Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-546/2024-12

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mariju Klariću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: NL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Vinka Nobilo, odvjetnica u Zagrebu, Amruševa 7, protiv tuženice: KL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Vanja Jurić, odvjetnica u Zagrebu, Trg Francuske Republike 10, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 27. studenoga 2024. u nazočnosti tužitelja i tužiteljeve opunomoćenice te tuženice i tuženičine opunomoćenice, 19. prosinca 2024.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti u iznosu 1.327,23 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 14. ožujka 2024. do isplate, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu 1.118,68 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 19. prosinca 2024. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužba je ovome sudu predana e-komunikacijom 14. ožujka 2024. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 1), u kojoj se navodi da je 14. veljače 2024. tuženica bila gost uživo u Index-ovom studiju u emisiji koja je reproducirana putem kanala ''Index Video'' na platformi Youtube, kao i na društvenoj mreži Facebook. U pisanom obliku izjave tuženice su prenesene na web stranici Index.hr s izravnom poveznicom na kanalu Index Video. Gostujući u studiju Index-a tuženica je najavljena kao ''istaknuta liderica'' oporbene, a čelnica je oporbene političke stranke Možemo i s njom se razgovaralo, kako je iskazao voditelj (i navodi se u naslovu web stranice) ''o nizu aktualnih tema, od kojih je najvažniji izbor duboko kompromitiranog suca Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika.'' U ovom intervjuu kontekst svih izjavljenih navoda tuženice i spornih izjava, rezultat je grube povrede tužiteljeva prava osobnosti po kriteriju prava na čast, ugled i dobar glas u javnosti. Odgovarajući na postavljeno pitanje voditelja, tuženica je izjavila sporne navode o tužitelju: "...postoje ljudi koji ne žele biti povezivani s tom korupcijskom hobotnicom, ne žele da im je glavni državni odvjetnik čovjek kojeg bi, da smo mafiji dali da bira, izabrala njega…''; ''I takva osoba nama, nama dolazi na čelo DORH-a. Zašto sam ja rekla, da bi, da su ga kriminalci mogli birati, bi birali bi njega. Pa koga bi izabrao VL, koga bi izabrala TL, koga bi izabrali N. Evo, kladim se u ne znam koliko, da bi izabrali Turudića da su ga mogli izabrati.'' (00:12:20-00:12:47). Istupajući u javnosti kao političarka/saborska zastupnica, koja svojim nastupom u ime političke stranke kojoj pripada, pretendira na mjesto buduće premijerke, u predmetnim izjavama iznijela je uvrjedljive i klevetničke navode/insinuacije o tužitelju, kao pripadniku mafije (pojam zločinačke organizacije), svrstavajući ga zajedno s osobama:

VL, TL (0:12:44 do 0:12:49 videa). Spornim izjavama, a u kontekstu svih navoda koje je izgovorila tijekom intervjua, navodeći osobu protiv koje je podignuta optužnica za počinjenje kaznenih djela (TL), odnosno osobu koja je pravomoćno proglašena krivom za počinjenje kaznenih djela (VL), i u tom nizu i prezime tužitelja, zajedno nazivajući ih mafijom, tuženica je svjesno i namjerno vrijeđala tužitelja, teško povrijedila njegovo pravo osobnosti na čast, ugled i dobar glas, a bez ijednog mjerodavnog dokaza kojim ima pravo isto činiti. Označavajući tužitelj pripadnikom mafije, tuženica svjesno zanemaruje činjenicu za koju, kao političarki koja aktivno, detaljno i točno prati i proučava medijski izložene pravosudne postupke, zna, i mora znati, da je u kaznenom postupku poznatom u javnosti pod pojmom ''metalni otpad'' Državno odvjetništvo obustavilo kazneni postupak protiv tužitelja. Iz opće poznatih javnih nastupa tuženice, kao uostalom i u ovom intervjuu, vidljivo je da tuženica zna detalje o sudskim predmetima koji su raspoređeni u rad suca Ivan Turudića, pa joj je sasvim sigurno, dobro poznato da je tužitelj u kaznenom predmetu poznatom pod pojmom ''Agram'', nepravomoćno oslobođen od kaznene odgovornosti. Dakle, tužitelj je neosuđivana osoba, i to tuženica, kao političarka koja revno prati kaznene sudbene postupke, ''barata profesionalnim terminima jer je pravnica po zvanju: napomena voditelja intervjua) zna i mora znati, kao i da se na tužitelja (kao i svakog drugog građanina o kojem javno iskazuje) primjenjuje predmnjeva nevinosti, neporočna je osoba. Javnosti, kao i tuženici je poznato da je prezime NL sinonim tvrtke u vlasništvu tužitelja, koja već dugi niz godina uspješno posluje i zapošljava veliki broj građana. U predmetnom intervjuu tuženica svojim izjavama da je tužitelj pripadnik mafije, grubo vrijeđa i nanosi štetu njegovoj osobnosti, tj pravu na čast, ugled i dobar glas. Svjesno i namjerno tuženica proglašava tužitelja pripadnikom mafije, dakle osobom koja postupa protivno zakonima Republike Hrvatske. Tuženica kao vodeća i danas aktualna oporbena političarka, znajući da se njezine izjave u raznih medija, prenose, ponavljaju i umnožavaju i time postaju dostupne širokom auditoriju, u ovom intervjuu tužitelja označava kao pripadnika mafije iako za takvu izjavu nema nikakve osnove niti dokaza. Tuženica vrijeđa pravo osobnosti tužitelja kao dugogodišnjeg i uspješnog gospodarstvenika, koji u svojim društvima zapošljava veliki broj radnika koji zajedno s njim rade, prihoduju i osiguravaju plaću za sebe i obitelji. Time je za tužitelja ova povreda veća. Zbog ovih zlonamjernih, uvrjedljivih i neprimjerenih izjava tuženice, tužitelj osjeća duboku ogorčenost i napad tuženice na njegovo pravo osobnosti. Tužitelj je uspješan poslovan čovjek i njegovo ime je usko vezano s njegovim društvom C.I.O.S. Grupa d.o.o., Zagreb, koje je osnivač, a koja je vodeća regionalna tvrtke za sakupljanje i preradu industrijskog otpada. Ovo društvo je u proteklih dvadeset godina prerasla u vodeću grupaciju u regiji za skupljanje i recikliranje željeznog i čeličnog otpada, te ostalih otpadnih materijala. Tužiteljevo (ime i) prezime izravno je povezano s navedenom tvrtkom i ono se redovito poistovjećuje s imenom same tvrtke. Aludirajući da je tužitelj član kriminalne skupine (mafije) tuženica izravno povezuje njegovo poslovno djelovanje i poduzetnički pothvat s ilegalnim i kriminalnim radnjama, te ga nepravično svrstava u kriminalni milje. Tuženica svojom neistinitom i klevetničkom izjavama u kontekstu svega izgovorenog u predmetnom intervjuu, diskreditira i kompromitira uglede tužitelja zbog čega tužitelj osjeća nelagodu, nemir i frustraciju od potencijalnih glasina koje će izravno utjecati na njegov poslovni život, te posljedično tome gubitka vjerodostojnosti i ozbiljnosti naspram sadašnjim i budućim potencijalnim poslovnim partnerima. Budući je tužitelju njegov poslovni život najvažniji dio njegovog postojanja, posvećen je tom poslu i mukotrpno radi i predaje se u cilju vlastitog napretka, ali i dobrobiti svojih zaposlenika i društva u cjelini, ovakve izjave tuženice posebno povrjeđuju njegovu osobnost. Tužitelju se izjavama tuženice pripisuje kriminalna aktivnost, a što ga vrijeđa i kao obiteljskog čovjeka, supruga, oca i djeda. Ove uvrede dane uživo i javno pred brojnim auditorijem, uzrokuju da tužitelj i u obiteljskom okruženju mora pojašnjavati neistinitost navedenih tvrdnji i insinuacija, što mu posebno teško pada. Naime, svatko tko nastupa javno ima veću odgovornost za ono što izjavljuje, tuženica olako drži da ima zaštitu javnosti i da može kršiti tuđa osobna prava, kao što je pravo osobnosti tužitelja. S druge strane, tužitelj kao gospodarstvenik desetke godina mukotrpno gradi svoj poslovni imidž, razvojem svojih tvrtki upravo doprinosi sigurnosti svojih zaposlenika, svoje obitelji, ali i plaćanjem golemih iznosa poreza i davanja državi. Za istaknuti je da javnost, građani, percipiraju riječi saborske zastupnice s većim povjerenjem i interesom nego kada takve tvrdnje iznosi običan građanin. U tom smislu tuženici javnost vjeruje, jer je uvriježeno mnijenje da kod osoba koje obavljaju javnu dužnost postoji veći protok informacija koje nisu odmah dostupne građanima, te da kod dužnosnika postoji revnost za istinito informiranje javnosti. Stoga izjave tuženice odjeknu u javnosti, te izjave moraju biti obrazložene i vjerodostojne, no u ovom slučaju one su nevjerodostojne, neistinite, huškačke i klevetničke. Uporno ponavljanje neistinitih tvrdnji, posebno od javnih osoba u javnosti izaziva uvjerenje da je neka neistina, istina. Tužitelj nije javna osoba, on je obiteljski i poslovan čovjek, nikad osuđivan za počinjenje kaznenih djela. Tužitelj ima pravo na čast i dobar glas, i nema opravdanja da tuženica na ovakav zlonamjeran način vrijeđa i optužuje tužitelja. Ovom tužbom jer je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja, a zbog grubog, svjesnog i namjernog nanošenja štete tužitelju, po odredbi čl. 1100. st. 1. i 3. ZOO-a predlaže se donijeti presudu kojom će se prihvatiti tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete u iznosu 1.327,23 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe, uz naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude.

