REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

10360 Sesvete - Industrijska cesta 15

Poslovni broj: Ovr-433/2019-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama, po sucu toga suda Josip Planincu kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja EO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protivnika osiguranja ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, bez održavanja ročišta, 19. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja OO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naplata po bjanko zadužnici:

- zadužnica potvrđena pod poslovnim brojem OV-1608/12 kod javnog bilježnika AO,

te se zabranjuje Financijskoj agenciji pljenidba novčanih sredstava iz navedene bjanko zadužnice po svim računima i oročenim sredstvima u svim bankama predlagatelja osiguranja EO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao i prijenos tih novčanih sredstava na račun protivnika osiguranja ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao i na račun trećih osoba.

2. Osobe kojima je zabrana izrečena odgovaraju predlagatelju osiguranja za štetu koju bi mu nanijeli time što su nakon dostave zabrane postupili protivno zabrani.

3. Zabrana iz točke 1. smatra se provedenom danom dostave prijepisa ovog rješenja Financijskoj agenciji.

4. Ako protivnik osiguranja postupi protivno zabrani iz točke 1., zaprečuje mu se novčana kazna u iznosu od 3.981,68 eura.

5. Ako se protivnik osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja bude ponašao protivno zabrani iz točke 1. sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja protivniku osiguranja izreći zapriječenu novčanu kaznu.

6. Žalba protiv rješenja kojim se određuje ova privremena mjera ne zadržava njezinu ovrhu.

II. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja da se protivniku osiguranja zapriječi novčana kazna koja prelazi iznos od 3.981,68 eura.

III. Predlagatelj osiguranja dužan je podnijeti tužbu radi opravdanja ove privremene mjere u roku od 30 dana od dana primitka prijepisa ovoga rješenja.

IV. Ova privremena mjera ostaje na snazi najduže 30 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu osigurane tražbine odnosno do pravomoćnog okončanja parničnog postupka po tužbi radi opravdanja ove privremene mjere ili do drugačije odluke suda, ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.

V. Nalaže se protivniku osiguranja da naknadi predlagatelju osiguranja trošak postupka u iznosu od 165,90 eura (slovima: jedna stotina šezdeset pet eura i devedeset centi), u roku od osam dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je 28. lipnja 2018. podnio prijedlog za osiguranja u kojem je predloženo određivanje privremene mjere, gornjeg sadržaja, protiv protivnika osiguranja.

2. Predlagatelj osiguranja u bitnome navodi da protivnik osiguranja pokušava naplatiti zadužnicu koja je izdana kao sredstvo osiguranja za povrat zajma koji je u cijelosti vraćen.

3. Kao dokaz navedenog predlagatelj osiguranja je kao prilog prijedloga dostavio Ugovor o zajmu od 10. veljače 2012. (dalje: Ugovor o zajmu), aktivni zk izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška], povijesni zk izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška], zemljišnoknjižno rješenje posl. broj Z-674/12, povijesni izvadak za društvo FRAN-EURO d.o.o., podneseni zahtjev za izravnu naplatu na temelju zadužnice te obavijest Financijske agencije o podnesenom zahtjevu.

4. Protivnik osiguranja je na prijedlog odgovorio podneskom od 14. prosinca 2018. u kojem osporava navode predlagatelja osiguranja te u bitnome navodi da predlagatelj osiguranja nije vratio niti dio duga i da je zadužnica izdana radi osiguranja potpuno drugog duga predlagatelja osiguranja. Kao dokaz navedenog između ostalog predlaže i saslušanje javnog bilježnika AO kao svjedoka.

5. Sud je izvršio uvid u spis i cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu.

6. Prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine je osnovan.

7. Ovršni zakon (Narodne novine broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, dalje: OZ) člankom 341. st. 2. propisuje da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila OZ-a o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

8. Članak 346. st. 1. OZ-a dalje određuje da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

9. Odredba čl. 344. st. 2. OZ-a, u primjeni na temelju odredbe čl. 346. st. 2. OZ-a, propisuje da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. čl. 344. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Stavak 1. članka 344. OZ-a propisuje da se privremena mjera može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

10. Na temelju navedenih odredbi, za određivanje privremene mjere potrebno je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te da uz to ili učini vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

11. Sukladno odredbama čl. 346. st. 2. i čl. 344. st. 2. OZ-a za određivanje privremene mjere dovoljno je i samo učiniti vjerojatnim postojanje tražbine, ako predlagatelj osiguranja istovremeno učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

12. Shodno navedenom, prije svega je potrebno utvrditi da li je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine.

13. Pregledom Ugovora o zajmu (list 6 spisa) utvrđeno je da su isti sklopili predlagatelj osiguranja i prednik protivnika osiguranja (VO), radi pozajmljivanja iznosa od 8.000,00 eura predlagatelju osiguranja. Kao rok vraćanja pozajmljenog iznosa utvrđen je 10. ožujak 2012.

