REPUBLIKA HRVATSKA
Trgovački sud u Zagrebu
Zagreb, Kennedyev trg 11
P-895/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Maji Josipović, u pravnoj stvari tužitelja OPĆINA BRCKOVLJANI, Brckovljani, Kralja Zvonimira 9, OIB: 27651797242, kojeg zastupa punomoćnik GP, OIB: OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mihočević & Bajs d.o.o. iz Zagreba, Smičiklasova 18/III, protiv tuženika GRAD DUGO SELO, Dugo Selo, Ulica Josipa Zorića 1, OIB: 25432879214, kojeg zastupa punomoćnik MP, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Odvjetničkom društvu Žurić i Partneri d.o.o. iz Zagreba, Savska cesta 32, radi utvrđenja, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 14. studenog 2024. godine u prisutnosti zakonskog zastupnika tužitelja i njegova punomoćnika te punomoćnika tuženika, s danom objave 19. prosinca 2024. godine,
p r e s u d i o j e:
I/ Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev kao neosnovan koji glasi:
"I/ Utvrđuje se da je tužitelj Općina Brckovljani, Brckovljani, Kralja Zvonimira 9, OIB 27651797242 suvlasnik nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č.br. 5496/2, oznake zemljišta KOMUNA, PAŠNJAK, površine 304692 m2 sa suvlasničkim dijelom veličine 1/3.
II/ Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu upis prava vlasništva na suvlasničkom dijelu veličine 1/3 nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č.br. 5496/2, oznake zemljišta KOMUNA, PAŠNJAK, površine 304692 m2 za korist tužitelja Općine Brckovljani, Brckovljani, Kralja Zvonimira 9, OIB 27651797242.
III/ Nalaže se tuženiku Gradu Dugo Selo, Dugo Selo, Ulica Josipa Zorića 1, OIB 25432879214 predati tužitelju Općini Brckovljani, Brckovljani, Kralja Zvonimira 9, OIB 27651797242 u suposjed nekretninu upisanu u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č.br. 5496/2, oznake zemljišta KOMUNA, PAŠNJAK, površine 304692 m2.".
II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u roku od 15 dana u iznosu od 100.995,00 €.
III/ Nalaže se tužiteljici naknaditi drugotuženiku trošak parničnog postupka u roku od 15 dana u iznosu od 33.665,00 €.
Obrazloženje
1. Tužitelj je ovom predmetu podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava suvlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana je zk.č.br. 5496/2, oznake zemljišta KOMUNA, PAŠNJAK, površine 304692 m2. Ističe da je na predmetnoj nekretnini upisan kao vlasnik tuženik. Ista nekretnina nastala je od prijašnje zk.č.br. 5496, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 338771 m2 u odnosu na koju je u vrijeme stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu dana 24.7.1991. godine bilo upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja za korist SO DUGO SELO. Prijavnim listom za zemljišnu knjigu br. RN- 2761/12 od 4.4.2012. godine su od zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina], površine 338771 m2 formirane zk.č.br. 5496/1, površine 1628 m2 i zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina], površine 337426 m2, a prijavnim listom za zemljišnu knjigu br. RN-3133/15 k. o. [katastarska općina] je površina zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina] smanjena s 337426 m2 na 324792 m2. Daljnjim cijepanjem zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina] temeljem prijavnih listova 1 RN 220/17 od 31.10.2017. godine i RN 5/2019 br. 2 od 21.1.2019. godine formirana je zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina] s trenutnom površinom koja iznosi 304692 m2. U odnosu na nekretninu zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina], površine 338771 m2 (od koje je nastala predmetna nekretnina) bilo je upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja za korist SO DUGO SELO. Temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-55361/14 od 22.1.2015. godine na zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina] upisano je pravo vlasništva za korist Republike Hrvatske temeljem odredbe čl. