čestice [katastarska čestica] katastarska općina [katastarska općina] koja prema gruntovnom stanju odgovara nekretninama označenima kao dio katastarske čestice [katastarska čestica] i dio katastarske čestice [katastarska čestica] katastarska općina [katastarska općina]. PN je 09. ožujka 2020. Ugovorom o darovanju ovjerenom po javnom bilježniku Mirti Dremil Štefančić iz Rijeke pod poslovnim brojem OV-1397/2020. darovala nekretnine oznaka katastarske čestice [katastarska čestica] katastarska općina [katastarska općina], ocu tužitelja VN koji ih je potom 13. ožujka 2020. Ugovorom o darovanju ovjerenim po javnom bilježniku Vesni Šeškar iz Čavli pod poslovnim brojem OV-1583/2020, darovao tužitelju.

1.6. Zaključuje da su tužitelj, kao i njegovi prednici, u nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina dugi niz godina, koriste ih kao dio dvoje okućnice i brinu o njima na način da nekretnine održavaju urednima, obilaze ih, travnati dio kose. Posebno naglašava kako prijeporne nekretnine tužitelj i njegova obitelj koriste zajedno s ostalim nekretninama njihova knjižnog i izvanknjižnog vlasništva budući da sve te nekretnine zajedno čine prirodu cjelinu, odnosno služe se njima svakodnevno, održavaju ih te brinu o njima kao stvarni vlasnici. Tužitelja niti njegove prednike nitko nikada nije ometao niti im osporavao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, a niti ih je na bilo koji način ometao u posjedovanju istih. Smatra da se radi o istinitom, poštenom i zakonitom posjedu pa da je tužitelj stekao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama temeljem dosjelosti. Obzirom da je tuženik pravni slijednik SIZ komunalnih djelatnosti Rijeka upisanog kao vlasnik nekretnine oznake katastarska čestica [katastarska čestica] u naravi oranica površine 38 m2 upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina] u 1/1 dijela te Narodnog odbora općine Stari Grad upisanog kao vlasnik nekretnine oznake katastarska čestica [katastarska čestica] u naravi oranica površine 99 m2 upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina] u 1/1 dijela, da je tužitelj obavijestio tuženika o namjeri pokretanja parničnog postupka radi utvrđenja prava vlasništva.

1.7. Slijedom svega iznijetog, tužitelj predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi vlasnikom prijepornih nekretnina.

2. Tuženik je podnio pisani odgovor na tužbu 21. srpnja 2021. osporavajući tužbu u cijelosti.

2.1. Prije svega tuženik osporava da bi posjed tužitelja bio pošten. Smatra da bi tužitelj prije svega trebao dostaviti povijesne vlasničke listove za utužene nekretnine kako bi se utvrdilo temeljem čega i kada je tuženik upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina. Ističe da se nije prošlo vrijeme potrebno za dosjelost budući da se vrijeme prije 1991. ne računa u vrijeme potrebno za dosjelost na nekretninama upisanim kao društveno vlasništvo. S druge strane već 19. svibnja 2006. prednica tužitelja je tuženiku predala zahtjev za otkup dijela utuženih nekretnina, dakle već 2006. je znala da predmetno zemljište nije njezino. Također da je i sam tuženik 2008. predao zahtjev za izdavanje suglasnosti tuženika kao vlasnika zemljišta za formiranje građevne čestice.

2.2. Ističe da se u vrijeme potrebno za dosjelost ne računa vrijeme prije 1991., a već 2006. godine prednica tuženika, i sam tuženik 2008. znaju da predmetno zemljište nije njihovo vlasništvo. Dakle, pored nedostatka vremena za dosjelost, tuženik osporava i poštenje tužitelja, a koje je nužno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

2.3. Ukazuje tuženik kako je tužitelj radi stjecanja vlasništva na predmetnim nekretninama već pokrenuo pojedinačni ispravni postupak pod poslovnim brojem Z- 8486/2020. koji se vodi pred ovim sudu i kojem je odbijen prijedlog za pojedinačni ispravni postupak.

