REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara

Pr-1950/2022-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivani Starčević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice BA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Tomislavu Mrazu, odvjetniku iz Zagreba, Jordanovac 15, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Denisu Bajsu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mihočević & Bajs iz Zagreba, Smičiklasova 18/III, radi nedopuštenosti otkaza, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 19. studenog 2024.g. u prisutnosti tužiteljice osobno i punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 19. prosinca 2024.g.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tuženika Zagrebački Holding d.o.o. tužiteljici BA od 01.kolovoza 2022.godine nedopuštena te da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije prestao. II Nalaže se tuženiku vratiti tužiteljicu na rad na radno mjesto Višeg referenta za devizno poslovanje i fakturiranje, odnosno drugo odgovarajuće radno mjesto sukladno stručnoj spremi i radnom iskustvu, sve u roku od 8 dana,

III Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici troškove ovog postupka u iznosu od 625,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22), i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a koja kamata teče od 19. prosinca 2024. g., a sve do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je bila u radnom odnosu kod tuženika kao poslodavca.

Tužiteljica je s tuženikom sklopila Ugovor o radu dana 24. studenog 2020. godine, KLASA: 112-02/20-01/31, URBR: 03-05/3-20-55, za radno mjesto tajnika – administratora u Ekonomskoj financijskoj službi podružnice Autobusni kolodvor. Odlukom tuženika o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 01. kolovoza 2022. godine tužiteljici je otkazan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, sklopljen dana 24. studenog 2020. godine, zbog gospodarskih i organizacijskih razloga.

Tužiteljica je u trenutku otkaza ugovora o radu obavljala poslove radnog mjesta: Viši referent za devizno poslovanje i fakturiranje.

Protiv navedene Odluke tužiteljica je dana 09. rujna 2022. godine podnijela tuženiku kao poslodavcu u skladu sa čl. 133. st. 1. Zakona o radu, Zahtjev za zaštitu prava na koji tuženik nije odgovorio.

Tuženik je Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 01. kolovoza 2022. godine otkazao Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen 24. studenog 2020. godine, a sve iz razloga što je, kako tuženik navodi: radnik obavljao poslove radnog mjesta administrator tajnik i to u podružnici Autobusni kolodvor Zagreb, a aktima poslodavca je ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je radnik iste obavljao. Međutim, suprotno pobijanoj Odluci, potreba za obavljanjem poslova koje je tužiteljica obavljala u trenutku Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu nije prestala, posebice uzimajući u obzir opis poslova koje je tužiteljica izvršavala.

Navodno ukidanje organizacijske jedinice u kojoj je tužiteljica radila, bez da se isto dovede u vezu s eventualnim prestankom potrebe za obavljanjem poslova koje je tužiteljica obavljala, ne predstavlja opravdani razlog poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu.

Pregledom Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 01. kolovoza 2022. proizlazi da je utvrđen broj izvršitelja pedeset (50), no istu odluku nije moguće preispitati na način da se jasno i nedvosmisleno utvrdi postupak bodovanja. Tuženik nadalje u obrazloženju Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu ističe kako je tužiteljici ponudio zapošljavanje na nekom od poslova u tzv „operacijama“, a da se tužiteljica nije odazvala upućenom pozivu na selekcijski postupak te je povukla iskazani interes za zapošljavanjem.

Tužiteljica je iskazala interes za zapošljavanje, a pristupila je i selekcijskom postupku, dok tuženik nikada nije obavijestio tužiteljicu o rezultatima selekcijskog postupka kojem je pristupila pa nije točno da je tužiteljica povukla iskazani interes. Tuženik u Odluci o poslovno uvjetovanom otkazu navodi da je proveo postupak savjetovanja sa sindikalnim povjerenicima te da je cijenio primjedbe i prijedloge kada je to bilo moguće.

Tužiteljica predlaže da tuženik dostavi dokumentaciju koja se tiče navodno provedenog savjetovanja sa sindikatom.

Obzirom na činjenicu da tuženik nije udovoljio zahtjevu tužiteljice da pobijanu Odluku stavi izvan snage i tužiteljicu vrati na radno mjesto poslove kojeg je obavljala u trenutku otkaza, tužiteljica je prisiljena sudskim putem tražiti zaštitu prava iz radnog odnosa prema čl. 133. st. 2. Zakona o radu.

Dakle, pobijana odluka nezakonita je i u pogledu razloga za otkazivanje Ugovora o radu i iz razloga nepoštivanja otkazne procedure.

S obzirom na navedeno, tužiteljica predlaže da sud tužbu i tužbeni zahtjev usvoji, a tuženika obveže na plaćanje troškova parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovor na tužbu navodi kako osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ovo iz sljedećih razloga:

Tužitelj u tužbi u bitnom ističe:

- da potreba za obavljanjem poslova koje je tužiteljica obavljala nije prestala;

- da postupak bodovanja nije moguće prispisati;

- da je tužiteljica iskazala interes za zapošljavanje na poslovima u tzv. «operacijama» i da je pristupila selekcijskom postupku, ali da je tuženik nije nikada obavijestio o rezultatima odnosno da nije točno da je povukla iskazani interes;

- da se dostavi sva dokumentacija koja se odnosi na savjetovanje sa sindikatima; Navodi tužitelja su neosnovani, što će se detaljno pojasniti u nastavku odgovora na tužbu.

