REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Pn-23/2023-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Požegi, po sucu ovoga suda Snježani Polgar, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, zastupanog po opunomoćeniku BA, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, Podružnica Slavonski Brod, Poslovnica Požega, Ul. Republike Hrvatske 1a, Požega, zastupanog po opunomoćenicima iz OD Župić i partneri, odvjetnicima u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne rasprave zaključene 29. listopada 2024., u prisutnosti opunomoćenika tužitelja BA i zamjenika opunomoćenika tuženika odvjetnika Velimira Galića, dana 19. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862 da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 plati na ime naknade štete iznos od 4.000,86 EUR (četiri tisuće eura i osamdeset šest centi) / 30.144,46 HRK (1 EUR = 7,53450 HRK), zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 24. veljače 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječna kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, na račun državnog proračuna broj [broj bankovnog računa], s „poziv na broj- odobrenje“ u pretpolje upisati 26, a u veće polje sljedeće šifre 5908-19-19- 03427661445, sve u roku od 15 (petnaest) dana.
II Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862 da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 naknadi troškove postupka u iznosu od 331,81 EUR (tristo trideset jedan euro i osamdeset jedan cent), sve u roku od 15 (petnaest) dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: HZMO) je dana 17. siječnja 2020. podnio tužbu u kojoj navodi da je tuženik Croatia osiguranje d.d. na temelju pravomoćne presude Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu, poslovni broj: P-416/2015 od 27. veljače 2017. u obvezi periodično podmirivati tužitelju štetu na ime isplaćene invalidske mirovine osiguraniku VA, jer je imenovani zadobio teške tjelesne ozljede u prometnoj nezgodi koju je skrivio tuženikov osiguranik TA. Kako se isplata mirovine vršila i poslije 30. lipnja 2017., do kada je tuženik bio dužan podmiriti štetu po presudi, nastala je nova šteta koju je tuženik dužan nadoknaditi. U trenutku podnošenja tužbe šteta iznosi 10.487,80 HRK, a sastoji se od isplaćene invalidske mirovine u razdoblju od 01. srpnja 2017. do 28. veljače 2019. u punom iznosu u smislu članka 161. stavka 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.; dalje u tekstu: ZOMO). Tužitelj napominje kako potražuje samo 40% iznosa štete, odnosno isplaćene mirovine jer je ozljeda izvan rada uzrokom invalidnosti samo u 40% iznosu.
1.1. Tužitelj je podneskom od 24. veljače 2022. povećao svoj tužbeni zahtjev za iznos od 19.656,66 HRK za vremensko razdoblje isplate invalidske mirovine osiguraniku VA od 01. ožujka 2019. do 31. prosinca 2021. sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos od 24. veljače 2022. tako da tužbeni zahtjev iznosi ukupno 30.144,46 HRK ili po fiksnom tečaju konverzije u euro od 7,53450 HRK za 1 EUR, ukupan iznos od 4.000,86 EUR.
2. U odgovoru na tužbu tuženik CROATIA OSIGURANJE d.d. se u cijelosti protivi tužbenom zahtjevu tužitelja.
2.1. Tuženik ističe kako niti činjenično niti pravno nije točna konstatacija tužitelja kako bi tuženik na temelju pravomoćne presude Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu, poslovni broj: P-416/2015 od 27. veljače 2017. bio u obvezi periodično podmirivati tužitelju štetu na ime isplaćene invalidske mirovine osiguraniku tužitelju VA. Tuženik navodi da ta presuda ne može predstavljati nikakav pravni osnov za konačnu i trajnu obvezu tuženika da tužitelju nadoknađuje svaku štetu isplatom mirovinskog izdatka za njegova osiguranika, kako bi to proizlazilo iz tvrdnje tužitelja.
2.2. Tuženik nadalje navodi da je iz sadržaja mišljenja medicinske vještakinje, specijalistice medicine rada prim.dr.sc. Marije Zavalić vidljivo da je u slučaju tužiteljeva osiguranika VA presudni uzrok njegova umirovljenja samo i isključivo njegova bolest (shizofrenija povezana s alkoholizmom), koji bi uzrok sam po sebi posve neovisno od činjenice ozljeđivanja te osobe, doveo do njegova umirovljenja zbog opće nesposobnosti za rad. Sadržaj ozljeda tog tužiteljevog osiguranika iz ovdje predmetnog štetnog događaja sigurno ne bi doveo do posljedice u vidu opće nesposobnosti za rad (niti djelomično), pa tako niti do takvog umirovljenja tužiteljeva osiguranika. Dakle, ozljeđivanje tužiteljeva osiguranika u ovom predmetnom štetnom događaju, odnosno posljedice toga ozljeđivanja, nisu niti uzrok niti su uzrok konačnoj posljedici – umirovljenju te osobe. Dakle, navodi da je zaključak medicinskog vještaka specijalista medicine rada da takvo umirovljenje nije u vezi s ozljeđivanjem tužiteljeva osiguranika u predmetnom štetnom događaju već jedino u vezi s bolešću toga osiguranika, jer upravo i samo ta bolest i bez bilo kojeg drugog uzroka jest dovela i prema redovitom bi tijeku stvari uvijek samostalno dovela do predmetne posljedice tog i takvog umirovljenja.
