REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pr-4495/2018-72
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene REPUBLIKA HRVATSKA, Zagreb, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 4. studenog 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika, i za tuženu više savjetnice u Općinskom građanskom državnom odvjetništvu, EĐ, **.**.2024.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženoj REPUBLIKA HRVATSKA, Zagreb, OIB:52634238587, isplatiti tužitelju MĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana iznos od 1.557,40 EUR bruto uvećano za zakonske kamate koje teku od dospijeća do 31. prosinca 2022. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 1.557,40 EUR, kako slijedi:
- na iznos od 82,59 EUR od 16.04.2013. do isplate,
- na iznos od 65,02 EUR od 16.07.2013. do isplate,
- na iznos od 59,11 EUR od 16.09.2013. do isplate,
- na iznos od 6,31 EUR od 16.11.2013. do isplate,
- na iznos od 105,59 EUR od 16.05.2014. do isplate,
- na iznos od 13,20 EUR od 16.06.2014. do isplate,
2 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
4 4
9 5 /
2018-72
- na iznos od 25,36 EUR od 16.11.2014. do isplate,
- na iznos od 19,02 EUR od 16.01.2015. do isplate,
- na iznos od 13,26 EUR od 16.02.2015. do isplate,
- na iznos od 21,88 EUR od 16.03.2015. do isplate,
- na iznos od 39,78 EUR od 16.04.2015. do isplate,
- na iznos od 37,57 EUR od 16.07.2015. do isplate,
- na iznos od 19,02 EUR od 16.08.2015. do isplate,
- na iznos od 41,66 EUR od 16.09.2015. do isplate,
- na iznos od 19,98 EUR od 16.11.2015. do isplate,
- na iznos od 20,93 EUR od 16.12.2015. do isplate,
- na iznos od 166,86 EUR od 16.02.2016. do isplate,
- na iznos od 46,38 EUR od 16.04.2016. do isplate,
- na iznos od 21,76 EUR od 16.05.2016. do isplate,
- na iznos od 30,01 EUR od 16.06.2016. do isplate,
- na iznos od 72,55 EUR od 16.08.2016. do isplate,
- na iznos od 72,88 EUR od 16.11.2016. do isplate,
- na iznos od 0,87 EUR od 16.12.2016. do isplate,
- na iznos od 55,66 EUR od 16.01.2017. do isplate,
- na iznos od 70,97 EUR od 16.02.2017. do isplate,
- na iznos od 124,90 EUR od 16.05.2017. do isplate,
- na iznos od 106,46 EUR od 16.07.2017. do isplate,
- na iznos od 59,47 EUR od 16.08.2017. do isplate,
- na iznos od 13,85 EUR od 16.09.2017. do isplate
- na iznos od 89,02 EUR od 16.01.2018. do isplate,
- na iznos od 15,45 EUR od 16.04.2018. do isplate.
II. Nalaže se tuženoj REPUBLIKA HRVATSKA, Zagreb, OIB: 52634238587, naknaditi tužitelju MĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.923,63 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. prosinca 2024. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlen kod tuženika kao državni službenik na radnom mjestu carinika u Područnom carinskom uredu Zagreb u utuženom razdoblju. U navedenom razdoblju tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu mjesečno ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen, u redovnom radu od ponedjeljka do petka duže od 8 sati, u smjenama i turnusima (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni i u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu) budući se prekovremenim radom kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima smatra svaki sat rada duži od smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda rada te u radu na drugi način.
3 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
4 4
9 5 /
2018-72
2. U navedenim oblicima rada tužitelj je radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdana i neradne dane koji se utvrđuju sukladno odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u RH, koji su tjednu padali od ponedjeljka do petka.
3. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika određeno je da se prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili turnusu smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj je ostvarivao i prekovremeni rad na drugačiji način, odnosno ostvarivao je sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da je redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40 satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana, u koji ne ulaze blagdani, u tekućem mjesecu, pomnoženi s 8 sati. Napominje se da je tužitelj ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane i na Uskrs, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nisu plaćeni, pošto su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tužene, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
4. Tuženik tužitelju nije obračunavao ni isplaćivao prekovremeni rad sukladno važećim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, slijedom čega nakon provedenog knjigovodstvenog financijskog vještačenja predlaže naložiti tuženiku da mu isplati razliku bruto plaće u iznosu od 1.557,40 eura za razdoblje od ožujka 2013. do ožujka 2018., s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
5. U odgovoru na tužbu tužena navodi da osporava tužbeni zahtjev. Iz relevantne dokumentacije vidljiv je broj prekovremenih sati koje je tužitelj ostvario, broj prekovremenih sati koji mu je plaćen, kao i broj prekovremenih sati koje je iskoristio kao slobodne dane, sukladno čl. 44 st. 14 prije važećeg KU-a za državne službenike i namještenike, odnosno sukladno čl. 38 st. 14 KU-a za državne službenike i namještenike (NN 112/17 i 12/18).