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz razloga što se radi o poljoprivrednom zemljištu. Rješenjem Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž Zk- 496/2018 od 4.5.2020. godine kojim je odlučeno o žalbi ovdje tuženika preinačeno je prvostupanjsko rješenje te je temeljem rješenja Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Z-38988/2020 od 9.9.2020. godine uspostavljeno prijašnje zemljišnoknjižno stanje na način da je upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja za korist SO DUGO SELO. Rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Z- 43739/2020 od 7.10.2020. godine na zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina] upisano je pravo vlasništva za korist tuženika temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojima je uređena pretvorba prava korištenja u pravo vlasništva i činjenice pravnog sljedništva iza Općine Dugo Selo. Tužitelj je izvanknjižni suvlasnik zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina] sa suvlasničkim dijelom veličine 1/3. Općina Dugo Selo u čiju korist je bilo upisano pravo korištenja na prijašnjoj zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina] je stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (NN 33/1992) prestala postojati te je njezino područje pripojeno Općini Grada Zagreba. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj od 30.12.1992. godine (Narodne novine 90/1992) osnovane su Općina Dugo Selo, Općina Rugvica i Općina Brckovljani (tužitelj). Odredbom čl. 87. st. 1. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine 90/1992) propisano je da općine, gradovi i županije utemeljene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj preuzimaju nekretnine, pokretnine, financijska sredstva te prava i obveze dosadašnjih općina čiji su slijednik u roku od šest mjeseci od dana konstituiranja predstavničkog tijela tih jedinica. Odredbom čl. 87. st. 2. navedenog Zakona propisano je da sporove koji mogu nastati u provedbi stavka 1. ovog članka rješavaju sporazumno jedinice lokalne samouprave, a da u slučaju izostanka sporazumnog rješenja odluku donosi arbitraža koju imenuje Vlada Republike Hrvatske. Dana 28.11.1997. godine Vlada Republike Hrvatske, Komisija za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija, donijela je Djelomičnu odluku u postupku preuzimanja nekretnina, pokretnina, financijskih sredstava te prava i obveza bivše Općine Dugo Selo kojom je utvrđeno da su pravni sljednici Općine Dugo Selo tužitelj, tuženik te Općina Rugvica. Obzirom da predmetna nekretnina nikada nije bila u prostornom obuhvatu Općine Dugo Selo niti se ista nalazi u današnjim prostornim granicama tužitelja, tuženika i Općine Rugvica, to je sljedništvom iza Općine Dugo Selo ista pripala svakome od sljednika u 1/3 dijela. Tužitelj je kao jedan od pravnih sljednika Općine Dugo Selo za čiju je korist bilo upisano pravo korištenja na prijašnjoj zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina] stekao pravo vlasništva na idealnom dijelu veličine 1/3 navedene nekretnine od koje je nastala današnja zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina] koja je predmet ovog postupka. Tužitelj kao izvanknjižni suvlasnik zk.č.br. 5496 k. o. [katastarska općina] (danas zk.č.br. 5496/2 k. o. [katastarska općina]) čija veličina suvlasničkog dijela iznosi 1/3 ima pravo biti upisan u zemljišne knjige kao suvlasnik predmetne nekretnine u 1/3 dijela. Tužitelj je dopisom od 27.3.2023. od tuženika zahtijevao izdavanje tabularne isprave podobne za upis tužitelja kao suvlasnika predmetne nekretnine, ali tuženik se na taj dopis oglušio. Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se vlasništvo može steći na temelju na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Odredbom čl. 46. st. 1. ZV-a propisano je da svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva.