2.3. Slijedom navedenoga tuženik predlaže odbijanje tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti.
3. U dokaznom postupku sud je pročitao presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-2930/2017 od 23. siječnja 2019 (list 4-6 spisa), presudu Trgovačkog suda u Osijeku – Stalne službe u Slavonskom Brodu, poslovni broj: 7/P-416/2015-55 od 27. veljače 2017. (list 7-11 spisa), obavijest o isplati štete od Croatia Osiguranja d.d. (list 12 spisa), obračun isplate invalidske mirovine od HZMO- a (list 13 spisa), rješenje o priznanju prava na invalidsku mirovinu (list 14-16 spisa), nalaz i mišljenje vještaka dr. Riharda Perinovića o invalidnosti VA (list 17-18 spisa), mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju HZMO-a o nalazu i mišljenju (list 19-20 spisa), poziv za uplatu dugovanog iznosa od HZMO-a i dostavnica (list 21- 23 spisa), nalaz i mišljenje medicinskog vještaka prim.dr.sc. Marije Zavalić (list 41-45 spisa), zapisnik o glavnoj raspravi kod Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu u predmetu pod poslovnim brojem P-339/2017 od 25. svibnja 2018. (list 46-47 spisa), presudu Trgovačkog suda u Osijeku – Stalne službe u Slavonskom Brodu, poslovni broj: 1/P-339/2017-30 od 6. srpnja 2018. (list 48-52 spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Rev 2038/2019-2 od 20. srpnja 2021. (list 63-67 spisa), obračun isplata na teret HZMO-a (list 68 spisa), međupresudu Općinskog suda u Požegi, poslovni broj: III-P-393/1993-8 od 20. listopada 1993. (list 75-78 spisa), zapisnik o uviđaju PU Slavonski Brod – PS Slavonska Požega od 31. svibnja 1991. (list 79-82 spisa), mišljenje dr. Riharda Perinovića o uzroku invalidnosti VA od 10. studenoga 2015. (list 83 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr. Željka Lisca (list 86-88 spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Revt 469/2017-2 od 11. ožujka 2020. (list 104-107), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Željka Lisca od 01. ožujka 2024. (list 149-152 spisa) te je saslušan vještak Željko Lisac na ročištu od 29. listopada 2024. (list 175-176 spisa).
4. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka ocijenio tužbeni zahtjev kao osnovan u cijelosti.
5. Sud je kao nespornu utvrdio pasivnu legitimaciju te da je tužitelj osiguraniku VA isplaćivao invalidsku mirovinu za razdoblje od 01. srpnja 2017. do 31. prosinca 2021. temeljem čega mu je nastala šteta.
6. Sporno je međutim postoji li uzročno-posljedična veza između prometne nezgode od 31. svibnja 1991. i invalidnosti odnosno umirovljenja osiguranika VA te posljedično i odgovornost tuženika za nastalu štetu.
7. Sud je uvidom u međupresudu Općinskog suda u Požegi, poslovni broj: III-P- 393/1993-8 od 20. listopada 1993. utvrdio da je tuženik CROATIA OSIGURANJE d.d. u cijelosti odgovoran za naknadu štete tužitelju NA koju je pretrpio 31. svibnja 1991. u ulici Eugena Kvaternika u Požegi. Iz sadržaja navedene presude vidljivo da je VA u noći s 30. na 31. svibnja 1991. godine oko 02,05 sati u Požegi, u ulici Eugena Kvaternika doživio prometnu nesreću koju je skrivio osiguranik tuženika TA iz [adresa] i to na način da je upravljajući osobnim automobilom marke „Jugo 45“, reg. oznake [registarska oznaka], a protivno Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama zbog alkoholiziranosti izgubio kontrolu nad vozilom te prešao na lijevi kolnički trak u trenutku kada je on – tužitelj pravilno svojom desnom stranom išao iz suprotnog smjera i kada je TA vozilom prešao na kolnički trak tužitelja došlo je do niza teških tjelesnih povreda na strani tužitelja VA, a na motoru je nastupila totalna šteta. Sud nije našao uzročnu vezu između alkoholiziranosti tužitelja VA u trenutku nastanka prometne nesreće i štetnih posljedica koje je pretrpio odnosno da bi zbog alkoholiziranosti doprinio nastanku prometne nesreće.