6. Sukladno zakonodavnom okviru važećem za obračun plaće ističe se da je mjesečni fond sati osnova za izračun vrijednosti sata rada, a dobiva se na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljka do petka, uključujući i blagdane i Zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka, pomnože s 8 sati te je isti različit po mjesecima. Vrijednost sata rada za sve državne službenike i namještenike izračunava se na isti način, odnosno tako da se osnovna plaća podijeli s mjesečnim fondom radnih sati, sukladno tumačenju Komisije za tumačenje odredaba i praćenje KU-a broj 27/44 od 20.5.2014.
7. Redovni mjesečni fond radnih sati prema KU za državne službenike i namještenike je jedinstven, a dobiva se na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s 8 sati. Dakle radi se o danima koji ne uključuju blagdane i praznike koji padaju od ponedjeljka do petka.
4 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
4 4
9 5 /
2018-72
8. Vezano za prekovremene sate, službenici koji su ih ostvarili, ostvaruju i pravo na uvećanje osnovne plaće za sate prekovremenog rada od 50%.
9. Definicija plaće i dodataka na istu propisana je čl. 35 KU-a (NN 112/17 i 12/18), a prije čl. 41 KU-a, te plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na istu, a osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjeseca na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staže, dok su dodaci na osnovnu plaću dodaci za uspješnost na radu, za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Isto tako osnovna plaća uvećava se za svaki sat rada definiran čl. 38 KU-a.
10. Obračun satnice vezan je uz osnovnu plaću službenika i namještenika i za mjesečni fond sati mjeseca za koji se ista računa, a kojoj pripadaju i blagdani, državni praznici i Zakonom utvrđeni radni dani u tjednu za koje se isplaćuje naknada za rad, ali ulazi u mjesečni fond sati koji je pripadajući tom mjesecu i koji je osnova za daljnji izračun plaće službenika i namještenika.
11. Mjesečni fond sati je različit po mjesecima i točno utvrđen za svaki mjesec za sve poslodavce na nivou države, neovisno o tome kakva je preraspodjela radnog vremena.
12. Mjesečni fond sati je osnova za izračun vrijednosti sata rada prilikom obračuna plaće, a isti se dobiva na način da se ukupan broj dana u mjesecu od ponedjeljaka do petka, uključujući blagdane i Zakonom predviđene neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka, pomnoži s 8 sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati te isti služi isključivo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike koji rade u turnusu (12-24-12-48) i u smjenama (2 prve- 2 druge- 2 treće- 2 dana slobodno)
13. Sukladno navedenom, obračun plaće za tužitelja izvršen je sukladno svim zakonskim propisima i proveden kroz obvezni poslovno informatički sustav, Centralni obračun plaće (COP).
14. Napominje se da je tužitelj za prekovremene sate koje je odradio koristio i slobodne dane sukladno zahtjevima koje je podnosio te i navedenu činjenicu valja uzeti u obzir. Međutim, tužbeni zahtjev se osporava za iznos naknade za prekovremeni rad iznad 98 sati, sukladno specifikaciji koju je pribavila tužena.
15. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: zahtjev za mirno rješenje spora i očitovanje tužene povodom istog (str. 5-6 spisa), zamolbe za korištenje slobodnih dana (str. 21-37, 300-316 spisa), mjesečni fond sati (str. 38-43 spisa), izvode iz zapisnika sa sjednica Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjena KU-a (str. 49-53, 213-230 spisa), Pravilnike o unutarnjem redu Ministarstva financija (str. 54-81 spisa), rješenje o rasporedu tužitelja (str. 82-85 sisa), obračunske isprave za isplatu plaće (str. 87-147 spisa), evidencije o korištenju radnog vremena (str. 148-208 spisa), izvršio je uvid u zapisnik s ročišta održanog u ovosudnom spisu Pr-1867/2019 od 14.3.2022. i zapisnik s ročišta iz ovosudnog spisa Pr-68/2022 od 14.9.2023. na kojemu je saslušana kao svjedok ŠĐ (str. 488-490, 539-543 spisa), proveo je dokaz knjigovodstveno-financijskim vještačenjem po vještaku Petri Blašković iz Centra 5 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
4 4
9 5 /
2018-72
za financijska vještačenja (str. 257-267 spisa), saslušanjem vještaka (str. 429, 573 spisa).
16. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.
17. Tužbeni zahtjev je osnovan.
18. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu carinik III. vrste, a navedeno je razvidno iz obračunskih isprava za isplatu plaće za sporno razdoblje, kao i iz rješenja o rasporedu tužitelja od 19.5.2016. i 2.2.2012.
19. Tužitelj se prije pokretanja ovog parničnog postupka obratio tuženoj sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora (prileži spisu na str. 5-6). Uvidom u isti utvrđeno je da tužitelj potražuje naknadu za prekovremene sate za razdoblje od 20.3.2013. do podnošenja zahtjeva (27.3.2018.) te proizlazi da je postupio prije pokretanja ovog parničnog postupka sukladno obvezi propisanoj u čl. 186 a ZPP-a, budući predmetnom tužbom potražuje isplatu razlike bruto plaće za sporno razdoblje na temelju tvrdnje da mu nisu isplaćeni svi prekovremeni sati. Po stavu suda činjenica da u zahtjevu za mirno rješenje spora tužitelj nije naznačio vrijednost predmeta spora nije od utjecaja na utvrđenje da je tužitelji ispunio obvezu iz čl. 186a ZPP-a, odnosno takav zahtjev nije nevaljan, odnosno nepotpun na temelju činjenice da u istom nije naznačena vrijednost predmeta spora. Napominje se da je iz odgovora na tužbu tužene proizlazi da nije odbacila zahtjev za mirno rješenje spora već se na isti očitovala na način da je prihvatila isti za 98 prekovremenih sati koji tužitelju nisu isplaćeni.
20. Među strankama je sporno je li tužena tužitelju u spornom razdoblju isplaćivala prekovremeni rad u skladu s važećim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, pri čemu se zahtjev tužitelja za neisplaćene prekovremene sate odnosi na prekovremene sate koje je odradio u turnusu, smjenama ili na drugi način, a koji se sati odnose na svaki sat rada odrađen na blagdan, odnosno neradni dan utvrđen Zakonom.
21. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (NN 104/13 i 112//17) plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druge uvećanje plaće. Osnovna plaće službenika prema čl. 44 KU/13 te 48 KU/17 uvećava se za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad na blagdane, neradne dane i Uskrs 150%, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10%, i za rad u turnusu 5%. Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i dodataka za rad u drugoj smjeni.
22. Nadalje, državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaći, uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.
6 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
4 4
9 5 /
2018-72
23. Sukladno KU/13 i KU/17 radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48.
24. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju.
25. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici ili namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.
26. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, sukladno važećim odredbama KU-a, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je prekovremeni rad ostvaren.
27. Komisija za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u državnim službama je na sjednici 11.1.2013. utvrdila da se redovni mjesečni fond radnih sati dobiva na način da se broj radnih dana od ponedjeljka do petka pomnoži s 8 sati i radi se o danima koji ne uključuju blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka. Sukladno navedenom, redovni fond radnih sati treba obračunati na način da se broj radnih dana pomnoži s 8 sati, s time da se u radne dane ne uračunavaju dani blagdana, slijedom čega tužitelj, kada je radio na blagdan 8 sati, ima pravo na naknadu za 8 sati odrađenog prekovremenog rada.
28. Odredba čl. 44 st. 11 KU-a propisuje način utvrđivanja broja prekovremenih sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond radnih sati, dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnožen s 8 sati. Kako je blagdan neradni dan, koji je u konkretnom slučaju padao u razdoblju od ponedjeljka do petka, to proizlazi da blagdan ne ulazi u mjesečni fond radnih sati, već u mjesečni fond sati.
29. Vezano za slobodne dane, dano je tumačenje br. 16/44 od 16.12.2013. prema kojem u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren te je službenik i namještenik dužan poslodavcu podnijeti pisani zahtjev za korištenje slobodnog dana umjesto plaćenog prekovremenog rada prije isteka obračunskog razdoblja za obračun plaće za tekući mjesec.