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio u cijelosti tužbu i tužbeni zahtjev. Naveo je kako nije sporno da je tuženik vlasnik predmetne nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] površine 304.692 m2, a da je nad njom (dok još nije bila formirana kao zasebna katastarska čestica) bilo upisano vlasništvo prednika tuženika - SO Dugo Selo. Međutim spori da tužitelj ima bilo kakvo pravo na predmetnoj nekretninu jer da je tuženik stekao vlasništvo nekretnine na temelju zakona. Odredbom čl. 6. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 90/1992, dalje u tekstu: „ZP“) formirana je (među ostalima) Općina Dugo Selo te je čl. 87. st. 1. ZL predviđeno je da će „Općine, gradovi i županije“ utemeljene ZP-om preuzeti imovinu „dosadašnjih općina čiji su sljednik“ u roku od šest mjeseci od dana konstituiranja predstavničkog tijela tih jedinica. Kako je „Općina Dugo Selo“ nedvojbeno sljednik dosadašnje „SO Dugo Selo“, ona je tako bila ovlaštena preuzeti imovinu čiji je vlasnik bila dosadašnja jedinica pa tako i predmetnu nekretninu. Odredba čl. 360. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano je kako pravo upravljanja odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu (koje je na predmetnoj nekretnini nedvojbeno bilo upisano u korist SO Dugo Selo), postaje pravo vlasništva one osobe koja je nastala pretvorbom dosadašnjeg nositelja tog prava. Kako je upravo Općina Dugo Selo ta koja je nastala pretvorbom dotadašnje SO Dugo Selo, tako je ona time stekla vlasništvo nad nekretninom. Odredbom čl. 6. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 10/97) Općina Dugo Selo stekla je status i naziv Grad Dugo Selo što je trenutni identitet tuženika čime je pravno sljedništvo od SO Dugo Selo do tuženika u odnosu na nekretninu kompletirano. Slijedom navedenog, razvidno je da je tuženik nad nekretninom izvorno imao pravo upravljanja i korištenja koje je pravo sukladno citiranim odredbama ZV i ZL pretvoreno u pravo vlasništva tuženika. Prema tome, jedini entitet koji je na nekretnini imao izvanknjižno vlasništvo bio je tuženik, sve dok njegovo pravo vlasništva nije zakonito upisano u zemljišnim knjigama. Napominje kako je pravomoćnom odlukom Općinskog građanskog suda u Zagrebu I Županijskog suda u Splitu naloženo je brisanje društvenog vlasništva SO Dugo Selo te upis tuženikovog prava vlasništva i to upravo na temelju odredbe čl. 360. ZV. Tužiteljevo pravo, čak i da je postojalo, prestalo je uslijed tuženikovog stjecanja. Čak i kada bi tužitelj u ovom predmetu mogao dokazati da je imao izvanknjižno pravo vlasništva nad dijelom nekretnine (a što ne može), to ne bi imalo utjecaja na rezultat ovog postupka jer bi mu takvo pravo zbog tuženikovog stjecanja ionako prestalo. Tuženikovo stjecanje prava vlasništva na nekretnini stečeno je na temelju izričitih zakonskih odredbi sadržanih u ZL i ZV. Stjecanje prava vlasništva na temelju zakona je izvorno (originarno) stjecanje. Nadalje, tuženik je istaknuo prigovor promašene aktivne legitimacije tužitelja, navodeći kako se tužitelj poziva na Odluku kojom je navodno utvrđeno da su tužitelj, tuženik i Općina Rugvica („Općine“) „pravni sljednici“ iza SO Dugo Selo pa iz toga zaključuje da je nekretnina, s obzirom da nije izričito raspoređena Odlukom jednoj od Općina, u njihovom suvlasništvu. Smatra kako su ovi navodi tužitelja promašeni jer da to ne proizlazi iz Odluke. U Odluci je navedeno da ukoliko njom nisu obuhvaćene neke nekretnine bivše Općine Dugo Selo iste pripadaju u vlasništvo one jedinice lokalne samouprave na čijem se teritoriju nalaze. Kako nekretnina nije na teritoriju tužitelja, tužitelj na temelju Odluke nema nikakvo neposredno pravo na Nekretnini niti pravni interes za vođenje predmetne parnice. Također navodi da tužitelj pravni sljednik SO Dugo Selo jer temeljem odredbe čl. 1. Zakona o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (Narodne novine br. 33/1992) utvrđeno je da SO Dugo Selo prestaje postojati te se njeno područje spaja s područjem Grada Zagreba. A onda, kao što je to već razjašnjeno u točki 3. ovog Odgovora, ZL-om je utvrđeno da novoosnovane općine preuzimaju imovinu općina (do tada u sklopu Grada Zagreba) čiji su sljednik.