2.5. Institutom dosjelosti da ne mogu osobe upisane u zemljišne knjige gubiti svoje vlasništvo samo zato jer je netko odlučio neosnovano koristiti tuđe zemljište jer mu je bilo zgodno da si malo proširi okućnicu ili dvorište, odnosno zasadi još jedan vrt. Dosjelost je rezervirana za slučajeve gdje ljudi temeljem nekog pravnog osnova koriste određeno zemljište, a da smatraju da je to zemljište njihovo i da nisu svjesni da formalni dio upisa vlasništva nije izvršen. Samo korištenje nekog zemljišta od strane osoba koje nisu vlasnici nije i ne bi smjelo biti temelj za stjecanje vlasništva na tom istom zemljištu jer bi to praktički dovelo do situacije gdje ničije vlasništvo ne bi bilo sigurno.

2.5. Zaključno predlaže da sud u cijelosti odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Sud je proveo dokaze čitanjem izvadaka iz zemljišnih knjiga (list 7-21 i 37-40 spisa), identifikacije čestica (list 22-23 spisa), izvoda iz katastarskog plana (list 24-25 spisa), povijesti promjena na katastarskim česticama (list 26-29 spisa), prijepisa posjedovnog lista (list 30-36 spisa), ugovora o darovanju (list 41-50 spisa), dopisa (list 61-63 spisa), zahtjeva (list 64-67 spisa), rješenja ovog suda poslovnog broja Z- 11300/2020-12 (RZ-183/2020.) od 2. listopada 2020. (list 72-75 spisa), povijesnih vlasničkih listova (list 105-144 spisa), uviđajem (list 94-97 spisa), vještačenjem po vještaku mjerničke struke (list 148-159 spisa), saslušanjem svjedoka IN (list 95 spisa), HN (list 95 spisa), TN (list 95-96 spisa), INN (list 96 spisa) i VN (list 96 spisa) te saslušanjem tužitelja (list 180-181 spisa).

3.1. Tužitelj je nakon provedenog vještačenja uredio tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u točki I. izreke presude (list 175 spisa), a kojem uređenju se tuženik nije protivio.

3.2. Cijeneći sve provedene dokaze u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/1991., 91/1992., 12/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. -pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – dalje ZPP) sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

4. Predmet ovog postupka je utvrđenje prava vlasništva na nekretninama upisanim u zemljišnoknjižne uloške [broj ZK uloška] sve u katastarskoj općini [katastarska općina]. Obzirom da se razlikuju oznake čestica u zemljišnim knjigama i katastru u nastavku će se iznijeti oznake i identifikacija nekretnina.

4.1. Nekretnina oznake katastarska čestica [katastarska čestica] upisana je u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina]. Prema identifikaciji čestica ta nekretnina u katastru nosi oznaku katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina].

4.2. Nekretnine oznaka katastarska čestica [katastarska čestica] i katastarska čestica [katastarska čestica] upisane su u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina]. Prema identifikaciji čestica 797/3 u katastru nosi oznaku katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], a čestica 798/1 oznaku katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina].

4.3. Nekretnina oznake katastarska čestica [katastarska čestica] upisana je u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina]. Prema identifikaciji čestica ta nekretnina u katastru nosi oznaku katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina].

4.4. Nekretnina oznake katastarska čestica [katastarska čestica] upisana je u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina]. Prema identifikaciji čestica ta nekretnina u katastru nosi oznaku katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina].

4.5. Dakle, sve nekretnine koje su predmetom ovog postupka u katastru su nosile oznaku čestice 2804, a koja je vremenom cijepana te sada iste nekretnine u katastru nose oznake katastarske čestice [katastarska čestica].

5. Predmetne nekretnine su upisane u zemljišnim knjigama kao vlasništvo tuženika, i to u odnosu na nekretnine upisane u zemljišnoknjižne uloške [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina]. Nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina] su još uvijek upisane kao općenarodna imovina s organom upravljanja N.O. Općine Stari grad Rijeka, a nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina] kao društveno vlasništvo s korisnikom SIZ komunalnih djelatnosti Rijeka. Nije sporno da je upravo tuženik slijednik organa upravljanja i korisnika nekretnina koje su još uvijek upisane kao društveno vlasništvo, odnosno općenarodna imovina te kao takav pasivno legitimiran u ovom postupku i u odnosu na te nekretnine.