Tuženik mora zamijetiti da tužitelj u tužbi iznosi nove razloge za nezakonitost otkaza, u odnosu na one koje je iznio u Zahtjevu za zaštitu prava tuženiku. Tuženik smatra da se ti razlozi tužbe ne mogu uzeti u obzir, budući je tužitelj u sudskom postupku osporavanja otkaza vezan upravo onim razlozima koje je naveo u Zahtjevu za zaštitu prava.

Prema tome, već iz navedenog predlaže se odbiti tužbeni zahtjev. Postupak Kolektivnog viška je bio zakonit, štoviše isti je bio poduzet i proveden sukladno najvišim standardima, i to onim koji ne propisuje zakonodavstvo, nego najbolje prakse. U tome smislu, bilo je zakonito i savjetovanje sa sindikatima. Tako je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021. godine, dana 30.12.2021. godine započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška sukladno čl. 127. Zakona o radu. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 06. travnja 2022. godine.

Naveden postupak proveden je sa sindikatima koji djeluju u Društvu i koji su reprezentativni. Naime, na nivou tuženika nije konstituirano radničko vijeće, a sindikati nisu postupili sukladno odredbi čl. 153.st.4. Zakona o radu, te se nisu sporazumjeli o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća (osim prava iz članka 164. st. 1. i st. 2. Zakona o radu).

S time u vezi, tuženik ukazuje na stajalište Vrhovnog suda RH u odluci posl.br.Revr-161/06. od 26.10.20016. godine gdje se navodi:

«Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog radnika, a ne na prijedlog poslodavca. Time što kod tuženika nije bilo izabrano radničko vijeće, a ni sindikalni povjerenik, radnici su sebe onemogućili u sudjelovanju pri donošenju odluka kao i u zastupanju interesa i prava kod poslodavca.»

Nadalje, tuženik je u skladu s najboljim praksama u savjetovanje želio uključiti sve socijalne partnere, a kako bi se osigurao socijalni dijalog u interesu radnika te kako bi se na taj način proširio krug reprezentiranih radnika u savjetovanju.

Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 06. travnja 2022. godine.

Tijekom postupka savjetovanja, kao jedina mjera koja može u potpunosti ublažiti štetne posljedice otkazivanja utvrđena je mogućnost ponude ugovora o radu u tzv. „operacijama“ i to za sva slobodna radna mjesta u Društvu (ukupno 280 mjesta). Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima, i to 20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 06. travnja 2022. godine, a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravani prestanak potrebe za radom radnika.

Tuženik se očitovao na sve prijedloge i primjedbe zaprimljene tijekom savjetovanja, te je iste cijenio, što je imalo za posljedicu da je po provedenom savjetovanju, kao konačan broj, utvrđen prestanak potrebe za radom za 414 radnika, budući je tijekom postupka savjetovanja, s uspjehom smanjena odnosno otklonjena potreba za prestankom rada 130 radnika.

Po provedenom savjetovanju, o istome je dana 08.04.2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja (Zavod za zapošljavanje), koja nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška.

Pored toga, i u pogledu pojedinačnih otkaza tuženik je također proveo pravilno i zakonito savjetovanje sa sindikatima.

Isto tako, tuženik ističe da su svi akti reorganizacije, nakon što je okončan postupak Kolektivnog viška sukladno čl.127. ZOR-a, doneseni nakon njihovog savjetovanja sa Sindikatima, te su dana 13.05.2022, objavljeni na oglasnoj ploči 17.05.2022., te su stupili na snagu 26.05.2022., dakle prije otkazivanja ugovora o radu tužitelju.

Prema tome, postupak savjetovanja sa sindikatom, kako u pogledu kolektivnog viška radnika tako i u pogledu pojedinačnog otkaza i akata reorganizacije je u cijelosti zakonit.

Razlozi Kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, i u velikom dijelu su međuovisni, jer gospodarski razlozi, osim što sami po sebi uvjetuju smanjenje broja troškova te broja izvršitelja, uvjetuju i nužnosti uvođenja bolje i učinkovitije organizacije koja je procesno i troškovno efikasnija.

Razlozi nastanka Kolektivnog viška mogu se sumirati kako slijedi:

-Višak radnika zbog promjene organizacije - centralizacija potpornih funkcija,

-Višak radnika zbog promjene organizacije - gdje su posve ukinuta radna mjesta i organizacijske jedinice u kojima su ista bila, jer ta radna mjesta nisu bila potrebna niti su bilo potrebni poslovi koji se obavljali unutar istih.

Tužitelju je otkazan ugovor o radu upravo iz razloga navedenog pod gore točkom 1.), tj. zbog promjene organizacije – u vidu centralizacije potpornih funkcija. Stoga će se tuženik samo kratko referirati na razlog viška naveden pod 2.), budući se isti uopće ne odnosi na tužitelja, a kako je to i obrazloženo u postupku savjetovanja Kolektivnog viška te savjetovanja odluke o otkazu ugovora o radu; a sve s ciljem da se Naslovni sud upozna s cijelim kontekstom viška i otkazivanja, a o kojem kontekstu ovisi i postupak Kolektivnog viška vezano za tužitelja.