2. U odgovoru na tužbu, koji je predan e-komunikacijom 30. kolovoza 2024. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 13), navodi se da tuženica u cijelosti osporava osnovanost tužbe i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Tuženica, spornim izjavama, nije spomenula tužitelja, već '' K'. Obitelj NL broji niz članova, od kojih su javnosti najpoznatiji- njegov brat, RL, te djeca tužitelja. Navedeni članovi obitelji tužitelja godinama su prisutni u javnosti, kao subjekti neprekidnog medijskog izvještavanja, sudskih postupaka i ozbiljnih javnih rasprava. Budući da ga tuženica nije spomenula u izjavi koja je predmet ovog postupka, ističe se prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja. Izjava tuženice referirala se na uhićenja i istragu koji su neposredno prethodili njenom intervjuu za Index studio, a koja se odnosi na akciju policije i USKOK- a, vezanu za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, u kojoj je uhićen tužiteljev brat RL. Navedena istraga/kazneni postupak odnosi se na bespravnu gradnju na Murteru te sumnje u počinjenje kaznenih djela protiv službene dužnosti, od strane RL. Ističe i javni interes. Naime, u spornom razdoblju trajala je intenzivna javna rasprava o imenovanju Ivana Turudića na mjesto Glavnog državnog odvjetnika. U toj javnoj raspravi, pored najšire javnosti, sudjelovao je i cjelokupan politički vrh, uključujući premijera i predsjednika, saborski zastupnici, političari, članovi pravosudnog sustava te organizacije civilnog društva. Imenovanje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske već po prirodi stvari podrazumijeva da se radi o pitanju od najvećeg društvenog interesa, budući da se radi o osobi koja nosi najzahtjevnije i najodgovornije dužnosti u društvu. Radi se, također, i o izuzetno važnom političkom pitanju, s obzirom na političku, pravosudnu i stvarnu moć koju Glavni državni odvjetnik posjeduje. Istovremeno, tužitelj je javna osoba koja je desetljećima prisutna u medijima i hrvatskom javnom životu, a sam Ivan Turudić, kao kandidat za glavnog državnog odvjetnika, javno je priznao da je tužitelj, kojemu je sudio u aferi Agram, njegov ''poznanik s kojim je kao student igrao nogomet''. Utoliko je nesporno da izjave tuženice predstavljaju dio javne/političke rasprave o pitanju od najvećeg javnog interesa. Posao tuženice, kao saborske zastupnice upravo je progovaranje o svim pitanjima koja su bitna za informiranje građana. Prva sporna informacija, koja glasi: ''…da smo dali mafiji da bira''-nije vremenski niti sadržajno povezana s tužiteljem. Tu izjavu tuženica je iznijela u 8:11 minuti intervjua za Index Studio, nakon čega je daljnjih četiri ili pet minuta govorila o kandidatu za Glavnog državnog odvjetnika i neistinama koje je iznio pred saborskim odborom, u postupku odlučivanja o njegovom imenovanju. Pojam '' N' spominje se tek u 12:20 minuti intervjua. S obzirom da nema osnove za zaključak da se ta izjava odnosila na tužitelja, navedena informacija ne može biti predmetom ovog postupka. Druga sporna informacija, predstavlja vrijednosni sud o javnom djelovanju '' V' (množina), utemeljen na dostatnoj činjeničnoj osnovi. Točnost činjeničnih tvrdnji može se dokazati, ali ''istinitost'' vrijednosnih sudova nije podložna dokazivanju. Informacije o temama od javnog interesa uglavnom predstavljaju vrijednosne sudove, a ne izjave o činjenicama. Nesporno je, pritom, da i za iznošenje vrijednosnog suda mora postojati dostatna činjenična osnova. Pitanje postojanja dostatne činjenične osnove mora se procjenjivati u odnosu na druge mjerodavne parametre. Na primjer, razlika između činjeničnih tvrdnji i vrijednosnih sudova od manjeg je značaja gdje su sporne izjave dane tijekom aktualne političke debate, gdje bi izabrani dužnosnici i novinari trebali uživati široku slobodu kritiziranja, čak i kada tim izjavama nedostaje jasna osnova u činjenicama. Činjenična osnova spornog vrijednosnog suda, odnosno vrijednosni sud koji se odnose na '' K' utemeljeni su na dostatnoj činjeničnoj osnovi, s obzirom na javno dostupne podatke o dosadašnjem javnom djelovanju i postupcima '' V'. Više članova obitelji V je, kroz cijeli niz godina, bio okrivljen u različitim kaznenim i prekršajnim postupcima, o kojima mediji i dalje detaljno izvještavaju. Dapače, u vrijeme objave spornog intervjua tuženice, protiv tužitelja je i dalje trajao kazneni postupak radi tzv. afere ''Agram'', koji postupak je završen tek krajem lipnja 2024., odnosno više od četiri mjeseca nakon davanja sporne izjave tuženice. Također, u vrijeme objave spornog intervjua tuženice, kao i danas, brat tužitelja- RL, bio je pod istragom policije i USKOK-a, zbog počinjenja kaznenih djela protiv službene dužnosti, vezanih uz bespravnu gradnju na otoku Murteru. Pored postupaka koji su bili u tijeku u vrijeme iznošenja spornih vrijednosnih sudova, '' N' su i ranije bili involvirani u više kaznenih i prekršajnih postupaka i afera:

- RL uhićen je i optužen, krajem devedesetih, u akciji protiv tzv. zločinačke organizacije (Dečki s Knežije), zajedno s još 12 osoba;

- 1997. i 1998. godine, protiv RL vodio se kazneni postupak radi iznude 2,4 milijuna kuna;

- 2010. godine, mediji su izvijestili da je RL povezan s akcijom ŠOK 3, vezanom za premlaćivanje novinara GL i poduzetnika ZL;

- Od 2017. do 2023. godine, USKOK je vodio istragu protiv tužitelja, zbog sumnji u nezakonito izvlačenje novca u trgovanju metalnim otpadom;

- VL je u predstavci Državnom odvjetništvu RL imenovao kao nalogodavca atentata 2017. godine;

- HL je, u intervjuima N1 i RTL televiziji, 2021. godine, izjavio za ''Pripuze'' da se ''radi o ozbiljnoj organizaciji koja ima dugogodišnji staž i redovno primjenjuje metode koje su nezakonite, od zastrašivanja, propucavanja, likvidacija itd.'' Tuženica je imenovala '' K' radi toga što nema spoznaja o nekoj drugoj poduzetničkoj obitelji u Hrvatskoj, protiv čijih se članova, po sudskim podacima, vodio toliki broj kaznenih i drugih postupaka, sve imajući povjerenja u procjene nadležnih tijela progona, dakle USKOK-a i Državnog odvjetništva, koja su postupala u navedenim predmetima. Tuženica je spornu izjavu dala i s obzirom na nespornu izjavu Glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, prema kojoj je osobno potvrdio da poznaje tužitelja te je, usprkos tome, sudio u kaznenom postupku koji se protiv njega vodio. Sve navedeno ukazuje da je tuženica raspolagala dostatnom činjeničnom osnovom za iznošenje spornog vrijednosnog suda, neovisno o tome što su '' N'' u navedenim kaznenim postupcima, u konačnici, oslobođeni. Ponavlja, u vrijeme davanja sporne izjave, i protiv tužitelja i protiv RL, vodili su se kazneni postupci. Nesporno je, nadalje, da je tuženica postupala u dobroj vjeri. Dobra vjera je pojam koji se cijeni i tumači iz položaja javnosti i razloga iznošenja pojedine informacije. S obzirom da je tuženica opravdano vjerovala u utemeljenost svoje izjave te da su za iznošenje istih informacija postojali i dostatna činjenična osnova i javni interes, ne može biti sporno da je postupala u skladu s načelom dobre vjere. Kao saborska zastupnica, tuženica je dužna sudjelovati u raspravama o važnim društvenim pitanjima i javno govoriti o društvenim problemima, čak i kada je to za nekog neugodno. Glede zahtjeva za ispravak, prema saznanjima tuženice, tužitelj sporne izjave nije niti pokušao demantirati na portalu www.index.hr, na kojemu su objavljene. Iako je tužitelj, dakle, imao na raspolaganju primarno sredstvo popravljanja (navodne) štete, tužitelj navedeno sredstvo, zahtjev za ispravak, nije iskoristio. Iz navedenog proizlazi da tužitelj niti ovim postupkom ne pokušava popraviti navodnu štetu za koju tvrdi da mu je nastala, već tužbom pokušava novčano kazniti tuženicu radi njene javne participacije u raspravi o pitanjima od javnog interesa. Slijedom navedenog, predlaže se odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu tuženici parničnih troškova.

3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi i to uvidom u medijske napise u svezi RL, NL, Ivana Turudića, ML, ĆL, JL (list 18-71), presudu Županijskog suda u Zagrebu posl. br. KUs- 11/2018 od 6. lipnja 2022. i odnosnu presudu Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske posl. br. Kž-Us-66/2023-13, od 11. listopada 2023. (list 78-604) i na ročištu 27. studenoga 2024. (list 610-615) uvidom u snimku predmetnog intervjua tuženice od 14. veljače 2024. na DVD-disku odnosno USB-sticku (list 8), uz popratni podnesak od 25. ožujka 2024. (list 7) te je izveden dokaz saslušanjem parničnih stranaka osobno na ročištu 27. studenoga 2024. (list 610-615).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske štete, zbog povrede prava osobnosti i to prava na čast, ugled i dostojanstvo tužitelja, zbog tuženičinog iznošenja informacija, kroz razgovor (autoriziran intervju) objavljen u medijima.

Sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

6. Uvidom u medijske napise u svezi RL od **.**.2024., NL i LL od 29. lipnja 2010., 28. veljače 2023. i 23. studenoga 2023., te Ivana Turudića od 29. i **.**.2024., ML od **.**.2021., ĆL od **.**.2021., JL i RL odnosno ''knežijske skupine'' od 24. prosinca 2010. (list 18-71) utvrđeno je mediji redovito izvješćuju javnost u svezi sudskih postupaka, izjava, razgovora-intervjua i događaj i radnji-činidbi glede članova obitelji tužitelja, dakle, kako samog tužitelja, tako i RL, tužiteljevog brata i LL, tužiteljevog sina, uglavnom okolnosno loše sa sumnjom na počinjenje kažnjivih djela.

7. Uvidom u presudu Županijskog suda u Zagrebu posl. br. KUs-11/2018 od 6. lipnja 2022. i odnosnu presudu Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske posl. br. Kž-Us-66/2023-13, od 11. listopada 2023. (list 78-604) utvrđeno je da je u tzv. aferi [adresa], NL, kao 1. okrivljenik, ovdje tužitelj, nepravomoćno oslobođen krivnje za počinjenje kaznenih djela koje mu stavljalo na teret, kao i da su pravomoćnom presudom od 11. listopada 2023. odbijene žalbe USKOK-a i optuženika kao neosnovane i potvrđena prvostupanjska presude.