6. Budući da su prijeporne nekretnine bile u posebnom režimu društvenog vlasništva čitanjem povijesnih vlasničkih listova utvrđeno je sljedeće.

6.1. Nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] (za ovaj postupak relevantna čestica 796/8) upisane su kao općenarodna imovina od 1959. Prethodno tom upisu vlasništvo nekretnina bilo je u obiteljima Ć, T, I i P.

6.2. Nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] (za ovaj postupak relevantne čestice 797/3 i 798/1) u taj su uložak pripisane iz zemljišnoknjižnih uložaka [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina] (čestica 798/1) i 2201 katastarska općina [katastarska općina] (čestica 797/3). Nekretnine iz zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina] upisane su kao društveno vlasništvo od 1959. Prethodno tom upisu vlasništvo nekretnina bilo je u obiteljima C i V. Nekretnine iz zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina] upisane su kao društveno vlasništvo od 1984., a upisu je upis prethodilo vlasništvo obitelji TNN i ON.

6.3. Nekretnine iz zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina] (za ovaj postupak relevantna čestica 763/3) upisane su kao društveno vlasništvo od 1986.

6.4. Nekretnine upisane u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina] (za ovaj postupak relevantna čestica 896/5) pripisane su iz zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina], a što znači da su upisane su kao općenarodna imovina od 1959. Prethodno tom upisu vlasništvo nekretnina bilo je u obiteljima Ć, T, I i P.

7. Što se tiče posjedovnog stanja i upisanih posjednika u posjedovnom listu ukazuje se da su sve prijeporne nekretnine oznaka u zemljišnim knjigama 797/3, 798/1, 763/3, 796/5 i 796/8 odgovarale oznaci u katastru 2804 upisanoj u posjedovni list 192, a na kojem je od 1953. kao posjednik bio upisan JN. Godine 1959. ista nekretnina prelazi u posjedovni list 247 kao općenarodna imovina kojom upravlja NOO Stari grad. Od 1967. nekretnina se upisuje u posjedovni list 106 na Općinu Rijeka. Tijekom nove izmjere 1985. ista se nekretnina upisuje u posjedovni list 1100, a posjed se vodi na nepoznatog posjednika. Tijekom nove izmjere 1986. čestica 2804 se cijepa na čestice 2804/1, 2804/2 i 2804/3. Čestica 2804/1 ostaje upisane u posjedovni list 1100 na nepoznatog posjednika, čestica 2804/2 upisuje se u posjedovni list 1255 na FN, a čestica 2804/3 se upisuje u posjedovni list 754 na PN. Novom izmjerom čestice mijenjaju površinu te se dalje cijepaju tako da se stvaraju nove čestice 2804/4, 2804/5 i 2804/6, s tim da se čestica 2804/6 upisuje u posjedovni list 754 na PN. Godine 1996. čestica 2804/2 prelazi u posjedovni list 1725 na TN.

8. Uviđajem i vještačenjem je utvrđeno da se prijepor nalazi na području Grada Rijeke, u predjelu Drenova, uz ulicu Braće Hlača. U naravi je dio šljunčanog platoa koji se nalazi istočno od ulice, a omeđen je pločnikom prema ulici na zapadnoj strani, betonskim podzidom prema parceli tužitelja na kojoj se nalazi skladišni prostor, a koji se nalazi na sjeveroistočnoj strani, dnom pokosa na istočnoj strani te putevima od kojih je jedan ujedno i prilaz prema skladištu, odnosno poslovnom prostoru, tužitelja i nalazi se sjeverno od šljunčanog platoa, dok je drugi put na jugozapadnoj strani platoa.

8.1. Prijepor na dijelu parcele katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška], u naravi je dio pošljunčanog platoa. Površina prijepora iznosi 60m2. Na zapadnoj strani prijepor je omeđen rubom pločnika, dok na sjevernoj, istočnoj i južnoj strani nema vidljive međe budući sve čini cjelinu (pošljunčani plato).

8.2. Prijepor na dijelu parcele katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška], u naravi je dio pošljunčanog platoa. Površina prijepora iznosi 177m2. Prijepor je na jugozapadnoj strani omeđen rubom asfaltiranog puta, a na jugoistočnoj dnom pokosa.