7.1. Iz zapisnika o uviđaju PU Slavonski Brod – PS Slavonska Požega od 31. svibnja 1991. sud utvrđuje da se prometna nezgoda dogodila dana 31. svibnja 1991. oko 02,05 sati u Slav. Požegi, u ulici S. Matića ispred br. 3. Na licu mjesta su zatečeni vozač osobnog automobila TA i suvozač HA, dok je vozač motocikla VA odvezen u bolnicu Slav. Požega radi pružanja liječničke pomoći. U prometnoj nezgodi VA je zadobio teške tjelesne povrede opasne za život što je vidljivo iz prijave medicinskog centra Slavonska Požega, broj 02-13/163-1 dok je TA zadobio lake tjelesne povrede opisane u prijave medicinskog centra Slavonska Požega, broj 02-13/167-91. Vozačima je vađena krv i urin radi utvrđivanja stupnja alkoholiziranosti te je analizom utvrđeno da je VA u krvi imao 1,72 promila a u urinu 2,46 promila alkohola, dok je TA u krvi imao 1,09 promila a u urinu 1,52 promila alkohola.
7.2. Uvidom u rješenje o priznanju prava na invalidsku mirovinu od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Požegi, broj spisa 52465 od 20. svibnja 2011. utvrđeno je da je osiguraniku VA kod kojega je zbog bolesti (60%) i ozljede izvan rada (40%) nastala opća nesposobnost za rad, priznato počevši od 12. travnja 2011. pravo na invalidsku mirovinu u svoti od 874,39 HRK mjesečno.
7.3. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Riharda Perinovića, od 12. travnja 2011. može se zaključiti da je osiguranik 1991. zadobio u prometnoj nesreći komplicirani prijelom obje natkoljenice, prijelom čeone kosti i kontuziju mozga. Prijelomi natkoljenica su višekratno operativno liječeni, desno zbog refrakture uz leziju femoralnog ćivca. 1996. godine je ponovno zadobio ozljedu prsnog koša. Od 1998. godine liječi se psihijatrijski te je višekratno hospitaliziran. Zaključno, obzirom na psihijatrijsku bolest i posljedice prometne nesreće iz 1991. kod osiguranika postoji opća nesposobnost za rad, uzrok invalidnosti je bolest 60% i ozljeda izvan rada 40%.
7.4. Stručno povjerenstvo za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti je dana 19. travnja 2011. dalo pozitivno mišljenje na nalaz i mišljenje vještaka dr. Riharda Perinovića od 12. travnja 2011. te ga je potvrdilo kao pravilnog. Prema priloženoj medicinskog dokumentaciji osiguranik se od 1998. godine liječi po psihijatru zbog psihičkih poremećaja i alkoholizma uz postepeno kronificiranje psihičkog poremećaja sa manifestacijom SCH, zbog čega je do sada u šest navrata liječen i stacionarno u raznim psihijatrijskim ustanovama – zadnje otpusno pismo PB Vrapče od 16. travnja 2010. godine. Uz navedeno je osiguranik u dva navrata pretrpio tešku politraumu u prometnim nesrećama 1991. i 1996. godine u kojima je 1991. zadobio otvoreni prijelom obje natkoljenice uz prijelom frontalne kosti sa pratećom dugotrajnom komom, a zatim ponovno ozljedu glave i ozljedu pluća, nakon čega zaostaju posljedična stanja u vidu otežanog kretanja zbog hipotrofije muskulature obje noge sa lezijom femoralnog i peronealnog živca desno. Po nalazu specijaliste medicine rada od 8. travnja 2011. trajno je nesposoban za vozača profesionalnih kategorija A, B, C i E kategorije. Zaključno utvrđene trajne promjene u zdravstvenom stanju uvjetuju opću nesposobnost za rad.
7.5. U nalazu i mišljenju medicinskog vještaka prim.dr.sc. Marije Zavalić, koje je rađeno za potrebe parničnog postupka koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Osijeku, Stalnoj službi u Slavonskom Brodu pod poslovnim brojem P-339/2017, vještakinja zaključuje sljedeće. Uzimajući u obzir sve posljedice bolesti i ozljeda koje je zadobio tužitelj, udio ozljeda koje je tužiteljev osiguranik VA zadobio u prometnoj nezgodi od 31. svibnja 1991. u općoj nesposobnosti za rad iznose 15%. Ozljeda iz 1991. godine ne bi sama po sebi uzrokovala opću već profesionalnu nesposobnost za rad. Udio prijeloma desne natkoljenice iz 1992. ne bi same po sebi uzrokovale opću već profesionalnu nesposobnost za rad, ali je njihov udio isto 15% u općoj nesposobnosti za rad. Na pitanje što bi bio odlučujući uzrok koji bi prema redovitom tijeku stvari doveo do umirovljenja osiguranika, vještakinja zaključuje da je odlučujući uzrok psihička bolest shizofrenija uz alkoholizam. Ove bi bolesti neovisno o postojanju ozljeda izvan rada, dovele do invalidnosti zbog opće nesposobnosti za rad.