8. Na ročištu 27. studenoga 2024. (list 610-615) je obavljen je uvid u snimku predmetnog intervjua tuženice od 14. veljače 2024., pohranjen na DVD-disku odnosno USB-sticku (list 8), dostavlje uz popratni podnesak od 25. ožujka 2024. (list 7), te je utvrđeno da isti sadrži snimku emisije objavljenu putem kanala "Index Video" na platformi Youtube, koja se cijela pregledava, a potvrđuje se da ta snimka sadrži sporne navode KL, ovdje tuženica koja, među inim, izjavljuje: ''…postoje ljudi koji ne žele biti povezivani s tom korupcijskom hobotnicom, ne žele da im je glavni državni odvjetnik čovjek kojeg bi, da smo mafiji dali da bira, izabrala njega…", a nakon par minuta izjavljuje: "I takva osoba nama dolazi na čelo DORH-a. Zašto sam ja rekla, da bi, da su ga kriminalci mogli birati, bi birali, bi njega. Pa koga bi izabrao ĆL, koga bi izabrala TL, koga bi izabrali N. Evo kladim se u ne znam koliko da bi izabrali Turudića da su ga mogli izabrati."

9. Na temelju iskaza tužitelja, po zvanju dipl. ekonomist, saslušanog osobno kao stranke na ročištu 27. studenoga 2024. (list 610-612), koji se u cijelosti prihvaća kao životno logičan i neposredno uvjerljiv, jer o odlučnim činjenicama ima neposredna saznanja, a koji je iskazom u cijelosti ostao kod navoda iz tužbe te svih tužiteljevih navoda istaknutih tijekom postupka, te je iste navode dopunio i pojasnio, utvrđeno je, u bitnom, da trgovačko društvo C.I.O.S. Grupa d.o.o., Zagreb, je u tužiteljevom vlasništvu te unutar istog društva ustrojen je ured koji prati sve medijske napise bilo u pisanom ili elektroničkom obliku, a koje izjave se tiču istog trgovačkog društva i povezanih društava, kao i tužitelj osobno odnosno prezimena NL. Tako i povodom predmetne izjave ovdje tuženice dane u Index i to tijekom ove godine, tužitelj je odmah u roku 3-4 sata putem elektroničke pošte dobio istu spornu izjavu ovdje tuženice. Predmetna izjava tuženice je duboko uvrijedila tužitelja zbog iznošenja neistina, poglavito što se tužitelja označava kriminalcem i mafijašem. Predmetnom izjavom je tuženica navela "da su mafijaši birali, izabrali bi Turudića za glavnog državnog odvjetnika". Tužitelj nikada nije imao nikakve veze s mafijom, kriminalom te iste tuženičine izjave tužitelja vrijeđaju, ljut je, frustriran, uznemiren, te je netom nakon takve izjave morao je piti tablete za smirenje pa i sada je uznemiren. Misli, pretpostavlja tužitelj da je tuženica navedene izjave dala na temelju neprovjerenih izjava danih od bjegunaca hrvatskog pravosuđa, a koje su dane pod utjecajem politike. Naime, tijekom 2021. godine je jedan od tih bjegunaca i to HL, davao slične izjave glede tužitelja kao osobe u kontekstu kriminala, zbog čega je tužitelj i ustao tužbom protiv ML, i to misli pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu. Ne sjeća se tužitelj je li u ranijem razdoblju, dakle prije ove predmetne, ovdje utužene izjave tuženice, tražio od medija koji su objavljivali istovrsne, slične informacije o tužitelju u kontekstu mafije i kriminala, objave ispravka odnosno ispriku. No, ističe tužitelj da objava ispravka ili isprike nema nikada jednaku težinu, snagu poput prvotno objavljene informacije. Tužitelj nije nikada bio osuđivana osoba za niti jedno kazneno djelo, a za koje mu se stavljalo na teret. Naime protiv tužitelja je tijekom 2013./2014. godine započet i pravomoćno završen 2023. godine, kazneni postupak protiv mene, u tzv. aferi Agram, gdje je tužitelj bio jedan od optuženika te mu se stavljalo na teret poticanje na trgovanje utjecajima na tadašnjeg gradonačelnika SL, radi neimovinske koristi, dakle bez ostvarene ikakve koristi, te je tužitelj pravomoćno oslobođen. Naposljetku, drugi postupak je započet 30. svibnja 2017. te se tužitelju stavljalo na teret zlouporaba položaja uz navode da sam iz vlastitog trgovačkog društva izvlačio novac i dijelio novac tužitelju nepoznatim osobama te je isti postupak započet dva dana prije drugog kruga izbora za gradonačelnika Grada Zagreba, a mediji su to popratili kao senzaciju uz navode "Uhićen je NL, prijatelj SL" te je isti postupak je nakon 6 godina vođenja završen na način da je USKOK odustao od optužbe protiv tužitelja. Drugih postupaka protiv tužitelja nije bilo. U ranijim razdobljima, dakle prije predmetne izjave tuženice, prezime NL spominjalo se u medijima u kontekstu organiziranog kriminala, samo mora istaknuti da navodi glede organiziranog kriminala su se odnosila na RL, a ne na NL, ovdje tužitelja. RL je tužiteljev mlađi brat. Tužitelj je do sada bio priveden odnosno uhićen u dva navrata i to povodom Afera Agram i to u trajanju od dva tjedna i povodom drugog navedenog postupka, također mu je oduzeta sloboda u trajanju dva tjedna. Tužitelj ne zna je li njegov brat RL bio u pritvoru-istražnom zatvoru, ali zna da je zbog zadnjeg postupka koji mu se stavljalo na teret počinjenje kaznenog djela na otoku Murteru, bio pritvoren u trajanju 3-4 dana. Mediji manje prate događanja u svezi tužiteljevog brata RL. No, značajno je više zastupljen u medijima informacije i vijesti koje se tiču C.I.O.S. Grupe d.o.o., Zagreb, kao i tužitelja osobno, kao i tužiteljev djece, koja su također u upravljačkoj strukturi navedenog društva. Tijekom 2024. godine protiv tužiteljevog brata RL ne vodi se niti jedan sudski postupak, osim što je istraga u tijeku povodom kaznenih djela koja mu se stavljaju koja su navodno počinjena na otoku Murteru. S obzirom na predmetnu izjavu tuženice, pretpostavlja da je od najvažnijeg događanja u hrvatskom društvu bio izbor Glavnog državnog odvjetnika. Tužitelj je jednom prilikom 80-tih godina igrao nogomet zajedno s Ivanom Turudićem te više nije bilo prilike za susretom niti bilo kakvim kontaktom s Ivanom Turudićem. Ivan Turudić je bio sudac u vijeću koje je potvrdilo prvostupanjsku odluku, a kojom je tužitelj oslobođen optužbe u postupku tzv. Afera Agram. Tužitelj ističem da njegov brat RL nikada nije bio pravomoćno osuđen. Tužitelj ne zna je li podnio Indexu zahtjev za objavu ispravka predmetne informacije, osim toga isto nema smisla s obzirom da nije Index prenosio informaciju, već je Index samo objavio izjavu tuženice pa tehnički nije moguće da Index objavi ispravak izjave tuženice, već onaj tko je izrekao, dakle tuženica. Misli da nije podnio Indexu zahtjev za uklanjanje predmetne sporne izjave. Mediji su objavili transkripte izjava i komunikacije tužitelja i SL, a koji su se ticali tzv. Afere Agram.