8.3. Prijepor na dijelu parcele katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška], u naravi je dio prilaza do parcela u vlasništvu tužitelja, odnosno do njegovog poslovnog prostora. Površina prijepora iznosi 28m2. Prijepor je na zapadnoj strani omeđen rubom pločnika.

8.4. Prijepor na dijelu parcele katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška], u naravi je dio pošljunčanog platoa, omeđen betonskim podzidom na sjeveroistočnoj strani. Površina prijepora iznosi 94m2. Geodetskom izmjerom je utvrđeno da je i zemljište koje se nalazi „iznad“ zida te na kojemu se nalaze željezna vrata tužitelja, također na parceli katastarska čestica [katastarska čestica].

8.5. Prijepor na dijelu parcele katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška], u naravi je dio pošljunčanog platoa. Površina prijepora iznosi 73m2. Na zapadnoj strani prijepor je omeđen rubom pločnika, na istočnoj i južnoj strani nema vidljive međe budući sve čini cjelinu (pošljunčani plato), a na sjevernoj strani međa je asfaltirani prilaz do objekta tužitelja.

8.6. Parcela katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] upisana u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], nalazi se izvan pokazanog područja te prema identifikaciji ne čini prijepor.

9. Saslušani svjedoci su u odnosu na posjed prijepora izjavili sljedeće.

9.1. Svjedokinja IN, rođena 1949., navela je da od početka 70-ih godina prošlog stoljeća kada se udala dolazi u blizinu prijepora jer je u neposrednoj blizini tužitelja stanovala njezina svekrva. Stoga da je upoznala roditelja tužitelja. Poznato joj je da je VN, otac tužitelja, na prijeporu parkirao kamione, a prijepor se do danas promijenio utoliko što nije bio obuhvaćen tolikom površinom koja se koristila za parkiranje, već je bilo zelenila. Prijepor da je uvijek koristio otac tužitelja, a poslije tužitelj te nikog drugo nije viđala na prijeporu.

9.2. Svjedok HN, rođen 1954., iskazao je da je izvodio radove na terenu na način da je bagerom vršio iskop terena koji nije izgledao kao danas. Teren da je bio u visini zemljanog usjeka te je bagerom vršio iskope i poravnao teren do betonskog zida. Svi radovi da su izvedeni 1988. Svjedok nije znao je li tada već bio izgrađen betonski zid ili je to bio suhozid. S tužiteljem i njegovim ocem da nije razgovarao u čijem su vlasništvu nekretnine na kojoj je izvodio radove.

9.3. Svjedokinja TN, rođena 1947., majka tužitelja, iskazala je da je u braku s tužiteljevim ocem bila od 1970., a razveli su se prije više od 20 godina. Istaknula je da živi u neposrednoj blizini prijepora od svog rođenja. Dok je bila u braku s ocem tužitelja da joj poznato da je dio terena kupljen, nije se mogla sjetiti imena prodavatelja, a radilo se o parceli koja se nalazi po sredini nasutog terena. Betonski zid ispod radione da je izgrađen nakon 1988., nakon što su izvršeni iskopi. Do 1988. prijepor se nije mogao koristiti jer je na tom mjestu bila šumica. Sada da to koristi tužitelj, a prije njega, od 1988. da koristio njegov otac na način da je na prijeporu parkirao svoje kamione jer je bio autoprijevoznik. Nije joj poznato da bi prije 1988. netko vršio kakve radnje na prijeporu.

9.4. Svjedokinja INN, rođena 1959., od rođenja živi u neposrednoj blizini prijepora koji se nalazi oko 50 metara od njezine obiteljske kuće. Teren na kojem se nalazi prijepor izgleda kao danas od 1988., kada je izgrađen betonski zid. Prijepor joj je poznat i stoga što je njezina baka TNN imala terene u svom vlasništvu, uključujući i taj plato. Iako nije bila upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama, to je koristila kao izvanknjižni vlasnik. Poslije ju je naslijedila PN, majka svjedokinje, koja je prijepor darovala tužitelju. Precizirala je da se radi se o terenu lijevo od prilaznog puta radioni. Poznato joj je da je ranije prijepor bio upisan na ime nepoznate osobe, a kasnije, nakon što je izgrađena cesta nakon 1988. na Grad Rijeku. Do 1988., na mjestu današnjeg platoa, bio je nasip – gromača i to nitko nije koristio, a nakon 1988. je počeo koristiti VN parkirajući kamione, a nakon njega zadnjih 15-ak godina tužitelj.