Kod ovog razloga viška radnika, tuženik je utvrdio da unutar Društva postoje nepotrebne organizacijske jedinice i hijerarhijske razine, odnosno radna mjesta izvan grupe složenosti poslova. Takve organizacijske jedinice generiraju nepotrebna radna mjesta, i to u najvećem dijelu rukovodeća i srodna radna mjesta. Stoga je tuženik ukinuo te organizacijske jedinice i pripadajuća radna mjesta.

Kako je riječ o ukidanju radnog mjesta zbog toga što poslovi istog – ne postoje, to nije riječ o smanjivanju broja izvršitelja, pa stoga u konkretnom slučaju nije niti bilo potrebe za primjenom kriterija odabira radnika kojem će se otkazati ugovor o radu. U pogledu „centralizacije“ kao nastanka Kolektivnog viška, i koja je razlog otkazivanja ugovora o radu tužitelju, tuženik istu obrazlaže kako slijedi;

Tuženik je bio nesvrhovito organiziran na način da su se poslovi tzv. korporativnih funkcija obavljali u svakoj od podružnica, i to samo za tu Podružnicu. To je imalo za posljedicu npr. da postoji 10 računovodstva, 10 pravnih službi, prodaje itd. Takav način organiziranja korporativnih funkcija (decentralizirano, segmentirano) doprinosi nesigurnosti i nejednakom načinu postupanja, neefikasnosti i povećanju troškova, što je uz neefikasnost, također doprinijelo iskazanim gubicima u poslovanju (multipliciranje troškova).

Stoga je tuženik ukinuo sve organizacijske jedinice koje obavljaju korporativne funkcije u Podružnicama, te je formirao novu organizacijsku jedinicu u kojoj se poslovi korporativnih funkcija obavljaju centralizirano, na jednom mjestu („Korporativni servisi“) i to za potrebe Društva u cjelini, te je u cijelosti ukinuo obavljanje navedenih poslova u svakoj od Podružnica (Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022.)

Tako tužitelj osobito ukazuje na čl. 102. Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022 koji glasi:

Članak 102.

U svim Podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o prestaju se obavljati svi poslovi ,,korporativnih funkcija" , odnosni svi poslovi podrške poslovanju podružnice, i to svi oni iz funkcionalnih grupa poslova utvrđenih člankom 4. Pravilnika o organizaciji Korporativnih servisa.

U svezi s prethodnim stavkom ovog 6lanka, utvrđuje se da poslovi u podružnicama koji su se obavljali kao podrška poslovanju samo te podružnice više nisu potrebni te će se ti poslovi obavljati u drugačijem obliku i opsegu odnosno isključivo centralizirano i za potrebe Društva u cjelini (,,funkcionalne grupe poslova": podrška upravi; revizija; strategija razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima;12 pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora).

Sukladno iznesenom u ovom Pravilniku, ukida se u cijelosti obavljanje poslova u podružnicama koji se odnose na podršku poslovanja toj podružnici, a koji poslovi spadaju u tzv. sljedeće ,,funkcionalne grupe poslova": podrška; revizija; strategija, razvoj i usklađenost; upravljanje projektima; računovodstvo; financije; kontroling; upravljanje ljudskim potencijalima; pravni poslovi; opći poslovi; nabava; sigurnost; naplata; odnosi s korisnicima; marketing i prodaja te ICT potpora, a koji poslovi su se obavljali unutar radnih mjesta u podružnicama i poslovi kojih radnih mjesta su navedeni u Prilogu ovog Pravilnika (koji Prilog čini njegov sastavni dio) te se stoga utvrđuje da nema potrebe za obavljanjem poslova navedenih radnih mjesta iz Priloga u tim podru2nicama, poslovi kojih se odnose i obuhvaćaju obavljanje svih poslova iz područja navedenih grupa poslova iz ovog stavka i članka.

Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. utvrđena je i implementirana je nova centralizirana organizacija, temeljem koje se računovodstvo / financije / kontroling (Sektor za računovodstvo/financije/kontroling), obavljaju centralizirano, unutar samo te matične organizacijske jedinice, i to za cijelo društvo, što takve poslove jasno distingvira od (ukinutih) poslova podrške samo jednoj Podružnici, putem organizacijskih jedinica u toj Podružnici.

Potreban broj izvršitelja u Sektoru za računovodstvo/financije/kontroling, trogodišnje strukovne, srednje ili više stručne spreme je 50. Stoga je logična posljedica da je uslijed opisane centralizacije, došlo do viška radnika, odnosno prekobrojnih izvršitelja.

Tuženik ističe da su svi akti reorganizacije, nakon što je okončan postupak Kolektivnog viška sukladno čl.127. ZOR-a, doneseni nakon njihovog savjetovanja sa Sindikatima, te su dana 13.05.2022, objavljeni na oglasnoj ploči 17.05.2022., te su stupili na snagu 26.05.2022., dakle prije otkazivanja ugovora o radu tužitelju. Isto tako, navedeni akti predstavljaju realizaciju Kolektivnog viška radnika, budući predstavljaju provedbu svega onog što je savjetovano i detaljno obrazloženo u postupku Kolektivnog viška radnika - a to je da će se izvršiti centralizacija podrške poslovanja („Korporativnih funkcija“) u tzv. „Korporativne servise“, na način da će se prestati svi ti poslovi podrške obavljati u Podružnicama, ukinut će se sve te org. jedinice, te da takva nova organizacija (centralizacija) ima za posljedicu određen višak radnika (prekobrojni izvršitelji), a što se odnosi i na tužitelja koji je utvrđen viškom. Štoviše, tuženik je u postupku savjetovanja detaljno prezentirao navedene promjene, te su sindikati već u postupku Kolektivnog viška bili detaljno upoznati s aktima koji će se donijeti, te je tuženik i u tom postupku dostavio nacrte istih.