14. Pregledom zahtjeva za izravnu naplatu na temelju zadužnice (list 16 i 17 spisa) utvrđeno je da je ista izdana 10. veljače 2012. (na dan kada je sklopljen Ugovor o zajmu) radi osiguranja tražbine u visini od 100.000,00 kuna, da ju je potvrdio javni bilježnik AO pod brojem OV-1608/12, te da kamate na tražbinu iz zadužnice teku od 11. ožujka 2012. (dana nakon dospijeća tražbine iz Ugovora o zajmu).

15. Budući da je zadužnica samostalan pravni posao u istoj nije potrebno naznačiti osnovu tražbine, no na temelju datuma izdavanja (jednak datumu sklapanja Ugovora o zajmu) i datumu početka tijeka kamata (dan nakon dospijeća tražbine iz Ugovora o zajmu), sud nalazi vjerojatnim da je zadužnica izdana radi osiguranja tražbine iz Ugovora o zajmu.

16. Pregledom povijesnog zemljišnoknjižnog uloška br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 10 spisa), sud je utvrdio da je prednik protivnika osiguranja (VO) bio upisan kao vlasnik iste nekretnine, i to prijenosom vlasništva radi osiguranja tražbine iz Ugovora o zajmu (upis broj Z-674/2012).

17. Daljnjim pregledom tog zemljišnoknjižnog uloška utvrđeno je da je upisom broj Z- 934/2015 izvršena uknjižba vlasništva na predlagatelja osiguranja, i to na temelju "brisovnog očitovanja 10.02.2015.".

18. Pregledom odredbi Ovršnog zakona na snazi u vrijeme sklapanja Ugovora o zajmu (Narodne novine broj 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005, 67/2008) utvrđeno je da čl. 277.a (koji se nalazi u glavi zakona "SUDSKO I JAVNOBILJEŽNIČKO OSIGURANJE PRIJENOSOM VLASNIŠTVA NA STVARI I PRIJENOSOM PRAVA" i odnosi se na osiguranje tražbine prijenosom vlasništva na stvari) propisuje da ako protivnik osiguranja u roku ispuni svoju obvezu prema predlagatelju osiguranja, ili ako osigurana tražbina prestane na bilo koji drugi način, osim tako što je predlagatelj osiguranja postao punopravni vlasnik stvari ili punopravni nositelj prava (čl. 277. st. 7.), predlagatelj osiguranja dužan je, bez odgode, vratiti protivniku osiguranja vlasništvo stvari, odnosno pravo.

19. Kako je prednik protivnika osiguranja vlasništvo predmetne nekretnine (zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]) stekao 2012. radi osiguranja svoje tražbine iz Ugovora o zajmu, a 2015. je izdao brisovno očitovanje na temelju koje se predlagatelj osiguranja ponovno upisao kao vlasnik, sud nalazi vjerojatnim da je predmetno brisovno očitovanje izdano upravo uslijed povrata zajma, odnosno ispunjenja obveze iz Ugovora o zajmu - nejasno je zašto bi inače vjerovnik izdao brisovno očitovanje, osim u situaciji kada je njegova tražbina ispunjena.

20. Sud stoga na temelju prethodno naznačenog nalazi vjerojatnim da je zadužnica izdana upravo radi osiguranja tražbine prednika protivnika osiguranja iz Ugovora o zajmu, te da je 2015. ista tražbina podmirena, odnosno da je predlagatelj osiguranja ispunio svoju obvezu iz Ugovora o zajmu. Iz naznačenog stoga proizlazi i da bi protivnik osiguranja podnošenjem zahtjeva za izravnu naplatu na temelju zadužnice pokušao naplatiti tražbinu koja ne postoji.

21. Uslijed navedenog ispunjena pretpostavka za određivanje privremene mjere propisana čl. 346. st. 1. OZ-a - predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine za zabranu naplate po izdanoj zadužnici i za povrat zadužnice.

22. U nastavku je stoga potrebno utvrditi da li je ispunjena i jedna od kumulativnih pretpostavaka za određivanje privremene mjere propisana čl. 346. st. 1. t. 1. i 2. OZ- a, odnosno alternativno tome da li bi određivanjem mjere protivniku osiguranja nastala samo neznatna šteta.

23. Predlagatelj osiguranja u pogledu navedeno ističe da je predmetni Ugovor o zajmu lihvarski ugovor i stoga ništetan, te da je prednik protivnika osiguranja (VO) 2013. uhićen i određen mu je istražni zatvor, a u srpnju 2017. mu je izrečena presuda kojom je proglašen krivim za sklapanje lihvarskih ugovora kojima je oštetio 20 građana za iznos od gotovo 30 milijuna kuna u novcu i nekretninama. Ističe i da je prednik protivnika osiguranja od 2017. pa do smrti bio u bijegu te napominje da se radi o opće poznatim činjenicama. Kao dokaz navedenog predlaže pribavu relevantne presude Općinskog kaznenog suda.

24. Sud potvrđuje tvrdnju predlagatelja osiguranja da se radi o opće poznatim činjenicama u smislu čl. 221. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP) - suđenje VO, izricanje krivnje zbog sklapanja višestrukih lihvarski ugovora (uz nalog povrata 27,8 milijuna kuna oštećenicima), izdavanje tjeralice zbog bijega Bosnu i Hercegovinu te smrt prije pravomoćnosti presude (čime je spriječena naplata nepripadne imovinske koristi sukladno presudi) su bili intenzivno i opsežno medijski i javno popraćeni te se radi o podacima poznatima i sudu i široj javnosti.