9.5. Svjedok VN, rođen 1940., otac tužitelja u iskazu je naveo da je 1988. angažirao HN za radove na iskopu terena na prijeporu. Do tada je koristio samo jedan manji dio današnjeg platoa koji do 1988. nije bio asfaltiran. Prostor današnjeg platoa je ranije bio teren visine više od postojećeg betonskog zida ispod radione i to nitko nije koristio. Stoga da je i izvršio iskop i poravnanje terena da bi ga koristio za parkiranje kamiona. Platou se i prije toga moglo prići neasfaltiranom cestom. Nakon 1988. da je kupio nekretninu koja se nalazi negdje po sredini platoa od EN. Do prije 12-13 godina plato je koristio od, a onda ga prepustio tužitelju koji i danas to koristi. Od 1988. do danas, osim tužitelja i njega, nitko drugi da prijepor nije koristio.

10. Tužitelj je u svom iskazu naveo kako njegova obitelj prijepor oduvijek smatra svojim. Prijepor da je bio u vlasništvu obitelji PN što je znalo cijelo selo. Njegov je otac od PN kupio teren na kojem je sagradio kuću i kasnije radionicu. Prijepor su počeli koristiti 1985. i koristio se kao parking za kamione. Prijepor je zapravo bilo jedno zaraslo brdo ispod radione koje je njegov otac pretvorio u prostor prikladan za parkiranje. Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća da su shvatili da se vlasnički list ne slaže sa katastrom. Stoga da se njegov otac obratio tuženiku te mu je rečeno da je najjednostavnije da on taj dio otkupi pa je podnio zahtjev koji je odbijen. U tom trenutku da su njegovi roditelji bili spremni platiti otkup samo kako bi riješili situaciju iako su sve to već platili. Misli da je sve to kupljeno i plaćeno kada je sagrađena kuća i radiona. Nakon što je odbijen zahtjev za otkup njegova je obitelj nastavila koristiti prijepor na isti način kao do tada te su cijelo vrijeme to koristili kao vlastito u protivnom da to nisu mislili da prijepor ne bi niti koristili. Cijelo vrijeme dok njegova obitelj koristi prijepor nitko nikada nije dolazio i govorio da to ne smiju činiti.

11. Analizom iskaza saslušanih svjedoka te tužitelja dolazi se do zaključka kako tužitelj svoj posjed, kao i posjed svojih prednika – roditelja, izvodi iz posjeda PN od koje su njegovi roditelji kupili susjedni teren na kojem su izgradili kuću. Ta nekretnina nije predmetom ovog postupka. U neposrednoj blizini izgrađene kuće i radionice uz kuću, prvo je otac tužitelja, a potom i tužitelj, počeo koristiti nekretnine koje su predmetom ovog postupka na način da je izveo određene radove i te nekretnine prilagodio potrebi parkiranja kamiona. Radovi su izvedeni 1988. u vidu iskopa i ravnanja terena. Prijepor također da je kupljen od PN. Svi saslušani svjedoci govore isključivo o korištenju prijepora od strane bilo oca tužitelja bilo samog tužitelja. U prilog takvom stanju govore i podaci iz posjedovnih listova odnosno povijest promjena na katastarskim česticama. Tako se po prvi put kao posjednik dijela prijepora pojavljuje Eda Racar 1986., dijela prijepora FN na kojem se kao posjednik upisuje majka tužitelja Anita Božić 1996., a na dijelu prijepora upisan je nepoznati posjednik. Tužitelj ničim ne dokazuje u čijem je posjedu prijepor bio prije 1986., a niti dokazuje bilo kakvu poveznicu s članovima obitelji koje su se vodile kao upisani vlasnici prijepora prije negoli je prešao u društveno vlasništvo. Samo svjedokinja INN spominje da je njezina baka TNN imala u vlasništvu nekretnine na Drenovi, pa tako i prijepor, koji je potom naslijedila njezina majka PN. Međutim, niti jedan pisani dokaz u spisu, a niti iskaz svjedoka ne potkrepljuje da bi tome doista tako i bilo. Štoviše iz povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga 1720 katastarske općine [katastarska općina] proizlazi da su upisanu nasljednicu ŽN naslijedile AN i ON (rješenje o nasljeđivanju ovog suda poslovnog broja O-1447/1997. od 22. studenog 1977.). Dakle, ne samo da TNN nije naslijedila PN, već su ju naslijedile druge osobe. Tužitelj nije ničim dokazao da bi i PN bila nasljednica TNN pa kako iskaz INN nije potkrijepljen bilo kakvim pisanim tragom, to sud na temelju tog iskaza nije mogao utvrditi da je PN nasljednica PNN.