Nadalje, tuženik je vrlo detaljno obrazložio otkaz ugovora o radu tužitelju, osobito navodeći sve razloge (centralizacija/reorganizacija), pojašnjavajući kriterije bodovanja, navodeći usporednog radnika s brojem bodova (kojem nije otkaza ugovor o radu), razloge viška, nemogućnost/odbijanje radnika za rad na dostupnim poslovima, potreban broj izvršitelja u novoj centraliziranoj jedinici, naziv iste, itd. Isto tako, tuženik je u postupku savjetovanja namjeravane odluke o otkazima ugovora o radu (pa tako i tužitelja) sindikatima dostavio sve podatke, uključujući i sve kriterije i usporedne radnike (što je razvidno iz dopisa tuženika sindikatima od 08.04.2022., te prilozima istoga). Navedeno je sve tuženik obrazložio u postupku savjetovanja Kolektivnog viška te u odluci o otkazu ugovora o radu.

Kod odabira radnika kojim će se otkazati ugovori o radu zbog opisanog razloga, tuženik je primjenjivao jasne i transparentne kriterije, i to:

- Trajanje radnog odnosa kod Poslodavca

- Dob radnika

- Obveze uzdržavanja koje terete radnika

Dodatni kriterij

- Braniteljski status i status djeteta smrtno stradalog/nestalog branitelja iz Domovinskog rata.

Tužitelju je u pogledu trajanja radnog odnosa ispravno dan 1 bod jer ima 2 godina, 1 mjesec i 20 dana rada kod tuženika, a pogledu kriterija dobi tužitelju je dan 1 bod (34 godina života), dok je dobio 2 boda za uzdržavane članove.

Dakle, tužitelj je po navedenim kriterijima ostvario ukupno 4 boda.

Zadnji radnik po broju bodova (SA – str.6 Priloga), a kome nije otkazan ugovor o radu, ima 6 bodova. Naime, navedenom radniku je dano 2 boda za trajanje radnog odnosa jer ima 12 godine, 8 mjeseca i 3 dana rada kod tuženika, a pogledu kriterija dobi tužitelju je dan 3 boda (63 godina života), te 1 bod za uzdržavane članove.

Dakle, tužitelju je više nego opravdano otkazan ugovor o radu.

Tužitelj je uspoređivan s radnicima koji su obavljali poslove unutar iste funkcionalne grupe poslova, a tuženik nije obvezan dostaviti osobne podatke drugih radnika tužiteljici.

Kako je gore pojašnjeno, obzirom je za (centralizirane) poslove potrebno 50 izvršitelja, to je nažalost tužitelj bio prekobrojan, obzirom na nesporan broj bodova koji su u odnosu na nju utvrđeni primjenom opisanih kriterija odabira radnika kojima će se otkazati ugovori o radu.

Navedeno je sve tuženik obrazložio u postupku savjetovanja Kolektivnog viška te u odluci o otkazu ugovora o radu.

Dakle, poslovi koje je obavljao tužitelj i dalje postoje, ali došlo je do centralizacije «korporativnih funkcija» pri čemu je potreban manji broj izvršitelja temeljem naprijed navedenih usporednih kriterija između radnika tuženika.

Stoga je iz ove i prethodnih točaka ove tužbe, razvidno da su promašeni i svi navodi tužitelja o nezakonitom otkazu.

Svim radnicima iz postupka Kolektivnog viška, pa tako i tužitelju, tuženik je omogućio zapošljavanje za poslove u tzv. „operacijama“. Naime, tuženik je imao mogućnost ponuditi radnicima koji su višak 280 takvih radnih mjesta.

Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad na tim radnim mjestima, tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Naime, drugih slobodnih radnih mjesta u tuženiku nema, pa stoga također nije niti moguće osposobiti radnike za neke druge poslove odnosno radna mjesta, kada istih nema.

Tužitelj je preuzeo Popis slobodnih radnih mjesta dana 23.3.2022. godine te je iskazao interes za zapošljavanjem na radnom mjestu «Referenta 1» u podružnici Zagrebačke ceste te je po provedenoj selekciji dobila preporuku za premještaj. Međutim, radna mjesta iz Liste slobodnih radnih mjesta u tzv. operacijama su se popunjavala po provedenom selekcijskom intervjuu te se premještaj na svako pojedino mjesto prvo ponudio kandidatu koji je imao punu preporuku s provedene selekcije i najveći broj bodova u Programu od svih kandidata koji su iskazali interes za konkretno radno mjesto.