3. U daljnjem tijeku postupka tužitelj je osporio navode tuženika te je naveo kako i iz nagodbe koju je tuženik sklopio s JP, ŽP i ŠP dana **.**.2019. godine (čl. 3) proizlazi da su parnične stranke i Općina Rugvica pravni sljednici Općine Dugo Selo. Također napominje da su tužitelj, tuženik i Općina Rugvica pravo korištenja na predmetnoj nekretnini stekli izvorno po osnovi pravnog sljedništva iza Općine Dugo Selo, i to u istom trenutku stupanja na snagu Zakona o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (NN 33/1992) kojom je Općina Dugo Selo prestala postojati. Također je naveo kako je neosnovan je prigovor prekluzije prava jer da je istekao rok od 6 mjeseci iz Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi jer da se u konkretnom slučaju radi o tužbi radi utvrđenja prava vlasništva glede koje tužitelj ima pravni interes sukladno čl. 187. ZPP odnosno o vlasničkoj tužbi predmnijevanog vlasnika glede koje tužbe sukladno čl. 161. ZV-a nema zastare. Također se poziva i na Sporazum o preuzimanju međusobnih prava i obveza i podjeli troškova međusobnih usluga u 1995. godine od 2.1.1995. kojim stranke i Općina Rugvica razrješuju pojedine odnose glede međusobnih prava i obveza i podjeli troškova međusobnih usluga u 1995. te su ugovorili podjelu prava, obveza i troškova glede pojedinih djelatnosti i ustanova pokrenutih i osnovanih od strane prijašnje SO Dugo Selo s prostornim obuhvatom do 30.12.1992. godine
4. U daljnjem tijeku postupka tuženik je naveo kako je on isključivi pravni slijedni iz općine Dugo Selo u pogledu predmetne nekretnine te je osporio da bi ranije navedena nagodba imala ikakav značaj u pogledu predmetne nekretnine. Ističe kako je tužitelj prekludiran u stavljanju bilo kakvog zahtjeva iz Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (NN 90/1992), jer je protekao ne samo rok od 6 mjeseci unutar kojeg je trebao taj zahtjev stavit već je i taj cijeli zakon zamijenjen Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) te ne samo da je protekao rok od 6 mjeseci od konstituiranja predstavničkih tijela, već je istekao i objektivan rok postavljen člankom 2. Zakona o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (NN 94/1993), a koji je naložio preuzimanje nekretnina „"najkasnije do 31. ožujka 1994. godine. Obzirom da tužitelj zahtjev za preuzimanje nekretnine nije stavio u zakonskom roku, prekludiran je pozivati se da bi mu predmetna nekretnina pripadala. Nadalje, nadodaje da činjenica da se Djelomičnom odlukom raspoređuje određena imovina ne znači su sudionici raspodjele („Općine“) univerzalni pravni sljednici. Djelomičnom se odlukom raspoređivala imovina oko koje se Općine nisu mogle sporazumjeti. Ovlast za donošenje Djelomične odluke imala je Vlada RH sukladno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine br. 90/1992).
5. Tužitelj je podneskom od 27.03.2024. preinačio tužbu na način da je potraživao i da se naloži tuženiku predaju u suposjed tužitelju predmetnu nekretninu. Ista preinaka učinjena je prije zaključenja prethodnog postupka. Isti podneska uručen je tuženiku na ročištu dana 28.03.2024. Kako se isti nije protivio preinaci tužbe, a upustio se u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, sukladno čl. 190. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/94, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022, 155/2023; dalje u tekstu ZPP) smatra se da je isti pristao na preinaku tužbe.
6. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu i to izvatke iz zemljišne knjige (list 6-7, 14-17, 20-21, 435, 461-463, 844-847 spisa), prijavne listove (list 8-13, 447449, 450-452 spisa), rješenja Općinskog građanskog suda (list 18-19, 26-29 spisa), Županijskog suda u Splitu (list 22-25 spisa), Zakon o dopunama Zakona o spajanju općina s područje Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (list 30-32, 464-466, 887-889 spisa), Zakon o područjima, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (list 33-335, 523-826, 890-904 spisa), Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (list 336-352, 827-843 spisa), Djelomična odluka (list 353- 360 spisa), Dopis (list 361 spisa), sudska praksa (list 374-376 spisa), nagodbu (list 384-387, 519-522, 921-924 spisa), presuda Trgovačkog suda u Zagrebu (list 399-409, 936-944 spisa), Žalbe (list 410-420, 949-960 spisa), podnesak (list 421-429 spisa), Uvjerenje (list 436-438 spisa), lokacijsku dozvolu (list 439-446 spisa), dobni nacrt (list 453-454 spisa), građevinsku dozvolu (list 455-460 spisa), Sporazum (list 467-471, 925- 929 spisa), Djelomičnu odluku (list 472-479, 913-920 spisa), preklop zemljišne knjige (list 480-481 spisa), zaključci (list 482,483 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine (list 484-489 spisa), odluka o prodaji dijela nekretnine (list 490-492, 502-503 spisa), Odluka o izmjeni Odluke o prodaji dijela nekretnine (list 493-495, 504-505 spisa), Zaključak o sklapanju ugovora o kupoprodaji nekretnine (list 496-497 spisa), zaključak o kupnji nekretnine (list 498-500, 501 spisa), zapisnik (list 506-509 spisa), ispis Dugoselske kronike (list 510-518 spisa), podaci Državnog arhiva (list 848-850 spisa), podaci Pučkog otvorenog učilišta (list 851-852 spisa), žalbu (list 872-876 spisa), dopise i žalbe (list 905-912 spisa), presudu Upravnog suda u Zagrebu (list 963-970 spisa), izvršio je uvid u spise Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-38988/20 ozn.Z25258/20 ozn. Z22059/19 ozn. Z-36636/15 ozn. Z-55361/14 ozn Z-1656/14, pisani iskaz zakonskog zastupnika tuženika (list 945-946 spisa) te je saslušao zakonskog zastupnika tužitelja CP (list 975-977 spisa).
7. Sud je tijekom postupka odredio provođenje geodetskog vještačenja na okolnost utvrđenja na čijem području se nalazi sporna nekretnina od 1991 do danas. Kako je tuženik učinio nespornom činjenicu da se predmetna nekretnina ne nalazi na području stranaka već području Grada Zagreba, tako sud nije provodio taj dokazni prijedlog. 8. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe čl. 8. ZPP-a ovaj sud došao je do uvjerenja da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti.
9. Tužbeni zahtjev odnosi se na utvrđenje da je tužitelj suvlasnik nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao zk.č.br. 5496/2, oznake zemljišta KOMUNA, PAŠNJAK, površine 304692 m2 sa suvlasničkim dijelom veličine 1/3 te nalaganje tuženiku da mu preda isti nekretninu u suposjed.
10. U ovom predmetu između stranaka nije sporno na koji način je nastala predmetna čestica (otpisima i pripisima katastarskih čestica koje su u konačnici rezultirale formiranjem čestice 5496/2 k. o. [katastarska općina] u površini od 304692 m2), da je u zemljišnim knjigama sada na njoj upisan kao vlasnik tuženik, a da je nad nekretninom ranije (dok nije bila formirana kao zasebna katastarska čestica) bilo upisano vlasništvo SO Dugo Selo. Također nije sporno da se predmetna nekretnina ne nalazila u prostornim granicama tužitelja, tuženika i Općine Rugvica, već da se nalazi na području Grada Zagreba.
11. U predmetu je sporno je li tužitelj izvanknjižni vlasnik sporne nekretnine u 1/3 dijela.
12. Ranija Općina Dugo Selo (SO Dugo Selo) prestala je postojati te je njezino područje pripojeno Gradu Zagrebu stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o spajanju općina s područja Gradske zajednice Zagreb i prestanku Gradske zajednice Zagreb (Narodne novine 33/1992), dok su stranke kao i Općina Rugvica osnovane Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj od 30.12.1992. (Narodne novine 90/1992).
13. Iz Uvjerenja Grada Zagreba od 30.08.2010. razvidno je da je zemljište označeno kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (odgovara z. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na dan 16.10.1990. i 23.07.1991. se nalazilo unutar građevinskog područja naselja Resnik. 14. Tužitelj se poziva na odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (Narodne novine br. 90/1992, dalje u tekstu: ZL). Odredbom čl. 87. st. 1. ZL propisano je da općine, gradovi i županije utemeljene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj preuzimaju nekretnine čiji su slijednik u roku od šest mjeseci od dana konstituiranja predstavničkog tijela tih jedinica.
15. Odredbom čl. 87. st. 2. ZL-a propisano je da sporove koji mogu nastati u provedbi stavka 1. ovog članka rješavaju sporazumno jedinice lokalne samouprave, a da u slučaju izostanka sporazumnog rješenja odluku donosi arbitraža koju imenuje Vlada Republike Hrvatske.