30. Prema tumačenju br. 21/44 od 22.1.2014., obzirom na čl. 9 KU-a, poslodavac je dužan voditi evidenciju radnog vremena te isti opisuje sate rada službenika, i prekovremene sate, neovisno hoće li se za te sate službeniku isplatiti plaća uvećana za prekovremeni rad ili će službenik koristiti slobodne dane.
7 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
4 4
9 5 /
2018-72
31. Prema tumačenju br. 25/44 od 4.4.2014. poslodavac može zbog prekovremenog rada donijeti odluku da službenik koji radi u turnusu u određene dane radi kraće ili da ne radi cijeli dan, ali samo jedan do dva radna dana u mjesecu te se u tom slučaju ne radi o promjeni organizacije rada, a ako zbog navedene odluke poslodavca službenik nije ostvario redovni mjesečni fond sati ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41 st. 2 KU-a te dodatke na istu.
32. Prema tumačenju 35/44 službeniku koji bez svoje krivnje ne ostvari redovni mjesečni fond radnih sati u određenom mjesecu ne može mu se manjak sati prenositi u sljedeći kalendarski mjesec.
33. U ovoj pravnoj stvari stranke su se suglasile da se kao dokaz u ovom postupku koriste iskazi koje je u spisima Pr-1867/2019 i Pr 68/22 dala ŠĐ. Ista je iskazala da je unosila podatke po odrađenim satima djelatnika u informatički sustav, te je iste koristila za obračun plaća, odnosno računovodstvo, i na temelju toga je vršen obračun plaća. Nadalje je navela da postoje sukladno Zakonu mjesečni fond radnih sati i mjesečni fond sati, a poslodavac je obvezan radniku isplatiti plaću kao redovan rad, pa i onda kad ostvari redovan fond sati, postoje situacije kada radnik ostvari i određeni fond radnih sati koji prelazi mjesečni fond te se sve preko istog isplaćuje kao prekovremeni rad. Međutim, kada njegovi ostvareni sati pređu mjesečni fond sati, Centralni obračun plaća automatski skine toliko redovnog rada koliko je iznad mjesečnog fonda i onda se ti sati ručno upisuju kao prekovremeni sati i obračunavaju na plaću za taj mjesec, osim ako službenik to ne želi koristiti kao slobodne dane. Razlika nastaje kada radnik koristi slobodan dan koji se vodi kao 12 sati, ali prijeđe redovan fond sati pa se jedan dio obračunava kao redovan rad, a preostali kao prekovremeni rad. Kako službenici najčešće odrade puno veći rad od mjesečnog fonda radnih sati, najčešće se kod korištenja slobodnih dana dogodi da isti prijeđu u prekovremeni rad.
34. U ovoj pravnoj stvari provedeno je knjigovodstveno financijsko vještačenje po vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja, te je ista u nalazu i mišljenju od 11.10.2019. utvrdila da potraživanje tužitelja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog prekovremenog rada iznosi 14.451,17 kn. Podredno ukoliko se uzmu u obzir i isplate po osnovi slobodnih dana te za slobodne dane koji su u obračunskim ispravama iskazani u različitom broju sati u odnosu na zamolbe za korištenje slobodnih dana iz kojih nisu razvidna razdoblja u kojem su nastali prekovremeni sati za koje bi se rješenje trebalo izdati, potraživanje tužitelja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog rada iznosilo bi 11.734,20 kn.
35. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovore je imala tužena, te se vještak pisano očitovala na način da je navela da je prilikom izrada nalaza uzela u obzir Zakon o carinskoj službi i relevantne odredbe KU-a za državne službenike i namještenike. Nadalje, vezano za utvrđivanje slobodnih dana koje treba uzeti pri izračunu u obzir, uzela je u obzir one koji proizlaze iz isplatnih lista te napomenula da slobodni dani iskazani u evidencijama radnog vremena ne znače i da je plaćena naknada za slobodne dane (ili prekovremeni rad).