Na radno mjesto «Referenta 1» je premještena radnica ČA koja je imala najviše bodova u Programu od svih kandidata za to radno mjesto te je dobila preporuku za premještaj na navedeno radno mjesto po provedenoj selekciji. Slijedom navedenog, s obzirom da je temeljem selekcijskog postupka na radno mjesto «Referenta 1» premještena radnica koja je imala preporuku sa selekcije i ujedno i najveći broj bodova od svih kandidata koji su iskazali interes za to radno mjesto, ostalim radnicima nije ponuđen premještaj na te poslove, pa tako ni tužiteljici. Budući da tužiteljica nije iskazala interes niti za jedno drugo radno mjesto, nije joj ni ponuđen premještaj na drugo radno mjesto u tzv. operacijama.

Prema tome, nije osnovan niti ovaj prigovor tužitelja.

Radi svega naprijed navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Sud je izvršio uvid u Ugovor o radu tužitelja, Odluku tuženika od 1. kolovoza 2022.g, Zahtjev za zaštitu prava tužitelja, mail korespondenciju, Dopis Sindikata osoba sa invaliditetom , Odluka suda EU, sudsku praksu, Katalog poslova, saslušao svjedoke AA, JA, MA, BAZ, IA, saslušao tužiteljicu.

4. Među strankama je nesporno da je tužiteljica kod tuženika temeljem ugovora o radu od 24. studenog 2020.g obavljala poslove tajnika – administratora u Ekonomskoj financijskoj službi podružnice Autobusni kolodvor, te da joj je Odlukom tuženika od 1. kolovoza 2022.g. otkazan Ugovor o radu, te da je podnijela pravovremeno Zahtjev za zaštitu prava na koji tuženik nije odgovorio.

5. Među strankama je sporno

- da Odluka o otkazu nije valjano obrazložena odnosno da ne postoje razlozi otkaza;

- da nije točna tvrdnja tuženika kako za poslovima radnog mjesta tužitelja više nema potrebe jer su otkazni razlozi u slučaju tužitelja netočni i neodrživi i suprotni fakticitetu rada i poslovanju prodavaonica podružnice Autobusni kolodvor Zagreb, te potrebi za radom tužitelja koja nije prestala

- da je tuženik morao izvršiti usporedbu tužitelja s radnicima na radnim mjestima na kojima su preuzeti poslovi koje je obavljao tužitelj;

- da je tuženik postupak savjetovanja proveo na pravilan i zakonit način

- da je tuženik kao poslodavac u odnosu na organizacijske promjene postupio suprotno zakonskim obvezama, ali i rokovima ugovorenim sa sindikatima u odredbi članka 167. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. sklopljenim 30.12.2019.

Slijedom navedenog sporno jest da li je odluka tuženika zakonita i dopuštena. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,

2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11. - pročišćeni tekst i 25/13. u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

6. Sud je izvršio uvid u priloženi Ugovor o radu od 24. studenog 2020.g kojim se uređuju prava i obveze iz radnog odnosa tužitelja, iz kojega je razvidno da je tužiteljica zaposlena na radnome mjestu tajnika-administratora u Ekonomsko- financijskoj službi Podružnice Autobusni kolodvor u Zagrebu.

7. Uvidom u Odluku o otkazu od 1. kolovoza 2022.g. sud je utvrdio kako je poslodavac otkazao Ugovor o radu zbog gospodarskih i organizacijskih razloga.

8. Slijedom navedenoga, sud je odlučivao da li prijenos poslovanja poduzeća ili dijela poslovanja sam po sebi predstavljati osnovu za otkaz do kojeg može doći zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga koji uključuju promjene na radnom mjestu. S tim u vezi u sudskome postupku analizirano jest da je isto bilo predmet obveznoga savjetovanja sukladno odredbi članka 127 Zakona o radu.

9. Sukladno navedenome definicija gospodarskoga subjekta jest da se radi o stabilnom gospodarskom subjektu čija djelatnost nije ograničena na izvođenje jednog određenog ugovora o djelu. Svaka organizirana grupacija osoba i imovine koja omogućuje obavljanje gospodarske djelatnosti koja ima određeni cilj, a koja je dovoljno strukturirana i neovisna, čini takav subjekt.

10. U konkretnome slučaju bilo je potrebno utvrditi da li se u decentraliziranom sustavu radi o gospodarskom subjektu ( podružnica kao zasebna cjelina), da li se posao toga gospodarskoga subjekta i dalje obavlja, i da li su postojali ekonomski i organizacioni razlozi ukidanja radnoga mjesta tužitelja, a sukladno odredbi članka 127. Zakona o radu (Narodne novine 93/2014- u daljnjem tekstu ZR),i 115 st. 1 ZR.

11. Sud je utvrdio kako su razlozi kolektivnoga otpuštanja centralizacija korporativnih funkcija. Obzirom na sporne okolnosti da li još uvijek postoji potreba za radom tužitelja saslušani su svjedoci i stranka.

12. AA, Predsjednica Sindikata Čistoća Zagreb izjavila je kako joj je poznata procedura vezano uz savjetovanje tuženika provedeno radi kolektivnog viška radnika dana 30.12.2021.g. U Zg holdingu postoji RV u dvije Podružnice, a nivou cijelog Holdinga ne postoji RV. Stoga djelatnike Podružnice Čistoća zastupaju Sindikati. Savjetovanje vezano za kolektivni višak radnika iz cijelog Holdinga dobili su 30.12.2021. Dobivena je cjelokupna dokumentacija, za radnike zaštićene skupine dobili su za suodlučivanje, a za sve ostale radnike savjetovanje. Sindikat Čistoće Zg nije dao suglasnost za kolektivni višak radnika. Razlozi otkazivanja bili su centralizacija administrativnih poslova. Oni su centralizirani u korporativne servise i više se ne obavljaju po podružnicama. Djelatnicima administracije iz podružnica ponuđeni su poslovi u operacijama.