7.6. U nalazu i mišljenju dr. Željka Lisca, koji je izrađen za potrebe parničnog postupka koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Osijeku, Stalnoj službi u Slavonskom Brodu pod poslovnim brojem P-416/2015 vještak je zaključio da su tjelesne ozljede koje je osiguranik tužitelja VA pretrpio u prometnoj nezgodi iz 1991. godine u potpunosti, tj. 100% uzrokovale postotak invalidnosti od 40%.
7.7. Konačno, radi razjašnjenja koliki je doprinos invalidnosti donijela prometna nesreća iz 1991., sud je u ovom parničnom postupku naložio vještačenje po stalnom sudskom vještaku medicinske struke dr.med.spec.med. rada i sporta Željku Liscu koji je u svom nalazu i mišljenju od 01. ožujka 2024. zaključio da je osiguranik VA sudjelovao u četiri prometne nesreće (1991., 1996., 1999. i 2007.) ali da je samo nakon prometne nesreće iz 1991. zadobio trajne posljedice u vidu pareze desnog stopala zbog oštećenja femoralnog i peronealnog živca desne noge. S obzirom da je, prema Pravilniku o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače (Narodne novine, broj: 1/2011.), funkcionalno oštećenje desnog stopala nastalo zbog lezije živaca u suprotnosti sa zdravstvenom sposobnošću vozača profesionalnca, osnovom čega mu je ta sposobnost poništena i u vozačkoj dozvoli, pri vještačenju radne nesposobnosti (HZMO) ocijenjeno je da sudjeluje s 40% udjela u općoj radnoj nesposobnosti. Dakle, postoji direktna uzročno posljedična veza između ozljede izvan rada koja se dogodila 1991. i invalidnosti odnosno umirovljenja VA. Ostali udio invalidnosti od 60% odnosi se na bolest. O predmetnom nalazu i mišljenju saslušan je vještak dr. Željko Lisac osobno na ročištu održanom 29. listopada 2024. koji je tom prilikom izjavio da ostaje u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja.
7.8. Sud je nalaz i mišljenje ocijenio kao razumljiv, potpun, precizan i sastavljen u skladu s pravilima struke, te iskaz vještaka kao vjerodostojan i pravilan. 8. Prema članku 1045. stavku 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23.; dalje u tekstu: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Šteta je umanjenje nečije imovine, sprječavanje njezina povećanja i povreda prava osobnosti.
8.1. Prema članku 161. stavku 1. ZOMO-a HZMO ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju. Naknada stvarne štete, koju HZMO ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuhvaća ukupne svota davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja među kojima su novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata invalidske mirovine, neovisno o činjenici naknadnog ispunjenja uvjeta na prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu. Nadalje, prema članku 164. stavku 1. ZOMO-a, HZMO ima pravo zahtijevati naknadu štete u slučajevima iz članka 161. ovoga Zakona i izravno od društva za osiguranje kod kojega su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za štetu (izravno pravo na naknadu štete). Nadalje, prema članku 170. ZOMO-a na naknadu štete primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima, ako nisu u suprotnostima s odredbama ovoga Zakona.
8.2. Temeljem toga, obzirom da je stalni sudski vještak nedvojbeno utvrdio da je konačni uzrok mirovine prometna nesreća iz 1991. godine u 40% iznosu, sud je odlučio da je tužiteljev zahtjev osnovan te mu je dosudio naknadu štete u iznosu od 4.000,86 EUR (četiri tisuće eura i osamdeset šest centi) / 30.144,46 HRK (1 EUR = 7,53450 HRK).
9. Odluka o troškovima temelji se na članku 154. ZPP a u svezi s odredbom članka 155. ZPP te je tužitelju dosuđen trošak u ukupnom iznosu od 331,81 EUR.
9.1. Tužitelj je u tužbi paušalno zatražio naknadu svih parničnih troškova, a obzirom da su tužitelja kao opunomoćenici zastupali zaposlenici, sud je odmjerio sve nastale troškove postupka za tužitelja i to troškove vještačenja po vještaku zaštite na radu, za koje je tužitelj predujmio iznos od 331,81 EUR te mu je dosudio taj iznos kao jedini nastali trošak.
10. Slijedom navedenoga, sud je odlučio kao u izreci presude.
U Požegi, 19. prosinca 2024.
Sudac
Snježana Polgar
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda za županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
DNA:
1. HZMO, Zagreb, Antuna Mihanovića 3
2. OD Župić i partneri, Zagreb, Radnička cesta 37/B