16. Naime, nije predviđeno da novoosnovane općine/gradovi postaju suvlasnici nekretnina dosadašnjih općina, ako se nisu sporazumno drugačije dogovorile ili Komisija za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija nije donijela odluku za pojedinu nekretninu.
17. Odredbom čl. 6. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 90/1992, „ZP“) formirana je (među ostalima) Općina Dugo Selo.
18. Odredbom čl. 6. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 10/97) Općina Dugo Selo stekla je status i naziv Grad Dugo Selo što je trenutni identitet tuženika.
19. Tuženik je ishodio upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na predmetnoj nekretnini, a tužitelj sada traži da se na 1/3 dijela predmetne nekretnine utvrdi da je on suvlasnik.
20. Protivno stajalištu tužitelja, ovaj sud utvrđuje da tužitelj u odnosu na spornu nekretninu nije pravni sljednik (u 1/3 dijela) bivše Općine Dugo Selo koja je na toj nekretnini imala uknjiženo pravo korištenja. Naime, okolnost na koju se poziva tužitelj, da je Vlada Republike Hrvatske, arbitražno vijeće Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija, u postupku preuzimanja nekretnina, pokretnina, financijskih sredstava te prava i obveza bivše Općine Dugo Selo dana 28. studenoga 1997. donijelo Djelomičnu odluku kojom je utvrđeno što čini neraspoređenu imovina bivše Općine Dugo Selo te kojom Djelomičnom odlukom su tužitelj, tuženik i Grad Rugvica utvrđeni kao preuzimatelji upravo te imovine koja je u Djelomičnoj odluci navedena, ne znači automatizmom da je tužitelj (u 1/3 dijela) pravni sljednik bivše Općine Dugo Selo i na onoj imovini koja nije obuhvaćena tom Djelomičnom odlukom, a njome sporna nekretnina nesporno nije obuhvaćena. Naime, točkom III. Djelomične odluke izrijekom je utvrđeno da ukoliko tom Odlukom nisu obuhvaćene neke nekretnine bivše Općine Dugo Selo, da iste pripadaju u vlasništvo one jedinice lokalne samouprave na čijem se teritoriju nalaze, a među strankama nije sporno da se sporna nekretnina ne nalazi na teritoriju niti jedne od navedenih jedinica lokalne samouprave već na teritoriju Grada Zagreba. Dakle, uvidom u Djelomičnu odluku razvidno je kako su sudionici suglasni kako se za nekretnine bivše Općine Dugo Selo koje nisu obuhvaćene tom Odlukom primjenjuje kao kriterij za raspodjelu neizgrađenog i izgrađenog građevinskog zemljišta, neprodanih stanova te financijskih sredstava ostvarenih prodajom stanova bivše Općine Dugo Selo teritorijalni princip. Kako se predmetna nekretnina ne nalazi na području tužitelja tako ista Djelomična odluka ne može služiti kao osnova za stjecanje prava vlasništva tužitelja u 1/3 dijela na predmetnoj nekretnini.
21. Nadalje, činjenicu da je tužitelj pravni sljednik (u 1/3 dijela) bivše Općine Dugo Selo ne dokazuje niti Nagodba od 18. prosinca 2019. sklopljena između tuženika s jedne strane te ĐP, LP i ŠP s druge strane, u postupku radi utvrđivanja naknade za deposedirano zemljište jer se radi o pravnom aktu (nagodbi) čiji se pravni učinci protežu samo na njegove ugovorne strane te se odnosi na sasvim drugu nekretninu, a ne na nekretninu za koju se ovdje vodi ovaj postupak.