10. Tuženica, po zanimanju saborska zastupnica, po zvanju dipl. pravnica, saslušana na ročištu 27. studenoga 2024. (list 612-614), koja je iskazom u cijelosti ostala kod navoda iz odgovora na tužbu te svih tuženičinih navoda istaknutih tijekom postupka, te je ste navode dopunila i pojasnila, iskazala je, u bitnom, da predmetnom izjavom danom Indexu dala osobni politički intervju i to u vrijeme izborne kampanje za izbore u Hrvatski parlament koji su održani u travnju 2024. Predmetni intervju dala je neposredno nakon saslušanja Ivana Turudića, koji se kandidirao za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Prilikom saslušanja Ivana Turudića isti je dao izjave za koje se kasnije ispostavilo da nisu točne poglavito u dijelu što se tiču kontakta sa ĆL. Predmetna izjava dana Indexu koja je obuhvatila puno šira društveno politička pitanja, a koja su bila aktualna u Hrvatskom društvu osim ovdje utuženih izjava koje se tiču tužitelja, za koje je tužitelj ustao tužbom. U jednom dijelu intervjua dala je izjavu glede okolnosti izbora Glavnog državnog odvjetnika, poglavito referirajući se na saslušanje Ivana Turudića te tada nije spomenula niti jedno ime koje bi se ticalo pojma mafije u Hrvatskog društvu. Nakon toga prošli smo još nekoliko drugih različitih tema. Naposljetku, nakon 4 minute od dane izjave o saslušanju Ivana Turudića odnosno izboru Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske tuženica se je ponovno dotaknula istog aktualnog društvenog i političkog pitanja te sam samo postavila retoričko pitanje: "Koga bi birali ĆL, TL ili N" , dok tuženica nije dala odgovor na isto pitanje. Dakle, potonjim retoričkim pitanjem nije spomenula NL, ovdje tužitelja. Smatra da istom izjavom iznosi svoj politički sud iz kojeg proizlazi da izborom Ivana Turudića za Glavnog državnog odvjetnika neće biti zadovoljni pošteni građani, već oni koji su upleteni u organizirani kriminal. Predmetnu izjavu dala je dok su u tijeku bila dva kaznena postupka, a kojima su obuhvaćena obojica braće, dakle NL i RL. Ujedno je istu izjavu dala neposredno nakon uhićenja RL zbog bespravne gradnje na otoku Murteru. Dakle, predmetnu izjavu dala je dok su se vodili kazneni postupci protiv RL i NL, a koji nisu pravomoćno završeni. Osim toga predmetnu izjavu dala je i s obzirom na medijsko okruženje i informacije koje su dijeljenje u medijima, a temeljili su se na navedenim kaznenim postupcima vođenim protiv RL i NL. Pojašnjava da je u retoričkom pitanju spomenula TL, uz ĆL i K, upravo iz razloga što se isto retoričko pitanje nije odnosilo na pojam mafije, o kojem je dala izjavu u ranijem dijelu koje se tiče izbora Glavnog državnog odvjetnika, odnosno saslušanja Ivana Turudića. Stoga, zaključno, navedeno retoričko pitanje ne odnosi se na mafiju odnosno organizirani kriminalitet. To stoga što se TL nikada u medijima nije spominjala u kontekstu mafije odnosno organiziranog kriminaliteta. Na temu saslušanja Ivana Turudića, odnosno izbora Glavnog državnog odvjetnika, tuženica je u dva navrata dala izjavu i to u prvom dijelu koji se tiče mafije odnosno korupcijske hobotnice, kojima je htjela istaknuti visoki stupanj političke korupcije u Hrvatskoj, dok se isti dio ne odnosi na nastavak na istu temu koji je uslijedio nakon 4 minute, a kojim je postavila navedeno retoričko pitanje. U retoričkom pitanju je tuženica navela " N", ali nije mislila na nikoga posebno, već na članove obitelji NL, a kojoj pripada ovdje tužitelj NL i njegov brat RL i UL, sin ovdje tužitelja. Pojašnjava da pod pojmom " N" nije mislila na nikog specifično, već na obitelj UL koja je u javnosti i u tom trenutku u posljednjih 20 godina često bila predmetom sumnji na određena kaznena djela. Za tuženicu je jedino u trenutku davanja predmetne izjave bilo jedino mjerodavno da se je još tada vodio kazneni postupak protiv RL, te kazneni postupak u Aferi Agram protiv NL pa stoga nije bilo pravomoćne odluke u tom postupku. Tuženica je u navedenom retoričkom pitanju navele " N" zbog činjenice da za različite članove obitelji tijekom posljednjih 20 godina su bile pokretane istrage ili su se vodili postupci pa je samim time i u javnoj percepciji obitelj NL, bila vezana za te postupke odnosne istrage koje su se vodile. Tuženica je po zvanju dipl. pravnica te joj je stoga poznat pojam predmnjeve nevinosti dok se ne dokaže protivno. Kada izriče svoja politička stajališta, ista izriče vrijednosni sud, a ne pravnu kvalifikaciju. Nakon čitanja dijelova tužbe: "I takva osoba nama dolazi na čelo DORH-a. Zašto sam ja rekla, da bi, da su ga kriminalci mogli birati, bi birali, bi njega. Pa koga bi izabrao ĆL, koga bi izabrala TL, koga bi izabrali N. Evo kladim se u ne znam koliko da bi izabrali Turudića da su ga mogli izabrati." Tuženica navodi da je iste navode istaknula kao vrijednosni sud, a ne kao pravnu kvalifikaciju. Činjenica je da već 20 godina se vrlo često kad se obitelj NL spominje u medijima, spominje vezano u kontekstu nekih kaznenih dijela. Te je stvorena takva percepcija u javnosti. Isti vrijednosni sud je tuženica stvorila na temelju takve javne percepcije i informacije u medijima i sudskih postupaka, pa tako i objavljenih transkripata, svjedočenja. Moguće je da je obitelj NL najveća žrtva u povijesti medijskog linča i neosnovanog kaznenog progona, ali vjerojatnost za isto je po tuženičinom skromnom mišljenju je mala. Tuženica, kao saborska zastupnica, ima pravo iznositi vrijednosni sud te uživa imunitet. Svaki vrijednosni sud, pa tako i ovaj, tuženica nije isticala osobno u svojstvu dipl. pravnice, već kao političarka odnosno kao saborska zastupnica. Stoga, tuženica kao dipl. pravnica nije davala pravnu kvalifikaciju postupanja nikoga pa tako niti NL. U vrijeme davanja predmetne izjave tuženica nije imala saznanja je li donesena pravomoćna odluka u postupku BL, ali je znala da je isti postupak u žalbenom stadiju postupka.