36. Vještak je i usmeno odgovorila na ročištu na primjedbe tužene te je navela da je slobodne dane utvrđivala prema isplatnim listama, a ne prema evidencijama rada, budući iz isplatnih lista i evidencija rada postoji razlika između slobodnih dana, ne poklapaju se. Na ročištu 4.11.2024. vještak je nadalje pojasnila da je prekovremene
8 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
4 4
9 5 /
2018-72
sate utvrđivala na mjesečnoj osnovi. Vještak nije utvrdila preplate prekovremenih sati, a ista nije ni razvidna iz dokumentacije koju je tužena dostavila. U izračun je uvrstila sve iskorištene slobodne dane, pri čemu tužena nije dostavila rješenja o korištenju slobodnih dana, već zamolbe tužitelja za korištenje istih. Uzela je u obzir pri izračunu i svaki zahtjev za slobodne dane.
37. Nakon pisanog i usmenih očitovanja vještaka stranke su se na ročištu 4.11.2024. očitovale da nemaju daljnjih pitanja za vještaka. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Petre Blašković kao stručan i objektivan. Vještak je za izračun spornog potraživanja koristila dokumentaciju koja je dostavljena u spis te je istu pregledala i utvrdila (a to je navela u svojim naknadnim očitovanjima) da postoji razlika između evidencija rada i isplatnih lista u pogledu slobodnih dana koje je tužitelj realizirao, stoga je pri izračunu pošla od onoga što proizlazi iz isplatnih lista, ali i iz zamolba tužitelja za korištenje slobodnih dana, dok tužena u spis nije dostavila rješenja o korištenju slobodnih dana tužitelja te se eksplicitno očitovala da je pri izračunu prekovremenog rada primijenila upravo one propise na koje se poziva i tužena.
38. Iz dokumentacije koja prileži spisu te iz očitovanja vještaka Petre Blašković proizlazi da postoji neusklađenost u pogledu slobodnih sati koje je tužitelj ostvario i koristio na ime ostvarenog prekovremenog rada jer su evidencije rada različite od obračunskih lista plaća. Iz evidencija rada proizlazi da je evidentirano više iskorištenih slobodnih sati nego iz isplatnih lista, odnosno utvrđeno je da postoji neusklađenost u dokumentaciji, odnosno između evidencija rada i isplatnih lista. U vezi navedenog sud smatra da je u obzir trebalo uzeti slobodne sate iz obračunskih lista plaća koje predstavljaju vjerodostojan dokument, budući je na temelju istog izvršen obračun plaće tužitelju i isplata iste. Napominje se da su obračunske isprave za isplatu plaće dokument sastavljen u skladu s Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine, radi se o ispravi koju je sastavila tužena u skladu s posebnim propisima te je dokazna snaga takve isprave sukladno odredbi čl. 230. st. 2 ZPP-a izjednačena s javnim ispravama (Županijski sud u Slavonskom Brodu, stalna služba u Požegi, poslovni broj Gž R-18/2022)
39. U konkretnom slučaju treba primijeniti i čl. 5 Zakona o radu prema kojem je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu, dok je čl. 135. st. 4 Zakona o radu propisano da u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz čl. 5 st. 1 tog Zakona, teret dokazivanja radnog vremena na poslodavcu. Kako obračunske isprave za isplatu plaće koje je sačinila tužena i evidencija o prisutnosti na radu, odnosno radnom vremenu međusobno nisu suglasne, valja prihvatiti povoljniju varijantu za tužitelja, odnosno podatke o broju sati rada i slobodnih sati (slobodnih dana) koji su obračunati na obračunskim ispravama za isplatu plaće, a za razdoblje u kojem podaci iz obračunskih isprava za isplatu plaće i evidencija radnih vremena nisu usklađeni.
40. Slijedom navedenog, ispravan je po stavu suda izračun iz druge varijante nalaza i mišljenja, u kojoj je vještak uzela u obzir pri izračunu slobodne dane koje proizlaze iz obračunskih isprava za isplatu plaće, a prekovremeni rad je obračunala na način da blagdani i drugi neradni dani određeni Zakonom, koji padaju u razdoblju od ponedjeljka do petka, ne ulaze u mjesečni fond radnih sati, pri čemu je utvrđivan broj prekovremenih sati na mjesečnoj razini, bez uračunavanja više, odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca, pri čemu se napominje
9 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
4 4
9 5 /
2018-72
da za višak isplaćenih prekovremenih sati za pojedine mjesece, u odnosu na stvarno odrađeni broj sati iz nalaza i mišljenje proizlazi da nije moguće utvrditi kada su ti prekovremeni sati odrađeni, odnosno na koje razdoblje se odnose, budući je u usmenom očitovanju 4.11.2024. vještak navela da preplate prekovremenih sati nisu razvidne iz evidencija koje je dostavila tužena.