22. Također uvidom u Sporazum o preuzimanju međusobnih prava i obveza i podjeli troškova međusobnih usluga u 1995. godini razvidno je kako se isti ne odnosi na predmetnu nekretninu već se odnosi na uređenje preuzimanja prava i obveza i podjelu troškova međusobnih usluga između stranaka i općine Rugvica, tako su primjerice uredili da troškove Vatrogasne zajednice i plaće tajnika Vatrogasne zajednice dijele na način tužitelj i Rugvica po 33% i tuženik 34%, troškovi plaća za sekretarske poslove, računovodstvene, daktilografske poslove i usluge prijevoza i dostave snose tužitelj s 30 % i tuženik s 70%, troškove osobnog vozila snosi tužitelj s 20%, a tuženik s 80%, 50% troškova dječjeg vrtića snosi tužitelj s 20% i tuženik s 80%, troškove narodnog sveučilišta Dugo Selo snosi tužitelj s 20%, Rugvica s 10% i tuženik s 70%, troškovi Dugoselske kronike snosi tužitelj s 20%, Rugvica s 20% i tuženik s 60%, troškove Crvenog križa snosi tužitelj s 25%, Rugvica s 25% i tuženik s 50%. Dakle, navedeni dokument uopće ne govori o podjeli nekretnina ranije SO Dugo Selo.
23. Uvidom u zaključke, ugovor o kupoprodaji nekretnine, odluka o prodaji dijela nekretnine, Odluka o izmjeni Odluke o prodaji dijela nekretnine, Zaključak o sklapanju ugovora o kupoprodaji nekretnine, zaključak o kupnji nekretnine, zapisnika 30. sjednice razvidno je da je tuženik prodao dio nekretnine zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zajedno i dio zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od čega se formirala nova čestica zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi izgradnje Osnovne škole (tijekom 2017.), a za istu školu je izdana lokacijska dozvola i građevinska dozvola, diobni nacrt, preklop zemljišne knjige. Iz navedene dokumentacije nije moguće zaključiti da se radi o vlasništvu tužitelja nad predmetnom nekretninom u 1/3 dijela kao ni iz ispisa Dugoselske kronike (koji se odnosi na prenošenje događaja s aktualnog sata 30. redovne sjednice dugoselskog Gradskog vijeća održane 29.10.2020.), podataka Državnog arhiva i Pučkog otvorenog učilišta.
24. Uvidom u žalbu (list 781-876 spisa) kao i presudu Upravnog suda u Zagrebu razvidno je kako se iste ne odnose na predmetnu nekretninu već na nekretninu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera) odnosno kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera) te iz istih ne proizlazi da bi tužitelj bio vlasnik 1/3 predmetne nekretnine.
25. Također ni uvidom u dostavljene izvatke iz zemljišne knjige, prijavne listove, rješenja Općinskog građanskog suda, Županijskog suda u Splitu kao i uvidom u spise Općinskog građanskog suda u Zagrebu Z-38988/20 ozn.Z25258/20 ozn. Z22059/19 ozn. Z-36636/15 ozn. Z-55361/14 ozn Z-1656/14, nije razvidno da bi tužitelj bio vlasnik predmetne nekretnine.
26. Iz pisanog iskaza zakonskog zastupnika tužitelja CP proizlazi kako isti o podjeli imovine So Dugo Selo ne zna ništa jer je načelnik u Općini Brckovljani postao u rujnu 2020. te da postoje dva dokumenta vezana za podjelu imovine SO Dugo Selo iz 1995. i 1997. godine. Isti je u svojem iskazu pojasnio kako stranke i Rugvica suvlasnici u Gradskom crvenom križu, Pučkom otvorenom učilištu, Dugoselskoj kronici te društvu DUKOM koji se podijeli na DUKOM VODA (pripojena društvu Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije) i DUKOM PLIN te da ih zajednički financiraju sukladno Sporazumima iz 1995. i 1997. godine. U odnosu na nagodbu sklopljenu 18.12.2019. s obitelji LP naveo je kako je postojao usmeni dogovor između tužitelj, tuženika i Općine Rugvica da će se ista naknada platiti na način da će tuženik platiti 50% naknade, a tužitelj i Rugvica svaki po 25%, no u nagodbi je navedeno da će svako snositi 1/3 naknade. Napomenuo je kako je zemljište obitelji LP nalazilo na području Grada Dugog Sela, no da je tužitelj pristao platiti predmetnu naknadu, no da je tužitelj pokrenuo upravni postupak jer je Grad Dugo Selo jednostrano promijenio njihov dogovor da se obveze između njih dijele po principu 50% : 25%: 25% te je odredio da će obveze svi snositi i to svaki u iznosu od 1/3. Isti je potvrdio kako predmetna nekretnina nije spomenuta niti u Sporazumu iz 1995. godine niti u Djelomičnoj odluci iz 1997. godine. Upravo zbog podjele iz nagodbe prema kojoj svako od njih mora platiti 1/3, tako je i on tražio od gradonačelnika Dugo Sela da se tužitelju isplati 1/3 novca koja je dobivena od Grada Zagreba za prodaju dijela nekretnine za izgradnju osnovne škole. Isti smatra kako nikada nije bilo sporno da su tužitelj, tuženik i Općina Rugvica općenito pravni slijednici bivše SO Dugo Selo.