11. Za rješenje spornog odnosa mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO).

12. Dovodeći u svezu iskaz tužitelja, koji se u cijelosti prihvaća kao životno logičan i neposredno uvjerljiviji od iskaza tuženice, jer se tuženičin iskaz ne prihvaća poglavito u dijelovima koji je u nesuglasju s ovdje utvrđenim činjenica, poglavito pisanim dokazima, utvrđeno je da je 14. veljače 2024. tuženica bila gost uživo u Index-ovom studiju u emisiji koja je reproducirana putem kanala ''Index Video'' na platformi Youtube, kao i na društvenoj mreži Facebook. U pisanom obliku izjave tuženice su prenesene na web stranici Index.hr s izravnom poveznicom na kanalu Index Video. Gostujući u studiju Index-a tuženica je najavljena kao ''istaknuta liderica'' oporbene, a čelnica je oporbene političke stranke Možemo i s njom se razgovaralo, kako je iskazao voditelj (i navodi se u naslovu web stranice) ''o nizu aktualnih tema, od kojih je najvažniji izbor duboko kompromitiranog suca Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika.'', te okolnosno odgovarajući na postavljeno pitanje voditelja, tuženica je izjavila sporne navode o tužitelju: "...postoje ljudi koji ne žele biti povezivani s tom korupcijskom hobotnicom, ne žele da im je glavni državni odvjetnik čovjek kojeg bi, da smo mafiji dali da bira, izabrala njega…''; ''I takva osoba nama, nama dolazi na čelo DORH-a. Zašto sam ja rekla, da bi, da su ga kriminalci mogli birati, bi birali bi njega. Pa koga bi izabrao ĆL, koga bi izabrala TL, koga bi izabrali N. Evo, kladim se u ne znam koliko, da bi izabrali Turudića da su ga mogli izabrati.'' (00:12:20- 00:12:47). Nadalje, C.I.O.S. Grupa d.o.o., Zagreb, je u tužiteljevom vlasništvu te unutar istog društva ustrojen je ured koji prati sve medijske napise bilo u pisanom ili elektroničkom obliku, a koje izjave se tiču istog trgovačkog društva i povezanih društava, kao i tužitelj osobno odnosno prezimena NL. Tako i povodom predmetne izjave ovdje tuženice dane u Index i to tijekom ove godine, tužitelj je odmah u roku 3- 4 sata putem elektroničke pošte dobio istu spornu izjavu ovdje tuženice. Predmetna izjava tuženice je duboko uvrijedila tužitelja zbog iznošenja neistina, poglavito što se tužitelja prokazuje kriminalcem i mafijašem. Tužitelj nikada nije imao nikakve veze s mafijom, kriminalom te iste tuženičine izjave tužitelja vrijeđaju, ljut je, frustriran, uznemiren, te je netom nakon takve izjave morao je piti tablete za smirenje pa i sada je uznemiren. Misli, pretpostavlja tužitelj da je tuženica navedene izjave dala na temelju neprovjerenih izjava danih od bjegunaca hrvatskog pravosuđa, a koje su dane pod utjecajem politike. Naime, tijekom 2021. godine je jedan od tih bjegunaca i to HL, davao slične izjave glede tužitelja kao osobe u kontekstu kriminala, zbog čega je tužitelj i ustao tužbom protiv ML, i to misli pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu. Ne sjeća se tužitelj je li u ranijem razdoblju, dakle prije ove predmetne, ovdje utužene izjave tuženice, tražio od medija koji su objavljivali istovrsne, slične informacije o tužitelju u kontekstu mafije i kriminala, objave ispravka odnosno ispriku. No, ističe tužitelj da objava ispravka ili isprike nema nikada jednaku težinu, snagu poput prvotno objavljene informacije. Tužitelj nije nikada bio osuđivana osoba za niti jedno kazneno djelo, a za koje mu se stavljalo na teret. Naime protiv tužitelja je tijekom 2013./2014. godine započet i pravomoćno završen 2023. godine, kazneni postupak protiv tužitelja u tzv. aferi Agram, gdje je tužitelj bio jedan od optuženika te mu se stavljalo na teret poticanje na trgovanje utjecajima na tadašnjeg gradonačelnika SL, radi neimovinske koristi, dakle bez ostvarene ikakve koristi, te je tužitelj pravomoćno oslobođen. Naposljetku, drugi postupak je započet 30. svibnja 2017. te se tužitelju stavljalo na teret zlouporaba položaja uz navode da sam iz vlastitog trgovačkog društva izvlačio novac i dijelio novac tužitelju nepoznatim osobama te je isti postupak započet dva dana prije drugog kruga izbora za gradonačelnika Grada Zagreba, a mediji su to popratili kao senzaciju uz navode "Uhićen je NL, prijatelj SL" te je isti postupak je nakon 6 godina vođenja završen na način da je USKOK odustao od optužbe protiv tužitelja. Drugih postupaka protiv tužitelja nije bilo. U ranijim razdobljima, dakle prije predmetne izjave tuženice, prezime NL spominjalo se u medijima u kontekstu organiziranog kriminala, samo navodi glede organiziranog kriminala su se odnosila na RL, a ne na NL, ovdje tužitelja. RL je tužiteljev mlađi brat. Mediji manje prate događanja u svezi tužiteljevog brata RL, no, značajno je više zastupljen u medijima informacije i vijesti koje se tiču C.I.O.S. Grupe d.o.o., Zagreb, kao i tužitelja osobno, kao i tužiteljev djece, koja su također u upravljačkoj strukturi navedenog društva. Tijekom 2024. godine protiv tužiteljevog brata RL ne vodi se niti jedan sudski postupak, osim što je istraga u tijeku povodom kaznenih djela koja mu se stavljaju koja su navodno počinjena na otoku Murteru. S obzirom na predmetnu izjavu tuženice, pretpostavlja da je od najvažnijeg događanja u hrvatskom društvu bio izbor Glavnog državnog odvjetnika.