41. Slijedom navedenog, vještak je pravilno obračunala i utvrdila prekovremene sate tužitelja u drugoj varijanti nalaza i mišljenja, te utvrdila da potraživanje tužitelja po osnovi neobračunatog i neisplaćenog rada iznosi 11.734,20 kn, pri čemu su uzeti u obzir i slobodni dani koji su u satima iskazani u obračunskim listama tužitelja.
42. Tužitelj je tužbeni zahtjev uskladio sa drugom varijantom nalaza i mišljenja, s time da je iznos od 11.734,20 kn te pojedinačne mjesečne iznose razlike plaće iskazao u valuti euro, a tužena nije prigovarala preračunu kunskog iznosa od 11.734, 20 kn u euro, slijedom čega je naloženo tuženoj ispatiti tužitelju iznos od 1.557,40 eura/11.734,20 kn na ime razlike bruto plaće za razdoblje od ožujak 2013. do ožujka 2018. sa zakonskom zateznom kamatom koja na svaki pojedinačni iznos teče od 16- og u mjesecu za svaki prethodni mjesec, izuzev zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
43. Sud nije posebno cijenio iskaze svjedoka CĐ, budući iz njezinih iskaza ne proizlazi da je u kompjuterski sustav unosila podatke o ostvarenim satima rada za tužitelja u ovoj pravnoj stvari, a na temelju kojih se vrši obračun plaće, pri čemu je načelno iskazivala o obračunu plaća i vođenju evidencija rada državnih službenika i namještenika, te o evidentiranju i korištenju slobodnih dana, no u konkretnom slučaju relevantna je dokumentacija koju je tužena dostavila u spis, odnosno evidencije rada tužitelja, njegove isplatne liste, njegove zamolbe za korištenje slobodnih dana, a iste je analizirala u svom nalazu i mišljenju vještak Petra Blašković.
44. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO- a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO- a do 31.07.2015., od 01.08.2015. do 31.12.2022. na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15), a od 1.1.2023. do isplate na Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (NN 156/22), a teče od svakog 16.-og u mjesecu na razliku plaće za prethodni mjesec.
45. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a tužitelju zastupanom po punomoćniku odvjetniku odmjeren je parnični trošak prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT) i to za: sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 100 bodova OT (tbr. 32), sastav tužbe 100 bodova OT (tbr. 7/1), podnesak 18.12.2018. kojim se očitovao na odgovor na tužbu 100 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 7.2.2019. 100 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 8.4.2019. kojim je dostavio dokaz o plaćenom predujmu za financijsko vještačenje 25 bodova OT (tbr. 8/4), ročište 4.12.2019. 100 bodova OT (tbr. 9/1), obrazloženi podnesak 10.9.2020. 100 bodova OT (tbr. 8/1), ročište 5.1.2021. 100 bodova OT (tbr. 9/1), podnesak 28.3.2022. 25 bodova OT (tbr. 8/4), podnesak 3.3.2023. kojim je specificirao tužbeni zahtjev u valuti euro 25 bodova OT (tbr. 8/4), ročište 8.3.2023. 100 bodova OT (tbr. 9/1), ročište 4.3.2024. 25 bodova OT (tbr. 9/5), ročište 4.11.2024. 100 bodova OT (tbr. 9/1), ročište za objavu presude 50 bodova OT (tbr. 9/3) - dakle ukupno 1050 bodova OT, što obračunato s vrijednošću
1 0 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
4 4
9 5 /2018-72
boda s paušalom od 2,00 eur za jedan bod iznosi 2.100,00 eur, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 2.625,00 eur.
46. Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za financijsko vještačenje od 298,63 eur, obzirom je provedba ovog dokaza bila neophodna za ishod ove parnice, slijedom čega parnični trošak priznat tužitelju u ovoj pravnoj stvari iznosi 2.923,63 eur.
47. U parnični trošak nisu priznati podnesci s nadnevcima 31.1.2019., 30.10.2019., 12.11.2020., 10.5.2021. i 20.3.2023., jer nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka.
48. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 19. prosinca 2024.
Sudac:
Dario Partl
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. Tuženoj po OGDO