Prijedlog sindikata je bio da se radnicima sa najnižim koeficijentom plaće kao što su čistačice, zaštitari i čuvari ne otkazuje tj. da ih se ne uvrste u kolektivni višak radnika. Nema saznanja da bi HZZO prigovarao kolektivnom zbrinjavanju. Kod tuženika ne postoji RV niti su se sindikati sporazumjeli o sindikalnim povjerenicima koji bi imali prava i obveze RV. Tuženik je uvažio da se ne otkazuje radnicima s najnižim koeficijentima. Doneseni su Pravilnici o sistematizaciji podružnica i provedeno je savjetovanje u svibnju 2022.

13. ĐA je Predsjednik jednog od sindikata. Sa tim sindikatom provedeno je savjetovanje u prosincu 2021. vezano za Program zbrinjavanja viška radnika. U provom programu su se sindikati protivili jer su se na listi kolektivnog viška našli radnici koji spadaju u zaštićene kategorije kao trudnice, invalidi kao i deficitarna zanimanja čistači, čuvari koji ne bi trebali biti na listi kolektivnog viška. Smatrao je da su to nepravilnosti. Jedan dio prigovora je uvažen i u roku od 3 mjeseca je lista korigirana i dalje je išlo sve svojim tokom.

Nisu mu prije savjetovanja dostavljeni popis poslova, niti detaljna sistematizacija. Radi se o pravnoj osnovi naziva Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta za koje je prije provedeno savjetovanje s tim da u Pravilniku nije bilo opisa poslova. Prvi prijedlog sindikata je bio da se izmijene liste i korigiraju. Naime, sačinjeni su kriteriji bodovanja koji su sindikatu dostavljeni na očitovanje u vezi koji je bilo par primjedbi neke su usvojene, a neke ne. Vezano za radna mjesta sindikat nije imao ovlaštenje zadržavati radnike već je isključio kontrolirao formu sastavljanja programa. Kod tuženika nema RV, a sindikati se nisu sporazumjeli o sindikalnim povjerenicima s pravima i ovlaštenjima RV. Većina primjedbi uvažena je od strane tuženika. Ne zna točan datum, a savjetovanje je završeno u 3. mjesecu. NIje poznato da je HZZZ imao primjedbi na utvrđeni višak radnika. Nakon provedenog savjetovanja akti o sistematizaciji stupili su na nagu u svibnju 2022. Tuženik je provodio savjetovanje za pojedinačne otkaze, to je sve što je bilo u obvezi. Tuženik je sukladno zakonu sindikatu dostavio cjelokupnu dokumentaciju.

14. MA zaposlenik je službe za kontroling. Bio je u vrijeme rada tužiteljice zaposlenik kao rukovoditelj službe ekonomskih i financijskih poslova Podružnice Autobusni kolodvor. Obavljala je poslove referenta fakturiranja i vodila je glavnu blagajnu podružnice. Poslove Podružnice Autobusni kolodvor u dijelu fakturiranja te poslove referenta i blagajnika preuzela je služba za marketing i prodaju Zagrebačkog holdinga. Ti poslovi i dan danas postoje. Odluka uprave holdinga je bila o centralizaciji poslova. Poslove kao je obavljala tužiteljica sada obavlja kolegica IA. Ne zna u kojem obimu. Autobusni kolodvor kao podružnica tuženika obavlja poslove prijema i prihvata autobusa i putnika i prodaju autobusnih karata. Svaki mjesec radi se obračun kolodvorskih usluga temeljem kojega se izdaju računi prijevoznicima i provizija za prodane karte, pristajanje i parkiranje autobusa, uz to fakturiraju zakupi poslovnih prostora na autobusnom kolodvoru i pripadajući režijski troškovi, te najmovi marketinških usluga, drugim riječima tuženik je u posjedu autobusnog kolodvora. Sada se obračuni elektronski dostavljaju sa autobusnih kolodvora u centralu. Takvi poslovi ne spadaju pod poslove radnog mjesta tajnika administratora, za koje radno mjesto je tužiteljica imala ugovor. Poslovi tajnika administratora su poslovi referenta deviznog poslovanja i fakturiranja. Tako se zvalo radno mjesto kolegice koju je zamijenila tužiteljica. Obavijestio je BAZ koji su radnici u službi i koje poslove obavljaju, što znači da je popisao radnike i njihova radna mjesta. Naveo je u e-mailu sve kolegice koje su imale ugovore za druga radna mjesta, među njima i tužiteljica, a koji su obavljali druge poslove tj. fakturiranje i obračun. Usporedni radnici s tužiteljicom bili su gosp. HA kao prodavač karata i koja je obavljala poslove referenta u računovodstvu. Radnice SAZ, LA i EA imale su usklađene ugovore i radna mjesta. Nema direktna saznanja da se tužiteljica javljala na druga radna mjesta, li je čuo da se javljala. Bilo je situacija da nitko nije obavljao poslove knjigovodstva i računovodstva stoga su se SAZ i HA organizirale da obave te poslove. Radna mjesta tajnik-administrator u službi ekonomskih i financijskih poslova, te radno mjesto viši referent deviznog poslovanja i fakturiranja, nisu isti poslova, jer je za višeg referenta potrebna viša stručna sprema. A radno mjesto tajnika administratora nije bilo ni u službi financijskih poslova, već je bio ured direktora