12. Dakle, zaključak je suda da se kao relevantno razdoblje za početak tijek roka za dosjelost može uzeti najranije 1986. kada je PN, kao prednica tužitelja, upisana kao posjednik prijepora u katastru. Prije toga nema nikakvih podataka o neprekinutom slijedu posjeda prednika koji bi PN uveli u posjed prijepora, a niti bilo tko od saslušanih svjedoka govori o posjedovanju prijepora prije tog vremena. Stoga se kao relevantno razdoblje za posjedovanje tužitelja ne može uzeti u obzir posjedovanje prijepora od strane osoba koje su u posjedu bile prije PN. 13. Relevantne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012. i 152/2014. – dalje ZV) za predmetni sporu su sljedeće.

13.1. Članak 159. ZV-a koji propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme, odnosno šest, dvadeset ili četrdeset godina ovisno o kvaliteti posjeda te radi li se o posjedu pokretnina ili nekretnina.

13.2. Tijek vremena propisuje odredba članka 160. ZV-a. Prema istoj vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati. Kad se poštenom posjedniku čiji posjed nije zakonit i istinit uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao zakonito, pošteno i istinito, pravo vlasništva steći će istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću. Kad se zakonitom, poštenom i istinitom posjedniku uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao pošteno, ali ne zakonito ili istinito, vlasništvo će steći dosjelošću istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću, osim ako stvar već nije stekao time što je njegov zakoniti, pošteni i istiniti posjed trajao onoliko vremena koliko je potrebno da je zakoniti, pošteni i istiniti posjednik stekne dosjelošću. Na prekid odnosno zastoj tijeka vremena dosjelosti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju tijeka rokova za zastaru tražbina.

13.3. Kakvoća posjeda propisana je odredbom članka 18. ZV-a. Tako je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu, a to na odgovarajući način vrijedi i kada je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. Poštenje i istinitost posjeda pravne osobe prosuđuje se prema poštenju i postupanju one fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati čine stjecanja ili izvršavanja njezina posjeda, a poštenje i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskoga zastupnika - prema poštenju i postupanju toga njihova zastupnika.

13.4. Odredba članka 388. stavka 4. ZV-a određuje da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Prvotni sadržaj odredbe članka 388. stavka 4. ZV-a propisivao je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, a takva je odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. studenog 1999. poslovnog broja broj U-I-58/1997., U-I-235/1997., U-I-237/1997., U-I- 1053/1997., U-I-1054/1997. Odredba članka 388. stavka 4. ZV-a kako glasi sada stupila je na snagu 20. prosinca 2001.

14. Imajući u vidu da su prednici tužitelja, a samim tim i tužitelj, u posjedu prijepora od 1986., kao i da su prijeporne nekretnine bile u društvenom vlasništvu na kojima je bilo zabranjeno stjecati pravo vlasništva dosjelošću sukladno tada važećem zakonu koji je regulirao pitanje vlasništva – Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (članak 29.), to bi tužitelj trebao dokazati da je stekao pravo vlasništva dosjelošću za vrijeme važenja izvorne odredbe članka 388. stavka 4. ZV-a, odnosno do 17. studenog 1999. kako bi mu se uračunalo i vrijeme posjedovanja prijepora prije 8. listopada 1991.

15. Tužitelj nije dokazao da je njegov posjed kvalificiran, odnosno da je zakonit, istinit i pošten jer nije dokazao valjan pravni temeljem posjedovanja. Međutim, sukladno zakonskom presumpciji pretpostavlja se da je njegov posjed pošten. Stoga je vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva prijepora dosjelošću, a s obzirom da se radi o poštenom posjedu kao i posjedu stvari u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, 40 godina.