25. Jednako tako, javno je medijski ispraćeno i općepoznato da je bivši javni bilježnik AO (kojeg protivnik osiguranja predlaže za svjedoka) pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu zbog prevare i ovjeravanja lažnih pravnih poslova kojima je stekao višemilijunsku novčanu korist.

26. Uzevši u obzir sve navedeno (višestruke kaznene presude protiv sudionika pravnog posla u kojem je izdana sporna zadužnica te bijeg prednika protivnika osiguranja) predlagatelj osiguranja je u dovoljnoj mjeri učinio vjerojatnim opasnost da bi protivnik osiguranja u slučaju neizricanja predložene mjere osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine. Protivnik osiguranja u odgovoru navodi da je od oca naslijedio višemilijunske iznose, no radi se upravo o iznosima čije je vraćanja naloženo nepravomoćnom kaznenom presudom, a čiji povrat prema javno dostupnim podacima do danas nije proveden.

27. Jednako tako učinjeno je vjerojatnim i da bi ostvarenje tražbine bilo onemogućeno ili znatno otežano uslijed prijenosa imovine protivnika osiguranja u stranu državu (Bosnu i Hercegovinu, u koju je prednik protivnika osiguranja izbjegao nakon izricanja kaznene presude) u kojoj bi bila otežana naplata tražbine.

28. Uslijed navedenog ispunjena je i pretpostavka za određivanje privremene mjere propisana čl. 346. st. 1. t. 2. OZ-a, tj. učinjeno je vjerojatnim da bi protivnik osiguranja u slučaju neizricanja predložene mjere osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine.

29. Pregledom prijedloga sud je utvrdio da su ispunjene i ostale formalne pretpostavke (sadržaj prijedloga) iz čl. 341. i 342. OZ-a.

30. U pogledu sredstva osiguranja predlagatelj osiguranja predlaže protivniku osiguranja zapriječiti novčanu kaznu u iznosu od 13.272,28 eura u slučaju da postupi protivno donesenom rješenju o osiguranju.

31. Odredba čl. 347. st. 1. OZ-a propisuje da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja.

32. Članak 16. st. 3. OZ-a određuje da ako se osoba kojoj je sud, u skladu s odredbama OZ-a, zaprijetio novčanom kaznom ne pokori nalogu suda, sud će joj izreći tu kaznu i, u slučaju potrebe, zaprijetiti joj takvim novim kaznama te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda.

33. Prema čl. 16. st. 1. OZ-a kad je tim zakonom novčana kazna predviđena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna može izreći fizičkim osobama u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna, tj. od 132,72 do 3.981,68 eura sukladno fiksnom tečaju konverzije.

34. Kazna stoga ne može biti zapriječena u iznosu od predloženih 13.272,28 eura, već u maksimalnom iznosu od 3.981,68 eura.

35. Sud stoga nalazi da je ispunjene sve potrebne pretpostavke za određivanje privremene mjere te je na temelju čl. 341., 342., 346. i 347. OZ-a odlučio kao u točki I. i II. izreke i odredio predloženu privremenu mjeru, izuzev u pogledu iznosa zapriječene novčane kazne koja je određena u zakonom dopuštenom iznosu.

36. Članak 351. st. 1. OZ-a propisuje da će se u rješenju kojim se određuje privremena mjera odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe ili pokretanja kojega drugoga postupka – i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu, odnosno prijedlog za pokretanje drugoga postupka, radi opravdanja mjere.

37. Na temelju navedene odredbe sud je odlučio kao u točki III. i IV. izreke i propisao obvezu predlagatelja osiguranja da pokrenu parnični postupak te odredio trajanje određene mjere.

38. Uz prijedlog za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja predlažu i da sud protivniku osiguranja naloži da predlagatelju osiguranja naknadi trošak ovog postupka.

39. Zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troška ovog postupka je osnovan. 40. Sukladno čl. 290. OZ-a na osiguranje tražbine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

41. Prema odredbi čl. 14. st. 4. OZ-a, ovršenik je dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji je bili potrebni za ovrhu.

42. Članak 155. st. 2. ZPP-a, u primjeni temeljem čl. 21 st. 1. OZ-a, u svezi troškova postupka propisuje da ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi.

43. Predlagatelj osiguranja potražuje naknadu troška sastava prijedloga za osiguranje određivanjem privremene mjere, u iznosu od traženih 165,90 eura (nagrada + PDV).

44. Kako isti sukladno čl. 14. st. 4. OZ-a (u primjeni sukladno čl. 290. OZ-a) te Tbr. 11. t. 1. i Tbr. 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023) ima pravo na takvu nagradu i to u naznačenom iznosu, sud je odlučio kao u točki V. izreke rješenja i naložio protivniku osiguranja da predlagatelju naknadi trošak postupka.

U Sesvetama, 19. prosinca 2024.

Sudac:

Josip Planinac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja po pun.

2. Protivniku osiguranja po pun.

3. Financijskoj agenciji

4. Spis