15. BAZ direktorica je Sektora za upravljanjem ljudskim potencijalima. Razlozi viška radnika su bili organizacijske prirode. Postojala je potreba centralizacijom korporativnih funkcija poslodavca, kako bi se svi poslovi obavljali na jednom mjesto za društvo u cjelini, a ne kako su se prethodno obavljali za svaku podružnicu društva zasebno. Zbog potrebe centralizacije korporativnih funkcija došlo je do utvrđivanja kolektivnog viška radnika, a što se očitovala u smanjenju troškova vezano za zaposlene radnike. Savjetovanje vezano za kolektivni višak je provedeno, započelo je 30.12.2021. i trajalo je do 8.04.2022. i poslodavac je tijekom tog razdoblja savjetovao razmjenjujući sastanke i dopise sa svim sindikatima u to vrijeme djelovalo kod poslodavca, a bilo ih je 21. Po okončanju savjetovanja obaviješten je HZZZ koje je u očitovanju nastupio nakon 30 dana utvrdio da ne postoje zapreke radnicima koje su utvrđeni kolektivnim viškom. Nakon toga poslodavac je proveo savjetovanje vezano za donošenje novih akata kojima je redefinirana organizacija rada, a po postupanju akata provedeno je savjetovanje i suodlučivanje sa sindikatima. prije donošenje pojedinačnih otkaza ugovora o radu. Tužiteljica je bila zaposlena na radnom mjestu tajnik administrator Podružnica autobusni kolodvor Zagreb, u podružnici u kojoj su obavljali grupa financijskih poslova i to na poslove tražena SSS. Ne zna da li je tražila račune, može samo pretpostavljati o kakvim se poslovima radi. MA je bio nadređen tužiteljici. Nju osobno nije obavještavao, moguće da je obavještavao svoju službu ljudske resurse koje je prije obavljala tužiteljica. Nakon što je predoče e- mail svjedokinji, vezano za faktično poslove koje su obavljali radnici, odgovara da vjerojatno je dobila e-mail. Usporedni radnici s tužiteljicom bili su radnici koji su u području financija, računovodstva i kontrolinga obavljali poslove niže složenosti za koje je potrebna SSS li VŠS. Ne zna tko su bili usporedni radnici s tužiteljicom. Poslovi tužiteljice se više ne obavljaju i nisu ih obavljale druge radnice. Tužiteljica je kod odlučivanja o kolektivnom višku ušla u grupu radnika koji obavljaju poslove financija, računovodstva i kontrolinga, a ne kao tajnica. Ukinuto je radno mjesto financija računovodstvo i kontrolinga u podružnicama, jer se tamo više ne obavljaju ti poslovi, poslovi se u drugačijem obimu i obliku obavljaju u centralnoj upravi. Ne zna da li se tužiteljica javljala na druge poslove. Prilikom savjetovanja sa sindikatima dostavljen je popis radnih mjesta jer je bio dio pregovaranja, broj izvršitelja nije bio predmet pregovora niti je sastavni dio bilo kojeg akta. Za savjetovanje poslane su pojedinačne odluke o otkazu. Organizacijska jedinica u kojoj je radila tužiteljica je ukinuta, jer su u korporativnom servisu Zagrebačkog holdinga ustrojene jedinstvene organizacione jedinice koje se bave poslovima za cijelo društva, tako da postoje jedan sektor za računovodstvo, jedan sektor računovodstva i jedan sektor kontrolinga. Tužiteljica je imala SSS. Bilo je potrebno 50 izvršitelja za poslove koje je radila tužiteljica. Toliko radnika radi danas na tom poslu. Tužiteljici je otkazan ugovor o radu jer je imala manji broj bodova, ostvarila je 4 boda tijekom kolektivnog viška, a radnici koji su ostali u radnom odnosu na poslovima za koje je potrebna SSS imao je 6 bodova. Kriteriji bodovanja bili su dob, trajanje radnog odnosa i obveze uzdržavanja te status branitelja. Bodovanje se kretalo od 0 do 3 za uzdržavane članove obitelji i od 1. do 3. za duljinu staža i dob. Tužiteljica je svrstana u grupu financija, računovodstvo i kontroling. U toj bi grupa bila svrštena i da je imala ugovor o radu višeg referenta deviznog poslovanja i fakturiranja.