16. Budući da je tužitelj, osobno i putem svojih prednika, u posjedu od 1986., to je razvidno kako 40 godina istječe tek 2026. Dakle, tužitelj nikako nije mogao steći vlasništvo prijepora dosjelošću čak i kada bi se u obzir uzelo vrijeme posjedovanja i za vrijeme kada je prijepor bio u društvenom vlasništvu. Osim toga, a budući da nije stekao vlasništvo prijepora do 17. studenog 1999. ne može se s uspjehom pozivati da mu se u vrijeme dosjedanja računa i vrijeme prije 8. listopada 1991. tako da bi tužitelj dosjelošću mogao steći vlasništvo prijepora tek 2031.

17. Čak da je posjed tužitelja kvalificiran, niti tada tužitelj ne bi do 17. studenog 1999. stekao pravo vlasništva prijepora jer bi u tom slučaju bilo potrebno da je proteklo ukupno 20 godina od 1986., a što nije slučaj. Niti uzevši da mu posjed teče od 8. listopada 1991. nije proteklo 20 godina posjedovanja do podnošenja tužbe u ovom predmetu (4. prosinca 2020.) pa da bi se moglo utvrditi da je do podnošenja tužbe stekao pravo vlasništva dosjelošću.

18. Iako tužitelj tijekom postupka pokušava navesti na zaključak da je stekao pravo vlasništva prijepora i prije važenja odredaba Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, putem svojih prednika, navedeno nije dokazao budući da iz dokaznog postupka ne proizlazi da je putem prednika bio u posjedu prije 1986. Tužitelj svoj posjed izvodi iz posjeda PN, a za koju ni na koji način ne dokazuje da bi putem svojih prednika bila u posjedu prije 1986. Kako je Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima stupio na snagu 1. rujna 1980. to tužitelj nikako za vrijeme važenja tog zakona nije mogao stjecati vlasništvo nekretnina u društvenom vlasništvu.

19. Slijedom iznijetog, a kako tužitelj nije dokazao da je posjedovao prijepor onoliko vremena koliko je potrebno da bi do podnošenja tužbe stekao pravo vlasništva prijepora, to je njegov tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

20. Tuženik je u cijelosti uspio u ovom postupku slijedom čega mu tužitelj treba nadoknaditi cjelokupni trošak postupka sukladno odredbi članka 154. stavka 1. ZPP- a.

20.1. Tuženiku je valjalo priznati trošak zastupanja po odvjetniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/2023. – dalje Tarifa) koja je na snazi od 25. studenog 2023. Naime, sukladno Tarifnom broju 52. stavak 3. Tarife kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Budući da sud odluku o trošku donosi nakon stupanja na snagu Tarife tada je i trošak obračunao sukladno odredbama iste Tarife neovisno kada je radnja za koju se trošak traži poduzeta.

20.2. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po odvjetniku, i to za sastav odgovora na tužbu 200,00 eura (Tarifni broj 8. točka 1. Tarife), za sastav podnesaka od 16. studenog 2023. i 10. lipnja 2024. 200,00 eura po podnesku (Tarifni broj 8. točka 1. Tarife), za zastupanje na ročištima 23. rujna 2022., 28. travnja 2023., 6. lipnja 2024. i 13. rujna 2024. 200,00 eura po ročištu (Tarifni broj 9. točka 1. Tarife,) uz PDV 25% na navedene radnje (350,00 eura). Dakle, tuženiku je priznat trošak u ukupnom iznosu od 1.750,00 eura.

20.3. Tuženiku pripada i zatezna kamata na dosuđeni trošak od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, a sve sukladno postavljenom zahtjevu tužitelja (članak 151. stavak 3. ZPP-a) po stopi određenoj sukladno članku 29. stavku 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/21., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.

Rijeka, 19. prosinca 2024.

Sudac

Mirela Popović Brletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude i rješenja. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- punomoćnici tužitelja Ani Vičević Gračanin, odvjetnici u Čavlima

- punomoćnicima tuženika Odvjetničkom društvu Knežević i partneri iz Rijeke