27. Dakle, iz iskaza zakonskog zastupnika tužitelja proizlazi kako su tužitelj, tuženik i Općina Rugvica imale dogovore oko snošenja obveza u različitim omjerima, da je postojala nagodba s obitelji LP vezano za nekretninu na području Dugog Sela te da je tužitelj pristao platiti naknadu za to zemljište, no da je u nagodbi navedeno da će se ista platiti u omjeru koji je drugačiji od usmenog dogovora koji je postojao između stranaka. Također je utvrđeno kako za predmetnu nekretninu stranke nisu nikada uredile njezin pravni status, odnosno da ista nije obuhvaćena ni Sporazumom iz 1995. godine ni Djelomičnom odlukom iz 1997. godine. Iz iskaza zakonskog zastupnika tužitelja proizlazi kako isti smatra da ukoliko sukladno nagodbi s obitelji LP je tužitelj dužan platiti naknadu za deposedirano zemljište (koje nije predmetna nekretnina) u iznosu od 1/3, da je onda i tužitelj suvlasnik predmetne nekretnine u 1/3 dijela, međutim za ovako razmišljanje sud ne nalazi potporu u dokumentaciji u spisu.
28. Iz ovako provedenog dokaznog postupka sud nije mogao utvrditi da bi u odnosu na predmetnu nekretninu tužitelj stekao pravo suvlasništva na idealnom dijelu veličine 1/3 navedene nekretnine. Tužitelj tijekom postupka nije dokazao da su ispunjeni uvjeti iz čl. 36., čl. 42. i čl. 46. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014).
29. Slijedom svega navedenog sud je cijenio tužbeni zahtjev neosnovan te je odlučio kao pod točkom I/ izreke ove presude.
30. Kako je tuženik u cijelosti uspio u sporu, to mu je sukladno čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a pripada i pravo na naknadu troškova postupka u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine, broj 138/23, dalje: Tarifa), a prema vrijednosti predmeta spora.
31. Prvotuženiku je tako priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 13.466,00 € (Tbr. 7/1 i Tbr. 54 Tarife), trošak podnesaka od 09.11.2023., 19.04.2024., 31.10.2024. za svako iznos od 13.466,00 € (Tbr. 8/1 i Tbr. 54 Tarife) te trošak zastupanja na ročištima 28.03.2024. i 14.11.2024. za svako iznos od 13.466,00 € (Tbr. 9/1 i Tbr. 50 Tarife), što je ukupno 80.796,00 €, a što uz trošak PDV-a prema Tbr. 46 Tarife iznosi 100.995,00 € pa je odlučeno kao pod točkom II/ izreke ove presude.
32. Tuženik je odbijen za trošak podneska od 12.03.2024. u kojem se referira u odnosu na druge postupka koji se vode između stranaka, slijedom čega je sud isti trošak smatra nepotrebnim za vođenje ove parnice sukladno čl. 155. ZPP-a. Nadalje, tuženik je odbijen i za trošak podneska od 13.11.2024. koji je predan sudu dana prije održavanja ročišta dana 14.11.2024. za koje ročište je tuženiku priznato pravo na naknadu troška u punom iznosu od 13.466,00 €. Tuženik je, po ocjeni ovog suda, s istim učinkom mogao sve navode iz predmetnog podneska iznijeti na samom ročištu za glavnu raspravu pa je njegov sastav, po ocjeni ovog suda, bio nepotreban za vođenje parnice sukladno čl. 155. ZPP-a. Slijedom navedeno sud je odlučio kao pod točkom III/ izreke ove presude.
U Zagrebu 19. prosinca 2024. godine
S u d a c:
mr. sc. Maja Josipović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
DNA:
1. Tužitelju po punom. uz nalog za sudsku pristojbu na presudu
2. Tuženiku po punom.