16. ZA poznaje tužiteljicu, radile su zajedno u istoj sobi. Tužiteljica je bila fakturista i radila je sve izlazne račune za autobusni kolodvor u Zagrebu. Svjedokinja je radila ulazne račune. To se zvalo ekonomska služba, podružnice autobusnog kolodvora. Ta ekonomsko -financijska služba posebno je bila obuhvaćena centralizacijom poslovanja. Nakon centralizacije premješteni su svi osim tužiteljice u posebne službe na razini cijelog Holdinga i na različite lokacije. Ona osobno sada radi u Šubićevoj 41 u Službi za računovodstvo Zagrebačkog holdinga (saldo konti), a tužiteljici je jedinoj iz financijske službe autobusnog kolodvora otkazan ugovor o radu. Ta služba više ne postoji, a posao se obavlja na lokaciji Vukovarska 41 korporativnim servisima sektor za marketing i prodaju. Svi izlazni računi, svih podružnica obavljaju se na lokaciji Vukovarska 41. Tužiteljica je obavljala poslove radnog mjesta fakturiste - izlaznih računa. Vjerojatno je u popisu bilo i devizno poslovanje. te poslove je prije tužiteljice obavljala kolegica koja je umirovljena. Danas te poslove obavlja Služba za marketing i prodaju u Vukovarskoj 41. U računovodstvu ih ima oko 40 pretpostavlja da su tamo i djelatnici za devizno poslovanje, koji su u marketingu. FA radi u službi za marketing.

17. NA izjavila je kako sa tužiteljem nije radila, radila je u drugoj Podružnici u Vladimiru Nazoru. i 7. 11. 2022. djelatnice računovodstva te podružnice podijeljene su i nastavile raditi u dijelu računovodstva u Šubićevoj ulici, a dvije djelatnice i ona među njima premještene su raditi u Ulici grada Vukovara. Nisu joj poznate okolnosti otkazivanja ugovora o radu tužiteljici . Ne može reći što je radila tužiteljica jer je niti ne pozna. Poznate su joj MA, SAZ, LA, EA LA, jer su joj to kolege vezano za fakturiranje, kao i VA. Za sve kolege poznaje, osim tužiteljice, za koje zna da je fakturirala. Surađuje sa HA.

18. Tužiteljica u svome iskazu navodi kako je prije nego što joj je otkazan ugovor o radu u lipnju 2022. dostavljen im je popis slobodnih radnih mjesta na očitovanje. Prijavila se na slobodno radno mjesto referenta u zagrebačkim cestama. Na tu prijavu nikada nije dobila pisani odgovor. Nakon toga u 8. mjesecu dobila je otkaz. Kod savjetovanja vezano za kolektivni višak radnika provedenog sa sindikatom poslodavac nije dostavio sve podatke, a posebno one koje se tiču vezano za njeno radno mjesto. Neistinito su naveli da se to radno mjesto ukida, a radnik, koji je bio svjedok u ovom postupku potvrdio je kako se poslovi tog radnog mjesta i dalje obavljaju. Premda im je sindikalni predstavnik dostavio dokaze kako je dijete hrvatskog branitelja vezano za socijalni status, ni to nisu uzeli u obzir. Obavljala je poslove višeg deviznog referenta. Otkazan joj ugovor o radu za tajnika administratora. Da su proveli sistematizaciju kako treba, znali bi tko na kojem mjestu radi. Usporedne radnike za njeno radno mjesto stavili su ljude koje ona uopće ne poznaje, iz drugih prodružnica i nemaju veze sa njenim radnim mjestom. Ne poznaje radnicu IA. Zna da obavlja njene posao jer je tražila njene stare dokumente.

19. Sukladno iskazima svjedoka, u vezi podataka iz dokumentacije u spisu koja se odnose na Savjetovanje sa Sindikatima, sud je nedvojbenim utvrdio kako je točno da su se Sindikati usuglasili sa decentralizacijom funkcija. No iz iskaza svjedoka, kojima je sud poklonio vjeru, razvidno jest kako poslovi tužitelja i dalje postoje u službi marketinga. Obavlja ih drugaq djelatnica FA, koja je preuzela radne materijale od tužiteljice. Načelni je stav zakonodavca, kako reorganizacija u smislu transfera postojećih poslova tj. prijenos poslovanja, ne smije biti jedini razlog otkazivanja radnicima, a posebno ako poslovna jedinica čini stabilnu ekonomsku cjelinu. Ovaj stav izražen je načelno u čl. 137. ZR, a usvojen je temeljem Direktive 2001/23 EU, koja je uvedena u Zakonodavstvo RH. U prilog tome govori činjenica na koju svi svjedoci ukazuju, kako u trenutku otkaza Ugovora o radu tužitelju nije bila donesena nova Sistematizacija, a koja bi bila pravna osnova za ovakav otkaz. Poslovi koje je obavljao tužitelj u istome obimu i dan danas postoje kao gospodarska cjelina. Premda su kao razlog kolektivnoga viška radnika navedeni reorganizacija i centralizacija poslovanja tuženik vezu sa poslovima tužitelja i centralizaciju poslovanja te ekonomsku opravdanost otkaza, nije dokazao.

20. Slijedom navedenog sud je utvrdio odluku tuženika nezakonitu i odlučio kao u točci I izreke.

21. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a te su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 dalje OT), a prema vrijednosti predmeta spora i konačno preciziranom tužbenom zahtjevu. Tužitelju je priznat trošak jednokratne naknade u iznosu 250 bodova što uz 25% PDV sveukupno iznosi 625 eura.

U Zagrebu, 19. prosinca 2024.g.

Sudac:

Ivana Starčević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa presude . O žalbi odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DNA

1. Pun. tužiteljice

2. Pun. tuženika