Naime, sama tuženica u iskazu navodi da je povodom saslušanja Ivana Turudića odnosno izboru Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske tuženica se ponovno dotaknula istog aktualnog društvenog i političkog pitanja te samo postavila retoričko pitanje: "Koga bi birali ĆL, TL ili N?" pri tome pojašnjavajući da je navela " N", ali nije mislila na nikoga posebno, već na članove obitelji RL, a kojoj pripada ovdje tužitelj NL i njegov brat RL i UL, sin ovdje tužitelja, dakle pojašnjava da pod pojmom " N" nije mislila na nikog specifično, već na obitelj UL koja je u javnosti i u tom trenutku u posljednjih 20 godina često bila predmetom sumnji na određena kaznena djela. Za tuženicu je jedino u trenutku davanja predmetne izjave bilo jedino mjerodavno da se je još tada vodio kazneni postupak protiv RL, te kazneni postupak u Aferi Agram protiv NL pa stoga nije bilo pravomoćne odluke u tom postupku. Međutim, ne može se prihvatiti tuženičin iskaz kao uvjerljiv, već je proturječan potonjim tvrdnjama odnosno pojašnjenjima, poglavito u dijelu kojim pojašnjava da je u retoričkom pitanju spomenula TL, uz ĆL i K, upravo iz razloga što se isto retoričko pitanje nije odnosilo na pojam mafije, o kojem je dala izjavu u ranijem dijelu koje se tiče izbora Glavnog državnog odvjetnika, odnosno saslušanja Ivana Turudića. Dakle, ne stoji tuženičin navod da se navedeno retoričko pitanje ne odnosi se na mafiju odnosno organizirani kriminalitet. Odnosno, nije logična tuženičina tvrdnja da je na temu saslušanja Ivana Turudića, odnosno izbora Glavnog državnog odvjetnika, tuženica u dva navrata dala izjavu i to u prvom dijelu koji se tiče mafije odnosno korupcijske hobotnice, kojima je htjela istaknuti visoki stupanj političke korupcije u Hrvatskoj, dok se isti dio ne odnosi na nastavak na istu temu koji je uslijedio nakon 4 minute, a kojim je postavila navedeno retoričko pitanje. Naposljetku, ne može se prihvatiti tuženičina tvrdnja da u vrijeme davanja predmetne izjave tuženica nije imala saznanja je li donesena pravomoćna odluka u postupku BL, ali je znala da je isti postupak u žalbenom stadiju postupka.

13. Dakle, utvrđeno je da su navodi tuženice iznijeti u predmetnoj emisiji od 14. veljače 2024., a koji se tiču i NL, ovdje tužitelja, usmjereni na narušavanje časti, ugleda i dostojanstva tužitelja, odnosno iste izjave upravljene na difamiranje ugleda tužitelja, ali i u suprotnosti sa svim javno dostupnim podacima, koji su svima, pa tako i tuženici, koji je ujedno i saborska zastupnica u Hrvatskom saboru, bili itekako dobro poznati. Da je tome tako ukazuje i okolnost da mediji redovito izvješćuju javnost o tijeku i ishodu svih postupaka u kojim ja sudjelovao tužitelj, a to je ukupno dva sudska postupka i to tzv. Afera Agram, koji je nepravomoćno završen 6. lipnja 2022. odnosno pravomoćno 11. listopada 2023., dakle prije sporne emisije i drugi postupak započet 30. svibnja 2017., koji je također završen 2023. odustankom USKOK-a od optužbe. Isto tako, iz presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. K-Us-11/2018, tzv. afere Agram, je razvidno iz nalaza i mišljenja vještaka kako nije niti nastupila šteta za Grad Zagreb odnosno Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, budući je ugovor o obavljanju usluge izvršen po ugovorenim cijenama, koje su uspoređene s uobičajenim postojećim i tržišno prihvatljivim cijenama drugih gospodarskih subjekata na području Republike Hrvatske, a niti bi kao rezultat istih poslova bila ostvarena nezakonita imovinska korist za društva članice C.I.O.S. Grupe d.o.o., Zagreb.

14. Neosnovan je prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Naime, sagledavajući predmetni razgovor-intervju tuženice okolnosno, dakle u cjelini, te u odnosu na sporne utužene izjave, proizlazi da se iste odnose, među inim, i na NL, to tim više što je i sama tuženica isto potvrdila svojim iskazom, dok je i uvriježeno mnijenje javnosti kod spomena prezimena NL upravo i poglavito NL, te njegova djeca, kao i njegov brat RL, svih kao članovi šire obitelji NL, uspješnog poslovnog čovjeka, vlasnika C.I.O.S. Grupe d.o.o., Zagreb.

15. Međutim, unatoč tome što se od tuženice, kao saborske zastupnice, očekuje ukazivati na nepravilnosti i nezakonitosti, tuženica se ne oslobađa odgovornosti u slučaju iznošenja i prenošenja neistinitih navoda, pa niti pod pojmom vrijednosnog suda. Upravu se sporne izjave, za koje proizlazi da se odnose i na tužitelja, nedokazane i bez dostatne činjenične osnove.

Premda je tuženica po zvanju dipl. pravnica te joj je stoga poznat pojam predmnjeve nevinosti, ista se ne može osloboditi odgovornosti za naknadu štete u ovom slučaju, pozivajući se da kada izriče svoja politička stajališta, ista izriče vrijednosni sud, a ne pravnu kvalifikaciju.

Stoga, po ocjeni suda, sporne izjave, suprotno tuženičinim tvrdnjama, ne predstavljaju vrijednosni sud, jer za isto nema dostatnu činjeničnu osnovu, dok isto tuženica nije niti iznijela u dobroj vjeri, budući da se od tuženice, kao političarke i saborska zastupnice, očekuje da je ista upoznata s temom razgovora, pa tako i ishodu postupaka koji se tiču osoba koje javno prokazuje i to okolnosno lošem, opće neprihvatljivom smislu, dakle o kojim javno izlaže, jer izjave tuženice imaju veću ''snagu'' i odraz u javnosti i javnom mnijenju, nego što imaju izjave ostalih građana, dok za takve izjave tuženice, prokazujući tužitelja, zasigurno nije postojao javni interes.

16. S obzirom na sve navedeno, u skladu s pravilom o teretu dokazivanja, koja obvezuju sud da uzme da nije istinita tvrdnja za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava, ovaj sud smatra kako tuženica nije dokazala postojanje činjenica na koje se poziva tijekom postupka, u smislu čl. 221.a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP).

17. Odredbom čl. 1098. ZOO-a uređena je naknada imovinske štete u slučaju povrede časti i širenja neistinitih navoda pa je tako određeno da tko drugome povrijedi čast, iznosi ili prenosi neistinite navode o njegovoj prošlosti, znanju, sposobnosti, ili o čemu drugome, a zna ili bi morao znati da su neistiniti, i time mu prouzroči imovinsku štetu, dužan je naknaditi je (st. 1.); Ali ne odgovara za prouzročenu štetu onaj tko učini neistinito priopćenje o drugome ne znajući da je ono neistinito, ako je on ili onaj komu je priopćenje učinio imao u tome ozbiljnog interesa (st. 2.). Ujedno je čl. 1099. ZOO-a određeno da u slučaju povrede prava osobnosti oštećenik može zahtijevati, na trošak štetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravka, povlačenje izjave kojom je povreda učinjena, ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže pravičnom novčanom naknadom.

18. Tužitelj je dokazao odlučne činjenice na kojima temelji svoj zahtjev, s obzirom na odredbe čl. 7., 219. i 221.a ZPP-a, dakle uspio je dokazati da tuženičini navodi iz predmetnog autoriziranog intervjua nisu točni, niti bi se radilo o vrijednosnom sudu utemeljenom na dostatnoj činjeničnoj osnovi dakle da je tuženica učinila neistinito prokazivanje tužitelju u javnosti, premda je tuženica morala znati da je ono neistinito. Dakle, tuženica je zanemarila osnovno demokratsko načelo i to predmnjeve nevinosti, kao jedno je od temeljnih načela suvremenog sustava ljudskih prava, koje ima ključnu ulogu u osiguravanju prava osoba koje su osumnjičene odnosno optužene za počinjenje kažnjivog djela, a koje je tuženica kao diplomirana pravnica zasigurno znala. Naime, čl. 28. Ustava Republike Hrvatske određuje da svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Naime, označenom emisijom tuženica aludira na protuzakonitost životnog puta, djelovanja i poslovanja tužitelja te iznosi neutemeljene tvrdnje glede članova obitelji NL, dok pri tome i sama tuženica u svom iskazu pojašnjava da je mislila upravo na tužitelja, odnosno članove njegove obitelji, kao ljude koji su povezani s korupcijskom hobotnicom, odnosno da isti pripadaju kriminalnom miljeu-mafiji, koja bi izabrala Ivana Turudića za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a koji navodi tuženice, ne odgovaraju javno dostupnim podacima, i sadržaj kojih izjava usmjeren je na povredu prava osobnosti tužitelja, odnosno povredu profesionalnog ugleda tužitelja. Iznošenjem ovakvih neistinitih i neprovjerenih informacija od strane tuženice, tužitelj je prikazan kao pripadnik mafije, premda je neosuđivana osoba, što tuženici kao političarki odnosno saborskoj zastupnici te po zvanju diplomiranoj pravnici nije moglo ostati nepoznato, s obzirom da su kazneni postupci vođeni protiv tužitelja bilo dostatno medijski popraćeni, dok takvo svrstavanje tužitelja u kriminalni milje zasigurno ima loš odraz, kako na tržištu, tako i u poslovnom okruženju tužitelja, kao poslovnog čovjeka, kao i u privatnom, obiteljskom životu tužitelja, te zasigurno može uznemiriti i pogoditi tužteljevu osobnost, dok je vrijednosni sud tuženice iznesen na temelju neprovjerenih medijskih napisa, iako suprotno proizlazi iz javno dostupnih podataka. Dakle, iznošenjem takvih informacija je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti, odnosno pravo na ugled, čast, dostojanstvo i ime. Predmetni razgovor-intervju, zbog slušanosti i gledanosti putem kanala Indeks Video na platformi Youtube, kao i na društvenoj mreži Facebook te je ista izjava tuženica u pisanom obliku prenesena na web stranici Indeks.hr s poveznicom na kanal Indeks Video, bio je dostupan neograničenom broju gledatelja na koji je način sadržaj istoga, u kome se tuženica referira na okolnosti imenovanja Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske i utjecaj na isti izbor kriminalaca-mafije, pri tome prokazujući '' K', upire u negativnom kontekstu upravo i na tužitelja, objektivno šteti časti, ugledu i dostojanstvu tužitelja, na koji je način povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja, u smislu odredbe čl. 19. ZOO-a. Temeljem svega iznesenog, očito je da sporne izjave tuženice, u kojima je tužitelj spomenut prezimenom i okolnosno kao pripadnik kriminalnog miljea koji utječe na izbor Ivana Turudića za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, usprkos činjenici da je tužitelj neosuđivana osoba, povrijedile su pravo osobnosti tužitelja, u smislu odredbe čl. 19. st. 1. ZOO-a, odnosno iste informacije koje je tuženica iznijela u javnosti podobne su narušiti čast, ugled i dostojanstvo tužitelja, te mu pripada pravična naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a u zahtijevanom iznosu 1.327,23 EUR, zajedno sa zateznim kamatama od podnošenje tužbe, sukladno čl. 1103. ZOO-a, po kamatnoj stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

19. Slijedom navedenog, s obzirom na utvrđenja i citirane zakonske odredbe valjalo je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev kao osnovan, kako je odlučeno pod toč. I. izreke presude.

20. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a, te su isti odmjereni s obzirom na vrijednost predmeta spora, zahtjev za naknadu troškova i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22. te 138/23., dalje: OT), imajući na umu vrijednost boda u iznosu 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) i pravo odvjetnika obračunati na sve obavljene radnje pripadajući porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46. OT).

21. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastav tužbe (Tbr. 7./1. OT) i podneska od 18. rujna 2024. (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 17. listopada 2024. i 27. studenoga 2024. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR, te zastupanja na ročištu 5. rujna 2024. u iznosu 50,00 EUR umjesto zahtijevanog iznosa 200,00 EUR (Tbr. 9./5. OT), dakle ukupno u iznosu 850,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (212,50 EUR), kao i troška sudske pristojbe za tužbu u iznosu 53,09 EUR i za presudu u iznosu 53,09 EUR, umjesto zahtijevanog iznosa 700,00 EUR za svako. Stoga je tužitelju valjalo dosuditi parnične troškove u sveukupnom iznosu 1.118,68 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate, jer se zatezne kamate na parnične troškove mogu stranci odrediti i u parničnom postupku, temeljem primjene čl. 151. st. 3. ZPP-a, kako je odlučeno pod toč. II. izreke presude.

22. Također je i tuženici valjalo odmjeriti troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odgovora na tužbu i podneska od 23. rujna 2024. (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 17. listopada 2024. i 27. studenoga 2024. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR, te zastupanja na ročištu 5. rujna 2024. u iznosu 50,00 EUR umjesto zahtijevanog iznosa 200,00 EUR (Tbr. 9./5. OT), dakle ukupno u iznosu 850,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (212,50 EUR). No, ovako odmjereni parnični troškovi u sveukupnom iznosu 1.062,50 EUR nisu dosuđeni tuženici, s obzirom na neuspjeh iste u sporu.

23. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22.) su iskazane novčane vrijednosti, s obzirom na fiksni tečaj konverzije 7,53450 HRK / 1 EUR.

24. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu 19. prosinca 2024.

S u d a c:

Mario Klarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku 15 dana od dana objave presude, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. ZPP-a).

DNA: - opun. tužitelja, uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu u iznosu 53,09 EUR i

- opun. tuženice.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte